GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJEĆE RASPRAVLJALO O STANJU GOSPODARSTVA ŽUPANIJE -
POŽEGA – Svoju redovnu sjednicu s raspravom o stanju gospodarstva Požeško-slavonske županije u 2014. - 15., održalo je Gospodarsko socijalno vijeće koje čine članovi iz tri strukture, sindikata, poslodavaca i izvršne vlasti županije. Po ranijem dogovoru nagon jednogodišnjeg predsjedavanja predstavnika sindikata Vinka Jušića, predstavnika poslodavaca Nikole Brekala, na red je došao predstavnik izvršne vlasti. Tako je za predsjednika izbran Željko Jakopović, zamjenik župana za gospodarsku djelatnost, koji će tu dužnost obavljati slijedeću godinu dana.
Druga točka dnevnog reda je bilo upoznavanje s mjerama ruralnog razvoja od kojih Požeško-slavonska županija kao cijela u ruralnom dijelu očekuje jako puno. – To je rješenje i velika pomoć za naše gospodarstvo, jer 2,3 milijuna eura hrvatska ima na godišnjoj razini za poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači tri više izdvajanje za poljoprivredu oko 1,2 milijarde eura nego što je država davala za poljoprivredu npr. 2008. g. Sa zadovoljstvom čujemo da su otvorene mjere 4.1 i 4.2, otvoren natječaj, procedura se razvija i očekuje se prihvaćanje EU. Još sve mjere nisu prihvaćene ali je bolje da se krene odmah nego čeka potpuno odobrenje EU komisije, koje će uslijediti tijekom godine – rekao je zamjenik župana Željko Jakopović, kao novi predsjednik GSV-a županije.
Što županija može učiniti na tom planu?
- Mi u županiji radimo na tome da animiramo ljude, da se prijavljuju, uključuju i pripremaju projekte i programe. To je ono što može uistinu pomoći poljoprivredi, jer jedan mladi poljoprivrednik do 40 godina starosti, alko bi nešto ulagao u stočarstvo, pa primijenio i nitratnu direktivu, može dobiti do 90% povrata sredstava. Malo je problematično što to mora sam financirati, ali postoje opcije banaka koje će odobriti sredstva na osnovu odobrenog projekta jer su tu bez rizika, sa niskim kamatama, a tu je i HABOR koji će potpomoći realizaciju takvih projekata. Po svakoj mjeri korisnik može biti ovisno od projekta od 5 tisuća eura do 5 milijuna eura. To je jedinstvena prilika za razvoj poljoprivrede i za cijeli ruralni prostor, jer i oni koji ostaju u ruralnom prostoru a ne žele se baviti poljoprivredom, nego nekom drugom djelatnosti, mogu tražiti sredstva za osnivanje te druge djelatnosti.
Po podatcima gospodarstvo RH je danas za 15% manje nego 2008. g. prije početka krize, gdje je tu naša županija?
- Na žalost mi smo jedno od najslabijih gospodarstava, tek 0,8% gospodarstva RH. Neto smo dobitnici jer dobijemo od države oko 8 tisuća kuna više nego što uplatimo državi po stanovniku i zapravo ove mjere koje dolaze, aktiviranjem svih aktera u gospodarstvu, od poduzetnika kao pojedinaca, od lokalnih zajednica, LAG-ova, razvojnih agencija, institucija, svi ćemo se morati mijenjati i koristiti socijalne i kohezijske fondove. Primarno u Slavoniji i našoj županiji je ruralni razvoj jer cijeli naš prostor je ruralni i tu smo u velikoj šansi. To ne smijemo jednostavno propustiti jer to je izvor koji nam može pomoći u razvoju.
Koji su planovi razvoja gospodarstva naše županije, u kojem smjeru ćemo se razvijati?
- Iako smo malo gospodarstvo, mi smo izvozno gospodarstvo, u drvnoj, metaloprerađivačkoj i prehrambenoj industriji. Mi ne možemo otkrivati toplu vodu jer previše vremena je izgubljeno. Tu imamo okosnicu oko nekoliko tvrtki Spin Valis koji definitivno ide s vremenom, ulaže i u kogeneraciju, tako Plamen i Color emajl. To su perjanice i njih ćemo pomagati, kod njih investirati sva sredstva koja budu dolazila iz EU fondova. Druga velika prilika je, koju također ne moramo izmišljati je poljoprivreda sa svojim velikim potencijalima prehrambene industrije Kutjeva d.d. i Zvečeva. Ti potencijali moraju iskoristiti fondove ruralnog razvoja, podići primarnu proizvodnju a ove dvije stožerne industrije to sve moraju preraditi iz naše županije, a u budućnosti raditi proizvode koji su produkt naše primarne poljoprivredne proizvodnje kojemu se dodaje dodatna vrijednost. Tu je perspektiva i mi nemamo drugog prostora. Dakako da su tu i neki manji projekti kao konoplja, što je novo i što će kroz nove zakonske regulative doći k nama. Mi moramo razvijati ono što danas imamo, razvijati to po kvaliteti, kvantiteti, jer to možemo najbrže napraviti. To nam može donijeti izlazak iz ove situacije.