POŽEGA – U prostorijama Nogometnog kluba Požega održan je sastanak predstavnica ekipa Ženske odbojkaške lige Požega na kojem su prihvaćene propozicije natjecanja i određene kotizacije za podmirenje troškova sudaca i termina u dvorani. Od natjecanja je odustala ekipa Poljane tako da će se u novoj sezoni 2014./2015. u Ligi natjecati 11 rekreativnih ekipa. To su Brestovac, Požega, Policija, Papuk, Obrtnička, Vallis Aurea, Euroherc, Bolnica, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Jadransko osiguranje i Hrvatske šume. Naslov prvaka brani ekipa Brestovca. 

U nedjelju, 19. listopada utakmicama 1. kola započeti će dvanaesta sezona ŽOL Požega. Prvo rekreativno prvenstvo odigrano je još 2004. godine. U sportskoj dvorani Tehničke škole odigrane su prve dvije sezone, a od 2005. u Grabriku je odigrano ostalih devet sezona.

POŽEŠKA PJESNIKINJA LANA DERKAČ U ANTOLOGIJAMA  -

 POŽEGA - Književne aktivnosti požeške pjesnikinje Lane Derkač nastavljaju se dalje novim zanimljivim i značajnim događanjima. Tako se Lana upravo vratila iz Zagreba s predstavljanja književne antologije „Suvremena hrvatska poezija“ na bugarskom jeziku, tiskane u Varni (Bugarska) u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije koju vodi poznata pjesnikinja Elka Nyagolova. Predstavljanje se održalo u Društvu hrvatskih književnika, a na njemu je, osim gošće iz Bugarske, važnu ulogu imala i književnica Enrika Bijač koja je napravila izbor hrvatskih autora različitih generacija zastupljenih u knjizi.

- Iznimno mi je drago što sam uvrštena u još jednu antologiju. Do sada mi pjesme nisu prevođene na bugarski jezik, i uvijek je lijep osjećaj kada se one pojave u nekom novom prijevodu. A na sama predstavljanje knjiga volim otići i zbog susreta sa svojim kolegama od kojih neke zbilja rijetko vidim, pogotovo ako ne žive u Zagrebu, to su sjajne prilike za divno druženje - rekla je Lana Derkač.

Spomenimo još izlazak ovoga ljeta iz tiska antologije „More mora (hrvatski pjesnici o moru)“ koju je priredila književnica Ana Horvat, u njoj su pjesme autora koji su stvarali od 15. stoljeća do danas. Pa tako na početku knjige nalazimo stihove autora poput Marka Marulića i Ivana Gundulića, dok knjiga završava s mlađim autorima među kojima je i naša sugrađanka Lana Derkač. Također u knjizi je zastupljeno još nekoliko Požežana, to su Antun Kanižlić, Franjo Ciraki i Dobriša Cesarić. 

Lana Derkač je krajem rujna još jednom, kao i prethodnih godina, čitala poeziju na manifestaciji „Vrazova Ljubica“ u Samoboru, gdje se eminentni hrvatski pjesnici svake godine okupe slaveći Vrazovo nadahnuće Ljubicom Cantilly. Dok za još jedno priznanje naša pjesnikinja može biti ponosna, jer joj je posvećena velika pozornost u novinama „Al-Ittihad“ koje izlaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tamo je objavljena recenzija njene knjige poezije nedavno objavljene na arapskom jeziku u Tunisu.

Tri teške krađe provaljivanjem

 U vremenskom razdoblju od 1. srpnja do 2. listopada, u Pakracu, u Ulici Križni put, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u gospodarsku zgradu i u kuću u vlasništvu 46-godišnjaka, a u kojoj ne nitko ne živi prilikom čega je otuđio razne predmete.

 U vremenskom razdoblju od 2. do 7. listopada, u mjestu Imrijevci, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u obiteljsku kuću u vlasništvu 58-godišnjaka.

 U vremenskom razdoblju od 6. do 7. listopada, kod mjesta Vetovo, nepoznati počinitelj (ili više njih) je iz traktora u prostorima trgovačkog društva iz Kutjeva otuđio gorivo.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljima ovih kaznenih djela protiv kojih slijedi kaznena prijava.

 U Kukunjevcu šumska krađa stabala bagreba i graba

U vremenskom razdoblju od 15. rujna do 4. listopada, u mjestu Kukunjevac, u šumi u vlasništvu 65-godišnjaka, nepoznati počinitelj (ili više njih) je otuđio 21 stablo bagrema i sedam stabala graba. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

 Na gradskom groblju oštetili grobnice

 U vremenskom razdoblju od 6. do 7. listopada, u Lipiku, u Ulici Alojzija Stepinca, na gradskom groblju, nepoznati počinitelj (ili više njih) je sa nekoliko desetaka grobnica oštetio i otuđio više komada mesinganih vaza i svijećnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

 Galamio na 19-godišnjakinju i zaradio prijavu

 U utorak, 7. listopada, oko 19.45 sati, u Požegi, u Ulici Tina Ujevića, 53-godišnjak je vikao i galamio na 19-godišnjakinju zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Dvojica napala jednog pa ih priveli

 U četvrtak, 9. listopada, oko 2.10 sati, u Požegi, u Cehovskoj ulici, dva muškarca starosti 28 (1,86 g/kg) i 32 (2,18 g/kg) su se tjelesno sukobili sa 53-godišnjakom. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 28-godišnjak i 32-godišnjak su smješteni u posebnu prostoriju policije i protiv njih slijedi optužni prijedlog.

 Motociklom se zabio u stablo i teško se ozlijedio

U srijedu, 8. listopada, oko 16.40 sati, u Čaglinu, u Ulici Kralja Tomislava, 44-godišnjak koji je upravljao motociklom marke „Suzuki“, slavonskobrodskih registarskih oznaka je uslijed ne držanja strane kretanja sletio s kolnika te udario u stablo. U prometnoj nesreći 44-godišnjak je teško tjelesno ozlijeđen i protiv njega slijedi obavezni prekršajni nalog.
Također se dogodio jedan bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi, u Njemačkoj ulici.

 Kod 19-godišnjaka pronašli marihuanu

 U srijedu, 8. listopada, oko 23.35 sati, u Požegi, u Ulici Stjepana Radića, policijski službenici su kod 19-godišnjaka pronašli manju količinu opojne droge cannabis marihuane zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

SVOJE VINOGRADE IMAJU OD DAVNE 1887. GODINE  -

POŽEGA - Na lokalitetu Vranduk, na Požeškoj gori, Poljoprivredno-prehrambena škola Požega, ima svoje vinograde još od davne 1887. godine. Danas kao i prije 127 godina u njemu su berbu obavljali učenici u sklopu svoje praktične nastave. Vinograd se nalazi na 250 metara nadmorske visine, na vrhunskom položaju, jednom od najboljih u Hrvatskoj. Gotovo 95 posto poslova u vinogradu koji se prostire na više od tri hektara obavljaju učenici škole, sve osim tretiranja koje se radi strojno.

- Ovo je predivna priča i dokaz da naše školske institucije mogu proizvoditi i u praksi pokazati srednjoškolcima kako se i od ovakvog rada može živjeti. Nadam se da ćemo iduće godinu u suradnji s Veleučilištem priču proširiti i na studente - rekao je Župan Alojz Tomašević.

Trenutno u vinogradu ima 7.000 trsova, a na toj površini uzgaja se više sorti vinove loze zbog uspješnije edukacije i poznavanja osobina pojedinih sorti. Dominantna sorta je graševina s 5.000 trsova, zatim sivi pinot s 1.000 trsova te još oko 1.000 trsova različitih sorti među kojima ima i stolnih. Kao i prošle godine tako i ove, berbi se pridružio i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, te njegov zamjenik Ferdinand Troha.

- Ove godine je urod bio nešto lošiji, ali smo zadovoljni, prošli tjedan smo obrali 2,5 tona graševine i danas ćemo obrati pinot sivi i frankovku. Očekujemo još oko 1,5 tona grožđa - rekla je ravnateljica Marija Grgić

MALONOGOMETNA LIGA VETERANA POŽEGA  -

 POŽEGA – Požeški sportski savez i ove godine organizira i provodi natjecanje Malonogometne lige veterana Požega. U Grabriku je u nedjelju, 05. listopada odigrano 1. kolo nove sezone za koju se prijavilo 10 ekipa. U prvoj utakmici povratnik u ligu ekipa Kelvina je dobila Pilanu Blatančić rezultatom 4:2, Rampa Spin Valis je pobjedom protiv Bećara rezultatom 3:0 krenula u obranu naslova prvaka dok su Alabama i Hvidra odigrali bez pogodaka, neodlučeno 0:0. Najuvjerljiviju pobjedu na otvaranju prvenstva ostvarili su igrači Prvog hrvatskog redarstvenika koji su svladali Pizzu bar Jeronim sa čak 9:3. U posljednjoj utakmici 1. kola Limarija Janota je dobila Standard rezultatom 5:2. 

U 2. kolu koje se igra u nedjelju, 12. listopada sastaju se:

Kelvin - Standard

Pizza bar Jeronim - Limarija Janota

Hvidra - Prvi hrvatski redarstvenik

Bećari - Alabama

Pilana Blatančić - Rampa Spin Valis.

RAZMINIRANJE U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI  -

 POŽEGA - Iako je stanje sigurnosti u Požeško-slavonskoj županiji ako je suditi po malom broju kaznenih djela na visokoj razini, problem su minsko sumnjive površine kojih još uvijek ima dosta. Najviše ih je u pakračko-lipičkom kraju te na području općine Brestovac. Svake se godine, minsko sumnjive površine smanjuju kaže načelnik Odjela za edukaciju i pomoć minskim žrtvama, Dražena Šimunovića iz Hrvatskog centra za razminiranje te je još 560 četvornih kilometara površine minsko sumnjivog područja.

- HCR raspolaže podacima da u Hrvatskoj još ima oko 64 tisuće mina a u Požeško-slavonskoj županiji oko 2.300 mina što je vidljivo iz 180 zapisnika. Naravno da se na terenu još uvijek mogu pronaći minska polja za koja HCR nije znao. Sama Požeško-slavonska županija pod minama ima 32 kvadratna kilometra od kojih je se najviše njih nalazi u pakračko-lipičkom kraju - rekao je Šimunović navodeći kako je od 1991. godine u Hrvatskoj od mina nastradalo 1.978 osoba od kojih je 511 smrtno stradalo.

U Požeško-slavonskoj županiji u tom je razdoblju zabilježeno 77 minskih nesreća pri čemu je 32 ljudi smrtno stradalo. Ukupno je nastradalo 118 osoba. - Za napomenuti je da sada radimo na ažuriranju podataka minskih žrtava te da nam se javljaju osobe koje su bile žrtve stradavanja od mina a mi ih do sada nismo imali u evidenciji - dodaje Šimunović. 

Na području Požeško-slavonske županije i dalje se radi na razminiranju. Na području Požeško-slavonske županije od početka ove godine do sada realizirana su tri projekta u sklopu kojih je razminirano 1,1 četvorni kilometar.

 Kako bi javnost posebice one najmlađe upoznali s opasnostima od mina iz Hrvatskog centra za razminiranje vrlo su često na terenu a u suradnji s policijom samo u ovoj su godini imali više od 40 zajedničkih akcija te više od 60 izlazaka na teren, ponajviše u onim županijama koje i danas imaju najviše minsko sumnjivih površina.

1. ŽNL Požeško-slavonska - 3. kolo  -

CROATIA - LIPA 2:0

MIHALJEVCI - Igralište Grabovac. Gledatelja 80. Sudac Ivan Glavaš.

 STRIJELCI: 1:0 - Gazilj (70), 2:0 Kajan (81).

 CROATIA: Vinković, Kelemen, Štetić (od 56. Kajan), Marčinković, Ladović, Zdravković, Jurišić (od 46. Bradić), Paun (od. 83 Mikulić), Gazilj (od 87. Zymi), Banović, Kahanek (od 68. Akik). Trener Željko Mitrović.

 LIPA: Karešin, V. Legac, Klanfar, Zirdum, Pavić, Troha, Krmpotić (od. 60 Petrović), Kopačević, Bičanić, Marčetić, I. Legac (od 66. Vidović). Trener Ivica Fliszar.

MIHALJEVCI - Velika količina kiše koja je padala na području Požeško-slavonske županije i odgodila utakmicu između Croatie i Lipe odigrana je danas po lijepom i sunčanom vremenu. Ova utakmica imala je važnost derbija jer Croatia i Lipa su do danas bili bez bodova na tablici 1. ŽNL i sa lošom gol razlikom. U prvom poluvremenu niti jedna ekipa se nije istakla niti po igri niti po rezultatu, sve su to bili loši pokušaji da se postigne pogodak. U drugom dijelu Lipa je podigla svoju igru i pritiskala dok je Croatia vrebala iz polukontri i kontri. Croatia u odličnoj prilici u 69. min, Banović upućuje odličan udarac prema golu, ali vratar Karešin odbija loptu u korner. Nakon odličnog izvedenog kornera Gazilj laganim udarcem glavom vara vratara Karešina i Croatia vodi 1:0. Ispostavilo se da sav trud Lipe da postigne pogodak i pritisak obio o glavu, u 81. min Kajan izlazi sam ispred vratara Lipe i prizemnim udarcem postiže pogodak za konačnih 2:0 i tako donosi prve bodove Mihaljevčanima.

TABLICA
1. SLAVEN.......................................6 4 1 1 11:9     13
2. TIM OSVJEŽENJE........................ 6 4 0 2 14:8    12
3. KAPTOL...................................... 6 3 2 1   8:1     11
4. BSK BUK..................................... 6 3 2 1 13:7     11
5. DINAMO (V)................................. 6 3 2 1 10:6     11
6. MLADOST................................... 6 3 0 3 14:13     9
7. KUTJEVO..................................... 6 3 0 3  7:8       9
8. PAPUK.......................................... 6 2 2 2  7:5      8
9. POŽEGA....................................... 6 2 2 2 10:10   8
10. SLOGA....................................... 6 2 1 3 11:10    7
11. CROATIA.................................... 6 1 0 5  4:16     3
12. LIPA............................................. 6 0 0 6 2:18     0

U 7. kolu 11. i 12. listopada u 15,30 sati sastaju se:

subota 11. listopada Požega: Požega – Croatia (Mihaljevci), Kuzmica: Tim osvježenje – Papuk u 17,30.

nedjelja 12. listopada Gradac: Slaven – Lipa (Stara Lipa), Kaptol: Kaptol – Mladost (Pavlovci), Trenkovo: Sloga – Kutjevo, Vidovci: Dinamo – Bsk Buk (Buk).

POŽEGA – Održan je peti sastanak Izvršnog odbora Nogometnog saveza Požeško–slavonske županije. Analizirana su izvješća povjerenika za natjecanje, povjerenika za suđenje i disciplinskog suca nakon pet odigranih kola u sve tri županijske nogometne lige. Instruktor za mladež Damir Bognar podnio je izvješća o provedbi natjecanja u novoformiranoj Županijskoj nogometnoj ligi limača i o jesenskom selektivnom programu. Izvršni odbor imenovao je Juricu Bešlića za povjerenika za mali nogomet koji će provesti natjecanje 1. i 2. Županijske malonogometne lige te županijskog malonogometnog kupa u sezoni 2014./2015.

RAZGOVOR S POVODOM: župan Požeško-slavonski Alojz Tomašević  - 

Poplave su nam ove godine napravile puno štete, a istom području čak nekoliko puta. Hoćemo li biti samo statističari šteta ili možemo to staviti pod kontrolu?
- Tri puta ove godine, a godina nije još ni gotova, mi ne znamo što nas još čeka do kraja godine, a i iduće i sve one godine koje slijede ispred nas. I već u poplavi u mjesecu svibnju se pokazalo da mi moramo krenuti, apsolutno ogromnim naporima, pritiscima, ići tragom dugoročnog rješenja. Odmah u svibnju mi smo bili u Hrvatskim vodama, također smo tražili i sastanak s ministrom poljoprivrede. U Hrvatskim vodama smo dobili sastanak, ali u ministarstvu poljoprivrede nismo. I dalje smo inzistirali i slali drugi dopis ministru, ali u međuvremenu je došla nova poplava u kolovozu, koja nije učinila velike štete. Želim napomenuti da nakon proglašenja elementarne nepogode u mjesecu svibnju i analize svih stručnih službi u našoj županiji, 115 milijuna kuna su štete, ogromne štete. U kolovozu hvala bogu nije bilo šteta, ali je nedostajalo par centimetara na kritičnim mjestima da se Orljava izlije. I evo dolazi mjesec rujan kada su opet nastupile poplave, u jednom danu se dogodila situacija kao i u mjesecu svibnju, štete su nešto manje, nego u svibnju, oko 50 milijuna kuna, tako da su ukupno štete u našoj županiji 165 milijuna kuna. Mi smo reagirali odmah i uspjeli smo doći do direktora Hrvatskih voda i dobili smo potporu od direktora Hrvatskih voda. Što mi predlažemo, predlažemo da i bez obzira na važeću zakonsku regulativu postoji točka zakona, dakle članak 129. zakona koji kaže da u slučaju elementarnih nepogoda, ratnog stanja i drugih aktivnosti, Vlada može donesti odluku da se žurno krene u izgradnju nasipa i brana, te se zadužuju Hrvatske vode da u roku od dvije godine krenu i uz izgradnju, paralelno ishode svu potrebnu dokumentaciju. Mi smo dobili potporu direktora Hrvatskih voda i ja mu se zahvaljujem, ali još moram napomenuti mi smo ipak nakon dva ili tri dopisa, zvanja, traženja itd. dobili sastanak i kod ministra poljoprivrede. U ponedjeljak smo bili na sastanku, saborski zastupnik Franjo Lucić, Antonija Jozić gradonačelnica Pleternice grada koji je najviše stradao i ja kao župan.

Što ste dogovorili u ministarstvu, kako će pomoći županiji?
- Dobili smo obećanje ministra poljoprivrede da se kreće u žurnu izgradnju nasipa uzvodno Pleternica-Dervišaga, jer su tamo kritična mjesta kod poplave. Na temelju procjene Hrvatskih voda to je nasip od 7,5 km s jedne strane i 7,5 km s druge strane ukupno 15 km nasipa koji bi bio negdje u prosjeku 2 metra visine i oko 3-4 metara širine. Uređenjem rijeke Orljave od granja i u dijelovima počistiti, dobivamo dovoljno kapaciteta da možemo zaustaviti velike vode rijeke Orljave i da nema više poplava. Procjena je od prilike 10 milijuna kuna. Ako mi sada riješimo nasipe na rijeci Orljavi uzvodno, saniramo branu u Pleternici jer je došlo do puknuća, krenulo se sa sanacijom prije tri dana, krenulo se i sa geodetskom snimkom, ono što je predradnja da bi se mogli ti nasipi gradit, jer u toku zime će se napraviti geodetske snimke, projekt i otvoriti natječaj da bi se stekli uvjeti negdje na proljeće odnosno u vrijeme početka ljeta kad su optimalni uvjeti za gradnju nasipa. To je samo 10 milijuna kuna, to je dakle 7 posto od šteta koje mi ove godine imamo, i ne znamo što nas još slijedi.

No to nije rješenje za cijeli sliv, jer vode se izlijevaju i uzvodno od Brestovca, ali i u gradu Požegi, koje bi rješenje bilo trajno ?
- Mi smatramo da sveobuhvatno je rješenje akumulacija Kamenska i tu imamo potporu Hrvatskih voda i ministra poljoprivrede, a pred radovi su već učinjeni. U prvoj varijanti je bilo cirka oko 40 milijuna kubika sa 40 metra brane, došli smo do druge varijante, koja je najoptimalnija u projektima i dokumentima koji su sad već važeći postoji varijanta, da na južnome dijelu negdje iznad Kamenske na Brzaji radila bi se brana od 15-17 metara visine koja bi mogla imati zapremninu 10 milijuna kubika vode. To bi bila prva faza akumulacije Kamenska, to smo prije 15 dana u Hrvatskim vodama dogovorili. Druga je faza izgradnja još jedne brane na prostoru Orljave kod Orljavca, visine 17-20 metara i zapremnine 10-15 milijuna kubika. Sa 25 milijuna kubika mi možemo upravljati sa poplavama i vodama i nama onda više nije problem rijeka Orljava, a te akumulacije su novi pokretač u poljoprivredi. Ogromne količine vode možemo dobiti nizvodno od Orljave, pripremiti prostor i zemljišta navodnjavanjima, svjesni smo da se u Hrvatskoj tek 1,5% poljoprivrednih površina navodnjava, dakle s tim vodama možemo pomoći poljoprivredi, otvaraju se mogućnosti korištenja hidro energije uz hidro centrale, to je obnovljivi izvor od koji mi možemo dobiti električnu energiju za naše potrebe, ali važno je da od ta dva jezera dobivamo i razvoj turizma. Kamenska i cesta koja se nalazi prema projektu prema Zvečevu je središnji dio naše županije koji sigurno možemo dati i dobiti odgovor za mogućnosti korištenja vode kao kupališta, jer i ljetovanje može biti na jezerima a ne samo na moru, taj prostor možemo oživjeti i sa ljudima, vikendašima, izgraditi nove smještajne kapacitete za kojima mi vapimo. Kroz turizam i kroz niz drugih sadržaja koje Papuk i naše planine mogu ponuditi, zimskoga turizma jer želimo uspostaviti i vratiti sjaj i Nevoljašu kao skijaškoj stazi i drugih mogućnosti i prostora. Kamenska se nalazi u prostoru blizu Pakraca i Lipika, jer i tamo se šire kapaciteti turistički, bilo zdravstvenog sadržaja, ako govorimo o Lipiku, na Omanovcu će se isto tako napraviti nova skijaška staza. S akumulacijom Kamenska i upravljanje vodom rijeke Orljave i pritokama zaokružujemo jednu fantastičnu cjelinu naše županije u obrani od poplava i podizanju kvalitete poljoprivrednih gospodarstava. Ja sam uvjeren da će to tako biti. Zahvaljujem se ministru što je dao konkretne odgovore, saborskom zastupniku Franji Luciću koji intenzivno radi na razvoju i pripremi ovakvih ideja, ja pozivam i ostala dva saborska zastupnika naše županije da se priključe ovakvim idejama, ovakvim projektima. Dakle zajednički možemo puno toga učiniti, ja možda jesam često puta u svojim govorima žestok ali je u interesu moje županije prostora u kojem živimo, a svaki ministar ove Vlade koji želi pomoći je dobro došao, i mi smo pozvali ministra poljoprivrede da bude naš gost, da obiđe prostore i mjesta i gradove koji su nastradali u poplavama, ali i da razgovaramo o razvoju politike gospodarstava.

 Da li ste još o nečemu razgovarali s ministrom Jakovinom?
- Postavili smo pitanje kada možemo očekivati potporu prema našim građanima i ljudima koji su prijavili štetu, kada se mogu očekivati sredstva, znatan dio poljoprivrednika dobili su tokom ovih dana određena rješenja za sredstva koja će dobiti ili neće dobiti. Mi smo proglasili elementarnu nepogodu 19. svibnja, a vlada je donijela odluku 22. svibnja o potporama, u toj odluci su definirani dijelovi Požeško-slavonske županije, to su samo Pleternica, Gradac i Brodski Drenovac. Mi smo žurno reagirali i poslali smo prijedlog Vladi RH i ministru gdje tražimo da se za sva mjesta koja su bila poplavljena u županiji dade potpora.

Vrlo oštro ste reagirali na nacrt strategije razvoja cestovnih pravaca Hrvatske do 2030. godine koji ide u Europu a da nas nema niti u jednom cestovnom pravcu. Što se tu još može napraviti da ipak uđemo u tu strategiju?
- Imali smo okrugli stol u Daruvaru i reagirao sam i tražim da naša Skupština jednoglasno podupre rezoluciju gdje mi kažemo da se ne slažemo sa konačnim prijedlogom strategije razvoja prometnih pravaca RH, ona se radi za 2015.-2030. godine. Važan dokument, ono što ne bude u strategiji prometnog razvoja toga nema, nema potpore, Europa neće izmijeniti strategiju sa promjenom vlasti u Hrvatskoj. Zato inzistiramo i biti će pritisak preko svih županija da taj finalni dokument mora biti baziran na strategiji razvoja prometnih pravaca iz 2009. godine. Želimo imati sastanak i sa ministrom prometa, mi ne znamo dali su pregledali prošlu strategiju prometa, ali znamo da su ukinuli ceste koji su bili u toj strategiji. Cesta 661 od smjera Mađarske preko Virovitice, Pakraca i Lipika na Okučana je ukinuta, a to je međunarodni pravac. Mi u županiji imamo nekoliko jako važnih pravaca od kojih ne odustajemo, a to je pravac izlaska brze ceste Pakrac, Lipik, Novska na auto-cestu jer su to vrata sa našeg zapadnog dijela Slavonije stoga nema razvoja niti Pakraca niti Lipika, cestovni pravac od kojeg nikako ne odustajemo i kojeg jako želimo zapadno gledano je obilaznica od Požege preko Brestovca, obilaznica preko Požege do Pleternice gdje ide veliko raskrižje prema Našicama, Lužanima i drugi krak ceste odlazi prema Našicama, Osijeku i spaja se na koridor C5, to je ono što mi zahtIjevamo i inzistiramo i ne odustajemo jer ja sam jasno rekao ako nas ne voli naša Vlada, kako će nas voljeti onda Europska unija.

Vratili ste se prošli tjedan iz Bruxelles, o čemu je tamo bilo razgovora?
- U Bruxelles-u je bila prezentacija za sve župane, a mene je najviše interesiralo gdje se nalazimo u fazi ruralnog razvoja jer dokument koji je ponovno rađen prema Bruxelles-u je u razmatranju i u narednih 6 mjeseci možemo dobiti odgovor da vidimo u kojem smjeru će naš ruralni razvoj ići. Mi smo za to naj zainteresiraniji i to je zapravo točka razvoja naše Požeštine, naše županije i Slavonije u cijelosti, nadam se da će to biti tako već od iduće godine. Zakasnili smo godinu dana, nadam se da nam neće propasti sredstva, ali sigurno kasnimo godinu dana, a mogli smo jako puno već napraviti.

 Evo koristim prigodu da danas na Dan neovisnosti svim građanima, svim ljudima dobre volje, svim Hrvatima i Hrvaticama, ali i svim nacionalnim manjinama čestitam Dan neovisnosti s željom da ga provedemo onako kako smo željeli, slobodni u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Moramo se i prisjetiti što se događalo prije 24 godine.

LIPIK DOBIO PRVI HOTEL ZA KORISNE KUKCE  -

 LIPIK – Požeško-slavonska županija je dobila prvi hotel za korisne kukce. Izgrađen je na Eko gospodarstvu Božić kraj Lipika a u sklopu obilježavanja 8. Tjedna cjeloživotnog učenja. Akcija je organizirana u suradnji sa Savjetodavnom službom Požeško-slavonske županije, stručnjacima iz Osijeka i ekipom Eco Educo Agro Neta.

- Kao gospodarstvo trudimo se uvijek educirati i kao izvor su nam poslužili podaci s interneta. Ovakvih hotela ima u inozemstvu, osobito u Njemačkoj i Austriji, a mi evo, pokušavamo biti lideri u našoj lokalnoj zajednici i drugima pokazati kako se to radi u svijetu. Troškovi su apsolutno nikakvi jer sav materijal imamo na imanju, potrebno je samo dobre volje i vremena. Isto tako, želimo ukazati i na potrebu neprestanog usavršavanja i obrazovanja kod poljoprivrednika – objasnila je Zdenka Božić, voditeljica imanja.

 Za manje upućene valja reći kako je hotel za korisne kukce nastamba s više pregrada u kojima se nalaze materijali u kakvima u prirodi žive određeni kukci: drvo, češeri, slama, trska, opeka, ovčja vuna... - Tu će prezimiti kukci koji inače borave na našem imanju. Primjerice pčele solitarice opraše 120 cvjetova više od obične medonosne pčele a po zimi se zavlači u rupe u drvenim oblucima u kojima odlaže jaja. Bubamare se zavlače u zobenu slamu odakle će se izvući u proljeće. Mnogi možda ne znaju da su one nevjerojatno bitni predatori za uništavanje lisnih uši što je nama jako bitno. Naime, u ekološkoj poljoprivredi je zabranjeno korištenje insekticida pa je nužno da u voćnjaku razvijamo populaciju bubamara koje uništavaju lisne uši. Korisni predatori su i uholaže, pa zlatooke... - dodala je Zdenka Božić.

Eko gospodarstvo Božić, istakla je dalje njegova voditeljica, želi razvijati ekoturizam pa će hotel za kukce, kao i cijelo imanje, poslužiti za edukaciju. - Tu želimo poučiti naše goste načinu funkcioniranja prirode, zaštiti okoliša ali pokazati i nekakav konkretan primjer koji se sada evo može vidjeti na imanju – zaključila je Božić.

 U Požeško-slavonskoj županiji registrirano je 5.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od kojih je tek 60-ak ekoloških. - Ovo je jedan od načina kojim smo htjeli ukazati na značenje kukaca i pokazati da oni u prirodi imaju svoju svrhu. Ako i druga ekološka gospodarstva budu željela napraviti nešto slično kao Božićevi, rado ćemo im pomoći – kazala je Snježana Pešut Pilon viša savjetnica u Savjetodavnoj službi naše županije.