BIVŠI GRADONAČELNIK GRADA KUTJEVA ANTE PAVKOVIĆ NIJE ZADOVOLJAN SITUACIJOM U GRADU  -

KUTJEVO – Kroz tri mandata Kutjevom je kao općinom upravljao Ante Pavković, pa i gradu Kutjevu priskrbio status grada. Gradom je kroz tadašnja poglavarstva i vijeća upravljala uvijek jedna šira koalicija, ali su sa određenom potporom i konsenzusom ostalih stranaka iz oporbe dobivali potporu za programe razvoja. Kutjevo je tada kao mali gradić napredovalo. U proteklom mandatu kada je gradom vladala opcija SDP, kroz gradonačelnika krenula je politika konfrontacije i podjela. Te podjele su se zaoštravale kroz jedan cijeli mandat, kulminirale u početku drugog mandata, pa čak nakon 6 mjeseci novog mandata i rezultirale neusvajanjem proračuna SDP-ovog gradonačelnika i oštrom konfrontacijom vijeća i gradonačelnika, ali i udruga, pa pomalo kroz politiku i ostalog dijela javnosti. Ta vruća atmosfera do danas nije se stišala u Kutjevu, a sve više traga podjele ostavljaju na usporeni razvoj Kutjeva.

 Što se do dogodilo s Kutjevom, pitali smo Antu Pavkovića, kao bivšeg gradonačelnika, i njegovo viđenje današnje situacije?
- U nizu problema koji prate svaku sredinu u današnjem vremenu, Kutjevo si je priskrbilo još jedan problem koji je nažalost produkt nas samih. Riječ je o podjelama kojima je ova sredina dugo odolijevala i svojevremeno čak bila primjer drugim sredinama u jednom tolerantnom, otvorenom i iskrenom suživotu svih stanovnika bez obzira na podrijetlo, navike, socijalni položaj i druge različitosti.
Nažalost, danas je slika potpuno drugačija. Kretanje stanovništva i migracijski procesi, kojih je uvijek bilo i bit će ih, su zasigurno jednim dijelom kumovali današnjim podjelama, ali ni blizu toliko da bi ti procesi bili uzrok podjela. Tim gore, jer pomalo zahvaćaju i populaciju stanovništva koja bi sama po sebi trebala biti najotpornija na te podjele, a to su mladi. Podjele su danas na području Kutjeva po mom uvjerenju ušle u sve pore života; od gospodarstva, javnih sadržaja, kulture, sporta, dobrotvornih i humanitarnih udruga i društava, što je rezultiralo i prenošenjem tih podjela na obične građane. Ovom stanju pridružile su se i podjele na razini lokalne politike, čime se kompletirala današnja stvarnost Kutjeva. Ne zanosim se time da će se svi složiti s mojim viđenjem, ali moje iskustvo u gospodarstvu, te vođenju općine/grada kroz 3 mandata daju mi za pravo da mogu o tome progovoriti. Ono što me uvijek vodilo, to je bio otvoreni dijalog i spremnost za kontakte i uvažavanje drugačijih promišljanja. Naravno, ne možete politički natjerati nikoga da živi u međusobnoj idili, ali može se porukama i primjerima pokušati stvarati pozitivnije ozračje. Slikovito rečeno, činiti ono što okuplja i zbližava ljude, a izbjegavati suprotno. Zato tvrdim da je politika jednim dijelom kumovala današnjim podjelama, koje su naročito izražene unazad 4 do 5 godina. Mogu prihvatiti određena nesnalaženja, nedostatak programa, usporen razvoj naše sredine, ali nikako ne mogu opravdati to što su određene političke strukture, točnije lokalna vlast u dobroj mjeri doprinjele današnjem stanju.

 Kako je došlo do podjela u jednoj takvoj maloj ruralnoj sredini, gdje bi svi zapravo trebali biti podrška jedni drugima?

 - Što svjesno, što nesvjesno vodeći se sitemom osoba od našeg (mog) povjerenja ili opcije, isključivosti, negiranjem svega što je bilo prije nas (ili mene) i tako dalje, uvelike je pripomoglo sadašnjem stanju. Donekle mogu (samo politički) i to prihvatiti, ali nikako ne mogu prihvatiti, a još manje opravdati nedostatak dijaloga, neuvažavanje drugačijeg mišljenja, selektiranjem ljudi po principu ''ako nisi za automatski si protiv'' itd. Time se stvorila idealna podloga da se uz objektivne poteškoće ljudi još više odvoje i otuđe, izgube dijalog, a time i mogućnost komunikacije što u konačnici rezultira ovim što danas imamo. To je ono što najviše zamjeram dosadašnjoj lokalnoj vlasti. Što će aktualna vlast na tom planu učiniti, zasada još nema dovoljno elemenata za konkretniji zaključak. Ipak, neka mi bude slobodno primjetiti da u nekim potezima kopiraju prijašnju opciju. Bit ću sretan ako vrijeme pokaže da sam u krivu. 

Koji bi to bili primjeri u praksi koje ste vi vidjeli i na koje ukazujete?
- Da su naše kutjevačke podjele izražene, evo nekoliko primjera. Uz osnovnu (temeljnu) udrugu, djeluje još jedna udruga te dvije podudruge mislim se na udruge vinara i vinogradara. Nadalje, imamo ''naš'', a ne ''njihov'' sportski ili sportske klubove. Neki od udruga i društava su područje interesa samo nekih skupina ili pojedinaca. Čak se može čuti pitanje tko je veći vjernik, domoljub i tome slično. Podjele nisu mimoišle ni gospodarstvo. Neki djeluju i rade kao da nisu dio ni šire zajednice, a kamoli ove lokalne sredine. To nije sve! Ono što je još opasnije, na ovaj način stvara se idealna podloga za određene pojedince i grupacije koji žele biti patronat svekolikoj društvenoj slici Kutjeva. Ide se tako daleko da se pokušava stvarati paralelna vlast umotana u celofan navodne brige o Kutjevu. Da tragedija bude veća, tu se pokušava (svjesno ili nesvjesno) uvući i strukture čije djelovanje nema ama baš nikakve konkretne veze s politikom i civilnom vlašću.

Kako to prevladati u gradu Kutjevu ?
- Nameće se pitanje do kuda sve to vodi i imamo li snage sve to zaustaviti? Kako uopće prekinuti negativan trend cjelokupnog gospodarstva naše sredine (bar u onom dijelu na kojeg možemo utjecati)? Što je s demografskom slikom naše sredine (1.560 osoba manje unatrag 10 godina)? Na koji način zaustaviti odlazak mladih? Što učiniti da ojačamo poziciju naše lokalne zajednice bez obzira bila reorganizacija (smanjenje općina, gradova i županija) ili ne? Hoćemo li moći opstati kao samostalna lokalna jedinica s kakvim-takvim ovlastima ili ćemo biti ispostava neke druge lokalne vlasti? Usput rečeno, prijedlozi su gotovi i čekaju svijetlo dana.

Sve su ovo, kao i niz drugih, pitanja koja traže odgovore. Kako ga dati unutar odnosa koji trenutno vladaju u našoj sredini?

Opet po tko zna koji put reći ću samo dijalogom i međusobnim uvažavanjem. To je početak svih početaka. Na potezu je kao inicijator aktualna vlast. Naprosto mora nešto učiniti. Bar će se vidjeti tko im želi iskreno pomoći, a tko jednom rukom nudi pomoć, a u drugoj drži figu u džepu.
Dozvoljavam da sam možda previše subjektivan i kritičan. Možda time potaknem na razmišljanje u kojoj mjeri ima istine u mojim promišljanjima. Ako je sve samo moja fikcija i ja možda drugačije gledam na stvar, spreman sam se i ispričati, ali mislim da sva ova događanja oko Kutjeva upravo to pokazuju. Nadam se preokretu na bolje i stoga želim ukazati javno na ono što svi već govore po kuloarima, no nitko da ovako javno ukaže na problem naše sredine.

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA PREDSTAVILA KNJIGU  -

 POŽEGA - U prepunoj Velikoj županijskoj vijećnici Ličko zavičajno društvo “Vila Velebita” iz Požega organizirala je predstavljanje knjiga Gospićko-senjskog biskupa msgr. dr. Mile Bogovića “Lika i njezina crkva u prošlosti i sadašnjosti”.

Autora i knjigu u uvodu je predstavio prof. dr. sc. Josip Fajdić, predsjednik Vile Velebita, koji je istakao da ova predstavlja vrijedno djelo koje obrađuje crkvu u Lici, od njenih početaka, njen utjecaj na događanja i povijest Like, te njenu sadašnjost. - Knjiga je sažetak životne i znanstvene preokupacija biskupa Bogovića a knjiga kronološki u nizu poredano zorno svjedoči o evoluciji crkvenog ustroja u Lici sve do današnjeg suvremenog doba. Tu se nikako ne može izbjeći logično prožimanje povijesti Like kao geografskog prostora, koji je od posebnog značaja za nacionalnu povijest, sa poviješću njene crkve što je zacijelo temeljna paradigma ove knjige. I upravo zbog toga ova knjiga pruža uvid u brojne, gospodarsko-socijalne ali i demografsko-jezične refleksije na crkveno ustrojstvo Like. Lička povijest bila je burna, a povijesna događanja u nekim razdobljima prema crkvi u Lici bila su nesklona, o čemu svjedoče u ovoj knjizi opisana brojna stradanja svećenika, redovnika i redovnica – istakao je Fajdić.

 O knjizi su govorili i recenzenti prof. dr. sc. Željko Holjevac i prof. dr. sc. Ante Bežem te Ivica Mataija iz Državvnog arhiva u Gospiću, koji je knjigu i izdao u svojoj biblioteci „Prilozi za povijest Like“. Promociju knjige uveličali su članovi Mješovitog pjevačkog zbora Vila Velebita iz Požege s nekoliko ličkih narodnih pjesama, koji su redoviti gosti svih događanja u organizaciji ove najaktivnije zavičajne udruge u Požeštini.

U SUSRET 130. OBLJETNICE ROĐENJA MIROSLAVA KRALJEVIĆA  -

 POŽEGA – Dokumentarni film „Miroslav Kraljević“ u režiji Bogdana Žižića, za kojega scenario radi povjesničar umjetnosti Igor Zidić, uveo je brojnu publiku u Gradskom kazalištu Požega u susret obilježavanju 130. obljetnice rođenja slikara Miroslava Kraljevića i cjelogodišnjem obilježavanju 90. obljetnice Gradskog muzeja Požega. Premijerne projekcija filma održana je ove godine u Zagrebu, a film su imali prilike vidjeti i Osječani.

Film je sniman na autentičnim lokacijama u Požegi, Gospiću, Parizu i Zagrebu, a traje 60 minuta. - Velikog slikara i njegovu priču filmski autori su do sad zaobilazili, stoga je bio još veći izazov sintetizirati tako dinamičan život u nekoliko filmskih minuta. Film je moćan medij koji pruža goleme mogućnosti, možete nešto dokumentaristički prikazati, možete rekonstruirati, bezbroj je načina, a nekim čudom, taj naš najveći talent Kraljević ostao je “neiskorišten” u tom mediju. I puno manje važni slikari i kipari bili su prezentirani, a on je nekako ostao s onu strane pažnje i bio je konačno red da se vidi i na filmu. Ono što je posebno važno da od tih svih naših klasika on je najmoderniji i najlakše se mladi ljudi, na putu da se približe nekim vrijednosti, mogu uhvatiti za njega. On ima sve ono što mladog čovjeka i danas privlači, svijet pun izazova, neka polu dopuštena područja, motiv ljubavi, puno je toga u njemu. Konačno, on je bio i ostao do smrti mlad čovjek i ta mladost se osjeća u njegovom cijelom repertoaru - naglasio je Igor Zidić.

 U zaista prepunom kazalištu, čak i stojećih mjesta, na projekciji su nazočili režiser Bogdan Žižić, scenarist Igor Zidić, požeški gradonačelnik Vedran Neferović i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.

3. HNL – istok - 7. kolo  -

 SLAVIJA – MEĐIMURJE 3:0

 PLETERNICA, stadion S. Z. ŠIVO, gledatelja 200, sudac Dobraš (Slavonski Brod)
Strijelci: 1:0 Jakovljević (7), 2:0 Jakovljević (70), 3:0 M. Peharda (86)

 SLAVIJA: Petković, Nikolaš, Majstorović, Žuljević, Tokić (73. M. Peharda), Antunović (87.Ančurovski), Valentić, I. Peharda, Marčinković, Abramović (83. Ergotić), Jakovljević. Trener: Dalibor Bognar

 MEĐIMURJE: Šafarić, Branilović, Mesarić, Šimunić, Vuković, Golik (81. Horvat), Rebernik, Vuk (46. Stojkov), Pintarić, Dodlek, Hranilović (85. Kamenić).
Trener: Mario Kovačević

 Odličnoj nogometnoj predstavi prisustvovali su gledatelji u Pleternici. Otvorena igra s obje strane, mali broj prekida, puno trke, kombinatorike i prigoda, dobre obrane vratara i što je najljepše tri lijepa pogotka okarakterizirali su ovu doista gledljivu utakmicu. Voda na mlin Pleterničana počela je teći u samom otvaranju utakmice kada je jednu nespretno odbijenu loptu duboko iza obrane gostiju primio Jakovljević te ju je vanjskim dijelom stopala pospremio iza vratara Šafarića. Imali su domaći još nekoliko prigoda za povećanje vodstva (vratnica Antunovića), ali i gosti su pokazali zube i uz malo više koncentracije u završnici mogli su preokrenuti rezultat. Najbliži pogotku bio je Rebernik u 35. minuti no tukao je neometan preko vrata. Drugo poluvrijeme otvorio je Antunović našavši se sam pred Šafarićem koji mu brani udarac. U 70. minuti akcija za nogometne sladokusce: Žuljević izbacuje napamet preko glave Antunovića na desni bok, ovaj se u punom trku sjurio u kazneni prostor i uputio oštar prizemni centaršut na koji natrčava Jakovljević i postiže svoj drugi pogodak. Točku na i postavio je mlađi Peharda presjekavši jedno loše dodavanje Šafarića te je mirno pogodio dalji kut za uvjerljivu pobjedu. Moramo istaknuti da su gosti do sada najbolja ekipa koja je gostovala u Pleternici, igrali su lijepo i hrabro no nedostajalo je malo koncentracije u završnici napada da bi se uspjelo domoći pokojeg boda. Pleternička utvrda ostaje i dalje nepokorena, do sada nitko od gostiju nije uspio postići niti počasni pogodak, a Slavija je i dalje jedina ekipa bez poraza. 

31-godišnja biciklistica sletjela s ceste

U petak 26. rujna, oko 10 sati, u Čaglinu dogodila se prometna nezgoda gdje je jedna osoba ozlijeđena. Naime radi se o 31-godišnjoj biciklistici koja je uslijed neprilagođene brzine u Ulici braće Radića sletjela s ceste i pritom se lakše ozlijedila. Protiv nje slijedi obavezni prekršajni nalog.

Kod dvojice maloljetnika pronađena marihuana

 U petak 26. rujna, oko 21,30 sati na Trgu Zrinskih i Frankopana u Pleternici kod maloljetnika je pronađena manja količina marihuane. Nešto kasnije, oko 1 sat iza ponoći na istom je mjestu kod 19-godišnjaka pronađena također manja količina marihuane. Protiv obojice slijedi prekršajna prijava.

OPĆINA BRESTOVAC PROVODI DVA VELIKA PROJEKTA INFRASTRUKTURE  -

 BRESTOVAC - Zahvaljujući suradnji s Hrvatskim vodama u općini Brestovac još su prošle godine uspješno realizirali dva velika projekta izgradnje vodovodnih mreža. Prvi je bio sustav Skenderovci - Jaguplije te Sloboština - Pasikovci, a u cilju poboljšanja vodoopskrbe u ovom dijelu brestovačkog kraja. Izgradnja tih dvaju vodovodnih mreža, bila je vrijedna oko tri milijuna kuna. Sa čak 90 posto vrijednosti, radove su financirale Hrvatske vode, dok je sama općina osigurala preostali dio.

 Istodobno s tim radovima započeli su i radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava za općinsko središte te naselja Završje, Nurkovac, Dolac, koji su sada pri kraju. Iako nešto slabijim intenzitetom u općini Brestovac kako doznajemo od načelnika općine Zdravka Mandića nastavljaju s projektom obnove društvenih domova. Razlog tomu svakako je činjenica da je za čak 17 društvenih domova općina morala prvo podnijeti zahtjeve za legalizacijom za što se u općinskom proračunu morao osigurati novac. S projektima obnove društvenih domova tako će se, ubrzo nastaviti prema planu, a do sada su uredili četiri društvena doma. Među projektima koji se planiraju realizirati na području općine Brestovac je sanacija stare zgrade općinske uprave i njezina nadogradnja. Cjelokupna dokumentacija za taj posao je pripremljena i sada jedino preostaje da se "složi" financijska konstrukcija, budući da tu investiciju, općina sama ne može odjednom financirati iz svog proračuna.

- Ovi bi se radovi, izvodili etapno, a prva bi faza bila dogradnja tog dodatnog prostora. Procijenjena vrijednost uređenja i nadogradnje zgrade iznosi milijun i pol kuna. Među projektima koje bi u općini Brestovac željeli realizirati je i izgradnja novog vrtića, no na žalost u tome do sada nismo imali uspjeha jer nismo dobili financijsku potporu resornog ministarstva budući da su prednost imali oni koji su već u izgradnji. Od vrtića u općini Brestovac ipak ne namjeravamo odustati i planiramo ga iduće godine kandidirati prema fondovima EU namijenjenima za ruralni razvoj – kaže načelnik Mandić.

Poplava odnijela cijeli još nezavršeni most
U općini Brestovac ovih su dana dosta angažirani oko saniranja šteta od poplava, ali i na mostu preko Orljave kod naselja Boričevci koji se urušio za zadnjih poplava. Most kao što je poznato spaja naselje Boričevce i Žigerovce a dodatni je problem što jedino taj most prometno spaja naselje Žigerovce s općinom Brestovac. Još nekoliko naselja smješteno je uz rijeku Orljavu te je minulih godina, općina dosta ulagala u izgradnju novih mostova.

- Na žalost svi su mostovi bili derutni i opasni za prometovanje pa smo ih morali ukloniti. Kako se oni nalaze na lokalnim prometnicama izvođenje radova sami financiramo. Do sada smo napravili četiri nova mosta te vjerujem da ćemo i ovaj ponovno izgraditi - rekao je Mandić dodajući kako bi izgradnja mosta, mogla uskoro započeti jer su i lani s radovima krenuli u mjesecu listopadu.

 Tako bi do zime i stanovnici Žigerovaca ali i svi oni koji obrađuju zemlju u tom dijelu Brestovca mogli dobiti most koji će biti siguran za prometovanje. Po provedenom postupku javne nabave ova je investicija vrijedna 700 tisuća kuna. Nastala šteta dodatno je zakomplicirala radove, te će u konačnici cijela investicija biti daleko skuplja.

OTVORENA IZLOŽBA LOGARITAMSKIH RAČUNALA I ŽLICOM U SVIJET  -

 POŽEGA – U organizaciji Katastra u Požegi postavljena je izložba prof. dr. sc. Božidara Kanajeta Logaritamska računala – Računanje štapom i jezikom u Muzeju gimnazije. Logaritamsko računalo „šiber“ nekada je bilo statusni simbol tehničara i inženjera, a pojavilo se dana daleke 1850. godine. Jedino pomagalo u računanju bili su sve do pojave džepnih kalkulatora.

 - Svi studenti tehničkih fakulteta morali su prvo položiti rad na logaritamskom računalu, jer dalje nisu mogli pohađati ostale predmete. Tada je to bilo jedino pomagalo i o njemu je izdano nekoliko priručnika. Negdje 1972. godine kada sam vidio da će logaritamska računala otići u povijest počeo sam ih skupljati i do sada sam sakupio zavidnu kolekciju. Ova računala nam omogućuju pogled u povijest i evociranje na vrijeme kada su prvi kolokviji na tehničkim fakultetima bili iz poznavanja upotrebe logaritamskih računala – istakao je prof. Božidar Kanajet na otvorenju izložbe u Požegi. Najstariji primjerak logaritamskog računala datira iz 1935. godine, a izrađeno je za mađarsku tvrtku Ganz, zatim iz 1939. godine tvrtke Nestler.

 Žlicom u svijet
Žlice kao putni suveniri, pojavile su se sredinom 19. stoljeća u Europi. Prva izrađena žlica u Americi proizvedena je 1889. godine a ukrašena je profilom Georgea Washingtona u čast 100-te obljetnice njegova predsjedništva. Jedan od sakupljača prigodnih i ukrasnih žlica je i prof. Božidar Kanajet, a u gimnazijskom muzeju u Požegi izložio je svoju zbirku žlica, pod nazivom Žlicom u svijet. Požežani imaju rijetku priliku vidjeti ovu kolekciju od 100-njak žlica, od kojih neke prikazuju zemlje, gradove spomenike i prirodne ljepote, slavne ljude, slavne bitke, otkrića.

UOČI DANA TURIZMA MINISTAR LORENCIN POSJETIO POŽEŠTINU  -

 POŽEGA - Povodom Dana turizma koji se ove godine obilježava pod temom „Turizam i razvoj zajednice“ ali i zbog uspjeha turističkog geocaching projekta pod nazivom „Skriveno blago Požege“ kojega je novčanim poticajom podržalo Ministarstvo turizma Požeštinu je posjetio ministar turizma Darko Lorencin. On je prvo posjetio Tehničku i Obrtničku školu čiji su učenici i nastavnici osmislili i proveli projekt geocachinga, koji već ima uspjeha i obilaze ga tragači za geocaching blagom iz Hrvatske i Europe.

 - Tema ovogodišnjeg dana turizma je širi utjecaj turizma, ne samo kao gospodarska djelatnost, nego kao djelatnost koja ima utjecaj na cijelo društvo kao cjelinu. Iz tog razloga želimo dati naglasak na ljudske resurse i ljudske potencijale i to na one najmlađe. Na one mlade koji razmišljaju što će u budućnosti raditi, stoga se danas nalazimo u Tehničkoj školi u Požegi čiji su učenici, vođeni s nastavnicima, dobili nagradu za njihov geocaching u iznosu od 24 tisuće kuna. To je simbolička potpora no značaj je da se učenici bave tom tematikom značajnom za turizam, jer turizam nije samo ono što se dešava na obali, ne samo noćenje turista, nego puno više, od prehrambenog, građevinskog i kreativnog sektora koji sve više stvara novostvorenu vrijednost – istakao je ministar Lorencin, pohvalivši dobru ideju i uspješnu realizaciju koju su sami svojim znanjem razvili učenici i nastavnici ove dvije požeške srednje škole.

 Nakon upoznavanja sa projektom i školama ministar Lorencin je na glavnom požeškom trgu uz pomoć pametnog telefona potražio neke od točaka geocachinga, pronašao jednu točku i skriveni predmet. Upisao se na listu onih koji su predmet pronašli, uzeo namijenjeni poklon za pronalazak, te dopunio svojim poklonom za buduće geocaching nalaznike. U traženju ministru su se pridružili požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji su ministra upoznali s nekim aktualnim turističkim projektima grada Požege i Požeško-slavonske županije.

SUSRET DJELATNIKA PARKOVA PRIRODE HRVATSKE  -

 VELIKA /JANKOVAC - Javna ustanova Park prirode Papuk u suradnji sa Ministarstvom zaštite prirode i okoliša organizirala je 14. godišnji seminar čuvara prirode u Republici Hrvatskoj koji se održao u Velikoj. Na ovogodišnjem seminaru bilo je 110 sudionika iz svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj te gosti iz Mađarske i BiH.

Na seminaru su rendžeri upoznati s kriminalističkom metodologijom u funkciji zaštite prirode, kroz projekt jačanje kapaciteta službi u zaštiti prirode te uloga čuvara prirode u sustavu posjećivanja zaštićenih područja. Također su raspravljali o posljedicama ledoloma u šumama Nacionalnog parka Risnjak, a predstavljene su i nove uniforme, značke i iskaznice čuvara prirode. Pet čuvara i glavna čuvarica Parka prirode Papuk dobili su nova prijenosna računala za terenski rad od Ministarstva zaštite prirode i okoliša, a dodijelio ih je pomoćnik ministra Nenad Strizrep.

Terenski dio seminara su proveli u obilasku Park šume Jankovac, poučne staze a svi sudionici su snimili milenijsku fotografiju “Rendžeri Republike Hrvatske”. Fotografiju je snimio poznati fotograf Šime Strikoman uz pomoć vatrogasnih ljestvi, koji snima niz milenijskih fotografija. Park prirode Papuk ove godine slavi 15-obljetnicu rada parka.

SLAVONIJA ODLAZI NA TEŠKO GOSTOVANJE  -

 POŽEGA – Pred nogometašima Slavonije je u subotu u 7. kolu 3. HNL Istok vrlo teško gostovanje u Bijelom Brdu, gdje ih dočekuje prošlogodišnji prvak Bsk. Istina je takva kakva jest i mora se priznati da je Slavonija još uvijek u velikim problemima. Momčad nije u onoj formi koju bi željeli i navijači i uprava i na kraju oni sami, a u ovom tjednu je bila iznimno teška utakmica u 1/16 finala kupa protiv prvoligaša Istre 1961 iz Pule, koja je dodatno iscrpila igrače. Ako dodamo činjenicu da je u pripremnom periodu Slavonija u Bijelom Brdu izgubila čak s 8:0 teško će se moći očekivati pozitivan rezultat. Međutim ne treba jadikovati i predati se prije nego utakmica završi. Nesretna je okolnost što je Mile Pavelić u utakmici protiv Virovitice dobio udarac u arkadu i ima nekoliko kopči te je upitno da li će ići na utakmicu. Osim njega zbog tri javne opomene neće igrati Petar Tomić, koji je ipak pomogao u nekoj konsolidaciji obrambene linije. Prema tome ona momčad s kojom se bude izašlo na teren u koje vjeruje trener Ninoslav Parmaković je u ovom trenutku najbolja i oni moraju izboriti što povoljniji rezultat. Kakav će on biti puno ovisi o igračima Slavonije, a zašto ne vjerovati da mogu razveseliti svoje navijače i s gostovanja kakvo je u Bijelom Brdu.