Greenway i Slama fest

 LATINOVAC – Europa je odavno u Latinovcu, jer se na ovom mjestu u sklopu Eko centra Latinovac odvijaju i provode projekti koje financira Europska unija već dugi niz godina i stotine volontera iz cijele Europe znaju za malo selo Latinovac, u općini Čaglin, najsiromašnijoj općini Požeško-slavonske županije.
Uz pomoć Zaklade Slagalica iz Osijeka koja je uložila preko 64 tisuće eura u imanje, uređene su u potpunosti dva zajednička objekta u kojima se odvijaju seminari, radionice, te prostori za zajednički boravak i kuhinja. U novi Zeleni centar Latinovac ulagat će se još u smještajne kapacitete za boravak volontera. Zeleni centar pružat će usluge informiranja posjetitelja o projektu „Greenway Zelena staza – staza koja spaja“ koji se kao zajednički projekt provodi sa dvije udruge iz Mađarske. Projekt u Hrvatskoj spaja tri županije a od Mađarske do Hrvatske uredit će se 400 kilometara biciklističkih staza., koje počinju od Kemeša, pa preko Harkanja preko Donjeg Miholjca, Feričanaca, Orahovice, Kutjeva, Našica završava u Latinovcu. Ovakav Zeleni centar otvoren je u Kemešu u Mađarskoj prošli mjesec, a sada u Hrvatskoj u Latinovcu.
Drugi dan za sve sudionike projekta dviju zemalja na Imanju Livadak upriličen je Slama fest, u kojemu su izrađivane skulpture od slame pod vodstvom Nikole Fallera, magistra kiparstva, inače voditelja Udruge slama iz Osijeka. Njegove skulpture od slame krase mnoge slavonsko-baranjske turističke destinacije, a od sada i Eko centar Latinovac.
U nastavku je održana radionica Žbukanja slamom i blatom, koju je vodio Andrej Macko, ispred Braniteljske zadruge Sjeme, inače nam ovim prostorima najpoznatiji stručnjak i veliki pobornik starih kuća koje se grade od blata i slame. Za sebe i svoju obitelj Macko je napravio veliku kuću koristeći samo bale slame i blati, vunu kao izolator i drvo, sve prirodne materijale.
U novoj dvorani Zelenog centra održan je i niz predavanja, „Vrt bez motike“, Mislim, dakle bicikliram“ „Greeneay pokret u Europi“, „Agroturizam i iskustva iz Istre i „Iscjeljenje pokretom“, domaćih i mađarskih predavača. Na cijelom imanju u sklopu radionica izgrađeni su objekti od slame za odmor i piknik, te postavljen niz skulptura, sa poznatim Feniksom od slame, igralištem za djecu od slame, a u sklopu zdravlja na tanjuru upriličena je degustacija vegetarijanskih jela.
Svoje domaće proizvode i slastice izložili su lokalni i mađarski proizvođači, OPG, udruge, kućne radinosti i seoska domaćinstva. 

POVODOM 90. GODINA ČEŠKE BESEDE U KAPTOLU ODRŽANE  -

 KAPTOL – Tradicionalne Dožinky, žetvene svečanosti, najveća su manifestacija Čeha u Republici Hrvatskoj, koje se održavaju od kada su se Česi masovnije počeli doseljavati na prostore Hrvatske. Uglavnom se održavaju u Daruvaru, gdje i ima najviše doseljenih Čeha, a ponekad i na području Kaptola. Sada su se nakon 25 godina ponovno vratile u kaptol, povodom obilježavanja 90. godišnjice osnivanja i uspješnog rada Češke besede Kaptol. Žetvene svečanosti su manifestacija kojom se osim simboličnog prikaza uspješnog ubiranja ljetine, prikazuje i sve ono što je češka nacionalna manjina u Hrvatskoj postigla u kulturnom, prosvjetnom i društvenom životu.

 Najveća atrakcija Dožinky, žetveni je mimohod, ove godine oko 1.200 sudionika iz 32 češka društva, čeških beseda, te gostiju, folklornih društava slovačke nacionalne manjine, gostiju folkloraša iz Mađarske, te domaćih folklornih društava iz Kaptola i Alilovaca. Žetveni mimohod predvodio je veliki žetveni vijenac kojeg nose desetci mladića i djevojaka u narodnim nošnjama a simbolizira bogatstvo žetve, oduvijek simbola blagostanja, dobre godine u kojoj neće biti gladi. Slijedilo je dvadesetak prikaza obrade polja, konjima i plugom, sjetve žita ručnom sjetvom, i košnja žita, te alegorijskih kola okićenih žitom, na kojima su se prikazivali radovi oko žetve, udaranje klasova drvenim napravama, vršidba ručnim vršalicama, obrada žita mljevenjem, te pečenje kruha i ostalih slastica od brašna. Tako smo vidjeli sve poslove, od sjetve do kruha, kojega su brojni gledatelji, nekoliko tisuća i mogli kušati.

 Nastavak žetvenog mimohoda donio je prezentaciju folklora, pjesme i plesa, živopisnih narodni nošnji Čeških beseda iz cijele Hrvatske, od najjužnije iz Rijeke, preko Zagreba do kontinentalnih i slavonskih beseda. Najstarija je beseda osnovana u zagrebu, i upravo slavi 140. godina postojanja, te ona iz Hercegovca, koja proslavlja 120 godina postojanja.
- Zadovoljni smo ovim žetvenim svečanostima, na kojima se okupilo zaista puno sudionika, te puno posjetitelja. Veliku pomoć i podršku u organizaciji pružila nam je lokalna samouprava, sve udruge na našem području. Evo nakon 25 godina dobili smo čast da organiziramo jedne Dožinky, nadam se da sada tako dugo nećemo čekati, nego da ćemo opet biti domaćini, npr. za 5 ili deset godina. Nakon ovog svečanog mimohoda svi sudionici, sva društva prikazat će najpoznatije plesove svoga kraja na velikoj pozornici, što će trajati do dugo u noć – istakao je Zdenko Tauš, predsjednik Češke besede Kaptol, koje je uz Savez Čeha RH, Općinu Kaptol i Požeško-slavonsku županiju organizator ovih 58. žetvenih svečanosti, Dožinky, žetvene svečanosti održavaju se u Kaptolu po peti puta. Prve su održane 1955. godine, a posljednje su održane 1989. godine, a evo nakon 25 godina i u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Kaptol je ponovno bio domaćinom jedne od najznačajnijih manifestacija nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

 Češka beseda Kaptol osnovana je 1923. godine i okuplja pripadnike češkog porijekla, ali i ostale građane s područja općine Kaptol. Beseda djeluje na kulturnom, prosvjetnom, humanom, zabavnom i gospodarskom području, njeguje češki jezik, pismo i običaje iz domovine. Beseda promiče razvijanje prijateljske suradnje između građana RH i matične zemlje Češke.

Dom češke besede sagrađen je u Kaptolu 1931. godine, a danas je to uređeni multifunkcijski dom. Prvotno je uz društvene sadržaje služio i kao škola, jer Škola češkog jezika u Kaptolu djeluje od 1924. godine. Danas se češki jezik kao fakultativni predmet uči u OŠ u Kaptolu.

 Češki i moravski doseljenici počeli su dolaziti u Kaptol i okolicu u drugoj polovini 19. stoljeća, tako da su početkom 20. stoljeća činili polovinu stanovnika Kaptola. Česi su se doseljavali iz Sudeta (Kdyne v Klatov), a Moravci iz Bistrica. Većina njih su bili zanatlije, ali su kupovali i zemlju pa se bavili i zemljoradnjom, točnije proizvodnjom krumpira po kome je Kaptol i danas poznat.

Živim u oblacima

 POŽEGA – Tridesetak mladih slikara, kipara, kreativaca i kreativnih radionica izložilo je svoje slike, skulpture, te unikatne radove primijenjene umjetnosti na štandovima u pješačkoj zoni grada Požege. U Lermanovoj ulici koja se nadovezuje na pješačku zonu pripremljeno je pak ulično događanje „Živim u oblacima“ instalacija velikih oblaka od žice koje su slikari i kiparim oblikovali na samom mjestu događanja, na ulici i postavljali u zraku. – Ovi oblaci u zraku simboliziraju slobodu kreativnog stvaranja i razmišljanja, odmak od stvarnosti. Kažu da mi umjetnici žive svi u oblacima, pa možemo malo živjeti u oblacima i sjetiti se ideala iz mladosti, da ih nismo svi zaboravili, da nije sve u materijalističkom svijetu, da se možemo izdići iz svakodnevice – rekla je Snježana Mekić Delić, umjetnica koja vodi PožArt, te dodaje da oblake možemo gledati ležeći na travi, na toplom asfaltu, štp smo vrlo rado radili kad smo bili djeca.
Svatko je mogao napraviti svoj oblak, želeći ga nacrtati ili drugačije oblikovati, ili samo živjeti u oblacima, promatrati ih. 

PRIJATELJSKA NOGOMETNA UTAKMICA  -

 SLAVONIJA – CIBALIA 0:5

 POŽEGA – Igralište Slavonije. Gledatelja 300. Sudac Stojanović (Požega).

 STRIJELCI: 0:1 – Mandić (15). 0:2 Mandić (30), 0:3 – Mandić (33), 0:4 – Kujundžija (51), 0:5 – Muženjak (69).

 SLAVONIJA: Rezo, Pavelić, Jan Neruda, Šarić, Jos. Neruda, Vukoja, Golik, Kolembus, Včelik, Martinović, Parmaković, još su igrali Bošnjak, M. Vasić, Pavličević, Plešić, Žiška, Matanović, Pernar, S. Vasić, Novak, Novinc, Marić, Filipović. Trener Željko Mitrović.

 CIBALIA: I. Filipović, J. Filipović, Završki, Zgrablić, Mišić, Muženjak, Plum, Kvesić, Kujundžija, Mandić, Aganspahić, još su igrali Vranić, Mijoković, Severović, Kraljević, Z. Filipović, Dogan, Ivanović, Stojanović, Lovrić, Uremović. Trener Zoran Tomić.

 U prijateljskoj utakmici između Slavonije i Cibalie gostujuća momčad je bila uvjerljivija i zasluženo ostvarila pobjedu visokim rezultatom. U prvom poluvremenu se Slavonija uglavnom bazirala na obrani vlastitog gola, u čemu nije bila uspješna, a jedinu pravu priliku za pogodak imao je u 11. minuti Martinović, koji je dobro "promiješao" obranu Cibalie i kada se našao oči u oči s I. Filipovićem spetljao se i prilika je otišla u nepovrat. Gosti potom pokazuju svoju dominaciju i do kraja prvog poluvremena tri puta su zatresli mrežu Slavonije, a strijelac je bio Mandić. Da su gosti bili malo više spretniji rezultat je mogao biti i veći. U drugom poluvremenu dosta izmjena s obje strane i još dva pogotka u mreži Slavonije, pa je susret završio zasluženom pobjedom Vinkovčana od 5:0.

RAZGOVOR S POVODOM: VERICA KEMPF, PRIPADNICA JEDNE OD NAJSTARIJIH POŽEŠKIH OBITELJI  -

 Potječeš iz jedne od najznamenitijih požeških obitelji... Pradjed, Julije Kempf bio je povjesničar i osnivač je požeškog Gradskog muzeja, djed ti je bio profesor povijesti, stric Davorin poznati glazbenik...

Kako je bilo odrastati uz takvu bogatu obiteljsku prošlost prožetu knjigama, raznim obiteljskim pričama, uspomenama?

 - Kako je bilo odrastati... Imala sam jako lijepo djetinjstvo, puno ljubavi i pažnje... Djed mi je prije svega bio djed, a tako sam ga i doživljavala. Imao je topao osmijeh i volio hraniti ptićice. Imam sliku, djed i ja u Požegi, i pradjedova knjiga "Požega". Od malena volim knjige. Odrasla sam s njima. Jako sam se radovala kao dijete, kad je dolazio stric Davorin iz Zagreba…

U Požegi si živjela do svoje 14-te godine, Kakve te uspomenu vežu za taj period tvog života?

 Uspomene... Prekrasne... Ljubav, prijateljstva... Sviranje klavira... Knjige, brdo knjiga. Bezbrižni momenti. Igranje sa prijateljicama, badminton, Monopoly, sretni trenutci.
Neko si vrijeme živjela u Slav. Brodu, završila si srednju medicinsku školu... Sada živiš i radiš u Beču u kojem si već 20 godina...

Da li često posjećuješ rodnu Požegu i kako se osjećaš kada si u 'svom' gradu?

 - Da, u Slavonskom Brodu sam završila tri godine medicinske škole, poslije sam otišla u Beč. Volim i Brod... U Beču sam da, tu je moj život. Radim kao medicnska sestra. Požegu volim posjećivati, volim ljude u Požegi, tu se osjećam toplo, maženo i paženo, nailazim na razumijevanje, tu viđam ljude koje od malena poznam, osjećaji su posebni. Dolazim kako kad, nekad proljeće, jesen, nekad prije ljeta, različito, tata mi je tu, i tu su moji korijeni. Mislim da nikad ne smijemo zaboraviti svoje korijene. Nije slučajno, gdje smo odrasli, niti gdje smo rođeni.

Ime tvoga pradjeda Julija nosi jedna škola i ulica u kojoj si i sama odrasla. Da li si ponosna na činjenicu da su tvoji preci ostavili trajan pečat ovom gradu?

 - Naravno da sam ponosna. Što reći, ponosna i sretna !

 Tvoja obitelj vlasnik je jedne od najbogatijih hrvatskih, privatnih knjižnica... Možeš li nam izdvojiti neke rijetke i vrijedne naslove iz te kolekcije?

 - Da, imali smo brdo knjiga. Vjerojatno i ja zato jako volim knjige od malena. Moj tata i stric Davorin su darovali knjige Gradskoj knjižnici u Požegi i sretna sam zbog toga. Neki od naslova : "Iz Požeške kotline", monografija, 1914. god., "Novi listovi iz Afrike", monografija 1894. god., "Od Save do Adrije Bosnom i Hercegovinom", monografija 1898 god., "Požega", monografija 2010. god., "Zlatna požeska dolina", Monografija, 1931. god. 

 Što te najviše podsjeća na rodni grad kada si daleko, u stranom svijetu?

 - Ma Požega mi je u srcu, gledam ju na kompjuteru, pričam o njoj s prijateljicama, znaju da ju volim, Požega je jednostavno dio mene.

 Tvoja baka i teta također su bile prosvjetne radnice... kako to da si ti izabrala medicinsku struku, za svoj životni poziv?

 - Da, baka mi je radila na Osnovnoj školi, današnjoj "Julija Kempfa", slikala prekrasne slike, ulje i akvarele. Teta Mira je isto bila učiteljica, jako vedra duša i divna osoba. Htjela sam upisati medicinsku, tako sam se odlučila sa 14 godina, napisala sam prijemni u Medicinskoj školi u Slavonskom Brodu, prošla, i eto... 3 godine završila u Brodu, i još kompletno obrazovanje u Beču, sad radim kao diplomirana medicinska sestra. Jezike volim, njemački sam naučila u Austriji, puno sam si prevodila, hvatala predavanja, pisala, i tako...

 Misliš li da će se sada kad je Hrvatska članica Europe, poboljšati socio-ekonomska situacija u našoj državi, kakav imaš dojam, općenito, o situaciji ovdje, kada dođeš iz Beča?

 - Ono što ja vidim, situacija je u Hrvatskoj teška, imamo tako lijepu zemlju, puno prirodnih bogatstava, more, jezera, predivna priroda, povijest, odlična vina, hranu, a za mlade tako je teško. Posla nema, korupcija mi se ne sviđa, politika nije dobra. Ono što me je rasplakalo, baš sad u ožujku. Čitam novine, u Požegi djeca su gladna. Djeca su gladna u našoj Hrvatskoj, na to mogu samo reći, molite se, vi koji imate više dijelite s drugima, nekad kad su najteže situacije u životu to može povezati ljude? 

 Misliš li da Požega ima neki kulturni potencijal kojim se može predstaviti potencijalnim ulagačima?

 - Požega ima veliku povijest. Mislim da to treba prezentirati, i unutar Hrvatske i van Hrvatske. Mnogi poznati ljudi su potekli baš iz Požege. Kulturu treba poticati, tamburicu, pjesmu, promovirati gostoljubivost naroda u Slavoniji. U to se može uklopiti i kultura naših djedova, baka, stari namještaj, kako je bilo prije u Slavoniji, kakav se život vodio... Mogla bi se potaknuti prijateljstva sa drugim gradovima... Nek ljudi osjete Požegu!

 I, za kraj razgovora, kao rođena Požežanka, mlada žena, možeš li našim čitateljima,'poslati' neku poruku?

 - Volim Slavoniju, tu su moji korijeni... Želim poručiti, svatko od nas ima neke talente, jedan ili više... Razvijajte svoje talente koje vam je Bog dao, nijedan trud nije uzalud. Dragi moji ljudi, vi ste Požega. Grad uvijek čine ljudi koji su u njemu, ili dio njega.

Dvije prometne nesreće dogodile su se tijekom jučerašnjeg dana na području Požeško-slavonske županije.

- U Kutjevu 52-godišnjak je upravljao osobnim automobilom marke "Fiat" požeških registarskih oznaka za vrijeme dok mu je izrečena kazna upravljanja "B" kategorijom te pod utjecajem alkohola od 2,04 promila u organizmu. Nepropisno se zaustavio uz lijevi rub kolnika i započeo radnju prestrojavanja u desnu traku, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Udario je u 48- godišnjaka koji je upravlja osobnim automobilom marke "Škoda" požeških registarskih oznaka.

Protiv 52-godišnjaka slijedi obavezna prekršajna prijava.

Druga nesreća dogodila se u Ulici Ivana Pavla II. u Požegi. Prilikom zaustavljanja na raskrižju s Trgom sv. Trojstva vozač BMW-a X5 zabio se u Audi ispred sebe. Budući da je vozač BMW-a recidivist zadržan je u prostorijama policije.

U dvije nastale prometne nezgode došlo je samo do materijalnih šteta - stoji u priopćenju PU Požeško-slavonske.

ANA NEFEROVIĆ S VLATIMA NA VJETRU  -

BLATO NA KORČULI - „Kroz štrade i šorove“ je izložbeno pjesnička večer koja je organizirana u suradnji Viteškog udruženja Kumpanjija i Narodne knjižnice Blato te kulturne udruge „Quadrivium“, a zamišljena je kao spoj Požege i Blata.
Na samom početku večeri prisutne su pozdravili Tomislav Bačić, predsjednik Viteškog udruženja Kumpanjija i Franciska Jurišić Bačić, v.d.ravnatelja Narodne knjižnice Blato.
U pjesničkom djelu večeri nastupale su klape Koraja i Kolajna, čitale su se pjesme blatskih pjesnikinja (Đurđice Šeparović, Jadranke Žuvela i Miljenke Sardelić), a predstavljena je i najnovija zbirka poezije, Požežanke Ane Neferović „Vlati na vjetru“. O knjizi je govorila urednica Koraljka Josipa Neferović.
U izložbenom dijelu večeri mogle su se vidjeti narodne nošnje navedenih krajeva, tkani radovi, (gđe. Neferović i gđe. Mladenke Baničević) ali i izložba „Požega u zlatnom doba razglednica“ koja je postavljena uz pomoć Gradskog muzeja Požega.
Isto tako potporu navedenoj večeri dale su i Turistička zajednica Općine Blato i Turistička zajednica grada Požege. Povod organizaciji navedene večeri jest gostovanje Viteškog udruženja na skorašnjem Aurea festu u Požegi.
Stanovnici Blata, njihovi gosti te ostali žitelji otoka Korčule uživali su u bogatoj kulturnoj i zabavnoj večeri.

UREĐUJE SE PROSTOR ISPRED KUGLANE I GRADSKOG BAZENA  -

POŽEGA – Uređenje Gradske kuglane u Požegi je završeno, dobila je potpuno novo ruho, energetsku oblogu s fasadom izvana i novo krovište. Slijede završni radovi u unutrašnjosti, pa će kuglana zapravo biti potpuno nova, stari će ovaj puta ostati samo članovi desetak kuglaških klubova koji su orijentirani na kuglanu gotovo svakodnevno za treninge, a uskoro počinje i sezona natjecanja.
Kako je bilo čestih pritužbi na parking ispred kuglane koji je bio u blatu, gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Vedranom Neferovićem odlučila je to konačno, gotovo pedeset godina od otvaranja urediti. – Danas je počelo postavljanje završnog asfaltnog sloja na novouređeno parkiralište, koje će idući tjedan biti u funkciji. Ovdje će biti obilježenih 51-no parkirno mjesto i 4 mjesta za osobe s invaliditetom. Nadam se da nakon dugo vremena, sada u ljetnoj sezoni zbog bazena, a kasnije zbog kuglača i gostiju koji dolaze na natjecanja ovaj prostor će konačno imati uređen prema svim standardima. Parkirni prostor neće se naplaćivati, a dobit će još rasvjetu i uređene zelene površine na cijelom prostoru ispred kuglane i bazena. Prostor je u potpunosti uređen prema projektu, a sve je koštalo oko 400 tisuća kuna – rekao je gradonačelnik Neferović ispraćajući prve metre asfalta na velikom parkiralištu. Trenutno u gradu Požegi uređuje se Sportska dvorana Grabrik, Rekreacioni centar s novim igralištima, tako da će svi sportaši i sportski djelatnici povratkom nakon godišnjih odmora nastaviti svoje djelatnosti u novim i funkcionalnijim prostorima.

NA POLJIMA DUHANA KOOPERANATA HRVATSKIH DUHANA U PODRAVINI I SLAVONIJI  -

KUTJEVO - Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji počele su prve ovogodišnje berbe duhanskih listova ili podbir na ukupnim proizvodnim površinama od 3.755 hektara kod 952 proizvođača duhana, kooperanata Hrvatskih duhana iz Virovitice. Ukoliko povoljne vremenske prilike budu pratile rast duhana do sredine listopada i završetak berbi duhana, očekuje se da bi ukupni ovogodišnji urod mogao biti oko 9.000 tona duhana. Berbe su prvo počele u Podravini, a danas već i na području Požeštine. 

- Planirano je u suhome ratarenju na 3.264 hektara ostvariti prosječni prinos od 2,3 tone po hektaru duhana tipa virginia, a na navodnjavanim površinama od 403 hektara prosječni prinos od 3,5 tona po hektaru, dok se kod duhana tipa burley na proizvodnim površinama od 491 hektar planira ostvariti prosječni prinos od 2,6 tona po hektaru. Ocjenjujem da je početak ovogodišnjih prvih berbi duhana dobar – istakao je predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dipl. ing. Mirko Boić, naglasivši da će proizvođači ove godine imati više posla oko otprašivanja i pripreme duhana iz donjih branja za otkup zbog obilnih kiša, jer je u Podravini i Slavoniji u prvoj polovici ove godine palo više od 600 litara kiše, što je iznad višegodišnjih prosjeka, pa i kišnih godina. Kako duhau u ovoj fazi voli više vlage iz slijedećih berbi može očekivati duhan visoke i ujednačene kvalitete, što će doprinijeti uspješnoj ovogodišnjoj berbi duhana na cijelom sirovinskom području Hrvatskih duhana. 

NEKIM PAKRAČKIM STUDENTIMA STIPENDIJE ĆE SE SA 800 SMANJITI NA 400 KUNA  -

PAKRAC – Od sljedeće akademske godine pakrački studenti će se stipendirati na izmijenjeni način. Odluka je to Gradskog vijeće s posljednje sjednice a konkretno znači da će stipendije nekima biti smanjene. Na sjednici Vijeća je rečeno kako za to postoje dva razloga: manje novca u proračunu a i želja da se prednost da onima koji su se odlučili za zanimanja za kojima pakračko gospodarstvo ima veću potrebu. - Do sada su svi naši studenti dobivali po 800 kuna mjesečno no, ubuduće će neki dobivati samo 400 kuna. Stipendije će ostati iste za one koji su izabrali suficitarna zanimanja kao i one iz obitelji slabijeg imovnog stanja – kazao je gradonačelnik Davor Huška.
Grad Pakrac stipendira sve studente koji to žele a trenutno ih je 67. Koliko će ih od jeseni dobivati i dalje mjesečno po 800 kuna znat će se tek kad prilože dokumentaciju o upisanom određenom fakultetu.