HSP DR. ANTE STARČEVIĆ POTIČE SURADNJU PRAVAŠA -

 POŽEGA – Čelništvo HSP dr. Ante Starčević održalo je tiskovnu konferenciju u Požegi, u kojoj je započelo ostvarivanje stare ideje koju je predložila upravo ova stranka, okupljanja pravaških stranaka pod Pravaškim kišobranom. Dalji zajednički nastupaju HSP dr. Ante Starčević Požega kojeg vodi Dražen Muljević i Hrvatska čista stranka prava Požega koju vodi Marko Franekić.

 Ovom potpisivanju suradnje nazočili su predsjednik stranke prof. Ivan Tepeš, dopredsjednik Dario Marenić, glavni tajnik Pero Ćorić, predsjednik Glavnog stana dr. Tomislav Vlajnić, te novoimenovani koordinator za Požeško-slavonsku županiju Miroslav Penava. On će u skorije vrijeme formirati podružnice u općinama i gradovima u kojima još ne postoji osnovana stranka, te pristupiti formiranju Županijskog vijeća HSP dr. Ante Starčević za Požeško-slavonsku županiju, čime će otpočeti i pripreme za nadolazeće parlamentarne izbore u koje stranka ulazi kao članica Domoljubne koalicije.

- Stranački ustroj mora završiti do 14. ožujka kada imamo Glavni stan u Virovitici i od tada kreće kampanja za predstojeće parlamentarne izbore. Naš prvi cilj je da očuvamo jedini izvorni hrvatski svjetonazor, pravaštvo. U tome smo uspjeli, a dalje razvijamo naš projekt Pravaški kišobran, a danas evo potpisali smo sporazum o suradnji s HČSP. Pokazali smo da možemo suzbiti neke osobne i parcijalne interese i zajedno s njima da promičemo pravaški svjetonazor. Mi smo to pokazali s HDZ-om i drugim partnerima i u Domoljubnoj koaliciji da svi zajedno pokažemo svoju snagu u nekoliko izbornih ciklusa, pobjedama u izborima za EU parlament, veličanstvenoj pobjedi na lokalnim izborima i točka na 'i', pobjeda na predsjedničkim izborima naše zajedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović. Mi kao ozbiljna stranka idemo prema završnom cilju. Pravaštvo je danas aktualnije više nego ikad u svojoj dugoj povijesti od 154 godine. Na žalost Hrvati su uvijek bili pod nekim „B“ od Beča, Budimpešte, Beograda, a danas je to Brisel. Naša stranka će biti korektiv svakoj budućoj vlasti – istakao je Pero Ćorić, koji ističe da pravaši uvijek dobivaju oko 200 tisuća glasova na izborima, no raspršeni su kroz nekoliko pravaških stranaka. Upravo njihov projekt okupljanja pod Pravaški kišobran ide za ujedinjenjem tih pravaških stranaka i dobivanje boljih izbornih rezultata.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

UDRUGA RATNIH VETERANA 63. SAMOSTALNE GARDIJSKE BOJNE -

POŽEGA - Udruga ratnih veterana 63. samostalne gardijske bojne održala je prvu redovnu izvještajnu skupštinu. - Obilježili smo godišnjice pogibije naših suboraca, uključili se u obilježavanje značajnih borbenih akcija i državnih praznika, te ostvarili suradnju sa drugim braniteljskim udrugama. Ove godine planiramo proširiti aktivnosti počevši sa obilježavanjima ratnih zbivanja, posjete obiteljima stradalih suboraca, organizacijom sportskih i kulturno-umjetničkih aktivnosti te kupnjom računalne opreme. Kako budemo širili naš rad tako ćemo i povećati broj članova udruge. Udruga trenutno ima oko 70 članova - rekao je predsjednik Zlatko Bošković te dodao da obzirom koliko su imali sredstava koje su dobili od grada Požege 10 000 kuna, 2000 kuna od Županije, a nešto su dali i donatori, mislim da smo u ovih godinu dana napravili dosta.

U ime grada Požege u na skupštini je bio i Željko Kalić koji je pozdravio sve nazočne, te zbog sukoba interesa jer je u međuvremenu imenovan savjetnikom požeškog gradonačelnika napustio mjesto predsjednika Nadzornog odbora udruge, a na njegovo mjesto je novo izabran Mato Sigurnjak. Rad skupštine, koja je donijela izmjene Statuta udruge, pozdravio je i zamjenik požeško-slavonskog župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha zahvalivši članovima koji su se prvi odazvali u obrani domovine, a sada su aktivni unatoč skromnim sredstvima.

Udruga potiče bavljenjem sportom svojih članova, tako da se uključuje u sve malonogometne turnire, sportska natjecanja branitelja, a aktivni su i u ribičkom natjecanju. Shodno bogatom programu rada planirali su za ovu godinu ambiciozan financijski plan od 97 tisuća kuna.

Prvo postrojavanje 63. bataljuna Zbora narodne garde na stadionu NK Dinamo u Vidovcima održano je u lipnju 1991. godine. Bila je to jezgra proslavljene 123. brigade osnovane u listopadu iste godine.

Tekst/Foto: Vanja Protić

NADZOR TERETNIH VOZILA I AUTOBUSA -

 Na području svih zemalja Europske unije svaki mjesec u trajanju od sedam dana provode se akcije s naglaskom na određenu prometnu problematiku kao što su nadzor teretnih automobila i autobusa, korištenje sigurnosnog pojasa i nepropisne uporabe mobitela, nadzor vozača pod utjecajem alkohola ili droga i sl.

- U skladu s tom akcijom tijekom ovog tjedna, odnosno u razdoblju od 9. do 15. veljače 2015. godine na području PU požeško-slavonske provodit će se preventivno-represivna akcija usmjerena prvenstveno na nadzor teretnih automobila i autobusa - stoji u priopćenju koje potpisuje Nikolina Janković.

Policijski službenici će provoditi pojačani nadzor, vodeći računa da se ne stvaraju zastoji u odvijanju prometa, na više nadzornih mjesta na cestama naše županije stoga upozoravamo vozače da se pridržavaju prometnih propisa.

Tekst: Vanja Protić Foto: ilustrativna fotografija

Narušavali javni red i mir

U subotu, 7. veljače 2015. godine, oko 3 sata, u Pakracu, u Bolničkoj ulici, ispred ugostiteljskog objekta, poradi ranijih nesuglasica, verbalno su se i tjelesno sukobili 22-godišnjak (1,76 promila), 21-godišnjak (1,26 promila) i 28-godišnjak (0,91 promila) zbog čega protiv njih slijedi optužni prijedlog.

Prometna problematika

U subotu, 7. veljače 2015. godine, oko 11 sati, u Požegi, u Ulici Pavla Radića, 41-godišnjak koji je pod utjecajem alkohola (odbio alkotest) upravljao osobnim automobilom marke „Mazda“, požeških registarskih oznaka, uslijed utjecaja alkohola i neprilagođene brzine je izgubio nadzor nad vozilom, sletio s kolnika te udario u nepropisno parkirani osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka u vlasništvu 43-godišnjaka. U prometnoj nesreći 41-godišnjak je lakše ozlijeđen, a prilikom postupanja je omalovažavao i vrijeđao policijske službenike. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajna prijava a protiv 43-godišnjaka optužni prijedlog.

Tijekom proteklog vikenda dogodilo se i sedam prometnih nesreća s materijalnom štetom, u petak, oko 8.35 sati, u mjestu Nova Lipovica došlo je do slijetanja autobusa sa kolnika, a nešto kasnije istoga dana došlo je do slijetanja osobnih automobila sa kolnika u mjestima Ožegovci, Prekopakra, Omanovac i Dervišaga dok se u subotu, 7. veljače dogodila prometna nesreća između dva osobna automobila u Pakracu u Ulici Gojka Šuška.

Zatečen u provali

U subotu, 7. veljače 2015. godine, oko 3.50 sati, u Požegi, Trg Svetog Trojstva, policijski službenici su zatekli nepoznatog muškarca kako provaljuje u ugostiteljski objekt. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je počinitelj 35-godišnji hrvatski državljanin s područja grada Požege i protiv njega slijedi kaznena prijava.

Tekst: Vanja Protić Foto: ilustrativna fotografija

POŽEŽANKA POBJEDNIK NATJEČAJA KRATKE PRIČE ŽIDOVSKE OPĆINE VIROVITICA -

Priča „Mala siva haljina“ dobila je prvu nagradu na natječaju Židovske općine Virovitica - „Auschwits, 70 godina poslije“ Ugledala sam ju jednog hladnog siječanjskog dana u staroj sarajevskoj sinagogi. Malu sivu logorašku haljinu izloženu na krojačkoj lutki, koja me hipnotički privukla svojim bezvremenskim sivilom. Prišla sam joj ponizno, sa strahopoštovanjem i neka tiha jeza prošla mi je tijelom. Dužine do koljena, kratkih rukava, sa kragnicom i tri gumba od kojih su dva bila ista. Nisam uspjela odgonetnuti sirovinski sastav tkanine, ali strukturu bi mogla opisati kao polugrubu. Moja prijateljica Daria je rekla:“Pogledaj tu haljinu, danas bi na nekoj modnoj reviji mogla biti hit!“.

Da, koje li grube ironije, pomislih. I pred očima mi se stvori slika male crne svevremenske haljine slavne modne ikone Coco Chanel Jednom sam pročitala kako je ona govorila da žena nikada ne bi smjela izaći iz kuće neuređena, jer možda će se baš toga dana susresti sa sudbinom, a za susret sa sudbinom sigurno želite izgledati što ljepše. Uronivši u paralelnu prošlost, vidjela sam mladu Parižanku kako oblači malu crnu Chanel haljinu,stavlja kap parfema iza uha i uzbuđena odlazi na svoj prvi rendez-vous u „gradu svjetlosti“.

I NJU, onu koju je monstruozni kreator obukao u „malu sivu haljinu“, njenu jedinu a možda i zadnju “toaletu“, a kap njenog parfema imao je vonj smrti. ONU, koja nije imala pravo izbora, ONU, koja nije imala budućnost. NJU, obučenu u uniformu straha, stvorenu da joj oduzme ženstvenost i dostojanstvo i da je željom zla pretvori u bezličnu avet. ONU, koja je osvijetljena logorskim reflektorima pošla na svoj prvi i zadnji danse macabre.

Tko je bila ta djevojka neotplesanih plesova? Kako se zvala? Da li je bila nečija žena ili majka, otrgnuta iz svoje sigurne stvarnosti i bačena u žrtvenu arenu? Obuzeo me osjećaj srama u nemogućnosti da doživim njeno iskustvo patnje... Snagom imaginacije, „malu sivu haljinu“ proglasila sam simbolom oduzetog digniteta svih žena-žrtava tokom povijesti svijeta. I bila je, još uvijek je, i bit će, dok god zlo i licemjerje čeka u istom redu ispred i iza krhkog privida sigurnosti. I virtualno, bez patosa, obukla sam „malu sivu haljinu“.

I uzdignute glave i čvrstih koraka, dok su me obasjavali reflektori vječnosti krenula sam tom pistom života i smrti. I bila sam Judita, i bila sam Lea, i bila sam Tamara, i bila sam Rebecca. I bila sam Ivana i bila sam Željka i Amra, i Sonja i Azra ! I bila sam Selma i Enisa - PRIJATELJICA. Slavna manekenka u MALOJ SIVOJ HALJINI NEZABORAVA!

Sonja Hržina Majstorović

Akademska slikarica, (Požega, 25. VIII. 1963). Kći Vojka i Judite rođ. Deutsch, sestra Kamilova. Od ranoga djetinjstva živi u Zagrebu, gdje je 1982. maturirala u Školi za primijenjenu umjetnost na odjelu za keramiku, a 1988. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Vasilija Jordana. Radila je u tvornici »Inker« (Jugokeramika) kao kreatorica porculanskoga posuđa.

Godine 1993. sa suprugom, slikarom Markom Majstorovićem, odlazi na studijsko usavršavanje na Cité internationale des arts u Parizu. Po povratku ostvaruje status samostalne umjetnice pri Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika (HZSU). Članica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika u Splitu (HULU). S obitelji koju čine suprug Marko, sin Ernest, kći Rebecca i pas Apache živi na relaciji Zagreb-Split-Živogošće(Mala Duba).

Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama (galerija »Modulor« 1985; Atelier 8815, Cité internationale des arts, Paris 2001; Inkrustacije, Palača Milesi, Split 2005; Salon »Galić«, Split 2006; Selfportrait-a Show for Bethlehem a Show for Peace, kurator Agricola de Cologne, Njemačka 2006−07; Slowtime-Quicktime as an Artistic Medium, kurator Agricola de Cologne 2007; 42. zagrebački salon 2007; Salon galerije »Karas«, Zagreb 2008; 1. trijenale hrvatskog autoportreta, galerija »Prica«, Samobor 2008−09; Subverzivni ručni radovi-tabui u tkanju kultura, Artevida zavod, Poznań, Poljska i Ljubljana, Slovenija 2009−10; 11. trijenale hrvatskoga kiparstva, Zagreb 2012; galerija »Idealni grad«, Zagreb 2012. i drugdje).

Tekst: virovitica.net Foto: Privatna arhiva Sonja Hržina Majstorović

ZANIMLJIV NATJEČAJ ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ŽUPANIJE -

POŽEGA - Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije po prvi puta raspisuje javni natječaj "Pušenje odbaci, lovu nabaci". Cilj natječaja je potaknuti pušače na prestanak pušenja i promovirati zdrave životne odabire, te pobjednika natječaja, koji udovolji uvjetima, nagraditi novčanim iznosom u visini od 5.000,00 kn.

- Svjesni smo velikog udjela pušača u našem okruženju, gdje je svaka treća odrasla osoba pušač, pa je ovo naš prilog smanjenju broja pušača u našoj sredini – istakla je koordinatorica projekta Jasmina Kovačević, dr. med. specijalista javnog zdravstva.

Zavod za Javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, sa ciljem promoviranja zdravih životnih odabira i potpore prestanku pušenja, objavljuje javni natječaj:

NATJEČAJ Pušenje odbaci, lovu nabaci!

Natječaj je namijenjen svim punoljetnim pušačima duhana (ženama i muškarcima) i korisnicima duhanskih proizvoda, sa prebivalištem na području Požeško-slavonske županije, a koji su spremni pokušati prestati pušiti i održati apstinenciju od nikotina u trajanju 30 dana, počevši sa 18.02.2015., te zaključno sa 19.03.2015. godine.Natječaj će biti otvoren od 4. veljače 2015. do 18. veljače 2015. godine. Sve prijave na natječaj nakon 18. veljače neće biti prihvaćene. Uvjet za sudjelovanje u natječaju jest da je kandidat svakodnevni pušač duhana i/ili korisnik duhanskih proizvoda, sa pušačkim stažom barem godinu dana. Kandidat osobno popunjava prijavu za sudjelovanje u natječaju, te obvezatno predlaže jednu osobu - člana obitelji, u svojstvu svjedoka. Pobjednik natječaja odlučit će se izvlačenjem između svih prijavljenih kandidata koji će udovoljiti uvjetima, te će apstinirati od duhana i nikotinskih proizvoda u trajanju 30 dana.

Javno izvlačenje nagrade planirano je za 26. ožujka 2015. godine. Pobjednik natječaja biti će nagrađen novčanim iznosom od 5.000,00 (pet tisuća) kuna.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija (Vanja Protić)

HNS ČAGLINA DEMANTIRA ISTUP NEKOLICINE ČLANOVA -

ČAGLIN - Kao povjerenik HNS-ove podružnice Čaglin oštro demantiram neistinite i neutemeljene tvrdnje koje su iznesene na konferenciji za medije na čelu s bivšim predsjednikom čaglinskog HNS-a i nekadašnjim zamjenikom načelnika općine Čaglin te s ponosom mogu istaknuti da sam svoj posao uvijek obavljao na dobrobit svih građanki i građana Čaglina – istakao je novo imenovani povjerenik HNS-a za općinu Čaglin, Ivan Đurina

- Prvo bih istaknuo da je HNS stranka koju čini gotovo 45 000 članova, što mnogi vrlo često zaboravljaju, a to je snaga koju niti jedan pojedinac ili bilo čiji osobni interesi nisu niti mogu na bilo koji način ugroziti. Do sada smo se često susretali s pokušajima opovrgavanja snage HNS-a, ali o rezultatima, političkoj relevantnosti i vjerodostojnosti svaki put su odlučivali birači. Napominjem kako se u Središnjem uredu HNS-a dnevno provodi revizija članstva, jer su u mnogobrojnoj organizaciji kao što je HNS dolasci i odlasci članstva svakodnevna pojava, ali iz Čaglina do sada nije pristigao niti jedan zahtjev za ispisom iz članstva od 70 članova koliko ih ima u Čaglinu – nastavlja Đurina koji smatra da je to dio političkog folklora te da su oni svojim istupom željeli samo malo medijske pažnje.

U svom odgovoru napominje da nije tražio od direktora Komunalca Čaglin d.o.o. Tihomira Brišu podršku za ovogodišnji proračun niti je od njega tražio da lobira s vijećnicima HSS-a i HDZ-a ili njihovim predstavnicima. Program za javne radove za 2014. godinu nije predao budući da su prioritet imale jedinice lokalne samouprave koje se stradale od poplava. - Moja moralna i etička načela nalažu da se prema najugroženijim skupinama u društvu ponašam odgovorno, a oduzimati onima koji nemaju i pritom davati lažne informacije o šteti od poplava na području općine Čaglin potpuno su neprihvatljive – kaže Đurina koji odbacuje i tvrdnje da je zaposlio kćer i zeta, budući da mu se kćer već pet godina nalazi na Zavodu za zapošljavanje, s jednim kratkim prekidom u 2013. godini, dok je zet sa svim potrebnim kvalifikacijama zaposlen u Javnoj vatrogasnoj postrojbi. - Mogu reći da sam ponosan što sam osposobio teretanu u sportskoj dvorani koju mogu koristiti svi građani, učenici i studenti, brojne sportske udruge, branitelji i svi ostali, a ovim putem se zahvaljujem svima koji su volonterski sudjelovali u realizaciji tog projekta, među kojima je i moj sin.

Na optužbe da su mi visokoobrazovani ljudi prijetnja podsjećam da sam kao načelnik Općine uvijek smatrao da mlade i kvalitetne ljude treba zapošljavati, a među onima koji me sada prozivaju je i osoba koja je upućena na osposobljavanje za pisanje projekata za Europsku uniju, dok su neke osobe mogućnost besplatnog obrazovanja čak i odbile – zaključuje Đurina koji je reagirao na istup nezadovoljne nekolicine članova HNS-a Čaglin koji su najavili napuštanje stranke.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

KRČMA ZLATNI LUG NUDI STARA ZABORAVLJENA JELA -

EMOVAČKI LUG – Krčma „Zlatni lug“ koja je sastavni dio Turističkog kompleksa Zlatni lug, požeške tvrtke Alles, na svoj meni uvodi neka stara, već zaboravljena jela, koja je na svijetlo dana vratio Muzej u loncu. Oni će tako u svoju ponudu ala' cart svakodnevno nuditi gostima i turistima koji pohode ovu sve interesantniju oazu prirode, mira, ribolova, lova, sportskih igara, team bulding destinaciju, biciklistički raj, poučne staze flore i faune ovog kraja a uskoro i centar zimskog turizma u srcu Požeštine.

- Vidjeli smo da su naša stara jela nestala s menija, nestala iz našeg svakodnevnog okruženja, a u suradnji s Muzejom u loncu vidjeli smo da su ta jela kvalitetna i atraktivna, prihvatljiva za ugostiteljsku ponudu i da su nešto po čemu bi mogli biti prepoznatljivi od drugih. Mislim da bi našim gostima koji dolaze u Slavoniju, ovdje kod nas u Požeštinu ponuditi nešto od tih jela, a koja mi možemo prirediti vrhunski. Za početak smo pripremili jedan meni, to je juha od goveda podolca, starog, gotovo nestalog slavonskog goveda koje mi imamo u uzgoju na našim pašnjacima u Zlatnom lugu. Kao glavno jelo pripremili smo požeški vinogradarski čevap, koji se originalno priprema na ražnju uz vatru, a mi ga gostima nudimo na manjem drvenom ražnju koji pečemo na roštilju. To je kombinacija junećeg i svinjskog mesa od karea, slavonske slanine, luka i paprike, a sve je umotano u maramicu i tako se peče na roštilju. Za desert nudimo gunjanske gojtane s marmeladom od mrkve, za koju su stari recept dale časne sestre iz požeškog samostana. Očekujemo da će to ljudi prihvatiti kao posebnost i jedinstvenu ponudu, a od goveda podolca nudimo i ramsteke i bifteke. To nam uglavnom traže gosti koji dolaze iz inozemstva i poslovni ljudi koji dolaze kod nas na team building i poslovne pripreme, seminare i dr. – rekao je mladi voditelj ugostiteljstva Zlatni lug, Leo Pandžić, koji je izrazio spremnost da se ta ponuda starih slavonskih jela svakako i proširi.

Uz predstavnike svih medija prezentaciji i degustaciji nazočili su ravnatelji gradskih ustanova i čelnici grada, a u diskusiji se razvila i teza da se ta i još neka druga jela prepoznatljiva za Slavoniju moraju što prije zaštititi. Tu se svakako misli na kulen, za koji još nemamo nikakvu zaštitu, ali i čobanac, prepoznatljivo jelo slavonskih trpeza koje također nema nikakvu zaštitu, a jelo je koje se svugdje dobro prihvaća.

Želio sam istaći da kad već imamo ova jela koja su bila dio nekadašnjeg života stanovnika grada Požege da sve snage koje imaju autoritet pomognu u zaštiti ovih jela. Meni je nevjerojatno da jedna regija kao što je Slavonija ima tako bogatu tradiciju jela i hrane da nemamo zaštićena jela, dok neke druge regije s a strane gastronomije su puno više napravile. Otišle su dalje i po pitanju afirmacije tih jela u turističkoj ponudi, dok kod nas određenim strukturama kao da nije u interesu da se neke stvari realiziraju. Mi kao grad iza ovakvih projekta ćemo stati, a neka gospoda koja vode postupak zaštite ukažu na koji način to treba implementirati. Mi ćemo dati prioritet tom rješavanju, no mi u Požegi možemo kroz turističke manifestacije, organizirati dan ili tjedan požeškog vinogradarskog čevapa, dovesti goste i izvan Požege, a da li će toj gospodi biti dovoljno. Oni trebaju reći na koji način to treba biti rasprostranjeno, učestalo da bi bilo priznato – istakao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović, nezadovoljan samo konstatacijom zaštitara kulture koji su samo istakli da Slavonija nema zaštićeno niti jedno jelo kao materijalnu ili nematerijalnu baštinu.

UZ KVALITETNU KAPLJICU NESTAJU SVE BARIJERE TVRDE U KUTJEVAČKOM PODRUMU STAROM GOTOVO 800 GODINA -

Carica Marija Terezija i barun Trenk proveli su cijeli tjedan u podrumu današnje tvrtke Kutjevo, o čemu svjedoče recke na podrumskom zidu i udubljenje kamenoga stola, poručuje tri stoljeća stara legenda

KUTJEVO – U Kutjevo je grijeh doći i otići trijezan, kaže stih jedne pjesme kojim se najbolje opisuje po čemu je Kutjevo nadaleko poznato, a vinogradi i kvalitetno vino iz podruma tvrtke Kutjevo kriju i priču za koju je teško reći koliko je trijezne istine u njoj. Već godinama se otima zaboravu anegdota da su caricu Mariju Tereziju i baruna Franju Trenka povezala birana vina iz podruma današnjeg Kutjeva d.d. Carica je slovila kao žena slobodnog duha i stoga ne čudi kako i danas živi legenda da je s barunom u podrumu provela punih sedam dana. Navodno je svima bio zapriječen ulaz u podrum, čuvari su budno držali stražu i time onemogućili da se ikad saznaju pravi motivi tjednog boravka poznatog dvojca u podrumu.

- O afrodizijačkom svojstvu vina iz našeg podruma svjedoče 'recke' koje su pronađene na zidu u sredini podruma, a barun ih je, navodno, zaradio čak 70. Pretpostavlja se da su recke svjedoci ljubavnih okršaja dvoje vladara, a pronađeno je i udubljenje na kamenom stolu pored zida. Je li udubljenje nastalo od ljubavnog zanosa i borbe, ili zbog nečeg drugog, ostaje tajna i danas. Vjeruje se da udubljenje kamenoga stola u kutjevačkom podrumu i danas ima veliku ljubavnu moć. Dovoljno je, kazuju ljudi, prisloniti dlanove na udubljenje i zaželjeti svoju ljubavnu želju i ona će se najduže za godinu dana i ispuniti – jedna je od veselijih tema koje posjetiteljima podruma tvrtke Kutjevo prenosi njihov sommelier Drago Humski.

Dok se posjetitelji sami ne uvjere u istinitost legende, u ovo Valentinovsko vrijeme mogu uživati u vinima iz linije Maximo koja već dizajnom etiketa povezuje gotovo tri stoljeća staru legendu s proizvodima najmodernijih trendova u vinogradarstvu i vinarstvu. Uz cijelu liniju se vežu vina za iznimno uživanje, odnosno posebno osmišljeni pjenušac Maximo Brut kao prvi hrvatski pjenušac od nadaleko čuvene graševine te vina Maximo Nero i Maximo Bianco.

Vina tvrtke Kutjevo ne žive samo na sačuvanoj legendi. Od doba Marije Terezije i Trenka do danas, mijenjala su se i vremena i vlasnici podruma. Ali, kvaliteta vina iz poznatih podruma ostala je ista, za što postoje i dokazi u brojnim nagradama.

- Razni suci na brojnim natjecanjima nisu svjedočili legendama iz podruma, nego su kušali poznate sorte vrhunskih vina kao što je primjerice Maximo Brut. Ni bolji poznavatelji prilika u domaćem svijetu pjenušaca nisu očekivali takvu snagu mirisa i okusa, ali Kutjevo ostaje Kutjevo, dosljedno prestižnoj kvaliteti već dugi niz godina, što dokazuje srebrna medalja s prestižnog francuskog natjecanja za pjenušava vina 'Effervescents du Monde' gdje je Maximo Brut bio jedini pjenušac iz Hrvatske koji je osvojio tako vrijednu nagradu. Također, vino Maximo Bianco 2011. osvojilo je lani brončanu medalju na Decanteru u Londonu – istaknuo je Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.

Kutjevo d.d. najbolji je proizvođač najraširenije sorte u Hrvatskoj, graševine s konkurentnom prednošću i razlikovnom pozicijom na tržištu, a to potvrđuju podaci i da smo najnagrađivanija vinarija u Hrvatskoj, dodaje I. Marinclin i ističe kako su samo u 2013. i 2014. godini njihova vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac Maximo Brut osvojili čak 33 razne nagrade i priznanja. Ujedno, vrhunska graševina ima i najbolje prodajne rezultate u regiji, a tvrtka Kutjevo najveći je hrvatski izvoznik vina s 45 posto udjela u ukupnom izvozu domaćeg vina, zaključio je Marinclin.

Jedinstvenost vina iz podruma tvrtke Kutjevo čini tlo koje vino obogaćuje mineralima najstarijih planina u Europi te položaj koji se nalazi na istoj zemljopisnoj širini kao i mnogo razvikanija vinogorja poput Piemonta Boredeauxa, Val du Rhone i Oregona. Naime, kutjevačko vinogorje leži na južnim padinama Papuka i Krndije, većinom na blago nagnutim terenima nadmorske visine do 200 metara, a rjeđe na niskom brdovitom reljefu, na kojem se vinogradi penju i do 300 metara nadmorske visine. Graševina je najraširenija i najpoznatija sorta. Uz nju su, rajonizacijom vinogradarstva, preporučene sorte i pinot bijeli i sivi, chardonnay, traminac, rajnski rizling, rizvanac, sauvignon te plemenka bijela i crvena. Za dobivanje crnih vina, preporučene su sorte pinot crni, frankovka, ružica, zweigelt, merlot i gamay.

Zbog sveta toga, Kutjevo d.d. slovi kao sinonim za vrhunska vina, uz koja svoje ljubavne trenutke nisu proživjeli samo carica i barun, nego i mnogi drugi ljubitelji odlične i birane kapljice. A kad takva razveže jezik, lakše se prebrode brojne zapreke i padaju i bračne i druge ponude. Priča se i da carica Marija Terezija godišnje barem jednom navrati u Kutjevo. Posjeti obavezno krštenje mošta, obiđe omiljeni kraj, provjeri kako žive današnji građani, ali i kakvo je mlado vino iz te godine, zaključuje kutjevačku legendu Drago Humski, prilikom prezentacije vina tvrtke Kutjevo novinarima i urednicima koji pišu o vinu iz cijele Hrvatske.

Nova Maximo vinska linija

Maximo Brut

Pjenušac sorte Graševine Kutjevo je svježeg i bogatog okusa, čistih minerala i finih perlica. Raskošnijeg je mirisa, na dozrelu jabuku, te blažu cvjetnu komponentu. Ovaj prirodan pjenušac nastao je metodom champenoise od već spomenute graševine. Brižljivo pripreman, raskošnog je okusa i mirisa. Pun je u ustima, finih sitnih svježih perlica, koje duže izviru i usklađuju neprovreli slador, brut kategorije. Mirisi koje otpušta podsjećaju na dozrelu jabuku i citrusne note, diskretne i atraktivne cvjetne komponente, s notama bagrema.

Tajna njegove posebnosti skriva se u posebnoj tehnici proizvodnje te vremenu odležavanja koje je također bitan faktor. Druga fermentacija u boci traje devet mjeseci na temperaturi od 13 do 15 stupnjeva Celziusa, koja se polagano odvija tako da mjehurići prožmu sve pore tekućine. Boce su položene nagnuto na čep, te se šampanjski kvasci talože u grlo boce koje se svaki dan okreću kako bi se kvasci podjednako rasporedili i stvorili perlice u cijeloj boci. Vrh boce se naknadno zamrzava te nakon nekog vremena otvara i dodaje ekspedicioni liker iz ledene berbe graševine, jako bogatog okusa i mirisa (degoržacija). Čepi se trajnim čepom i nakon toga još tri mjeseca odležava u bocama kako bi se u potpunosti harmonizirali svi okusi i mirisi.

Maximo Nero

Maximo Nero kupaža je tri svjetski poznate sorte: 60 posto Cabernet sauvignona koji daje snagu okusa kroz jake tanine, poput paprike, 30 posto Merlota koji ublažava plemenitom voćnosti maline i trešnje te 10 posto Syraha koji sve to dopunjuje začinskom (crni papar) i mineralnom notom. Dozrijevanje vina od čega je djelomično i u barrique bačvama od slavonskog hrasta, okusu daje punoću, sklad i dugo trajanje u ustima. U mirisu se osjećaju tamna voća, karamela i diskretno vanilija koju daje bačva, kao i mirisi drva hrasta, koji također daje bačva. U ukupnom dojmu vino je bogato na okus i miris, dozrelo i kompleksno te se može dugo uživati.

Maximo Bianco

Posebno odnjegovano vino od aromatičnih sorti sauvignon blanc i traminac. Ovo je unikatna i raskošna priča sa mirisnim notama cvijeta ruže, aromatičnih trava, vinogradarske breskve i minerala, koji progovaraju na slavonski način.

Kutjevo, dioničko društvo za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda, tradiciju vuče još iz davne 1232. godine kada u kutjevački kraj dolaze Cisterciti, svećenički red nastao u francuskoj Burgundiji, i grade još i danas živući podrum te započinju vinogradarsku proizvodnju. Djelatnosti kojima se Kutjevo d.d. danas bavi obuhvaćaju poslove u biljnoj, stočarskoj i vinogradarskoj proizvodnji te pratećem uslužnom sektoru. Vinogradarska proizvodnja se temelji na zasadu od približno 800 hektara vinograda s godišnjom proizvodnjom oko šest milijuna litara vina. Vina tvrtke Kutjevo d.d. su jedan od simbola hrvatske kontinentalne vinske kulture i vinski znalci ih prepoznaju kao sinonim kvalitete i pouzdanosti, a potvrdile su to i brojne medalje i priznanja sa sajmova i izložbi u zemlji i svijetu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

UDRUGA OPĆINA TVRDI DA PROJEKTE IMAJU ALI NEMA NATJEČAJA -

Na posljednjoj sjednica Upravnog odbora Udruge općina u RH razmatrala su se brojna pitanja iz nadležnosti općina, a načelnik općine Jakšić, Ivica kovačević kao predstavnik Požeško-slavonske županije i pet naših općina sudjelovao je u radu, te nas izvještava o Zaključcima.

Udruga općina u RH prikupit će u najkraćem mogućem roku podatke o projektima svih općina u Hrvatskoj koji su tehnički spremni za provedbu, ali koji se ne mogu realizirati jer za njih jednostavno - nema natječaja! Svrha tog kataloga bit će opovrgavanje tvrdnje u javnosti kako su općine slaba karika mogućeg novog investicijskog ciklusa jer ne iskorištavaju prilike koje im se navodno pružaju.

Zaključak je to Upravnog odbora Udruge općina sa sjednice održane u utorak 27. siječnja 2015. u Zagrebu, koju je vodio predsjednik Udruge Đuro Bukvić. Najavljeno je također da će ova udruga nakon prvog tromjesečja 2015. godine prikupiti podatke o prihodima općinskih proračuna kako bi se definirali efekti porezne reforme koja je stupila na snagu početkom godine i koji su, prema prvim saznanjima, vrlo nepovoljni.

Upravni odbor raspravljao je i o problemu vlasništva nad zemljišnim parcelama na područjima općina na koje se, odlukom državnog odvjetništva, upisuju javne i državne tvrtke i tako onemogućavaju lokalnu samoupravu u raspolaganju imovinom ocijenivši da je ta praksa neprihvatljiva.

Dogovoreno je da će Udruga u usmjeriti svoje kapacitete na intenziviranje suradnje s općinama kako bi prikupljanje stavova i razmjena informacija kao i medijska prisutnost bili veći i efikasniji.

Tekst/Foto: Vladimir Protić