VINCELOVO VELEUČILIŠTA U POŽEGI -

PODGORJE - Požeško Veleučilište je po drugi puta organiziralo vincelovo za profesore, studente i goste.

- Po drugi puta obilježavamo Vincelovo Veleučilišta u Požegi, drago mi je da su i ovaj put uključeni studenti koji u pravilu ovdje obavljaju veliki dio praktične nastave. Vinograd je blagoslovljen i očekujemo da će i sljedeće godina biti barem onoliko dobra kao što je bila prošla. U skoroj budućnosti nadam se da ćemo započeti voćarsku priču gdje će se raditi na podizanju voćnjaka na dva hektara , u posljednjih godinu i pol nadam se da smo uspjeli riješiti papirnati dio za tri parcele državne zemlje - izjavio je dr. sc. Dinko Zima, dekan Veleučilišta u Požegi.

Vinograd je blagoslovio vlč. Tomo Mrnjec, vetovački župnik. Nakon posvete svi su prionuli pečenju vincelovskog ražnja s ukusnim kobasicama i slaninom obitelji Hruška iz Bjeliševca, koje su zalijevali kvalitetnim mladim vinima berbe 2015. požeškog Veleučilišta.

- Vina koja su spremna za konzumaciju pokazala su kako je prošla godina bila je jedna prekrasna vinogradarska godina. Vina su puna, zaokružena, bogatog tijela, posebno crna vina. Krenuli smo na tržište s crnim vinima koje krasi jedna posebnost, iz 2014. godine imamo dvije sorte koje su dale vrhunska vina u jednoj ne tako dobroj vinogradarskoj godini. Sva naša vina su u jednom jednakom rangu, ali mislim da smo po crnim vinima najviše prepoznati – rekao je mr.sc.Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi.

Za dobro raspoloženje svih gostiju pobrinuo se tamburaški sastav Posegana.

UDRUGA VETERI CASTRA UZ VETOVAČKE UDRUGE I PODUZETNIKE PONOVNO ORGANIZIRALA OBILJEŽAVANJE VINCELOVA ZA PAMĆENJE -

VETOVO – Trg sv. Vinka ponovno je bio ispunjen brojnim posjetiteljima na obilježavanju Vincelova u Vetovu. Članovi Udruge vinogradara i vinara Veteri Castra, uz pomoć svih ostalih udruga u Vetovu, te vetovačkih poduzetnika, posebno restorana Ribarska kuća i Schon Blick, organizirali su Vincelovo za pamćenje. Pripremali su se oni već nekoliko mjeseci za svoju proslavu, a posebno zadnjih tjedana, kada su organizirali i svinjokolju, te pripremili dovoljan broj vincelovskih štapova s kobasicom i slaninom, ali i 600 litara graha s suhim mesom. Desetak vetovačkih vinara ponudilo je i svoja kvalitetna vina za zagrijavanje.

Ni niska temperatura nije odvratila brojne posjetitelje, jer to je takav vinski blagdan, prosječni hladni siječanjski dan, no uz dobro vino, u Vetovu se moglo i zaplesati, te se dodatno zagrijati uz nekoliko tamburaških sastava, od mladih iz Grabarja i Kutjeva, do TS Bisernice i Stjepana Jeršeka Štefa.

Svečano orezivanje trsova i blagoslov vinograda na Trgu sv. Vinka održano je u oglednom vinogradu koje je podigla Udruga, vodio je vetovački župnik vlč. Tomo Mrnjaca, a uz vetovačke vinogradare i predsjednika udruge Branka Jakobovića, škarama su se koristili i kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Nakon orezivanja nastupilo je veselje a nije izostalo niti veliko slavonsko kolo uz bećarce.

UDRUGA VINOGRADARA,VINARA I VOĆARA VINO-KAP IZ KAPTOLA -

KAPTOL - Udruga vinogradara, vinara i voćara Vino-kap iz Kaptola već nekoliko godina organizira proslavu Vincelova, te običaj blagoslova vinograda i rezidbe vinove loze. Tako su i ove godine u svom oglednom vinogradu pokraj vinskog podruma orezali trsove predsjednik udruge Ferdinand Novak uz pomoć župana Alojza Tomaševića i načelnika općine Mile Pavičića, a vinograd je blagoslovio kaptolački župnik vlč Josip Klarić. I ove godine članovi udruge su na prigodnim štandovima izložili svoje vino ali domaće i suhomesnate proizvode. Trebalo je samo kupiti čašu i sve ostalo vam je bilo na raspolaganju od vincelovskog ražnja s kobasicom i slaninom, do graha s kobasicama i naravno mladog kaptolačkog dobrog vina.

Tekst/foto: Vanja Protić

EUROPSKI TJEDAN BORBE PROTIV RAKA VRATA MATERNICE -

POŽEGA – Obilježavajući Europski tjedan borbe protiv raka maternice brojni Požežani su se uključili u Dan mimoza, te kupnjom cvijeta mimoze podržali ovu humanitarnu akciju i svojim prilogom podržali borbu protiv raka vrata maternice. Dan mimoza organizirali su Županijska liga protiv raka Požega i Županijski zavod za javno zdravstvo, a akciju su podržali i dužnosnici, požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Dan mimoza obilježava se diljem Europe a požeškom akcijom i prodajom doniranih mimoza prikupljat će se sredstva za prijevoz žena iz lošije prometno povezanih mjesta u našoj županiji na mamografiju.
- U Hrvatskoj svake godine od raka vrata maternice oboli oko 400, a umre više od 100 žena. Na području naše županije svake godine oboli desetak žena, a nekoliko žena, na žalost, i umre. Važno je odazvati se na sve preventivne programe s obzirom na to da su to karcinomi koje možemo dovoljno rano otkriti i tako spriječiti onaj najgori ishod, smrt, pogotovo što je karcinom vrata maternice vezan uglavnom uz mlađe žene. Na razni Hrvatske možemo biti zadovoljni do neke mjere koliko se žene odazivaju i kontroliraju kod svojih izabranih ginekologa. Uz ovaj organizirani program i ono što žene svakodnevno obavljaju neovisno o programu, imamo obuhvaćeno dvije trećine žena koje odlaze redovito na preventivne PAPA testove, naravno, pod najvećim rizikom je jedna trećina koju nemamo pod kontrolom i tu svakako ima mjesta za napredak - izjavila je Jasmina Kovačević, voditeljica Službe za javno zdravstvo.

KROZ MANIFESTACIJU ZELENO-PLAVO USPJEŠNO SLJUBILI MORSKE DELICIJE S POŽEŠKIM VINIMA -

POŽEGA – Ovogodišnje Vincelovo u Požegi bilo je zajednička manifestacija kojoj je pridružena i priredba Zeleno-plavo i Riba Hrvatske – jedi što vrijedi, te je zbog velikog broja sudionika i štandova odlučeno da se organizira na Trgu sv. Trojstva. Veliki broj posjetitelja to je i opravdao, te je veliki požeški trg postao dio događanja i za Vincelovo. Zajednički su uz Grad Požegu i TZ grada Požega ovo događanje uspješno potpisali Obrtnička komora Požeško-slavonske županije i Udruženje obrtnika Požega, a u organizaciji su im pomogli i HGK – županijska komora Požega, Lovački savez Požeško-slavonske županije i Udruga vinara Stjepan Kojdl iz Požege.

Najveći dojam svakako su donijeli gosti iz Obrtničkih komora i Udruženja obrtnika iz cijele Hrvatske, a posebno oni iz morskih destinacija koji su sa sobom donijeli jadranske delicije, ribu, školjke, rakove, ono što Slavonci nemaju često na svojim stolovima, a nisu baš ni najvičniji u pripremanju.

Posebno veliki interes i dugi red Požežana bio je pred štandom obrtnika iz šibenskog kraja koji su donijeli tunu od 58 kg, te od nje pripravljali odlične odreske uz pomoć začinskog bilja i maslinovog ulja. Ovo je bila vrhunska delicija, koju su gotovo svi ljubitelji ribe pohvalili, a i odlično se sljubljivala s požeškim vinima. Upravo to je i bio zadatak, što više povezati i sljubiti naše zeleno iz Slavonije i njihovo plavo s Jadrana.

Ceremonijal orezivanja vinove loze održan je na simboličnim trsovima donesenim iz vinograda s požeških brda, a orezivali su ih zajednički predsjednici obrtničkih komora, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i požeški gradonačelnik Vedran Neferović. Uz poznatog voditelja Borisa Benčića koji je uveseljavao sve prisutne, na velikoj pozornici uz TS Zlatna dolina nastupio je i Boris Ćiro Gašparac Požeški.

Tekst/foto: Vladimir Protić

VINCELOVO NA VENJU -

VENJE - Tradicionalno baš na dan sv. Vinka obilježava se Vicelovo u vinogradima Ive Enjingija, na lokaciji iznad Venja, gdje nastaju najpoznatija vina, i Decanteru poznate vinske kupaže crnih i bijelih vina pod nazivom Venje. Trsove su orezivali Ivo Enjingi uz pomoć već tradicionalno Saše Ćasića, mladog vinara iz Pakrac, župana Alojza Tomaševića, a ove godine im se pridružio i Liu Hain gost iz kineskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Nakon rezidbe zarezali su kulen i kobasice te zaželjeli dobar rod, a da grozdovi budu velikih kao slavonski kulen. Trs su zalili starim vinom da u proljeće krene svojom punom snagom. Kasnije na večeri gosti su imali prilike počastiti se specijalitetima od crvenog goveda Red Angus i vrhunskim vinima Enjingi, a za dobru zabavu pobrinuli su se tamburaši Castrum i pjevačica Cecilija.

U KUTJEVU DD NOVA GODINA POČINJE ZA VINCELOVO OREZIVANJEM I BLAGOSLOVOM TRSOVA LOZE STOGA JE TO NJIHOV NAJVEĆI BLAGDAN -

KUTJEVO – Po tradiciji, blagdan sv. Vinka za vinogradare i one koji žive od vina je zapravo Nova godina, jer prvim orezivanjem trsova počinju prvi radovi u vinogradu, a od orezanih trsova po broju pupova koji se pojave u ocjenjuje se kakav će urod biti ove godine. Upravo taj najvažniji vinogradarski blagdan posebno obilježavaju i slave u Kutjevu d.d. vlasnika Envera Moralića. Sve goste na lokaciji Vile Vinkomir, iznad vinograda dočekao je domaćin uz pjesmu tamburaša TS Bisernica. Uvijek na toj proslavi gdje se okupi i više od tisuću ljudi bude i velikih uzvanika, a ove godine bivši predsjednik Stjepan Mesić doveo je čak osam veleposlanika, predvođenih veleposlanicima Kine i Rusije. Bilo je tu i mnoštvo gospodarstvenika, ponajviše poslovnih partnera Kutjeva d.d., čelnika jedinica lokalne i regionalne samouprave predvođenih požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem, te brojni drugi gosti.

Kako je orezivanje prvih trsova najznačajniji trenutak, u njemu su se okušali mnogi, no da ne bi gosti orezali cijeli vinograd domaćini su trsove ukrasili dobrim kobasicama i švarglom, te se orezivanje na tome i završi. Žedna grla nakon rada i degustacije naravno da su zalijevali i nazdravili rodnoj godini kvalitetnom mladom Graševinom roda 2015., a nisu zaboravili vinom zaliti ni orezane trsove. Blagoslov je i ove godine zazvao molitvom kutjevački župnik, vlč Marijan Đukić. U orezivanju i blagoslovu pomogli su članovi KUD-a Poljadija iz Grabarja sve uljepšavši svojim starim narodnim nošnjama.

Za i ove godine brojne goste domaćin je pripremio cijeli niz delicija, od vincelovskog štapa sa kobasicom i slaninom koji sus i pekli sami gosti, do šarana na rašljama, janjetine na ražnju, a peklo se i veliko june na ražnju težine 400 kg. Majstor za popularnog vola na ražnju bio je Ivan Cerovac koji u svojoj karijeri bilježi već veliki broj ispečene delicije. Vol se peče minimalno 12 sati, a tek onda kreće rezanje prvog mesa koje se još sat vremena krčka u posebnom umaku, što mu daje poseban okus, a i ova rijetka delicija priprema se samo kada ima jako puno gostiju.

U velikom grijanom šatoru slijedi nastavak fešte koju su i ove godine uz delicije kutjevačkog ugostiteljstva i mlade graševine začinili Mladen Grdović sa svojim glazbenicima i tamburaši Dyaco iz Đakova. Uslijedio je veliki vatromet i rezanje vincelovske torte, a brojne sevdalinke i poznate narodne uspješnice izvodio je poznati harmonikaš Nihad Mustapić iz BiH, posebno sve oduševivši starim sevdalinkama. Uz vino, pjesmu i ples i ovo Vincelovo završilo je u jutarnjim satima.

UDRUGA KUTJEVAČKI VINARI I GRAD KUTJEVO ORGANIZIRALI VINCELOVO -

KUTJEVO – Svoju uspješnu i bogatu vinogradarsku godinu orezivanjem trsova u oglednom vinogradu na jedinstvenom Trgu graševine u Kutjevu na dan sv. Vinka zazvali su i kutjevački vinogradari okupljeni u Udrugu Kutjevački vinari. U tom vinogradi svaki vinar ima svoj trs o kojem se brine i orezuje ga, a o ukupnom vinogradu brine se vincilir koji se imenuje svake godine između vinogradara kao časna dužnost. U orezivanju ove godine pomogli su im domaćin, gradonačelnik grada Kutjeva Josip Budimir, načelnici susjednih općina, Jakšića Ivica Kovačević, Kaptola Mile Pavičić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Blagoslov na sve vinograde kutjevačkog kraja zazvao je kutjevački župnik vlč. Marijan Đukić blagoslovivši vinograd uz zalijevanje trsova prošlogodišnjim vinom.

Na Trgu graševine svoje štandove su postavili najpoznatiji vinari i nudili na degustaciju svoja ponajbolja vina, dok su se na velikoj pozornici izmjenjivali tamburaški sastavi, prvo najmlađi TS Poljadija, TS Sanjari, a onda i malo poznatiji TS Posegana i TS Slavonski san iz Đakova. Nastupili su i članovi KUD-ova Poljadija iz Grabarja i KUD Bektež iz Bekteža. Upaljena je i velika Vincelovska vatra na kojoj su si posjetitelji pekli vincelovski štap. Sve dane vincelovskog vikenda vinarski podrumi kutjevačkih vinara bili su otvoreni.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA KUTJEVAČKE VINSKE CESTE ZA VINCELOVO OBNOVILA SPOMENIK GRAŠEVINI -

VENJE – Članovi Udruge „Kutjevačke vinske ceste“ ove godine ponovno su pokrenuli obilježavanje Vincelova u vinogradima, kao tradiciji koja na ovim prostorima živi stoljećima. Kako je i spomenik koji je podignut 2004. godine povodom obilježavanja 100-to godišnjice dolaska graševine u kutjevačko vinogorje prošle godine za jedne oluje urušen, obnovili su ga i ponovno podigli uz malu svečanost baš za Vincelovo u vinogradima Venja. Na taj način obilježili su ujedno i 112. godišnjicu dolaska graševine kao vinske sorte na ovo područje, koju je 1904. godine donio upravo Petar Turković koji je tada bio vincilir, a tretirao se kao nasljednik obitelji Turković koji su na ovim područjima imali velike površine zemlje, šuma, voćnjaka i vinograda, a bili su i vlasnici starog vinskog podruma.

- Drago mi je da smo ponovno obnovili obilježavanje Vincelova u vinogradima, jer smo protekle četiri godine to obilježavanje održavali na Trgu graševine u Kutjevu. Tamo smo stvorili nove vinske brandove, jedno poznato Martinje, poznato Vincelovo, međutim to se trenutno nalazi u jednoj silaznoj putanji, te smo mi kutjevački vinari postali kao rakova djeca, svi se razišli. Došlo je vrijeme da se mi vratimo svojim korijenima, vratimo Vincelovu u vinograd – istakao je poznati vinar Sontaki Ceco, najpoznatiji po proizvodnji dobrog crnog vina pod brandom „Kitokret“ a poznati pobornik da se vinski blagdani obilježavaju na tradicionalni način, onako kako su nekada obilježavani. Nakon obnove i podizanja spomenika Graševini, obrezana je i počasna graševina te zalivena Kitokretom da bolje rodi ove godine.

Obnovi spomenika nazočio je uz članove udruge i brojne prijatelje vinara i Saša Novković, kao predstavnik porodice Turković, koji je i zalio trs graševine. Spomenik je blagoslovio kutjevački vinski biskup Fio, koji je također blagoslovio i vinski podrum domaćina Cece. Nakon podizanja spomenika uz tamburice Sanjara, vincelovski štap i carsko meso na ražnju, domaćin je za goste priredio i ukusni čobanac od četiri vrste divljači. Kako su uz vinsku udrugu ovom obilježavanju nazočili članovi Planinarskog društva Vidim iz Kutjeva, na meniju je bioi izvrstan planinarski grah. Uz dobra vina želje za dobar urod u vinogradu zazivale su se do kasnih sati.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBILJEŽIVANJE VINCELOVA KOD POZNATOG VINOGRADARA I VINARA VLADE KRAUTHAKERA U KUTJEVU -

UMJESTO DA VINCELOVO TURISTIČKI BRENDIRAMO UZ POMOĆ LOKALNE SAMOUPRAVE MI SMO TO RAZVODNILI NA DESETKE MALIH LOKALNIH PROSLAVA

KUTJEVO - Među prvima ovogodišnje Vincelovo obilježio je najpoznatiji vinogradar i vinar iz Kutjeva Vlado Krauthaker, koji ovo tradicionalno obilježavanje održava sa svojim prijateljima, kolegama vinarima, kupcima i ljudima iz show biznisa iz cijele Hrvatske. Fešta i orezivanje prvih loza održano je u oglednom vinogradu uz vinski podrum u kojemu Krauthaker uzgaja preko 20 vrsta vinske loze.

- Mi vinogradari s Vincelovom prvo razmišljamo o novoj godini, očekujemo da će biti bolja nego što je bilo prije i s tim željama čekamo berbu. Razmišljamo i razgovaramo prošloj godini i onome što očekujemo. Razgovaramo i o puno različite problematike iz naše branše posebno o manjku marketinga iz naše djelatnosti koji nam nedostaje – ističe Krauthaker koji na svom Vincelovu uvijek ima nekoliko stotina gostiju.

- Prošla godina i berba 2015. sada se već pokazalo kao vrlo dobra i odlična. Nisu se sve sorte pokazale u najboljem svjetlu, posebno zbog dosta jake suše u jednom periodu vegetacije, koja nam je poremetila jednu tehnološku fazu. To je popravila kiša 17. kolovoza, no općenita ocjena je vrlo dobra godina. Vina su još uvijek mlada, iz teške berbe, a zbog loše 2014. berbe mi već zbog nedostatka vina moramo rano izlaziti na tržišta. U 2014. godini smo smanjili količine jer nije bila dobra godina, tako da je trenutno vina nestalo. S početkom veljače mi izlazimo s pet novih vina jer ne možemo ostaviti tržište bez naših vina. Ovo je bila dobra godina za sauvignon pa idemo sa dodatnih nekoliko etiketa, kao sauvignon klasik, koji treba biti onaj pravi sauvignon. Od ostalih sorata mi ukupno u proizvodnji imamo 32 vrste etiketa, nudimo odlična macerirana vina koja su ove godine posebno uspjela i bez sumpora. To će biti jedan, ove godine početak, možda tek slijedeće godine novi proizvod na tržištu. To je nova linija iz ekoloških vinograda, bez tretiranja sumporom u podrumu, bez dodatnih kvasaca, bez utjecaja čovjeka, samo prirodno što donese bobica grožđa u podrum. U maceraciji ostaje od 60 do 120 dana i duže. takva vina se pune u boce bez filtracije. No naše tržište još nije spremno za takva vina, ali ga polako privikavamo na to, jer vani neke vinske zemlje to uspješno nude. Posebno u tome je poznata Gruzija koja na taj tradicionalni način vina proizvodi već više od vije tisuće godina – istakao je Vlado Kraukhaker koji dodaje da na Vincelovu kod njega uvijek u orezivanju loze sudjeluju oni koji sa lozom znaju.

Ove godine imamo za orezivanje poznatog vinara Plenkovića, Andabaka do vinara iz Istre i zadarskog područja, te naši lokalni vinari. Ja škare dajem rezačima koji znaju rezati. Ima tu i ugostitelja koje učimo rezanju ali i poznatih osoba s show scene. Tu je svakako Škoro koji sada ima tu i vinograd, a njegovo vino se kod nas njeguje, zatim Ćiro Gašparac, Jeršek štef, Žiga, Vid Balog, Drele, tu je Alfi Kabiljo koji će dobiti škare da ih zamijenim za dirigentsku palicu. Oni kao Drele često dolaze s raznim iznenađenjima, prošle godine su bili svi maskirani u lik „Svi smo mi Vlado Krauthaker“ tako da će i ove godine biti veselo. Kod nas je sve spontano, a svi gosti su dobro došli i očekujemo ih s radošću.

Vinska kuća Krauthaker uzgaja koliko je do sada poznato najviše sorti grožđa, čak 32, ali i u ponudi ima najviše vrsta vina. – To je nama mali teret, ali naše igre u podrumu i naši pokusi u podrumu, jer svake godine provodimo preko 50 pokusa, dovedu do raznovrsnih vina. Puno sorata daje nam mogućnost za razne igre s vinom, a pokušavamo stalno nešto novo dati tržištu. Ove godine po prvi puta dat ćemo i crljenak roze, prvi puta ga stavljamo na tržište. To je najsjevernije uzgojen crljenak u Hrvatskoj. Prošle godine pokušali smo raditi crni vino ali nismo uspjeli, bilo je previše kiše za njega, pa smo se odlučili za crljenak rose koji je u potpunosti uspio – dodaje Krauthaker, koji kaže da na žalost ni kao kutjevačka udruga vinara, ali ni on kao pojedinac nisu do sada uspjeli na europskim projektima, niti su došli do europskog novca.

- Pokušali smo se kao udruga javljati na vinsku omotnicu, no nismo uspjeli i tu smo izgubili dosta vremena. Mi osobno planiramo u ovoj godini zatražiti sredstva za marketing u trećim zemljama, posebno za tržište SAD-a, Rusije, izvezli smo vino čak i u Brazil. To su tržišta koja mogu doslovno progutati velike količine naše proizvodnje i tu se trebamo značajnije pojaviti i s marketingom – kaže Kraukhaker koji se ne slaže što svi na taj način cjepkaju to Vincelovo, umjesto da ga iskoristimo kao turistički vinski brand, ali uz pomoć lokalne samouprave koje tu nema.

- Nije dobro to što radimo oko Vincelova, mi privatno to možemo tako svatko u svom vinogradu i podrumu, ali ovo što radi lokalna samouprava je tragedija i trošenje novaca. To bi trebala TZ županije i lokalne TZ, zajedno s udrugama organizirati, jer nema smisla u svakom selu obilježavati Vincelovo. To se treba odrediti, gdje je svake godine centralna proslava, a svi će doći nakon pet-šest godina na red. Nema tu strategije a mi sami sebi razbijamo potencijalne goste, a posebno privući neke turiste izvana. To nitko ne prepoznaje, mi razbijamo sredstva, umjesto da ih skupimo i napravimo pravi marketing za to. To je poruka prije svega onima u politici i samim proizvođačima da se mora napraviti strategija, udružiti sredstva, brandirati Vincelovo i organizirati kao jedinstvenu turističku manifestaciju. Vino je proizvod koji svi prodajemo i trebamo svi što više skupiti sve vinoljubce, vinare, trgovce, ugostitelje na jedno mjesto da svi dožive pravu predstavu, onako kako to već vani godinama rade. Poznata vinogorja štite svoj događaj a u tome im se pridruži i politika i samouprava. 

Tekst/foto: Vladimir Protić