11. NOVOGODIŠNJA MOTO CROSS UTRKA MOTO KLUBA POŽEGA PROMET -

POŽEGA - Lijep i sunčan prvi dan u Novoj godini, tradicionalno po 11. puta Moto klub Požega Promet organizira Novogodišnju moto cross utrku. Ovakav lijep dan izvukao je na stazu čak 20 motora i vozača, što je najviše dosada. Teren je bio smrznut jer je noćas bio duboki minus od temperature, no to je bilo idealno za vozače moto crossa. Vozili su oni i po desetak centimetara snijega, bijelu utrku, no i ova je bila atraktivna. Na Novogodišnju utrku odazvalo se dvadeset vozača u pet kategorija.

No najviše uspjeha imao je već stari požeški vozač, poznat i u hrvatskim moto cross krugovima Leo Pandžić, odmah iza njega u cilj je ušao njegov brat Mihael Pandžić. – Ove godine malo smo se zamijenili jer je Miha prošle godine na 10. utrci bio prvi, a ove godine sam ja bio najbrži. Nismo još nitko u punoj formi, jer tek počinju pripreme, no staza je danas bila odlična – kaže Leo koji je za ovu utrku nabavio i novu opremu. Pobjednik inače za nagradu dobiva pravo da prvi grabi čobanac na druženju u nastavku.

- Ovo je naša tradicija koju ne prekidamo, dali na stazi pada kiša, snijeg ili je led. Danas sam jako zadovoljan odazivom i vozača, ali i brojne publike i navijača. Ovom utrkom mi ujedno otvaramo same pripreme i treninge za novu moto cross sezonu, u kojoj ćemo i ove godine imati dosta naših predstavnika na Državnom prvenstvu ali i Kupu motocross – istakao je predsjednik kluba Zlatko Jaroš. MK Požega Promet već niz godina je u samom vrhu moto cross utrka, nositelj je brojnih pehara, a organizator je i dvije moto cross utke na stazi Vilare, koju svo ocjenjuju kao jednu od najkompletnijih staza za utrke.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NEKOLIKO STOTINA POŽEŽANA NOVU 2017. GODINU DOČEKALO U PJEŠAČKOJ ZONI UZ TS BISERNICA -

POŽEGA – Više od deset godina u organizaciji TZ grada Požega i grada Požege organizira se doček Nove godine na otvorenom, bilo na trgu ili u pješačkoj zoni. Iako je i večeras bilo dosta hladno i temperatura debelo u minusu u pješačkoj zoni okupilo se nekoliko stotina Požežana na dočeku na otvorenom.

Dobru atmosferu i ples diktirali su odlični tamburaši TS Bisernica, pa je hladnoću bilo lakše podnijeti, a bilo je tu i kuhanog vina koje su priredili vinari i turistički djelatnici. Tempo je davao i Djed Mraz, poznati djed Boris, koji je znao malo i zapjevati. Nakon odbrojavanja, sretnu Novu 2017. godinu zaželio je svojim sugrađanima njihov gradonačelnik Vedran Neferović, poželjevši im dobru zabavu u nastavku. Nakon međusobnih čestitanja uslijedilo je po tradiciji i slavonsko kolo.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UPOZNALI SE SA RADOM SVIH DEŽURNIH SLUŽBI I ČESTITALI DJELATNICIMA NOVU 2017. GODINU NA NJIHOVIM RADNIM MJESTIMA -

POŽEGA – Dok svi dočekuju Novu 2017. godinu, brojni moraju i raditi u novogodišnjoj noći, posebno u dežurnim službama koje brinu za sigurnost građana, brinu za redovnu opskrbu strujom, plinom, vodom, stoje na pripravnost građanima u slučaju stradanja i sl. Upravo te djelatnike i njihove rukovodioce obišli su radnim mjestima požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Uz prigodne poklone dežurnim djelatnicima, zaželjeli su im sretnu i uspješnu Novu godinu, te što manje intervencija, kvarova i hitnih situacija u novogodišnjoj noći, ali i mirniju dolazeću godinu.

Prvo su obišli Područni ured za zaštitu i spašavanje gdje su ih uz dežurne djelatnike Županijskog centra 112 dočekali pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Slavko Marinac i voditelj Županijskog centra 112 Boris Horvat, koji su ih upoznali s podacima o pozivima i događajima u 2016. godini.

Potom su se susreli s dežurnim vatrogascima Javne vatrogasne postrojbe grada Požega i DVD Požega i njihovim zapovjednicima Zdenkom Mautnerom i Dragom Adžićem. Gradonačelnik Neferovići župan Tomašević zaželjeli su im što manje intervencija i što bolju sigurnost i intervencije bez stradanja vatrogasaca, što se ove 2016. godine i ostvarilo. Iako su imali čak 374 intervencija, od čega 120 na požarima i tehničkim intervencijama u prometu, istakao je zapovjednik Mautner, sve intervencije su uspješno izvedene, bez stradanja vatrogasaca, a u 2016. intervencija je bilo manje nego godinu prije.

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Požeško-slavonske županije djelatnici su upravo odrađivali dva hitna slučaja, pa su ih malo sačekali, da im na kraju svima zažele sretnu novu godinu. Ravnatelj Fabijan Barišić upoznao je gradonačelnika i župana da su samo u večernjoj smjeni imali 11 intervencija, ali se pohvalio da su prije nekoliko dana imali u jednoj smjeni čak četiri reanimacije osoba, koje su na kraju sve uspjele i reanimirane osobe prevezli u požešku bolnicu na dalje liječenje. To je zaista uspjeh svih liječnika i osoblja ekipa hitne pomoći. Župan Tomašević im je zaželio skore bolje uvjete rada, jer se od sljedeće godine kraj požeške bolnice planira graditi nova zgrada Hitne medicinske pomoći.

U nastavku obilaska obišli su HEP distribuciju Požega, koji nisu imali intervencija u novogodišnjoj noći, dežurnu službu u Tekiji, koja je izvijestila da su u pripremi za novogodišnju noć građani trošili oko 150 litara vode u sekundi, no kako se novogodišnja noć odmicala, potrošnja je padala. Intervencije na kvaru vodovodne mreže su imali u popodnevnim satima a noć ne bila mirna.
Dežurni su radili i u Policijskoj upravi Požeško-slavonskoj i nekoliko patrola na terenu. A u toj noći su imali intervenciju na jednom požaru automobila i nalet vozila na srneću divljač na cesti nedaleko Sesveta. Gradonačelnik Neferović i župan Tomašević dežurnima u policijskim postajama i patrolama zaželjeli su preko radio veze sretnu Novu godinu.

Dežurnu službu požeške vojarne 123. brigade su također obišli, a uz dežurne dočasnike i časnike dočekao ih je zapovjednik vojarne pukovnik Mato Tomašević, koji je izvijestio da se sve odvija pod kontrolom. Župan Tomašević, koji je nekada bio zapovjednik požeške vojarne rado se susreo s nekadašnjim radnim kolegama i suborcima iz Domovinskog rata, a na kraju obilaska za sreću popila se i čaša vina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KAO NAJISTOČNIJE MJESTO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE PLETERNICA PRVA DOČEKALA NOVU 2017. GODINU -

PLETERNICA – Ponukani dobrim odazivom građana, a najviše mladih i djece, na dječji doček Nove godine, gradska uprava grada Pleternice donijela je odluku da će od ove godine organizirati doček Nove godine točno u podne. To će biti uvedeno kao nova tradicija, te više neće organizirati gradski doček točno u ponoć, nego u podne.

Tako je ove godine grad Pleternica kao najistočnije mjesto Požeško-slavonske županije među prvima i ušlo u Novu godinu 2017. U Vinogradskoj ulici uz Gradsku kuću organiziran je doček, na velikoj pozornici nastupili su TS Bisernica a našao se tu i Djed Mraz popularni Boris, koji je zapalio atmosferu, poveo kaubojski ples i vlakić. Djeca su se stalno vrzmala oko njega jer je imao pune džepove slatkiša i bombona.

Točno u podne počelo je odbrojavanje, glasni vatromet s zgrade knjižnice i čitaonice, a sretnu Novu svima poželjela je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Uz pjesmu svi su se dobro zagrijavali s vrućim čajem i crnim kuhanim vinom, a da štimung bude kompletan, grad je osigurao i kobasice za jelo, pa je doček bio potpun. Od sada stanovnici Pleternice i Požeštine mogu dva puta dočekivati novu godinu, u podne u Pleternici, a u ponoć na drugim mjestima, u gradu Požegi, koji ima tradicionalni doček na otvorenom u pješačkoj zoni, gdje su za zabavu zaduženi opet TS Bisernica, uz kuhano vino.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KUD RAMA PLETERNICA ORGANIZIRAO DRUŽENJE S NOVINARIMA NA KRAJU GODINE -

PLETERNICA – Kada smo razmišljali o osnivanju jednog takvog kulturno umjetničkog društva na pameti nam je bilo samo da spasimo nešto od tih naših lijepih narodnih nošnji koje su čuvale naše bake i žene. kako smo došli u ovaj novi kraj koji ima svoje običaje i nošnje, željeli smo pokazati da i mi imamo svoje običaje, svoje nošnje, svoje pjesme i plesove, da nismo narod bez baštine i kulture. Tada prije deset godina mi smo željeli samo to, no danas s odmakom deset godina možemo reći da smo uspjeli 100% više, više od svih očekivanja i planova. Evo samo prošle godine imali smo 30-tak nastupa i predstavljanja, a tako i ove 2016. godine. No naš najveći uspjeh svakako je došao u ovoj godini kada smo bili predstavnici Požeško-slavonske županije na Državnom natjecanju u izvornom folkloru, a i kada smo dobili nagradu grada Pleternice uz Dan grada – istakao je predsjednik Zavičajnog društva KUD Rama Pleternica, Jure Vidakušić, na druženju koje su na kraju godine organizirali za prijatelje koji su im pomagali u radu cijelo ovo vrijeme, te novinare nekoliko redakcija koje su uvijek redovno pratile događanja, nastupe i gostovanja KUD Rama Pleternica. Inače KUD Rama gostovao je do sada u gotovo cijeloj Hrvatskoj, ali i BiH, Srbiji i Mađarskoj gdje su prikazali svoje običaje, tradiciju i folklor.

Kako u budućnosti, kako dalje, potpuno je neizvjesno, kaže Jure Vidakušić, jer je dosta mladih članova otišlo na rad u europske zemlje, neki na školovanje izvan županije, a rijetko se tko vrati. Tako da je društvo gotovo prepolovljeno, ostali su samo najstariji članovi, a onih srednjih godina nema baš puno. No neće odustati od nastupa i daljeg rada i sa 15-ak članova koliko sada u društvu aktivno radi.

Posebno su se Ramci pokazali kao odlični domaćini priređujući za svečanu večeru cijeli niz svojih autohtonih jela, od nekoliko vrsta suhomesnatih delicija i sireva, nekoliko vrsta pita, krumpiruša, sirnica, pa do glavnog ramskog jela, kiselog kupusa sa suhim mesom, posebnog jela od tucane i kuhane pšenice s pijetlom, jelo s kojim su se predstavili na državnoj smotri i pobijedili, do odojka. Bilo je tu i nekoliko slastica, od sitnih kolača, pogačica do princes krofni. 

Uz ramsku pjesmu, bećarca na guslama, u zabavi su pomogli i članovi narodnjačke grupe „Šljivova grana“ iz Grabarja koja je već nekoliko puta nastupila zajedno s KUD-oma Rama na gostovanjima.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NOGOMETNE “HUMANE ZVIJEZDE” DAROVALE DJECU U PLETERNICI -

PLETERNICA – Nekoliko godina nogometne „Humane zvijezde“ na području Požeštine odigrale su nekoliko nogometnih utakmica u humanitarne potrebe, te su svojim dobročinstvom i djelima već poznati na našem području. Udruga djeluje na području cijele Hrvatske već 13 godina, a najradije se odazivaju kada je u pitanju pomoć za djecu, posebno bolesne djece i djece s posebnim potrebama.

Tako su posjetili i pleterničku Udrugu djece s posebnim potrebama i poteškoćama „Osmijeh“ u njihovim novim prostorima koje im je uredio grad Pleternica, te darivali svu djecu poklon paketićima, naravno slatkim paketićima koji su najveća radost za djecu.

- Pred nama je blagdan Svete obitelji a i mi smo jedna velika obitelj. Prije nekoliko mjeseci ovdje smo bili jako lijepo primljeni i odlučili smo ponovo doći za blagdan Svete obitelji i skromno vas darivati. Nije to ništa veliko ali je od srca. “Humane zvijezde” svake godine obilaze po dva mjesta tako da smo danas u Županji i Pleternici – rekao je predsjednik Udruge Branko Tušek zaželjevši djeci i njihovim roditeljima puno sreće i zdravlja. Također je u dogovoru s vodstvom pleterničke udruge obećao da će se odazvati i odigrati jednu humanitarnu utakmicu za pomoć u radu udruge.

Uz Tušeka sa “Humanim zvijezdama” došao je i izbornik Ivica Grnja, te Ivica Pejnović s pleterničkog područja koji već duže vrijeme djeluje humanitarno sa zvijezdama. Na poklonima za svih 24-ero djece zahvalila se tajnica udruge, Vesna Rezo.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, veliki optimista, očekuje dobar rasplet svih razvojnih planova -

POŽEGA – Bila je uspješna ova 2016. godina, no još jedna od desetak proteklih godina u kojoj smo se borili za konsolidaciju i uređenje županijskog proračuna, vraćanje dugova koji su opterećivali naš proračun svih ovih godina što se jako reflektiralo na našu budućnost. No ova slijedeća godina bit će jedan zaokret u upravljanju i životu županije, prostora za optimizam ima, za djelovanje još više, što nam jamče naši brojni projekti. Ima projekata ima i razloga na zadovoljstvo – potvrdio je uvijek optimistični požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, u razgovoru na razmeđu dviju godina, očekujući novu koja obećava. Nova je svakako i izborna godina za regionalne i lokalne dužnosnike, kada će se i zbog izbornog procesa pokrenuti neki projekti koji su možda malo zastali. Iz razgovora smo zaključili da će župan Tomašević, sve započete i planirane projekte nastaviti, što znači da se namjerava kandidirati i za novi mandat čelnika županije, a naravno optimističan kakav je, namjerava i pobijediti na predstojećim lokalnim izborima u svibnju 2017. godine.

Što je obilježilo ovu godinu u Požeško-slavonskoj županiji, koja je na izmaku?
- Ovo je svakako prva godina u kojoj je naša županija dobila bezuvjetno mišljenje Državne revizije, čime smo zadovoljni, sredili smo proračun, posložili financije, došli smo u okvire koje zahtijevaju i zakonski propisi. Nikome nismo dužni, osim kreditnih obaveza. Jasno da time nisam zadovoljan, ali isplatit ćemo u konačnici i te kredite kako bi mogli dalje razmišljati o razvoju. Važno je istaknuti kako ne postoji niti jedno ministarstvo gdje nisam bio sa suradnicima, gdje smo predlagali i pisali razne izmjene zakona i propisa u smislu poboljšanja učinkovitosti rada jedinica lokalne samouprave. Od nove Vlade RH očekujemo razumijevanje i pomoć u našem daljem razvoju.

Radi se Strategija razvoja županije i čitav niz velikih kapitalnih, ali i onih manjih projekata koji jamče razvoj ove županije?
- Razvojna strategija je u završnoj fazi. U njoj smo pripremili 17 osnovnih velikih projekata s nizom manjih. U zadnjih nekoliko dana iskristaliziralo se njih pet, koji su doista iznimno važni za našu županiju jer pokrivaju interese gotovo svih općina i gradova. Tu je svakako rješenje prometne izolacije koja je kočnica razvoja gospodarstva. Raspisan je natječaj za idejni i glavni projekt brze ceste Požega - Zakorenje - Godnjak i izlaz na autocestu za koji očekujem da u 2017. godini završimo dokumentaciju. Početak radova očekujemo u 2018. godini. Tu je i izlaz na auto-cestu za gradove Pakrac i Lipik, što je izuzetno važno za razvoj zapadnog dijela županije. Veliki strateški projekt je svakako brana i akumulacija Kamenska koji je intenzivno u pripremama u suradnji s Hrvatskim vodama i Ministarstvom zaštite okoliša, a kojim bi se riješio problem zaštite od poplava, potakao razvoj poljoprivrede kroz mogućnost navodnjavanja, ali i otvorile nove turističke mogućnosti tog kraja. Omogućio bi se razvoj turizma i područja kojim se otvara mogućnost oživljavanja života u selima Papuka u tom dijelu županije, izgradnja hotela na Zvečevu, što je već definirano s vlasnikom nekretnina, izgradnja hostela u staroj školi u Orljavcu i dr. Razvoju turizma doprinijet će i obnova bazena u Velikoj. Među većim projektima je i Kuća graševine gdje povezujemo tri vinarska prostora – Kutjevo, Pleternicu i Pakrac i iznimno je također važna u turističkom smislu. Tu je i Centar kompetencija pri Poljoprivredno-prehrambenoj školi Požega koji će dati višu razinu srednjoškolskom obrazovanju, novi zamah poljoprivrednoj djelatnosti te pripremiti naše mlade za tržište rada. Naše srednje obrazovanje nije u skladu s potrebama tržišta, za neka zanimanja koja su nam potrebna, treba čekati po tri godine, mi moramo urgentno djelovati i u roku par mjeseci donositi odluke. Želimo pripremati djecu koja završavaju srednju školu za život. Sada, kakvo je stanje, oni su u pravilu spremni za ured za zapošljavanje. A mi smo poljoprivredna županija s namjerom revitalizacije sela i obiteljskih gospodarstva, s nadogradnjom prehrambene i prerađivačke industrije.

Razvoj poljoprivrede u nekim područjima kočili su i ostaci od rata, minska polja, a imamo, i brojne mrtve kapitale koji nisu u funkciji?
- Naše brojne mrtve kapitale također moramo staviti u funkciju. Važno je svaku neobrađenu stopu zemlje staviti u funkciju. To je od vitalnog značenja. Minska polja bila su prisutna na našem području 20 i više godina. Potpisali smo ove godine ugovor o razminiranju za 300 hektara zemljišta ukupne vrijednosti preko 30 milijuna kuna koja dobivamo iz europskih sredstava. Očekujemo u 2017. godini da ćemo našu županiju u potpunosti očistiti od mina. U suradnji s Ministarstvom obrane RH, u Pakracu je pokrenuto čišćenje tog prostora od srušenih i oštećenih objekata na području grada, jer treba istaći da je Pakrac poslije Vukovara najrazrušeniji grad.

Godinu je obilježila i energetska obnova školskih objekata kojima je županija osnivač?
- Zaista sam ponosan što smo ove godine uspjeli u suradnji s Ministarstvom znanosti i Fondom za zaštitu okoliša, kroz osam projekata privući deset milijuna kuna iz EU fondova. Od 33 projekata energetske obnove školskih objekata čak osam je došlo u našu županiju i proglašeni smo za najuspješniju županiju po tom pitanju. I dalje se vodimo idejom, da niti jedna osnovna i područna škola neće biti ugašena na našem području, već radimo na tome kako bi imale još bolji standard i kako bi djeca ostala u tom prostoru. Pripremili smo ukupno 92 objekta za obnovu, neke smo već prijavili, neke ćemo prijaviti u idućem razdoblju. Nećemo stati ni iduće godine, jer to je godina kada očekujemo najveći dio sredstava iz EU fondova. Svakako očekujemo dobar vjetar u leđa ove Vlade i podršku svim našim planovima i projektima. Slavonija očekuje konačno dizanje i onu razinu razvijenosti koju mi zaslužujemo. Mi ne moramo biti prvi, ali sigurno možemo biti u sredini, jer i mi imamo pravo živjeti jednako dobro kao i drugi u Hrvatskoj. Resurse koje imamo možemo staviti u punu funkciju gospodarstva, trebamo dobiti više sredstava za razvoj i možemo zadržati i sve naše mlade u ovom prostoru. Očekujemo i promjene i jaču podršku našem razvoju turizma od Ministarstva turizma, jer više se treba poticati razvoj kontinentalnog turizma. Očekujemo veće potpore našim slavonskim županijama.

Država se svakako mora više decentralizirati, jer danas je najcentraliziranija država u Europi, razmišlja dalje župan Tomašević, a to je i intencija nove Vlade RH. Županije traže više posla, mogu brže rješavati neke probleme, imati bolju organizaciju. Prihvaćaju odgovornost no trebaju dobiti autoritet, ali i sredstva. Ne kao posao sa legalizacijom u kojemu su dobili puno posla ali bez kune sredstava. Župan Tomašević očekuje reorganizaciju Državne uprave, bolje gospodarenje s državnim poljoprivrednim zemljištem, vodama, rudnim bogatstvima, šumskim bogatstvom kojima županija uopće ne upravlja, a imamo najbolju drvnu tvrtku koja vapi za drvnim sortimentom, velike količine pijeska koje se godinama ne eksploatiraju. Gospodarstvo i lokalna samouprava moraju ići zajedno, a naša znanost na Veleučilištu u Požegi mora se u to više uključiti. Nije naša uloga otvarati tvornice, nego stvarati okvire za gospodarske aktivnosti, ističe župan Tomašević na kraju razgovora, u kojem se zahvalio i medijima koji promiču interese i projekte razvoja ove županije.

JUGOLINIJIN BROD DUNAV NA DANAŠNJI DAN JE NESTAO U PACIFIKU SA SVIH 32-JE ČLANOVA POSA -

Na veliku tragediju koja se dešavala 27/28. prosinca 1980. godine, podsjetio je tekst koji objavljuje 24sata, a nas u Požeštini sjetio je i na još jednog mladog čovjeka, koji je nestao te uraganske noći zajedno s 32 člana posade broda Dunav. Šturo priopćenje glasi da je brod Dunav 27. prosinca oko 20 sati upalo u teški uragan i da su valovi visoki 15-ak metara. Oko 23.30 sati javljeno je sa broda da je uragan oštetio brod, te da je kapetan brod uputio prema najbližoj luci Yokohama, no od tada se o sudbini broda više ništa nije čulo, ali ni uspostavio nikakav kontakt.

Na brodu je kao mladi kadet plovio Gojko Božo Novak, iz Blacka, područja grada Pleternice, tada 22-godišnjak. Na njega se uvijek sa sjetom u te dane prisjeća njegov brat Franjo Novak, ravnatelj pleterničke Hrvatske knjižnice i čitaonice. Sjeti se on na nikada prežaljenog mlađeg brata i redovno u tjedniku Kronika požeško-slavonska objavi Tužno sjećanje na svoga brata, Gojka Božu Novaka. Upravo ovaj članak podsjetio je i nas na ovu tragediju, koju želimo prenijeti našim čitateljima, da ih sjetimo na našeg sugrađanina, a da s Franjom Novakom zajedno podijelimo dio boli i sjećanja koja uvijek gaji prema svome bratu. Ovi dani nakon Božića, za njega su uvijek tužni dani.

Priču o brodu Dunav i stradanju prenosimo iz 24 sata da je približimo našim sugrađanima u Požeštini. „Dunav je te 1980. bio brod star sedam godina. Sagrađen je u talijanskoj La Speziji i služio je za prijevoz sipkog tereta. Bio je dug 179, a širok 22,9 metara. Mogao je razviti brzinu od 15 čvorova. Imao je sedam pregrada ispred strojarnice. Bio je prvi brod za prijevoz sipkog tereta u Jugolinijinoj floti. U Panami je ukrcao teret. S Dunava se ondje iskrcao jedan od pomoraca, a u Long Beachu ukrcao se Bartol Perušić (45), vođa stroja iz Podćudnića. Brod je zaplovio 20. listopada 1980. iz kanadske luke Hamilton. Pristao je u američkoj luci Hampton Roads, a 9. prosinca doplovio je u Los Angeles, gdje je popunio zalihe goriva nužne za 10.000 kilometara dugu plovidbu preko Tihog oceana. Prevozio je 12.000 tona čeličnih proizvoda, 11.000 tona papira i druge robe prema kineskoj luci Tsingtau. Nakon 20 dana plovidbe Tihi ocean prestao je biti tih. Vjetar brzine 140 kilometara na sat zapuhao je s istoka, u pramac Dunavu. Valovi su bili golemi. Nevrijeme je bjesnjelo u krugu od 800 nautičkih milja. Dunav je posljednji put dao svoju točnu poziciju 23. siječnja, koju je zaprimila američka organizacija AMVER, koja redovito prati brodove. Prema tim podacima, na odredište je trebao stići 31. prosinca. Do 28. prosinca 1980. brod je još bio u kontaktu s vanjskim svijetom. Radiotelegrafist Milan Tišma javio se Jugoliniji 27. prosinca oko 20 sati da su upali u teški uragan i da su valovi visoki 15-ak metara. Oko 23.30 sati javio je da je uragan oštetio brod i da su krenuli prema japanskoj luci Yokohami.

Dunav je uspio biti u kontaktu s drugim hrvatskim brodom, Banijom Atlantske plovidbe iz Dubrovnika. No nade da će doći do Yokohame bile su male. More je prodrlo u pramčano skladište, prednje dizalice su slomljene, a stabilnost broda na tako velikim valovima opasno je narušena. Jugolinija je tek 2. siječnja 1981. izvijestila da nema komunikaciju s brodom. Na kraju se oglasila 10. siječnja 1981. te je brod i posadu službeno proglasila nestalima. Rekli su da je potraga trajala 14 dana. No nije. Akciju traganja vodila je japanska Agencija za pomorsku sigurnost koja je izvijestila još 4. siječnja da su pretraživali jednim patrolnim brodom i trima zrakoplovima te da su, s obzirom na negativne rezultate, potragu zaključili u zalaz sunca 1. siječnja 1981. Poslije su svi brodovi koji su tuda plovili motrili na moguće tragove, no bez rezultata. Onuda je prošao i japanski tegljač Sun Arrow, koji je tražio dio japanskog tankera Onomici Maru, a koji je poslije susreta s brodom splitske Jadranske slobodne plovidbe “Moša Pijade” tražio Dunav na povratku u Japan. Kapetan Dunava postupio je prema pravilima koja nalažu da se u slučaju oštećenja plovi prema najbližoj luci spasa, a to je bila Yokohama. Prema nekim analizama, da se Dunav okrenuo u krmu, niz vjetar bi doplovio u mirnije vode. Tada bi se mogao spojiti s bazama Amerikanaca koji bi mu pomogli. Nažalost, to će ostati tajna. Smatra se da Dunav počiva na dnu - na 6.000 metara dubine“.

ORGANIZIRAN OKRUGLI STOL NA TEMU -

POŽEGA – Potaknut sve većim brojem prometnih nezgoda sa smrtnim posljedicama, posebno populacije mladih osoba u Požeško-slavonskoj županiji, vijećnik županijske Skupštine Danijel Majer, inicirao je održavanje okruglog stola s temom „Sigurnost prometa na cestama Požeško-slavonske županije“. Na okrugli stol pozvani su čelnici svih javni institucije koje se u svom djelokrugu bave prometom i sigurnosti prometa, svi čelnici jedinica lokalne uprave, psiholozi, ravnatelji srednjih škola, prekršajni suci, auto i moto klubovi, te mediji.

Kroz okrugli stol htjelo se početi raspravljati kako riješiti problematiku stradanja u prometu, koji je samo u ovoj godini imao znatno više poginulih osoba u prometu od prošle godine, ili prosjeka poginulih u nekoliko prošlih godina. Tema je svakako bila vrlo ozbiljna, no jedna od primjedbi je bila da nije baš vrijeme za održavanje između dva blagdana, kada čelnici lokalnih zajednica imaju mnogo obveza, pa se odazvao samo jedan načelnik općine i jedan dogradonačelnik grada. Druga primjedba je bila, posebno od onih struktura koje se kroz svoj posao bave prometnim nezgodama, da im je prekratko vrijeme bilo od dobivanja poziva do samog okruglog stola, jer nisu uspjeli pripremiti u pola dana sve kvalitetne podatke i istaći najčešće uzroke prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Stoga ovaj okrugli stol treba shvatiti kao početak traženja problema bolje sigurnosti prometa na cestama u Požeško-slavonskoj županiji. Svakako je hvalevrijedna inicijativa da se konačno počne raspravljati o ovom zaista velikom problemu koji opterećuje društvo u cjelini, stvara osobne i društvene tragedije, izaziva velike materijalne troškove, traumatizira stradale sudionike i okolinu oko njih.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA STIPENDIRA UKUPNO 52 STUDENTA -

POŽEGA - U akademskoj godini 2015/16 Požeško-slavonska županija je imala 62 stipendista od kojih je 10 završilo fakultete i prestalo dobivati stipendije. Za akademsku godinu 2016/17 raspisan je Natječaj za dodjelu 18 stipendija po 600 kn na 10 jednakih anuiteta što uz već odobrene 52 stipendije čini 70 stipendija. Ukupno za sve stipendije županija izdvaja 420 tisuća kuna u svom proračunu. 

- Požeško-slavonska županija se ponosi time da stipendira studente, a ovim današnjim potpisivanjem to će biti 70-tak stipendija. Vi ste potencijalni kapital županije, vjerujemo u vas, vjerujemo u mlade ljude i vjerujemo da je to najmudrije ulaganje u znanje, mladost, koje se uvijek isplati. Ovo je svečani trenutak, ali i trenutak koji obvezuje – istakao je zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, čestitajući svim novim stipendistima.

Ugovore o stipendiranju potpisali su slijedeći studenti: Mato Manović, Marijana Franković, Antonija Tomić, Lucija Lojber, Endi Schrotter, Denis Jagodić, Ana Pernar, Matej Ralašić, Tomislav Perak, Marko Čuljak, Ivan Dokozić, Tomislav Katanić, Matej Berta, Karla Hamžik, Karlo Sajfert.