8. TJEDAN CJELOŽIVOTNOG UČENJA  -

 POŽEGA – Tjedan cjeloživotnog učenja je nacionalna obrazovna kampanja koja na jednostavan način, na jednostavan način, na temelju izravnih obraćanja građanima potiče ostvarenje ideje o promoviranju učenja i obrazovanja. U ovogodišnjem 8. tjednu cjeloživotnog učenja koje koordinira Pučko otvoreno učilište Obris velika dvorana Gospodarske komore Požega dupkom puna dočekala je promociju priručnika „Ekološka hortikulturna proizvodnja“ autorice Kornelije Benyovsky Šoštarić, poznate „vrtlarice“ s TV ekrana, koja je i osobno došla na promociju, te održala i predavanje o vrtlarenju.

 - Ovo predavanje se obraća svima nama u Slavoniji koji želimo zdravo živjeti i zdravo se hraniti, a mi svi možemo iz svoga malog vrta, male bašče jesti zdravo. Ujedno ovo potiče i one velike da se sjete da rade za svoju djecu i da počnu razmišljati o zdravom načinu života – istakla je Jadranka Krmpotić, ravnateljica Obrisa, koja misli da se na ovakav sistem cjeloživotnog učenja mogu uključiti svi od najnižeg stupnja obrazovanja, do onih s najvišim stupnjem obrazovanja, jer zdravi život i zdrava prehrana treba svima.

 Iza Kornelije Benyovsky Šoštarić već je nekoliko knjiga, a iz tjedna u tjedan ona nas potiče i uči kako da iz malog vrta dobijemo više i isključivo zdravu hranu. – Priručnik je namijenjen prije svega edukaciji odraslih osoba, koji žele dodatno znanje, kako bi poboljšali ekonomsku stranu svoje obitelji i poboljšali vlastito zdravlje. Kada krenete uzgajati ekološki i organski ujedno čuvate i prirodu koju moramo sačuvati za budućnost i ostaviti čistom za svoju djecu. Najvažnije je paziti i biti svjestan da je tlo živi organizam, da mi nismo jedina bića na planetu, te da u našem vrtu žive i životinje. Mi često vrt i uzgoj biljaka doživljavamo samo kroz biljke, no vrtovi su živi organizmi i moramo voditi računa o svim živim organizmima, od onih mikroorganizama u tlu do ostalih korisnih živih bića koja nastanjuju naš vrt – kaže Kornelija koja ističe da danas uzgajamo jako puno biljaka, posebno povrća koje je nekada davno doneseno iz drugih dijelova svijeta, npr. iz Amerike, kao kukuruz, krumpir, rajčice ali ih već smatramo autohtonima. - No danas nam nažalost dolaze i genetski modificirane biljke i ja sam jako protiv toga, jer one mogu prenijeti svoj pelud na naše autohtone biljke, i imamo nepredvidljiv utjecaj na naše zdravlje jer to još nije dovoljno istraženo. Favoriziraju se i samo određene sorte, a zaboravlja se genetski materijal naših autohtonih biljaka koje smo skupljali stoljećima. Tu veliku ulogu mogu odraditi upravo vrtlari i mali farmeri, jer su institucije ovdje podbacile i vrijeme je sada na nama.

 Koliko dugo traje vaše zanimanje za vrt i vrtlarenje?
- Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža je moja struka jer ja sam diplomirani inženjer agronomije, to je moje zvanje, a sama sam se educirala u smislu organskog i ekološkog uzgoja. To je stvar prakse i interesa, mora se puno čitati ali i raditi u vrtu, biti u vrtu da bi razumjeli, da bi osluškivali biljke i naučili jedan novi smjer koji smo zaboravili. Ja ne radim samo ono što su naše bake i prabake radile prije 70 godina, nego ja koristim ta stara znanja i tehnologije ali i nova znanstvena istraživanja koja idu u korist ekološkog uzgoja i vlastito iskustvo. Sve te tri komponente čine one metode koje ja promoviram i učim i kroz ovaj priručnik.

 Iz vašeg vrta na TV-u vidimo puno lijepih proizvoda, gdje oni završe?
- Najviše u trbuhu moje obitelji jer se mi trudimo jesti zdravo onoliko koliko možemo i mislim da je to moja osnovna poruka vrtlarstva danas. Ako vi imate privatni vrt nećete puno uštedjeti, jer treba i uložiti u vrt, ali mislim da je onaj dobitak koji vi napravite za svoje zdravlje neprocjenjiv. Zašto bismo koristili novac za skupe lijekove, zašto bi se bogatila farmaceutska industrija ako vi možete jesti zdravo od početka i ne imati nikakvih problema.

SOCIJALDEMOKRATSKI FORUM SENIORA OBILJEŽIO  -

 POŽEGA – Već tradicionalno akcijom mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi te podjelom edukativnog materijala o zdravijem načinu života i svima po jednu jabuku, Socijaldemokratski forum seniora ŽO SDP-a Požeško-slavonske županije obilježili su Međunarodni dan starijih osoba. U pješačkoj zoni okupilo se mnoštvo građana treće generacije koji su željeli provjeriti svoje zdravstveno stanje. Sve okupljene obišao je i predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipović i čestitao im njihov dan. 

MATICA UMIROVLJENIKA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ORGANIZIRALA SMOTRU PJEVAČKIH ZBOROVA  -

 POŽEGA – Već tradicionalnu smotru Pjevačkih zborova Matica umirovljenika s područja Požeško-slavonske županije koja se održava u najvećoj dvorani na području Požeštine, ove godine iznenadio je svojom posjetom predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipović. Na smotru učestvuje deset zborova iz deset MU općina i gradova županije, na kojoj se okupi više od 500 umirovljenika. Zadovoljan sam ovako velikim odzivom i punom dvoranom, bilo bi nas i više da imamo veću dvoranu, jer u ovoj županiji ima 22 tisuće umirovljenika. Velika je to snaga, ali na žalost s najmanjim prosjekom mirovina u Hrvatskoj – istakao je Zvonko Čorak, predsjednik županijske matice, čestitajući svima Međunarodni dan starijih osoba.

 U ime pokrovitelja Požeško-slavonske županije umirovljenike i visoke goste pozdravio je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. – Svi mi idemo prema godinama kada nas sve čeka mirovina, i ja mogu obećati da ću vam se pridružiti kada dođem u mirovinu na pjevačkim natjecanjima, jer meni je pjesma u srcu – obećao je župan koji je već poznati pjevač slavonskih pjesama i već ima nekoliko uspješnih TV nastupa u kojima je predstavljao županiju.

 - Ovdje smo da pjevamo i mislim da nema ljepšeg medija od toga što je glazba, za stvaranje dobrih međuljudskih odnosa, za širenje optimizma, zadovoljstva i ljubavi. Ljudi poput vas koji imaju svoju djecu, svoje unuke, svoje prijatelje, na različite načine žive svoju svakodnevicu. Znam da mnogima nije lako jer mirovine su niske. Bit će bolje, siguran sam i da ima puno prostora da se naša domovina učini još boljo i još uspješnijom – istakao je predsjednik Ivo Josipović, koji je sa zanimanjem poslušao nastupe pjevačkih zborova umirovljenika, dodajući da će i on sigurno pjevati s umirovljenicima kada dođe u mirovinu kao i župan, posebno stoga što mu je glazba i druga profesija.

OBILJEŽILI DAN POLICIJE I BLAGDAN ZAŠTITNIKA SV. MIHOVILA  -

 POŽEGA - Na prigodan i svečan način Policijska uprava požeško-slavonska i ove je godine obilježila Dan policije i blagdan sv. Mihovila. Obilježavanje je započelo ispred Spomen obilježja smrtno stradalih hrvatskih branitelja na Trgu 123. brigade gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na sve poginule pripadnike MUP-a, nakon čega je u požeškoj crkvi sv. Lovre održana sveta misa za poginule pripadnike MUP-a. Obilježavanje je nastavljeno na Trgu sv. Trojstva u Požegi gdje je održana manifestacija „Dan otvorenih vrata policije“ na kojoj je djeci, učenicima i građanima prezentiran rad policije te uređaji i tehnička sredstva koja policija koristi u svakodnevnom radu. Također je Interventna jedinica policije izvela pokazne vježbe obrane od noža i vatrenog oružja te rad policijskog psa. U suradnji s Hrvatskim autoklubom omogućeno je korištenje „simulatora prevrtanja vozila“ kako bi vozačima i drugim zainteresiranim osobama zorno prikazali nužnost korištenja sigurnosnih pojaseva te kako bi vozačima realno prikazali situaciju u kojoj bi se mogli naći u slučaju gubitka kontrole nad vozilom i prevrtanja. Posjetitelji su također imali mogućnost isprobati i tzv. „pijane naočale“ koje simuliraju stanje alkoholiziranosti. Velika zainteresiranost bila je i za rad EOD robota TEODOR te štand Hrvatskog centra za razminiranje. Također izvučeno je i nagrađeno osam najsretnijih prvoškolaca koji su ispravno popunili listiće vezano za prometna pravila, a to su: Dino Puharić, Luka Soldo, Luka Romić, Leonard Franić, Emir Anić, Marija Kuprešak, Ana Grgić i Karolina Rek. U vrijeme dok se na središnjem požeškom trgu odvijao program Dan otvorenih vrata policije u prostorijama sportske dvorane Policijske uprave djeca požeških vrtića sudjelovala su u preventivnom HAK-ovom programu „Vidi i klikni“ kojim ih se priprema za samostalno sudjelovanje u prometu početkom iduće školske godine. Program je nastavljen svečanom akademijom u prostorijama PU požeško-slavonske gdje je prisutne goste pozdravio načelnik PU Dario Dasović koji se prisjetio i 30 preminulih i poginulih policajaca i hrvatskih branitelja, a posebno je pozdravio predstavnike medija koji vjerno prate rad policije te time dodatno motiviraju svakog policajca da što bolje obavlja svoju dužnost. Prisutnima se obratio i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević koji je istaknuo kako policajci ne mogu imati običan život, pred njima je mnogo veća odgovornost, no tko se drzne i dirne u policiju, taj dira i domovinu Hrvatsku. Povodom 29. rujna Dana policije načelnik PU požeško-slavonske za profesionalno, odgovorno i stručno postupanje u izvršenju zadaća iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske pohvalio je 27 djelatnika. Na svečanoj akademiji također je rečeno da je ministar Ranko Ostojić promaknuo policijske službenike Aleksandra Raguža u zvanje viši policijski narednik i Krunoslava Želimorskoga u zvanje samostalni policajac. Odlukom predsjednika Republike Josipovića, odlikovani su djelatnici Jasmina Stoić, Snježana Filek i Alojzije Romić. U proteklih godinu dana PU požeško-slavonska surađivala je s nizom institucija od kojih su se tri suradnje osobito istaknule. Za poseban doprinos u radu i suradnju načelnik PU povodom Dana policije uručio je zahvalnice Lovačkom savezu Požeško-slavonske županije, Hrvatskom centru za razminiranje i Hrvatskom autoklubu.

FARMU "BREZA" OBITELJ BOŽIĆ OD HOBIJA PRETVORILI U LIPIČKI BRAND  -

 LIPIK – Farma "Breza" Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Božić posljednjih je godina za izletnike i ljubitelje dobrog jela i pića nezaobilazna destinacija ukoliko navraćaju u lipički kraj. Smještena nadomak grada, uz samu Pakru, pravi je mali raj za one koji se žele odmoriti i kvalitetno pojesti. Nažalost, upravo ta Pakra, ove po vremenskim prilikama ćudljive godine bila je gotovo kobna za imanje. - Poplava u svibnju nam je zadala mnogo problema. Ljudi su nam pomagali tu noć da spasimo od vode što se spasiti može ali, objekti su svejedno bili poplavljeni kao i usjevi. Ovce su sačuvane no, sad se borimo za preživljavanje stada jer su usjevi uništeni a nisu bili osigurani. Šteta je procijenjena na bar 50 tisuća kuna i zbog poplave smo privremeno prestali s realizacijom naših planova na gospodarstvu – ispričala je Zdenka Božić koja uz pomoć članova obitelji vodi cijelo imanje.

 Temelje farmi "Breza" udario je otac Simo koji je desetljećima u slobodno vrijeme na obiteljskoj zemlji uz Pakru gradio malu kućicu, uzgajao ovce i prikupljao starine. Zdenka je studirala upravno pravo i planirala je ostati živjeti u Zagrebu ali se prije četiri godine ipak odlučila vratiti kući i od očevog hobija napraviti lipički brend. U realizaciji te ideje pridružili su joj se otac, majka Slavica i brat Antonio. Božićevi sada na farmi imaju stado od 180 ovaca, 450 stabala različitog voća, vinograd i nasad oraha. Na farmi i u jednom objektu smjestili su razne stare alatke i druge starine pa posjetitelji mogu uživati i u jedinstvenom etno muzeju. - Sve što imamo na farmi uzgaja se isključivo na ekološki način za što imamo certifikate. Naša je želja s vremenom ovdje osnovati pravi eko-centar – dodala je Zdenka Božić.

 Kako bi posjetiteljima osigurali što bolji smještaj Božićevi su izgradili nadstrešnicu s klupama i stolovima gdje se može smjestiti 50 osoba. Počeli su graditi i mali restoran površine 116 četvornih metara prilagođen potrebama invalida ali je, upravo zbog šteta od poplave, i ta investicija zaustavljena. - Imamo sve papire, napravljena je i armiranobetonska konstrukcija i dio krovišta. Uložili smo 100 tisuća kuna a puno posla smo napravili i sami. Pokušavali smo neke novce dobiti preko Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice no, nismo uspjeli. Trebalo bi nam još bar 300 tisuća kuna, uz mnogo vlastitog rada. Ove godine, eto, zbog poplave, radit ćemo samo na održavanju imanja a dogodine nastavljamo s poslovima – najavila je Zdenka. Njihovo imanje, podsjetila je, dio je lipičko-pakračkog turističkog projekta "Stazama lipicanca i kune".

Potukla se dva srednjoškolca i zaradili kaznenu prijavu

U utorak, 30. rujna, oko 12.55 sati u Požegi u Osječkoj ulici dvojica muškaraca starosti 17 i 18 godina verbalno i tjelesno su se sukobila na ulici zbog čega protiv obojica slijedi optužni prijedlog.

PROZVANI PREDSJEDNIK SPORTSKOG SAVEZA KREŠIMIR PAVELIĆ ODGOVORIO TISKOVNOM KONFERENCIJOM  -

 POŽEGA – Nakon optužbi na tiskovnoj konferenciji čelništva Požeškog sportskog saveza i tajnika Željka Mitrovića koji je istakao da su se svi financijski propusti desili dok je predsjednik bio Krešimir Pavelić, uslijedio je odgovor prozvanog predsjednika na kojoj je Pavelić pojasnio neke do sada široj javnosti nepoznate činjenice.

 - Dug koji je nastao prema Poreznoj upravi je neosporan i treba platiti sve ono što je zakonom određeno, no ja jedinog krivca za to vidim glavnog tajnika Željka Mitrovića. Statut u članu 42. to najbolje govori, pa između ostalog govori da je tajnik brine za zakonitost rada, ... rukovodi radom stručne službe saveza, ... naredbodavac je za ispunjenje financijskog plana saveza, ... pomaže u radu predsjedniku saveza. Očito je da tajnik Mitrović nije radio posao tajnika saveza, a upravo je to i jedan od razloga zašto je Izvršni odbor na čelu zajedno s mnom kao predsjednikom tražio razrješnicu zbog nemogućnosti daljnje provedbe statuta jer je tajnik samovoljno donosio neke odluke i provodio neke inicijative za koje smo mi utvrdili da ne stojimo iza njih – kaže Krešimir Pavelić, koji smatra da je tajnik profesionalac i stručne službe su profesionalci, pa za financijske propuste ne može biti odgovoran predsjednik koji je volonter. Upravo zbog tih odluka bez znanja Izvršnog odbora Pavelić je i podnio Kaznenu prijavu zbog kršenja Zakona o javnoj nabavi. Prekršaj je učinjen i nada se da će nadležne službe o tome reći svoju riječ.

- Dolaskom mene kao predsjednika zatekao sam ne baš zavidnu situaciju, jer je i prije mene predsjednik otišao s ostavkom, a predsjednik koji je izabran iza mene otišao je s ostavkom iz saveza, što znači da tu nije baš bilo sve u najboljem redu. Npr. tajnik saveza je uplatio 5.000 kuna dobavljaču za vrijeme nabavke kombija dobavljaču s kojim nismo imali nikakav ugovor. Naravno da taj novac nije ni vraćen i savez je u toj priči oštećen za 5.000 kuna. Mi smo kupili kombi za prijevoz sportaša i tajnik sjeda u taj kombi, neregistriran u to vrijeme i prevozi djecu na natjecanje. Uzima sebi u ruke neznam s kojim pravom sigurnost te djece. Skupština bi ozbiljno trebala poraditi na povjerenju tajniku saveza – ističe Pavelić koji dodaje da se „glavni“ tajnik zove upravo jer se on tako naziva i izborio se u Statutu za taj naziv.

 Pavelić odgovara i na riječi Mitrovića da je on zalutao u sport. – Ako Mitrović misli da je jedino nogomet sport a sve ostalo usput, ja se s time neslažem. Ja sam 15 godina vozio brzinske moto utrke, nekoliko navrata bio viceprvak Hrvatske, među prva tri u bivšoj državi, vozio sve klase brzinskih moto utrka, a dvije godine vozio i auto utrke na prvenstvu Hrvatske. Jedan sam od osnivača Hrvatskog automoto saveza, prvi dopredsjednik tog saveza od 90.- 95. Proglašen sam za najboljeg sportaša grada Požege 93 god, Kasnije a i danas moje kćeri su aktivne u sportu, a na čelu sam 110 godina starog Gimnastičkog kluba Sokol u Požegi. Mislim da nisam zalutao u sportu, a Mitrović je svoje znanje u sportu pokazao došavši u NK Slavonija, koji je u mom mandatu napravio jedan iskorak i dvije godine bio prvak lige, koji je uz dobre igrače a nažalost uz njegovo vodstvo kao trenera i tajnika saveza došao u nezavidan položaj – zaključuje Pavelić koji očekuje da će i sportska inspekcija koja još nije bila u savezu dati i svoje mišljenje.

PLETERNICA – Tradicionalno već nekoliko godina grad Pleternica organizira prijem za svoje novorođene stanovnike i dariva ih s tisuću kuna. Tako je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić u Gradskoj vijećnici primila novorođene bebe od travnja do lipnja i njihove roditelje te im zaželjela sretno odrastanje i lijepo djetinjstvo.

– U prvom polugodištu rođeno je 50-ero djece, što je negdje na nivou prošle godine kada smo imali 105-ero novorođenih. To je nešto malo smanjenje u odnosu na godine prije, jer evo sada smo u prvi razred upisali 120 djece. Grad Pleternica je grad prijatelj djece i mi kao grad radimo dosta za djecu, od novog dječjeg vrtića vrijednog 11,5 milijuna kuna, do nove Knjižnice i čitaonice koja je vrijedna 12 milijuna kuna u kojoj će biti prekrasan dječji odjel i jedna igraonica za djecu, gdje će djeca moći provoditi svoje slobodno vrijeme. Ne samo u igri nego i kroz učenje i upoznavanje s knjigom – istakla je gradonačelnica Jozić.

 Na prijemu u Gradskoj kući bili su Rafael Miličević sin Kristine i Krunoslav iz Blackog, David Božić, sin Jasmine i Josipa iz Frkljevaca, Robert Sivonjić sin Manuele i Maria iz Drenovca, David Marović, sin Marije i Stjepana iz Gradca, Korina Vukušić, kći Matee i Tomislava iz Pleternice, Nora Grandić, kći Ivane i Nine iz Pleternice, Antonela Bešker, kći Antonije i Vladimira iz Kalinića, Luka Bušić, sin Katarine i Mateja iz Srednjeg Sela, Anđela Marić, kći Katarine i Miroslava iz Kuzmice, Samuel Kapetanović, sin Lidije i Josipa iz Bilica, Dora Brkić, kći Marije i Kreše iz Drenovca, David Matijević, sin Suzane i Maria iz Pleternice, Luciano Simić, sin Ivane i Gorana iz Komorice, Arnea Jugović, kći Martine i Vinka iz Pleternice, Antonio Rezo, sin Zorice i Maria iz Pleternice, Nina Vinković, kći Marije iz Sulkovaca, David Obadi, sin Snježane i Aleksandra iz Zagrađa i Jakov Miletić, sin Monike i Jakova iz Frkljevaca.

ZLATNI KULENAR VJENCESLAV HRUŠKA UZGAJA 250 SVINJA  -

BJELIŠEVAC – Već dvadesetak godina Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca proizvodi kulen, za koji je na brojnim kulenijadama širom Slavonije, ali najviše na najstarijoj hrvatskoj kulenijadi, onoj u Požegi, dobio pregršt najviših priznanja i medalja. Kulen proizvodi isključivo od svinja iz vlastitog uzgoja, koje se hrane samo hranom koju također sam proizvodi.

 Povod da ga ponovno posjetimo na njegovom poljoprivrednom gospodarstvu na kojemu je izgradio i pogon za preradu mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda, bila je najveća slanina koju je proizveo ove godine, a osušena je težila 19,5 kg.

- Prije sušenja slanina težila je 24 kg, a proizvedena je od krmače teške 280 kg iz sorte crna slavonska svinja, koju smo tovili, no na žalost nije nikako ostajala sprasna, pa smo je nakon 18 mjeseci tovljenja stavili za preradu. Ovu vrstu stare crne slavonske svinje uveli smo u tov prije nekoliko godina uz landras koji uzgajamo već dugi niz godina. Imamo 20-tak krmača i tri nerasta, a u tovu držimo uvijek oko 250 komada svinja. Crnu slavonsku svinju uveli smo u tov, no ona daje puno masti, čvaraka i slanine, no manje mesa koje je nama potrebno za kulene, kulenove seke. Ovakvu slaninu, kod nas zvanu sapunjara, ovako veliku do sada nisam nikada imao, a nisam ni čuo da je netko proizveo veću. Nekada su stari Slavonci pravili takve velike slanine, ali do 14 kg, ne veće – kaže Vjenceslav, koji je ovu veliku slaninu načeo jer je u svojoj kušaonici imao najavljeno nekoliko grupa posjetitelja, grupu Udruženja vozača koji su slavili svoj dan vozača i grupu prosvjetnih djelatnika iz Križevaca.

 - Uz pomoć ove kušaonice mi uglavnom svu svoju proizvodnju prodamo na kućnom pragu. Možemo primiti 50-tak osoba, i uglavnom nam preko turističkih agencija dolaze ture autobusima koje obilaze kutjevačko vinogorje. Često nam dolaze slovenske grupe, koje su u obilasku Slavonije, pa smo mi postaja za odmor, kušanje suhomesnatih delicija, ručak, a onda nastavljaju prema Osijeku i Baranji. Svi su nakon degustacije i ručka oduševljeni kvalitetom i nema gotovo nikoga tko si ne kupi nekoliko proizvoda za ponijeti. Mi smo se zbog toga prilagodili pa sve naše proizvode vakumiramo, da se mogu nositi, a imamo i raznih veličina pakiranja – dodaje Vjenceslav koji svoju kvalitetu temelji upravo na vlastitom uzgoju svinja. Za sve tovljenike na tridesetak hektara vlastitih površina i nešto u zakupu proizvodi svu hranu.

– Ječam i pšenicu smo već spremili, a sada nam predstoji berba kukuruza. Još uvijek koristimo staru hranu, a i ove godine imat ćemo dovoljno svoje hrane za tov svinja. Sve tovljenike prerađujemo u svom pogonu za preradu mesa, koji nam je sada po kapacitetu potražnje za našim proizvodima malen. Proizvodimo osim kulena, kulenove seke, kobasice i ostale mesne proizvode, švargl, slaninu, čvarke, šunke za Uskrs, jer već sada imamo predbilježbe za slijedeći Uskrs. Sve šunke imamo već unaprijed prodane poznatim kupcima. To je, svi su se već uvjerili pravi domaći proizvod, i zbog toga nemamo problem s plasmanom, nego s količinama koje možemo proizvesti. Zbog toga smo krenuli s izgradnjom novog pogona u kutjevačkoj gospodarskoj zoni, no samo takvu veliku investiciju ne možemo iznijeti, a od države nismo dobili obećanih 40% povrata kapitalnih ulaganja, stoga smo na korak prije stavljanja u funkciju, prije montiranja opreme stali, nemamo novca za novu opremu. Na žalost današnju proizvodnju od 2.000 kulenova mogli smo učetverostručiti, a tako i svu ostalu proizvodnju, zaposliti desetak kooperanata na uzgoju svinja, a sada stojimo u mjestu – požalio se Vjenceslav Hruška na nerazumijevanje onih u ministarstvima. Za gradnju novog pogona podigao je i kredit u banci, uložio svoju ušteđevinu, a sada i dalje mora raditi u malom pogonu. Uredno vraća kredit banci, no ulaganje nije krenulo sa povratom ulaganja, što je bio cilj. Šteta što nitko od tih birokrata u ministarstvima ne pokuša pomoći ovom proizvođaču kulena, potaći povećanje te proizvodnje koja ima osigurani plasman, a pogotovo što se u proizvodnju uključio i sin Damir, koji je završio i školovanje u struci.

20. DRŽAVNO PRVENSTVO HLS-a U LOVNOM STRELJAŠTVU  -

Najbolja ekipa lovaca strijelaca iz Krapinsko-zagorske županije

 BZENICA – Najpoznatije lovačko strelište kojim gospodari Lovački savez Požeško-slavonske županije po treći puta je ugostilo najbolje strijelce u lovnom streljaštvu Republike Hrvatske. Tako su u Bzenici na 20. državnom prvenstvu Hrvatskog lovačkog saveza u lovnom streljaštvu sigurno oko i mirnu ruku pokazale 21. ekipa iz svih hrvatskih županija i grada Zagreba, a natjecali su se po prvi puta u kategoriji trap i parkur. Natjecanje je počasnim pucnjem otvorila pleternička gradonačelnica Antonija Jozić u nazočnosti Đure Dečaka, predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza, Alojza Tomaševića, požeško-slavonskog župana, Domagoja Križaja, pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva i Franje Lucića saborskog zastupnika.

– Prvi puta se održava natjecanje u ove dvije discipline i po prvi puta proglašavamo ukupne pobjednike u ovom lovačkom natjecanju strijelaca, kako u pojedinačnom, tako i u ekipnom plasmanu. Ukupno na ovom natjecanju sudjeluje preko 200 osoba, što je značajno i za naše turističke kapacitete, jer su svi smještajni kapaciteti popunjeni nekoliko dana. Na ovom strelištu olimpijskih dimenzija, koje smo od nedavno i kompletno ogradili, mogla bi se održavati i veća natjecanja, no za sada su nam upravo prepreka mali smještajni kapaciteti na području naše županije – istakao je Zdravko Vujnović, predsjednik LS Požeško-slavonske županije, odličan domaćin, što su napomenuli i svi gosti te istakli posebnu slavonsku gostoljubivost.

 U disciplini trap gađa se leteća meta, koju izbacuje automat sa zadrškom od nekoliko sekundi nakon davanja znaka lovca koji je na liniji pucanja, a meta izlazi pod raznim kutovima i odlazi od lovca, tzv. leteći golub. Nova disciplina u kojoj se lovci po prvi puta i službeno natječu na državnom prvenstvu je lovački parkur, kažu lovci disciplina koja je najbliža lovu, automat izbacuje mete koje oponašaju trk zeca, izlet prepelice, šljuke, fazana, a mete se kreću paralelno s lovcem, ali i u dolasku prema lovcu. – To je pravom lovu najpribližnije natjecanje i pravo sportsko natjecanje. Mete izlaze i lijevo i desno i odlaze i dolaze prema lovcu, a idu i paralelno sa zemljom kojom oponašaju trk zeca. Komandom koju daje lovac na strelištu aktivira se leteća meta, a sam pucanj iz puške aktivira još jednu dodatnu leteću metu, što daje dodatnu draž u natjecanju. Iako se prvi puta lovcu susreću s ovom disciplinom u službenom natjecanju, dvije godine su se prilagođavali toj kategoriji, ima i dobrih rezultata – dodaje Vujnović, koji najavljuje da će se uskoro uvesti i natjecanje u lovnom streljaštvu s užljebljenim cijevima, tzv. lovačkim karabinima. U tom slučaju ovo strelište u Bzenici bi se proširilo i nabavili automati za izbacivanje i tih vrsta meta, što je svakako želja čelništva Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije u čemu očekuju i podršku HLS-ovog predsjedništva. Mogućnosti za proširenje strelišta postoje, potrebno zemljište za proširenje osigurat će se dokupom i zamjenom poljoprivrednog zemljišta s mještanima Bzenice.

 Nakon dvodnevnog natjecanja, kojemu je prethodio i službeni trening dan ranije, dobili su se odlični rezultati. Najbolji strijelci ekipno pokazali su se lovci iz Krapinsko-zagorske županije, Mladen Ban, Zlatko Jurina, Božidar Galović, Martin Čopor, Željko Berc i Zvonimir Jakuš s 219 pogodaka. Drugo mjesto osvojila je ekipa Varaždinske županije s 211 pogodaka, a treće mjesto osvojili su strijelci Istarske županije s 209 pogodaka i to u raspucavanju zbog istog broja pogodaka s ekipom Splitsko-dalmatinske županije, kojoj je pripalo četvrto mjesto. - Evo emocije su još na visini jer to je naše prvo zlato i prvo mjesto. Do sada je ekipa Krapinsko-zagorske županije nekoliko puta bila druga i treća, dobri su to strijelci i svi smo sretni. Domaćini su bili odlični, vrijeme nas je poslužilo, slavonska ljudskost i toplina se vidjela cijelo vrijeme. Kako je ovo prvo natjecanje u ovim disciplinama vidljivo je da su se naši strijelci najbolje snašli i prilagodili tome. Teško je biti najbolji u obje discipline, šest strijelaca moraju konstantno biti pripravni i dobri – istakao je Mario Vodolšak voditelj pobjedničke ekipe.

 Najbolji pojedinac također u obje discipline objedinjeno bio je Stjepan Cvitković iz Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije. – Prvi puta se natjecanje odvijalo na ovaj način i ja sam uspija pobijediti. Osjećam se super jer je ovo prekrasna stvar koja se trebala davno dogoditi, tako da se svi strijelci iz raznih disciplina pokažu sada u ovom objedinjenom natjecanju. Ja sam se godinama bavio gađanjem u kategoriji skip, hrvatski reprezentativac 15 godina, pucao na međunarodnim natjecanjima, europskim i svjetskim prvenstvima, no to i nije sada velika prednost. Ja sam imao veliki motiv da pobijedim i zato sam pobijedio nam ovom natjecanju – rekao je Cvitković, nakon preuzimanja zlatne medalje, koji ističe da je na ovoj streljani više puta pucao i pohvalio je organizatore da je svake godine sve bolje a posebno ove godine. Strelište u Bzenici, kaže Cvitković uređeno je na europskom nivou, a ovaj prekrasni prirodni ambijent tome samo dodaje višu ocjenu, uz turbo slavonsko domaćinstvo.
Srebrnu medalju osvojio je Martin Čopor iz Krapinsko-zagorske županije, treće mjesto i brončanu medalju osvojio je Eni Jugovac iz Istarske županije, četvrto mjesto Božidar Galović Krapinsko-zagorska županija, peto mjesto Damir Mesek Koprivničko-križevačka županija, šesto mjesto Zvonimir Jakuš, Krapinsko-zagorska županija. Njih šest od sada predstavljaju i Hrvatsku reprezentaciju za međudržavna i međunarodna natjecanja u lovačkom streljaštvu. Medalje i pehare, te veliki prijelazni pehar dodijelio je Vinko Pavlić, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza zadužen za lovno streljaštvo.

 - Moram se zahvaliti domaćinima koji su uz niz problema koje je izazvalo loše vrijeme na strelištu, uspjeli prekrasno urediti streljanu ali i izmoliti lijepo vrijeme ovih nekoliko dana, da nismo imali nikakvih problema, nikakvih primjedbi niti od jednog strijelca. Svi su zadovoljni i dojmove s ovog natjecanja još ćemo danima sređivati. Na našem predsjedništvu raspravit ćemo da li treba još što dograđivati, jer želja nam je da se u budućnosti uključi i treća disciplina, a to je gađanje meta s puškom s užljebljenim cijevima gdje bi onda dobili kompletnog pobjednika u svim lovačkim disciplinama u lovnom streljaštvu. Ovaj sada novi ustroj s kojim se prvi puta natječemo je po uzoru na Europske zemlje s kojima se sada sve više takmičimo. Ne možemo se mi više takmičiti u bacanju kamena s ramena dok oni imaju neke druge discipline, nego se moramo natjecati zajedno s njima – rekao je Vinko Pavlić, dopredsjednik HLS, koji je najavio uskoro natjecanje lovaca s lovcima Republike Slovenije.