ZLATNI KULENAR VJENCESLAV HRUŠKA UZGAJA 250 SVINJA -
BJELIŠEVAC – Već dvadesetak godina Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca proizvodi kulen, za koji je na brojnim kulenijadama širom Slavonije, ali najviše na najstarijoj hrvatskoj kulenijadi, onoj u Požegi, dobio pregršt najviših priznanja i medalja. Kulen proizvodi isključivo od svinja iz vlastitog uzgoja, koje se hrane samo hranom koju također sam proizvodi.
Povod da ga ponovno posjetimo na njegovom poljoprivrednom gospodarstvu na kojemu je izgradio i pogon za preradu mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda, bila je najveća slanina koju je proizveo ove godine, a osušena je težila 19,5 kg.
- Prije sušenja slanina težila je 24 kg, a proizvedena je od krmače teške 280 kg iz sorte crna slavonska svinja, koju smo tovili, no na žalost nije nikako ostajala sprasna, pa smo je nakon 18 mjeseci tovljenja stavili za preradu. Ovu vrstu stare crne slavonske svinje uveli smo u tov prije nekoliko godina uz landras koji uzgajamo već dugi niz godina. Imamo 20-tak krmača i tri nerasta, a u tovu držimo uvijek oko 250 komada svinja. Crnu slavonsku svinju uveli smo u tov, no ona daje puno masti, čvaraka i slanine, no manje mesa koje je nama potrebno za kulene, kulenove seke. Ovakvu slaninu, kod nas zvanu sapunjara, ovako veliku do sada nisam nikada imao, a nisam ni čuo da je netko proizveo veću. Nekada su stari Slavonci pravili takve velike slanine, ali do 14 kg, ne veće – kaže Vjenceslav, koji je ovu veliku slaninu načeo jer je u svojoj kušaonici imao najavljeno nekoliko grupa posjetitelja, grupu Udruženja vozača koji su slavili svoj dan vozača i grupu prosvjetnih djelatnika iz Križevaca.
- Uz pomoć ove kušaonice mi uglavnom svu svoju proizvodnju prodamo na kućnom pragu. Možemo primiti 50-tak osoba, i uglavnom nam preko turističkih agencija dolaze ture autobusima koje obilaze kutjevačko vinogorje. Često nam dolaze slovenske grupe, koje su u obilasku Slavonije, pa smo mi postaja za odmor, kušanje suhomesnatih delicija, ručak, a onda nastavljaju prema Osijeku i Baranji. Svi su nakon degustacije i ručka oduševljeni kvalitetom i nema gotovo nikoga tko si ne kupi nekoliko proizvoda za ponijeti. Mi smo se zbog toga prilagodili pa sve naše proizvode vakumiramo, da se mogu nositi, a imamo i raznih veličina pakiranja – dodaje Vjenceslav koji svoju kvalitetu temelji upravo na vlastitom uzgoju svinja. Za sve tovljenike na tridesetak hektara vlastitih površina i nešto u zakupu proizvodi svu hranu.
– Ječam i pšenicu smo već spremili, a sada nam predstoji berba kukuruza. Još uvijek koristimo staru hranu, a i ove godine imat ćemo dovoljno svoje hrane za tov svinja. Sve tovljenike prerađujemo u svom pogonu za preradu mesa, koji nam je sada po kapacitetu potražnje za našim proizvodima malen. Proizvodimo osim kulena, kulenove seke, kobasice i ostale mesne proizvode, švargl, slaninu, čvarke, šunke za Uskrs, jer već sada imamo predbilježbe za slijedeći Uskrs. Sve šunke imamo već unaprijed prodane poznatim kupcima. To je, svi su se već uvjerili pravi domaći proizvod, i zbog toga nemamo problem s plasmanom, nego s količinama koje možemo proizvesti. Zbog toga smo krenuli s izgradnjom novog pogona u kutjevačkoj gospodarskoj zoni, no samo takvu veliku investiciju ne možemo iznijeti, a od države nismo dobili obećanih 40% povrata kapitalnih ulaganja, stoga smo na korak prije stavljanja u funkciju, prije montiranja opreme stali, nemamo novca za novu opremu. Na žalost današnju proizvodnju od 2.000 kulenova mogli smo učetverostručiti, a tako i svu ostalu proizvodnju, zaposliti desetak kooperanata na uzgoju svinja, a sada stojimo u mjestu – požalio se Vjenceslav Hruška na nerazumijevanje onih u ministarstvima. Za gradnju novog pogona podigao je i kredit u banci, uložio svoju ušteđevinu, a sada i dalje mora raditi u malom pogonu. Uredno vraća kredit banci, no ulaganje nije krenulo sa povratom ulaganja, što je bio cilj. Šteta što nitko od tih birokrata u ministarstvima ne pokuša pomoći ovom proizvođaču kulena, potaći povećanje te proizvodnje koja ima osigurani plasman, a pogotovo što se u proizvodnju uključio i sin Damir, koji je završio i školovanje u struci.
