GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJEĆE RASPRAVLJALO O STANJU GOSPODARSTVA ŽUPANIJE -

POŽEGA – Svoju redovnu sjednicu s raspravom o stanju gospodarstva Požeško-slavonske županije u 2014. - 15., održalo je Gospodarsko socijalno vijeće koje čine članovi iz tri strukture, sindikata, poslodavaca i izvršne vlasti županije. Po ranijem dogovoru nagon jednogodišnjeg predsjedavanja predstavnika sindikata Vinka Jušića, predstavnika poslodavaca Nikole Brekala, na red je došao predstavnik izvršne vlasti. Tako je za predsjednika izbran Željko Jakopović, zamjenik župana za gospodarsku djelatnost, koji će tu dužnost obavljati slijedeću godinu dana.

Druga točka dnevnog reda je bilo upoznavanje s mjerama ruralnog razvoja od kojih Požeško-slavonska županija kao cijela u ruralnom dijelu očekuje jako puno. – To je rješenje i velika pomoć za naše gospodarstvo, jer 2,3 milijuna eura hrvatska ima na godišnjoj razini za poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači tri više izdvajanje za poljoprivredu oko 1,2 milijarde eura nego što je država davala za poljoprivredu npr. 2008. g. Sa zadovoljstvom čujemo da su otvorene mjere 4.1 i 4.2, otvoren natječaj, procedura se razvija i očekuje se prihvaćanje EU. Još sve mjere nisu prihvaćene ali je bolje da se krene odmah nego čeka potpuno odobrenje EU komisije, koje će uslijediti tijekom godine – rekao je zamjenik župana Željko Jakopović, kao novi predsjednik GSV-a županije.

Što županija može učiniti na tom planu?

- Mi u županiji radimo na tome da animiramo ljude, da se prijavljuju, uključuju i pripremaju projekte i programe. To je ono što može uistinu pomoći poljoprivredi, jer jedan mladi poljoprivrednik do 40 godina starosti, alko bi nešto ulagao u stočarstvo, pa primijenio i nitratnu direktivu, može dobiti do 90% povrata sredstava. Malo je problematično što to mora sam financirati, ali postoje opcije banaka koje će odobriti sredstva na osnovu odobrenog projekta jer su tu bez rizika, sa niskim kamatama, a tu je i HABOR koji će potpomoći realizaciju takvih projekata. Po svakoj mjeri korisnik može biti ovisno od projekta od 5 tisuća eura do 5 milijuna eura. To je jedinstvena prilika za razvoj poljoprivrede i za cijeli ruralni prostor, jer i oni koji ostaju u ruralnom prostoru a ne žele se baviti poljoprivredom, nego nekom drugom djelatnosti, mogu tražiti sredstva za osnivanje te druge djelatnosti.

Po podatcima gospodarstvo RH je danas za 15% manje nego 2008. g. prije početka krize, gdje je tu naša županija?

- Na žalost mi smo jedno od najslabijih gospodarstava, tek 0,8% gospodarstva RH. Neto smo dobitnici jer dobijemo od države oko 8 tisuća kuna više nego što uplatimo državi po stanovniku i zapravo ove mjere koje dolaze, aktiviranjem svih aktera u gospodarstvu, od poduzetnika kao pojedinaca, od lokalnih zajednica, LAG-ova, razvojnih agencija, institucija, svi ćemo se morati mijenjati i koristiti socijalne i kohezijske fondove. Primarno u Slavoniji i našoj županiji je ruralni razvoj jer cijeli naš prostor je ruralni i tu smo u velikoj šansi. To ne smijemo jednostavno propustiti jer to je izvor koji nam može pomoći u razvoju.

Koji su planovi razvoja gospodarstva naše županije, u kojem smjeru ćemo se razvijati?

- Iako smo malo gospodarstvo, mi smo izvozno gospodarstvo, u drvnoj, metaloprerađivačkoj i prehrambenoj industriji. Mi ne možemo otkrivati toplu vodu jer previše vremena je izgubljeno. Tu imamo okosnicu oko nekoliko tvrtki Spin Valis koji definitivno ide s vremenom, ulaže i u kogeneraciju, tako Plamen i Color emajl. To su perjanice i njih ćemo pomagati, kod njih investirati sva sredstva koja budu dolazila iz EU fondova. Druga velika prilika je, koju također ne moramo izmišljati je poljoprivreda sa svojim velikim potencijalima prehrambene industrije Kutjeva d.d. i Zvečeva. Ti potencijali moraju iskoristiti fondove ruralnog razvoja, podići primarnu proizvodnju a ove dvije stožerne industrije to sve moraju preraditi iz naše županije, a u budućnosti raditi proizvode koji su produkt naše primarne poljoprivredne proizvodnje kojemu se dodaje dodatna vrijednost. Tu je perspektiva i mi nemamo drugog prostora. Dakako da su tu i neki manji projekti kao konoplja, što je novo i što će kroz nove zakonske regulative doći k nama. Mi moramo razvijati ono što danas imamo, razvijati to po kvaliteti, kvantiteti, jer to možemo najbrže napraviti. To nam može donijeti izlazak iz ove situacije.

ČAK 119-ero DJECE KRENULO U PREDŠKOLU U DJEČJI VRTIĆ TRATINČICA U PLETERNICI -

PLETERNICA – Od ove godine briga o organizaciji predškolskog odgoja u cijelosti je pala na brigu lokalnih zajednica, pa su tako gradovi i općine uz županiju obvezni organizirati predškolski odgoj na svom području. Troškove predškolskog odgoja snosi i država kroz decentralizirana sredstva, ali i županija i gradovi participiraju u troškovima.

Veselje, dječja graja ali i pokoji plačni pogled bili su danas aktualni u novo izgrađenom Dječjem vrtiću Tratinčica, jer je čak 119-ero djece krenulo u program predškolskog odgoja. Djeca su raspoređena u četiri grupe, dvije dopodnevne i dvije poslijepodnevne, a u „malu školu“ kako je svi vole zvati, došli su kao pravi đaci, sa malim torbama na leđima a u rukama mape za crtanje, kolaž papiri, blokovi, naoružani sa drvenim bojicama i ostalim priborom.

Poseban kuriozitet ove generacije je da u predškolski kreće čak četiri para blizanaca i dvije trojke, i to po tri curice i tri dječaka. To su Luka i Vlatko Gabrek, Ana, Sara i Tena Petković, Benjamin i Mirjam Vidakušić, Marta i Mateja Šutić, David, Dominik i Dorian Bušljeta, Patrik i MIhael Kokić. Mora da je ova 2009. godina bila sretna i plodna za blizance i trojke.

Posebne pozdrave i dobrodošlicu mališanima je izrekla pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja ih je dočekala s tetama u vrtiću. – Ovdje ćete, malo učiti, a više se igrati a želim vam da se dobro osjećate i zajedno družite. Slušajte tete, a vidim da ste u svojim ručicama već donijeli, bilježnice, kolaže, crtančice. Vjerujem da ste s nestrpljenjem očekivali ovaj dan i poznat mi je taj vaš osjećaj radosnog iščekivanja prvih školskih dana. Evo boravit ćete u našem prekrasnom novom vrtiću koji ima sve uvjete za izvođenje ovakvog oblika predškolske obuke – istakla je gradonačelnica Jozić.

Jedna od sretnih majki prekrasnih triju plavih djevojčica, Ane, Sare i Tene Petković kaže da joj nije problem što će imati sada tri đaka odjednom, jer se već navikla pošto ima i troje odrasle djece, već srednjoškolaca. – Osnovna škola će biti veliki izdatak za njih tri, ali do sada je nekako išlo pa će valjda ići dobro i dalje. One su nestrpljive jer ne znaju što ih čeka pošto do sada nisu išle u vrtić. To je super za djecu – rekla je Marica Petković iz Pleternice.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

13. GRANIČARSKO-ŠOKAČKO SIJELO U ZAGRAĐU -

ZAGRAĐE - Za svoje sijelo u Zagrađu se dugo pripremaju, jer se djevojke moraju dobro urediti, moraju biti lijepe k'o rumene jabuke. Vadi se stoga iz starih bakinih škrinja staro ruvo i kićeni dukati, uređuju frizure, coklaju djevojačke kose. Djevojke u najljepšim nošnjama, gizdave snaše, a prate ih dotjerani šokci na njihovo graničarsko i šokačko sijelo, koje po 13. puta organizira tamošnji KUD Zagrađe. Manifestacija se održava u dvorani Kod Franje i u pravilu teško da bi iglu mogao baciti između ljudi, toliko se uvijek svita odazove na sijelo. Nepisano je pravilo da Zagrađani svi, ali i njihovi gosti budu obučeni u narodnu nošnju, a na stol iznose stara tradicijska jela koja su se na stol iznosila u lijepim prigodama, svatovima, krstitkama i za kirvaj, svece i blagdane, no i ona svakodnevna koja su išla za rabotu koja je radila u polju, pripremanje drva u šumi, čijanje perja, krunjenje kukuruza.

Tako su na sijelo u Zagrađe došli, obvezno u staroj ili novijoj nošnji, ili tek stiliziranim dijelovima nošnje, pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i saborski zastupnik Franjo Lucić, inače oba porijeklom iz ovih graničarskih sela, Zagrađa i Bučja. Gradonačelnica Jozić bila je u pravoj staroj graničarskoj nošnji. – Zaista sam uzbuđena što sam ovdje sa vama, koji ste čuvar običaja i tradicije svoga kraja, koji ne dozvoljavate da ovaj naš ponos nestane.

Svake godine prije blagovanja ocjenjuje se najljepše uređeni stol a ove godine on je pripao skupini mladih djevojaka, stol „Veselih divojaka“. One su se zaista potrudile, pa su okoliš stola uredile sa starim uporabnim predmetima svakog seoskog domaćinstva, a na stol su iznijele domaći kruh i doručak za rabotu koji je uvijek bio dobar i jači, da rabota brzo ne posustane s poslom.

Sijelo ima još jednu natjecateljsku disciplinu, izbor najljepše šokice i šokca. Ove godine najljepšom šokicom proglašena je djevojka Andrijana Štimac iz Zagrađa, a najljepšim šokcem, baja Mario Mikajević iz Banovaca u Brodsko-posavskoj županiji. Svake godine organizator priredi i bogatu tombolu, a ove godinu najvredniju veliki plazma TV dobio je Željko Starčević iz Lakušije.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

UDRUGA VINOGRADARA I VINARA VETERI CASTRA VETOVO -

VETOVO – Sada u zimskom vremenu kada nema puno posla, jer se tek započelo s rezidbom loze, vinogradari, vinari i voćari Udruge Veteri castra iz Vetova organizirali su edukaciju. Kako je prošla godina bilo izuzetno teška, posebno su mnogi imali problema za neučinkovitom zaštitom vinove loze zbog čestih kiša, ove godine članovi udruge željeli su da se na vrijeme educiraju i nabave učinkovita sredstva zaštite.

- Prije početka sezone htjeli smo se educirati o novim sredstvima i njihovoj primjeni. Ovu edukaciju organizirali smo u suradnji sa tvrtkom Bayer CroScience. Osim vinogradara i vinara pridružili su nam se i neki veći ratari, tako da nas je sedamdeset ovdje na predavanju. ovo nam puno pomaže, jer dobijemo stručne savjete, pratimo najnovije tehnologije i nova sredstva za zaštitu – istakao je Branko Jakobović, poznati vinar iz Vetova, predsjednik udruge.

Već nekoliko godina traje suradnja Bayera i lokalnih vinogradara i voćara, a dipl. ing. Petar Živković održava edukaciju sa svim zainteresiranim. Ove godine im nudi novitet, iz programa Luna Experience, novi kombinirani fungicid širokog spektra djelovanja s primjenom u vinovoj lozi, voću i povrću, s motom U zdravom voću, zdrav duh. – Bayer je vodeća tvrtka na području zaštite i mi nudimo uvijek nova i bolja sredstva. lani je bila dosta teška godina, ali tko god je radio po našim uputama i s kvalitetnim sredstvima zaštite, taj nije imao problema. Godina može biti teška, ali rod može biti dobar primjenjujući do osam špricanja. Ovakve edukacije obavit ćemo i s drugim udrugama vinogradara, voćara, povrćara i ratara.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

NAJAVLJENI DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI -

POŽEGA – Povodom godišnjice obnavljanja potpuno zamrlog rada, požeški ogranak Matice hrvatske građanima Požege ponudio je dva tjedna bogatog programa koji predviđa gostovanja književnika, predstavljanja knjiga, susreta s književnicima i radionicama. – Ogranak smo obnovili 5. veljače prošle godine, i u tom vremenu organizirali smo preko 20 događanja, dovodili u goste različita eminentna imena, znanstvenika, književnika, novinara, umjetnika i drugih. Možemo se pohvaliti i sa time da smo od naslijeđenih samo dva člana MH danas došli do 112 članova. Nadam se da ćemo za godinu dana budućeg rada i taj broj udvostručiti – istakla je dr. sc. Vesna Vlašić, predsjednica požeškog ogranka MH.

Članovi su preuredili i prostorije MH koje su bile u lošem stanju, te će uslijediti na početku dvotjednog programa i svečano otvaranje i blagoslov novouređenih prostorija. Slijedi predstavljanje knjige Igora Zidića „Rukopis oka: likovne teme i ogledi 1967. – 2013.“, zatim promocija knjige msgr. Ivana Goluba „Pohod milosti“, susret s književnicom Sibilom Petlevski i predstavljanje trilogije Tabu, radionica „Od ideje do projekta i kako do sredstava iz EU“, predstavljanje knjige Nives Opačić „Tuđice u hrvatskome standardnom jeziku“, predstavljanje edicije „Stoljeća hrvatske književnosti“, predavanje fra Daniela Patafte „Ivan Rafael Rodić – Požežanin, franjevac i nadbiskup“, susret s književnikom Damirom Karakašem.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

SVPETRVS HOTELI D.D. IZ SUPETRA NA OTOKU BRAČU ZAPOŠLJAVAJU SEZONCE -

POŽEGA – Grad Požega je upriličio sastanak s vlasnicima Svpetrvs hotelima iz Supetra, koji su iskazali potrebu za 300 djelatnika za pripremu nove turističke sezone, koja na Braču počinje znatno ranije, a i kasnije završava. - Razlog ovog susreta je mogućnost suradnje i zapošljavanja osoba s područja naše županije i Grada Požege. Nakon susreta koji smo imali i nedavno na Zeleno-plavo, na inicijativu iz Supetra smo dobili informaciju da postoji mogućnost kontakta direktno sa vlasnicima i menadžmentom Svpetrvs hotela d.d. koji imaju potrebe za sezonskom radnom snagom raznih profila i kroz ovaj današnji sastanak i razgovor mislim da smo na jednom dobrom putu da se uspostavi još jedna kvalitetnija suradnja. Važno je istaći zbog svih nezaposlenih, da se ne radi samo o osobama koje su usko vezane uz školovanje i kompetencije koje su stekle iz ugostiteljstva, nego se radi o profilima ljudi koji uz motivaciju, uz sustav koji tvrtka nudi mogu pronaći sebe, zainteresirati za posao tijekom čak 9 mjeseci - rekao je Vedran Neferović gradonačelnik Grada Požege

- Firma "Svpetrvs hoteli d.d." jako dobro napreduje i gospodin Marjan Dužić vlasnik je već petnaest godina. Jako puno smo izgradili novih objekata, renovirali sve staro što smo imali, jako puno ulažemo u mlade ljude i nadamo se da ćemo uz pomoć svih vas dovesti novu radnu snagu, mlade ljude, ljude u srednjim godinama koje imaju nekakvo iskustvo. Mi se nadamo da će naša sezona ove godine trajati 9 mjeseci, što mislim da je jako povoljno za sve, jer nakon 9 mjeseci rada, godišnjeg odmora i mjesec dva dana na Zavodu za zapošljavanje, oni mogu doći i iduću sezonu. Zainteresirani smo za sve profile koji su voljni raditi, u turizmu i ugostiteljstvu bez obzira na završenu školu. Ima jako puno ljudi koji nisu završili nekakve turističke škole, ali imaju nekakvo dobro poznavanje stranih jezika ili imaju baš afinitete za rad s gostima, ljudima. To je zaista interesantan i lijep posao, evo ja sam već 35 godina u tom poslu, i vjerojatno da se još jednom rodim izabrala bi isti taj posao, koji nije baš jednostavan, zahtjeva jako puno ljubavi i vremena. Ali ako je to nešto što volite onda je zadovoljstvo raditi - rekla je Đurđica Radojković, Hospitality General manager.

- Znam da već ova županija, radi s nekim drugim turističkim kućama, ali je uvijek izbor radnika da izabere destinaciju u koju želi otići raditi, tako da svi ovi ljudi koji su protekli godina radili za nekakvu drugu turističku kuću će se možda baš ovu godinu odlučiti da promjene svoju destinaciju i da nauče nešto novo. Evo ja ovim putem pozivam sve koji vole raditi u turizmu i ugostiteljstvu vrata naše firme su im otvorena - ističe Radojkovićeva, te dodaje kako sada imaju 120 ljudi stalno zaposlenih, a misle da će za ovu sezonu trebati oko 300 ljudi. Početna satnica je od 17 kuna po satu pa sve do 30 i više kuna po satu, to ovisi o radniku koliko on hoće i želi raditi, tako će i biti plaćen. - Volja za radom je najbitnije što tražimo od djelatnika - rekla je Đurđica Radojković.

Sve daljnje informacije u vezi zapošljavanja u Svpetrvs hotelima mogu se dobiti preko Zavoda za zapošljavanje PU Požega.

Tekst: Vanja Protić Foto: Vanja Protić

SPECIJALNA BOLNICA LIPIK UREDILA KAMENE KUPKE VRIJEDNE 1,2 MILIJUNA KUNA -

LIPIK – U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik predstavljen je još jedan novouređeni prostor, tzv. Kamene kupke kapaciteta 14 kreveta. U uređenje 7 'pametnih soba' s klimom, televizorom i pristupom internetu, uloženo je 1,2 milijuna kuna vlastitih i decentraliziranih sredstava. - U obnovu lječilišnih kapaciteta u zadnjih nekoliko godina uloženo je oko 50 milijuna kuna od čega su trećina vlastita sredstva. Rekonstrukcijom novog odjela Kamene kupke završen je svojevrstan mikro investicijski ciklus u kojemu su unazad godinu dana u funkciju stavljeni zgrada Depandansa, Ankinog dvora i sada Kamenih kupki s ukupno 69 postelja u 32 sobe i apartmana čime je učinjen veliki iskorak ka podizanju konkurentnosti i privlačnosti na tržištu zdravstvenog turizma – istakao je prilikom predstavljanja Kamenih kupki ravnatelj bolnice Darko Kelemen.

Do 1991. godine Specijalna bolnica Lipik je bila jedna od vodećih specijalnih bolnica u Hrvatskoj u liječenju neuroloških bolesti no, u ratu je pretrpjela velika oštećenja što ju je u poratnim godinama stavilo u slabiji položaj na tržištu zdravstvenog turizma u odnosu na druge specijalne bolnice i lječilišta. Iako se posljednjih godina mnogo investiralo u obnovu bolničkih objekata, za potpunu prilagođenost tržištu i novim trendovima, ističu u bolnici, potrebna su daljnja ulaganja, prije svega u objekte Fontane i Kurhotela. Vrijednost tih investicija je oko 10 do 12 milijuna eura. - U našoj viziji razvoja naglasak stavljamo na pružanje zdravstveno-rehabilitacijskih usluga a konačni cilj nam je profiliranje i specijaliziranje Lipika kao lječilišno-rehabilitacijskog centra izvrsnosti prepoznatljivog po stručnosti, kvaliteti usluge, dijagnozama i definiranim zdravstvenim paketima kao što su multipla skleroza, osteoporoza, stanja nakon moždanog udara itd. - dodao je ravnatelj Kelemen.

Tekst: V.M. Foto: Vanja Protić

NAJAVLJENA NOĆ MUZEJA POSVEĆENA NIKOLI TESLI -

POŽEGA – U okviru 10. hrvatske Noći muzeja koja je posvećena Nikoli Tesli požeški Gradski muzej je pripremio sedmosatni raznoliki program pod nazivom „A sve je počelo prije struje... ljubav, erotika i seksualnost u umjetnosti i narodnim običajima“. Cijeli program bit će dostupan za posjetitelje 30. siječnja u petak od 18 sati u prostorima Gradskog muzeja.

Tema počiva na svjetski poznatoj izložbi vezenih ponjava brodskog Posavlja, „Vezene ponjave – dvoje leglo, troje osvanilo“ koja osim svoje posebno upečatljive likovnosti, u neuobičajenim motivima donosi i prenešeno značenje plodnosti mladog bračnog para – rekla je Maja Žebčević Marić, ravnateljica muzeja te pozvala Požežane da dođu već od 18 sati kada počinje svečano otvorenje Noći muzeja i Nikola Tesla uživo. U multimedijalnoj dvorani postavljena je prigodna izložba „Intima u umjetničkim djelima“ i projekcija dokumentarnog filma Erotika u Kraljevićevim djelima i namijenjena je samo odrasloj publici.

Na večer od 22 sata održat će se projekcija animiranog filma Zlatka Boureka „Bećarac“, a natpjevavat će se s bećarcima iz zbirke Razigrani doro članovi GKUD Požega i KUD Požeška dolina. Od 23 sata u programu je „Ljubav, seksualnost i erotika u umjetnosti i narodnim običajima, a sve će završiti afterpartyem i s Trio corde i Najljepšim ljubavnim pjesmama.

Centralni dio bit će svakako etnografska izložba „Vezene ponjave – dvoje leglo, troje osvanilo“ te radionice na temu izrade ponjava koje kreću od 18,15 sati.

- Na izložbi će biti prezentirani vuneni prekrivači – krpane ponjave, najstarija i najvrednija građa Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Ove vezene ponjave, odnosno šareni pokrivači geometrijskih, biljnih, zoomorfnih I antropomorfnih motiva predstavljaju jedinstvenu pojavu u tradicijskom narodnom stvaralaštvu Hrvatske. Izvezene simboličkim motivima plodnosti, sreće i zaštite od uroka, prekrivale su krevete mladenaca u prvoj bračnoj noći, kao i u prvim godinama braka, te su kao takve bile neizostavni dio svadbenih običaja. Prvi put su predstavljene javnosti prije 16 godina izložbom pod nazivom “Dvoje leglo – troje osvanilo”, koja je obišla gradove Hrvatske, ali i gradove izvan nje, poput Budimpešte (Mađarska), Buenos Airesa (Argentina), Santiaga (des Chile (Čile), Pertha (Australija).

Krpane ponjave su u podlozi otkane jednobojnom vunom, sastavljene iz tri ili četiri dijela, na kojoj se potom vezlo raznobojnom vunom. Izrađivale su se isključivo u okolici Slavonskog Broda krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Datirati ih je moguće jer su na nekim primjercima vezilje izvezle godinu nastanka, pa čak i svoje ime. Tako najstarija ponjava iz Zbirke potječe iz 1893. godine. Mnoštvo izvezenih motiva svojim simboličkim značenjem trebalo je prenijeti plodnost na mladence, ali i zaštiti ih od uroka, zlih pogleda. Najčešći su motivi bile gljive kao simbol plodnosti, bračne veze, sreće i životne snage. Zatim čest motiv su i ogledala koja su poznata sredstvo zaštite protiv uroka – pojasnila je viša kustosica Dubravka Matoković izložbu koja osim bogatstvom i simbolikom motiva, koji vuku svoje porijeklo još iz prapovijesti, predstavlja ove ponjave i njihovo izvanredno likovno dostignuće, čiji se kreativni dosezi njihovih vezilja mogu usporediti s modernom likovnom umjetnosti 20. stoljeća u koju se savršeno uklapaju.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

UDRUGA ANTIFAŠISTA I GRAD POŽEGA POLOŽILI VIJENCE NA ŽIDOVSKOM GROBLJU -

POŽEGA – Udruga antifašističkih boraca i antifašista zajedno s Gradom Požega obilježili su Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta komemoracijom i polaganjem vijenaca na Židovsko groblje u Požegi. Ovo je inače mrtvo groblje jer na njemu nije sahranjen nitko od 2. Svjetskog rata pošto su tada nestali i posljednji pripadnici Židovskog naroda iz grada Požege, Groblje je godinama bilo u zapuštenom stanju ali trudom grada Požege ono je jako lijepo uređeno i danas ima status spomen groblja.
Predsjednica antifašista Kata Holjevac podsjetila je na koje su sve teškoće nailazili Židovi u Požegi od početka rata, kada im je oduzimana imovina a oni su tjerani na teški fizički rad. No to je bio samo početak njihovog stradanja, jer su uskoro svi bili otpremljeni u logore smrti diljem nacističkog dijela zemalja do prosinca 1941. godine. Ukupno je za vrijeme rata poginulo 112 židova na području Požege, a spasio se samo jedan dječak, Ivica Has, kojega je uzela i sakrila jedna hrvatska obitelj. Obitelj Taborski dobila je priznanje od države Izrael za to hrabro djelo koje je tada značilo i gubitak života.
Komemoraciji su nazočili, saborski zastupnik Zdravko Ronko, zamjenik župana Miroslav Grozdanić, predsjednik Gradskog vijeća Nino Smolčić, tajnik grada Požega Slaven Paponja, te članovi Udruge antifašista iz Požege. Nakon polaganja vijenaca, paljenja svijeće održana je minuta šutnje a svi su na grobove stavili po jedan kamenčić po starom židovskom običaju.
- Što se to dogodi u ljudskom umu da ljudske ruke učine jedan takav horor kojega se ne stidi samo Europa nego cijeli svijet. Zato se mi danas moramo sjećati tih žrtvi jer svi ti ljudi su svedeni na jednu deklaraciju, na jedan serijski broj. Sjećamo se i zato da budućim generacijama nebi palo napamet da takav horor napravi. Židovi su doprinijeli razvoju ovog našeg grada i zato ih se moramo prisjećati – rekao je Nino Smolčić i stavio u obvezu da se holokausta i tog stradanja židovskog naroda sjetimo i slijedećih godina.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

PRIJEM ZA NAJMLAĐE SUGRAĐANE U GRADU POŽEGI -

POŽEGA – Tradicionalni prijem za novorođene stanovnike grada Požege u sklopu poboljšanja pronatalitetne politike i povećanja broja novorođene djece na području grada ponovno je u staru gradsku vijećnicu doveo 29 mališana rođenih u travnju i svibnju prošle godine. Primio ih je i družio se s njima požeški gradonačelnik Vedran Neferović, zaželio sretno djetinjstvo i odrastanje a roditeljima, posebno onima koji su prvi puta da se vide još koji puta.

Grad Požega u sklopu svoje pronatalitetne politike daruje prvo i drugo dijete s 1.000 kuna, a svako treće i slijedeće dijete sa 3.000 kuna kao pomoć roditeljima u odgajanju djeteta. Već duži niz godina primijećeno je opadanje broja novorođene djece, no prošle godine taj se broj malo stabilizirao.

- Želim vam puno zdravlja, puno veselja i ugodan život u Gradu Požegi, nadam se u boljim ekonomskim vremenima, da će vaša djeca imati boljih sadržaja, da što bolje provedu svoje djetinjstvo i odrastanje – rekao je gradonačelnik Vedran Neferović na kraju a onda je uslijedilo fotografiranje njihovog prvog boravka u starogradskoj vijećnici s roditeljima i gradonačelnikom.

Na prijemu su bili: Klara Barišić, kći Ivane i Ivana, Patrik Bićanić, sin Djulijet i Danila, Paula Crnjac, kći Mirele i Žejka, Mateo Grubišić, sin Marije i Mateja, Jakov Ivanković, sin Ivane i Tomislava, Vid Klarić, sin Mojce i Marijana, Gabriela Komušanac, kći Sanele i Josipa, Maja Majstorović, kći Sanje, Zita Mance, kći Ivane i Sandija, Lovro Manović, sin Monike i Damira, Lejna Marinac, kći Mihaele i Luke, Stjepan Matić, sin Valentine i Marka, Lovro Nekić, sin Nikoline i Zvonimira, Leonardo Obradović, sin Jelice i Mislava, Ivano Pustički, sin Josipe i Slavka, Mia Radojčić, kći Monike i Mateja, Tia Relota, kći Daniele i Antonia, Lara Trupina, kći Mateje, Vito Vasiljevski, sin Lorene i Zorana, Ema Bešlić, kći Ivane i Gorana, Ivan Brekalo, sin Anite i Maria, Nikol Čolić, kći Sanele i Zdenka, Lana Filipović, kći Snježane i Miroljuba, Ivano Galić, sin Veronike i Igora, Andrija Hudeček, sin Ksenije i Ninoslava, Petar Jurić, sin Tamare i Miroslava, Mia Petrović, kći Ksenije i Mladena, Luka Tadić, sin Marije i Gorana te Marija Elena Vajzer, kći Nataše i Maria.

Tekst: Vanja Protić Foto: Vanja Protić