NAKON STUDIJA FIZIOTERAPIJE PAKRAC BI TREBAO DOBITI JOŠ JEDNU VISOKO OBRAZOVNU USTANOVU  -

PAKRAC – Nakon dislociranog studija fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, Pakrac bi trebao dobiti još jednu visoko obrazovnu ustanovu. Riječ je o Veleučilištu "Baltazar" iz Zaprešića koje je zainteresirano da svoje odjele dislocira u Pakrac pa su u ovom gradu nedavno boravili dekan dr. sc. Vinko Morović i predsjednik Upravnog vijeća mr. sc. Drago Bago. - Bio je to prvi radni sastanak na kojemu su se oni željeli informirati o resursima s kojima Pakrac raspolaže te vidjeti koji bi to smjerovi, od onih s kojima raspolažu, nas zanimali. Mi smo osobno zainteresirani za smjer koji obrazuje projekt menagere za EU jer mislimo da tu već imamo neka iskustva preko našeg Poduzetničkog centra i da bi se to moglo lako realizirati. Zanima nas još jedan smjer koji trenutno ne postoji pri Veleučilištu ali, razgovaramo o mogućnostima da se pokrene, no, o tome je još rano govoriti. Inače, što se prostora tiče, oko toga ne bi trebalo biti problema i mi smo im predložili nekoliko mogućih lokacija – kazala je zamjenica gradonačelnika Anamarija Blažević.
Na sastanku u Pakracu predloženo je i sklapanje sporazuma između Veleučilišta "Baltazar", Grada Zaprešića i Grada Pakraca a očekuje se kako bi novi dislocirani studij u Pakracu s radom mogao početi iduće akademske godine.
Podsjetimo, dislocirani studij fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta Zagreb u Pakracu postoji već treću godinu a pohađa ga svake godine 60 studenata iz raznih krajeva Hrvatske. 

POŽEŠKA HVIDRA DOBILA HUMANITARNU DONACIJU IZ ENGLESKE  -

POŽEGA – Uspostavljanjem ponovne suradnje s hrvatskom braniteljicom i ratnom veterankom Vasilijom Tatir, koja se udala u Englesku i njenog supruga, požeška HVIDRA ovih dana dobila je pun kamion donacije iz Engleske. – Moj suborac koji je poginuo u ratu je Franjo Drinovac iz Bresnice. Tako je došlo do suradnje, a mi smo iz Engleske uz pomoć tamošnjeg Rotary kluba osigurali jednu pošiljku. Najvećim dijelom ovdje ima puno tekstila i odjeće, hrane, školskih torbi, invalidska kolica, ali i sjemenja za poljoprivrednike. Očekujemo da bi drugu pošiljku dopremili pred Božić, koja će se više sastojati od poklona za djecu, igračaka, slatkiša, dječje odjeće i namještaja – istakla je Vaska koja je ponosna što je u prilici da pomogne braniteljima, ali i obiteljima i djeci poginulih branitelja.
- Zahvaljujem se Vaski na ovoj velikoj donaciji, koja je ubrzo nakon naših kontakata uspjela osigurati humanitarnu pomoć za našu udrugu. Gledat ćemo to sve rasporediti na pravičan način onima koji su u potrebi. Veseli nas da nam je najavila i pošiljku za Božić koja će obradovati djecu branitelja slabijeg imovnog stanja. Dio donacije, pelene i posebno pelene za odrasle i sanitetski pribor donirat ćemo bolnici, dječjim vrtićima i drugima, a djeečje torbe ponudit ćemo i školama za djecu slabijeg imovnog stanja – rekao je Tomo Vrhovac, predsjednik HVIDR-a grada Požega.

ZAVRŠILO OVOGODIŠNJE POŽEŠKO KULTURNO LJETO  -

POŽEGA – Ove godine Požeško kulturno ljeto trajalo je nešto duže i imalo više kulturnih, folklornih, sportskih, zabavnih i drugih manifestacija više, istakla je ispred organizatora Turističke zajednice grada Požege, Silvija Podoljak, direktorica. - Ove godine doživjeli smo preko 200 sati kulturnog, zabavnog, sportskog i edukativnog programa. Požeško kulturno ljeto je započelo Ivanjskim krijesom koji je uz svoj tradicionalni program ove godine obogaćen 1. Požeškom lampionadom i Sajmom antikviteta. Iste večeri svi okupljeni mogli su uživati i u koncertu Igora Delača te spektakularnom vatrometu na Trgu sv. Trojstva.
Kao zadnja manifestacija Francuski dani u Požegi, u sklopu koje se održavao trodnevni tečaj francuskog plesa, a na samom zatvaranju tridesetak polaznika toga tečaja u dvorani Glazbene škole prikazalo je što je naučilo. Tako smo vidjeli desetak karakterističnih francuskih plesova u izvedbi Požežana i pretežito Požežanki od 17 do 77 godina. Ples zaista može povezati i narode i generacije.
Tom aktivnošću u jedno je spuštena i zavjesa na Požeško kulturno ljeto 2014., a svim sudionicima ovogodišnjih priredbi, organizatorima, ali i Požežanima koji su vjerno dolazili na ovogodišnje priredbe zahvalio se zamjenik gradonačelnika Darko Puljašić, te tim činom i zatvorio ovu manifestaciju koja tijekom ljeta zabavlja građane već dugi niz godina. 

ORLJAVSKI NASIP USKORO DOBIVA NOVI IZGLED  -

POŽEGA - Na konferenciji za novinare održanoj prije desetak dana požeški gradonačelnik Vedran Neferović informirao je javnost o projektu uređenja lijeve strane nasipa uz Orljavu, između Orljavske i Primorske ulice. Nakon što je ishodovana građevinska dozvola, počeli su radovi na izgradnji šetnice uz rijeku Orljavu, na zadovoljstvo svih Požežanki i Požežana. Uz suvremeno uređeni i opremljeni Sportsko-rekreacijski centar, postat će to prava rekreacijska oaza našega grada.
Tvrtka Presoflex gradnja je izvođač građevinskih radova, a počelo je sa skidanjem gornjeg, humusnog sloja, kako bi se tijekom idućih dana mogli nastaviti radovi na polaganju električnih kablova potrebnih za postavljanje javne rasvjete na šetnicu. Sredinom idućeg tjedna, ako dozvole vremenske prilike, bit će nastavljeni građevinski radovi na postavljanju rubnjaka te drenažnog sloja kako bi se moglo krenuti s popločavanjem nasipa.
- To je zajednički projekt Grada Požege i Hrvatskih voda. Radi se o obalnom nasipu dužine 545 metara koji će biti popločen, dobit će javnu rasvjetu i klupe. Ukupna vrijednost investicije je oko 800.000 kuna. Nadam se da će građani Požege biti zadovoljni novom šetnicom – rekao je gradonačelnik Neferović.

SNIMANI NAJAVNI SPOTOVI ZA OVOGODIŠNJI POŽEŠKI TAMBURAŠKI FESTIVAL „ZLATNE ŽICE SLAVONIJE“  - 

SVOJIM PJESMAMA NAJPOPULARNIJI IZVOĐAČI POZVALI GLEDATELJE NA FESTIVAL – „DOĐITE U POŽEGU“

 POŽEGA – Organizacijski odbor ovogodišnjeg požeškog festivala upriličio je snimanje najavnih spotova sa novim pjesmama najpopularnijih izvođača koji će ove godine nastupiti na Aurea festu Požega 2014. po pozivu. Novom organizacijom i pod novim imenom Aurea fest Požega, festivalska manifestacija će trajati 7 dana, a u sklopu tamburaške večeri „Zlatnih žica Slavonije“ svoje pjesme po pozivu organizatora pjevat će devet izvođača, Slavonske lole s pjesmom „Taki, vaki, naki“, Miroslav Škoro s pjesmom „Sokak bez imena“, Dike „Sve češće dođe“, Gazde „Samo tebe ljubim“, Slavonski dukati „Fora Tandora“, Boris Čiro Gašparac „Starim, starim dušo moja“, Šima Jovanovac „Boli me“, Patria „Svatko svojim putem“ i Begini „Kome da se žalim“.
Svi oni su snimili najavne spotove koji će prezentirati u javnosti novi festival, te privući gledatelje na Trg sv. Trojstava od 1. do 7. rujna. Uz spotove izvođači su snimili i najavne špice s pozivom gledateljima „Dođite u Požegu“. Spotovi su snimani na najpoznatijim lokacijama u gradu Požegi, od pješačke zone, Trga sv. Trojstva, parka uz katedralu sv. Terezije Avilske, Starog grada, novog pješačkog mosta preko rijeke Orljave i nove Glazbene škole. Svi spotovi će se ovih dana do festivala vrtjeti na nacionalnim i lokalnim televizijama u sklopu kampanje prezentacije novog požeškog festivala.
- Ako imamo pjesmu, imamo više hitova, onda se pozlati i posao. Danas imamo toliko virtuoza i tamburaša koje nismo nikada do sada imali i jednostavno je samo na autorima da oblikuju našu budućnost. Možda se trebaju više dogovarati, kao i u drugim umjetničkim granama i bit će sve u redu, neće biti tonjenja, jer „Kolo sreće uokolo vrteći se ne pristaje“ rekao je još Gundulić. Stoga želim ovim tvorcima novog festivala, novog imena, da uspiju jer znam koliko je to teško. Hvala i vama medijima koji to podržavate i s nama ste dio te priče – rekao je već legenda tamburaške glazbe Šima Jovanovac, koji je za ovu priliku sam napisao tekst i glazbu za pjesmu „Boli me“, a Branimir Jovanovac i Krunoslav Dražić napisali aranžman. – Pjesma je iskrena, istinita, da malo ljudi lažu i ne priznaju kao ja u njoj, da svakom od nas u srcu i duši postoji netko koji nam nedostaje. I kad god je se sjetimo nije to stvarna bol, nego što bi voljeli da je tu. Kad je tebi ta osoba u mislima, pratilac tvoga života. Već sam se dosta napjevao o Slavoniji i ovo je sada pjesma koju sam uvijek želio pjevati, ovo je moj novi put koji su mi napravili Branimir Jovanovac i Krunoslav Dražić, nazvan je u hrvatskoj kao jedan domaći, slavonski country s kojim se može ući u svijet. Nadam se da će dodatnom hrabrošću biti stvoreno nešto što će ostati i onda kad me ne bude.
„Starim, starim, dušo moja“ pjeva ove godine Boris Ćiro Gašparac Požeški. – U imam ove godine dobru pjesmu, no to ja mislim, a što će reći narod, to je drugi par rukava. Radi se kako pjesma i sama kaže „Starim starim, dušo moja, u jeseni zlatnoj starim, ako nekada u proljeće ja za tebe i sad marim“ refren kaže da je u životu i pjesma uvijek poruka. Ako nema poruke u pjesmi, kao općenito kroz sliku, poeziju onda u životu ne možemo očekivati da pjesma ostane. kad narod osjeti da se pjesma tiče njih, ona u narodu mi ostaje. Moraš biti iskren a u pjesmi moraš dati sebe, dušu, interpretaciju – kaže popularni Ćiro, jer on pjeva uvijek kao da pjeva i sebi, a onima s duge strane pozornice, narodu tu pjesmu upućuje. Ti pjesmu pošalješ, a narod je prihvati i pjeva, ta pjesma ostaje. – Masa velikih pjesama koje narod pjeva više ni nezna tko je napravio pjesmu, tko ju je skladao, ali će je uvijek pjevati, „Laže selo, lažu ljudi“ je pjesma koju sam otpjevao 1992. godine na požeškom festivalu, ali je ostala. Ili „Za šaku dukata“. Tako i ova pjesma ima poruku, da smo svi bili jednom mladi, a onda odjednom prohuja, sve kao s vihorom i prođe pedeset godina, pa ću i ja na ovogodišnjem Aurea festu, festivalu novog imena otpjevati ovu pjesmu. Autori su dobro osmislili pjesmu i mislim da će se ljudima svidjeti, a vrijeme će pokazati. U pjesmi će se svi naći jer svi starimo. (Ha sada ste se malo nasmijali, ali i vi starite). Ja sam u ovoj Gimnaziji maturirao 1964. godine, a kad sam 1961. napravio svoj prvi sastav „Crnih 6“, onda sam mislio a kada ću ja biti maturant. Sada mi je prošlo 50 godina od mature i mislim da sam se bavio onime što dobro znam. Ja pjevam s dušom, a u svaku pjesmu nastojim uliti svoju dušu – ističe Ćiro Požeški, koji je uvijek na požeškoj pozornici imao mnogo uspjeha.

KAPITALNE INVESTICIJE VODOOPSKRBE I PLINOFIKACIJE VRIJEDNE 15 MILIJUNA KUNA  -

 KAPTOL – Na području triju općina Velika, Kaptol i Jakšić u tijeku su velike i kapitalne investicije zajedničke infrastrukture, vodoopskrbe, odvodnje i plinofikacije. - Riječ je o novom magistralnom cjevovodu vodoopskrbe od Kutjeva, preko Kaptola i do Velike kojim ćemo one negativne slike nestašice vode u ljetnim mjesecima ostaviti u prošlost, i više nećemo imati nestašice vode. Gradi se i spoj na magistralnu plinsku trasu od Vetova prema Kaptolu gdje ćemo dobiti mogućnost da razvijemo distributivnu plinsku mrežu u naselju Kaptol. Očekujemo priključak prvenstveno škole i institucija koje će se prve priključiti te građana jer plin pruža jedan poseban komfor kao energent za grijanje. Vrijednost investicije magistralnog plinovoda je 2 milijuna kuna – rekao je Mile Pavičić, načelnik općine Kaptol za obilaska radova s načelnikom Velike Vladom Bobanom, načelnikom Jakšića Ivicom Kovačevićem i požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem. 
- Zajednički je ovo projekt općine Velika i općine Kaptol, pokrenut prije pet godina od strane načelnika općina, i drago mi je da smo sada uspjeli, pa će ovaj prihvatljivi energent u produžetku doći i na područje općine Velike. Za sada imamo u planu priključiti Dom za starije, školu, sportsku dvoranu, općinu i ostale javne ustanove. Tehnički prijem je u rujnu, a već sada smo pokrenuli postupak za širenje plinske mreže po cijelom naselju – istakao je velički načelnik Vlado Boban.
- Nakon četiri godine priprema krenuli smo u gradnju magistralnog cjevovoda Velika-Kaptol-Kutjevo. Financira se iz Europske investicijske banke preko Hrvatskih voda, a vrijednost radova je 9,8 milijuna kuna, od kojih tvrtka Tekija sudjeluje sa 10%. Završetak radova na cijeloj trasi očekuje se sredinom slijedeće godine, a sada smo već prošli naselje Kaptol i dolazimo do Vetova. Dužina trase magistralnog vodovoda je oko 17,5 km – istakao je Ante Kolić direktor Tekije, koji napominje da je slijedeće godine u planu izgradnja cjevovoda Velika- Požega i Požega-Pleternica čime bi cijela Požeština bila spojena u vodoopskrbni prsten. U sustav je priključena Dubočanka, ovih dana radi se na vodocrpilištu Striježevica, što bi sve dugoročno riješilo potrebe za pitkom vodom cijele Požeštine.
Dobar primjer suradnje je projekt na odvodnji koju će dobiti naselje Treštanovci iz jakšičke općine. – Ovaj projekt odvodnje vrijedan je 2,6 milijuna kuna, financira se iz IPARD mjere 301, radove izvodi tvrtka Brodska posavina, a završetak radova očekujemo do kraja rujna. Odvodnju će dobiti naselje Treštanovci za 112 domaćinstava, a postojeći prečistač u Eminovcima će prihvatiti i ove otpadne vode. Mreža se može proširiti i na susjedno naselje Ramanovci koje je dio općine Kaptol i njihove otpadne vode usmjeriti na naš prečistač – istakao je Ivica Kovačević, načelnik općine Jakšić.
Zadovoljan dinamikom radova i dobrom suradnjom načelnika općina na projektima bio je župan Alojz Tomašević. – Riješi ćemo da u budućnosti Požeština neće žeđati, a na nama je da sve učinimo da svi građani imaju osiguranu pitku vodu. To su velike investicije i ja čestitam načelnicima i direktoru Tekije na uspješnoj realizaciji projekata.

TRADICIONALNA GLAZBENA PRIREDBA „PISMOM KROZ SLAVONIJU“  -

 BRESTOVAC – Udruga „Požeška zlatna dolina“ organizira u četvrtak 14. kolovoza od 20 sati na otvorenom prostoru kod Vatrogasnog doma u Brestovcu svoju tradicionalnu glazbenu priredbu „Pismom kroz Slavoniju“ koja će i ove godine okupiti niz tamburaških sastava i solista tamburaške glazbe. Pokrovitelj priredbe je općina Brestovac, a očekuje se više stotina posjetitelja.
- Glazbeni gosti su poznati pjevač slavonskih pjesama Šima Jovanovac, te tamburaški sastav „Prijatelji“ iz Đakova pod ravnanjem Krunoslava Dražića, a još će nastupiti „Garavuše“, „Zlatna dolina“, „Slavonska duša“ i „Castrum“, te nekoliko solista tamburaške glazbe s područja Slavonije - ističe predsjednik udruge Stjepan Andrić, te dodaje da će nakon toga za cjelovečernju zabavu nastupiti zabavna grupa „Estrada“.
Toga dana u Brestovcu pripremaju bogatu gastronomsku ponudu, te hladne napitke po popularnim cijenama pa je to prilika za ugodno druženje i provod uz odabranu glazbu.

14. SMOTRA FOLKLORA U ZAGRAĐU  -

 ZAGRAĐE – Nije članovima KUD-a Zagrađe vrijeme išlo na ruku, a sat vremena prije početka svečane povorke kroz selo i održavanja 14. Smore folklora „Oj' Zagrađe lipo selo naše, tebe diče i cure i snaše“ spustila se prava oluja i obilna kiša. Bili su uporni i Zagrađani i njihovi gosti koji su došli na smotru iz desetak gradova i naselja, i odlučili čekati da kiša stane i vrijeme se poboljša. Tako je smotra na velikoj pozornici počela tek sat i pol nakon planiranog, no smotra se ipak održala, a vrijedni folkloraši su pokazali što su naučili, pokazali svoje običaje, gizdave cure i snaše, zapjevali svoje pjesme i pokazali dio baštine svoga kraja.
Uporna je bila i publika koja je strpljivo čekala i dočekala smotru, a s pozornice su ih pozdravili predsjednica KUD-a Zagrađe Ljubica Sentić, pleternička gradonačelnica Antonija Jozić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. – Okupili smo se da proslavimo i pokažemo što ovaj kraj ima, a ova kiša nam je dala samo malo više vremena da se družimo, porazgovaramo. Na smotri je izneseno i bit će pokazano ono najbolje što imamo. Lijepe snaše će pokazati unteroke, koje su njihove bake sačuvale za njih. Danas se pokazuje vrijeme i ponos nakon završenih žetvenih radova, prikupljanje ljetine. Govorilo se što se sve radilo, a žetva je bila nagrada za njihove žuljevite ruke i znoj koji je proliven po našim poljima. Ratari znaju biti i branitelji, koji su pokazali za vrijeme Domovinskog rata, kada su branili i obranili domovinu – rekao je župan Tomašević, zahvalivši se svim učesnicima koji će pokazati dio baštine svoga kraja.
Smotru su otvorili najmlađi, dječja skupina KUD-a Zagrađe sa svojim tamburašima prikazavši nekoliko kola i otpjevavši nekoliko pjesama za mlade. Mlada skupina je već gostovala sa svojim programom na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Dječjim smotrama u županiji i dalje.
Uslijedile su folklorne skupine KUD-a Luka Oriovčanin iz Oriovca s plesovima i napjevima Brodsko-posavske županije, KUD-a Krešimir Šimić iz Podcrkavlja, KUD-a Berda iz Brestovca, KUD-a Graničar Lužani, KUD-a iz Rokovaca-Andrijaševaca, KUD-a iz Podvinja, KUD-a iz Đakovačkih selaca i KUD-a iz Garčina

 Cijelo selo u folkloru i graničarskim nošnjama

Zahvaljujući svojim jedinstvenim graničarskim nošnjama KUD Zagrađe prepoznatljivo je ne samo u Požeško-slavonskoj županiji već i šire. Iako je većina nošnji koje koriste na nastupima stara i više od stotinu godina u samome Zagrađu, ono što raduje, kaže predsjednice KUD-a Ljubica Sentić je činjenica da se mnoge mlade žene bave ručnim radovima i izradom nošnji. Zagrađe je, podsjeća Ljubica jedino selo u požeško-slavonskoj županiji koje ima graničarsku nošnju.
- Mi smo uistinu ponosni na tu našu narodnu nošnju koju su sačuvali naši stari. U Zagrađu je gotovo svaka kuća na neki način uključena u rad društva a posebno bih istaknula bez kojih nema niti jednog našeg nastupa. To su starije mještanke sela koje se i danas trude da se svaki član opremi i uredi baš kako se to nekada radilo. Ima dosta kuća koje imaju tkalački stan. Tu se i štika i izrađuju ručni radovi. U zadnje su vrijeme Zagrađanke jako zainteresirane i za zlatovez. Izrađuju se zlatare iako treba znati da zlataru nije imala svaka kuća već samo one bogatije - kaže Ljubica.
Svjesni vrijednosti i zanimljivosti svojih nošnji članovi KUD-a koriste svaku priliku za nastupe i gostovanja, prezentirajući tako i izvorne običaje svoga kraja. Pa iako nemaju problema s nedostatkom članova jer su gotovo sve obitelji na neki način uključene u rad folklornog društva u Zagrađu ipak nastoje otići korak dalje.
Tako one mlađe nastoje zainteresirati za izradu tradicijskih frizura.
- Naše originalne frizure su isto tako zahtjevne. I tu imamo veliku pomoć naših starijih žena koje bi cokle htjele izrađivati s domaćom masti, no cure to ne vole i radije bi da se koristi gel. Imamo sada dvije frizerke koje nastojimo zainteresirati za izradu naših tradicijskih frizura. Vjerujem da će u tome biti uspješne a tada će im se sigurno još netko od mlađe generacije pridružiti – priča Ljubica.
Nastavljajući tradiciju svojih baka tako se i mlađe generacije uključuju u očuvanje izvornih običaja sela Zagrađa.
Djelić tog bogatstva uspješno prezentiraju na mnogim smotrama diljem Hrvatske a posebno na svojoj smotri folklora „Oj' Zagrađe lipo selo naše, tebe diče i cure i snaše“.

TISKOVNA KONFERENCIJA HRVATSKE NARODNE STRANKE – LIBERALNIH DEMOKRATA  -

POŽEGA – O aktualnim temama u gradu Požegi, posebno o odlukama donesenim na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća grada Požege na tiskovnoj konferenciji progovorilo je čelništvo HNS-a grada Požega. HNS je upozorio da Odluka Grada Požege o visini spomeničke rente nije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Da postoje nepravilnosti potvrdilo je i Ministarstvo kulture od kojeg je zatraženo mišljenje. - Vijećnici kluba SDP-a i HNS-a još su na Gradskom vijeću upozorili predsjednika Gradskog vijeća Ninu Smolčića, kao predlagatelja, da Odluka o visini spomeničke rente nije u skladu sa čl. 114. st. 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – istakla je Tamara Puač, glasnogovornica HNS-a i gradska vijećnica u koaliciji oporbe SDP-HNS.
- Napominjemo da HNS nije protiv odluka koje se donose na dobrobit građana, ako su utemeljene na zakonu, što ova, kako je potvrđeno i od mjerodavnih, nažalost nije.
Kao što smo početkom tjedna najavili, HNS će izaći s prijedlogom da se spomenička renta sastoji od dva dijela - fiksnog i varijabilnog, gdje bi za fiksni dio svi plaćati isti iznos, a varijabilni bi se odredio prema prihodima poslovnih subjekata. Smatramo da će takav model biti puno prihvatljiviji poduzetnicima te neće biti nepotreban udar na već ionako financijski iscrpljene poduzetnike – dodaje Tamara Puač, koja je mišljenja da se nije trebalo ići sa osnivanjem ustanove za brigu o sportskim objektima grada, jer se to moglo organizirati u okviru Požeškog sportskog saveza.
- Mnogi su štetni utjecaji ove Odluke gradskog vijeća, koja jedina za cilj ima punjenje gradskog proračuna, i način kako poduzetnicima uzeti još koju preostalu kunu. Da li je gradska uprava vodila računa koliko će ova odluka utjecati na daljnja zatvaranja obrta i poduzeća u gradu Požegi i gubitak toliko neophodnih radnih mjesta – istakao je Damir Kovačević, predsjednik Gradske organizacije HNS, kojega zabrinjava kojom lakoćom je donijeta ova odluka na gradskom vijeću unatoč upozoravanju oporbe da nije u skladu sa zakonima.
Kovačević je komentirao i prodaju zemljišta u Industrijskoj ulici, gradskoj tvrtki Komunalac za reciklažno dvorište, po vrlo visokoj i prenapuhanoj cijeni od 3 milijuna kuna, što je ponovno primjer samo punjenja proračuna. – Smatramo da je ta odluka jako štetna i nije najbolje rješenje za smještaj reciklažnog dvorišta, jer je tvrtka Komunalac za te namjene imala i zemljište u svom vlasništvu, pa je mogla reciklažno dvorište napraviti za nula kuna.

ZA DESETAK DANA U NOVU LIPIČKU HLADNJAČU USKLADIŠTIT ĆE SE PRVIH 300 TONA JABUKA  -

 LIPIK – Splitska tvrtka "Frutaria" završava gradnju hladnjače u poduzetničkoj zoni Lipika a njen čelni čovjek tvrdi kako najavljeni ruski embargo na uvoz prehrambenih proizvoda iz Europske unije na njihove planove neće utjecati. Naime, voće iz lipičke hladnjače namijenjeno je ruskom tržištu. - Ne očekujemo probleme jer imamo čvrste garancije kako je plasman u Rusiju siguran. Za desetak dana ovdje bi trebalo biti uskladišteno prvih 300 tona ranih jabuka koje smo otkupili od proizvođača iz cijele Slavonije – kazao je direktor "Frutarije" Zlatko Matijašević koji je, inače, ovih dana i boravio u Lipiku kako bi se uvjerio da radovi teku prema planu. Kakve su to 'čvrste garancije' nije želio detaljnije objašnjavati no, zasigurno je mislio na činjenicu da je "Frutaria" tvrtka u 50-postotnom ruskom vlasništvu.
Valja podsjetiti kako je kamen temeljac za hladnjaču položen u ožujku a svečanosti su prisustvovali i ruski investitori Andrej i Maksim Citrinović. Inače, vrijednost hladnjače s UHLO komorama, koje dugo zadržavaju svježinu voća, je oko 3 milijuna eura. Većinu novca osigurala je "Frutaria" a 500 tisuća kuna namaknuto je kroz program IPARD. Kapacitet hladnjače je 3.000 tona i najveća je u zapadnom dijelu Slavonije. U drugoj fazi projekta kapacitet hladnjače bi se trebao proširiti na 10.000 tona. - Rusko tržište je veliko i plasman nije upitan. Voće, i to uglavnom jabuke, kroz hladnjaču će neprestano 'kružiti' i mi možemo otkupiti više od 3.000 tona koliki je njen kapacitet – dodao je Matijašević. U hladnjači bi posao trebalo naći između 15 i 20 radnika.