Prikazujem sadržaj po oznakama: Gradski Muzej

Goran Letić: Leptiri požeškog kraja

POŽEGA – Povodom dolaska proljeća Gradski muzej Požega postavio je izložbu fotografija i promovirao knjigu Gorana Letića „Leptiri požeškog kraja“. Posebnost izlože i same knjige je da predstavljaju od poznatih 196 vrsta dnevnih leptira u Hrvatskoj, čak njih 83, koji su pronađeni i fotografirani na lokaciji Emovački lug uz rijeku Orljavu, na svega nekoliko kvadratnih kilometara. Knjiga je realizirana u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije. – Vidjeli smo da na ovom relativno malom prostoru imamo takvo bogatstvo staništa i raznolikosti vrsta leptira, u dijelu koje graniči s gradskim područjem, gdje ima raznih terena i šumaraka uz Orljavu, gdje je pronađeno čak 83 vrste dnevnih leptira. Ovo je i novo saznanje jer leptiri su indikatori čistoće terena i na najmanji poremećaj u prirodnom staništu reagiraju ugibanjem i nestankom. Možemo reći da je i ovaj naš urbani dio još uvijek čist – rekao je dr. sc. Ivica Samardžić, ravnatelj JU.
Promociji je bila nazočna i dr. sc. Iva Mihoci, viša kustosica iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, najeminentnija stručnjakinja leptirolog. – Mogu reći da sam iznenađena, još kada smo promatrali fotografije, koje je snimio Goran Letić, autor ove izložbe i knjige koju predstavljamo, bili smo iznenađeni da se na ovako malom geografskom prostoru nalazi ovako veliki broj vrsta. To svakako govori o izuzetnoj očuvanosti ovog krajolika.
Glavni krivac za sve je umirovljeni branitelj Goran Letić, koji je onako usput želeći napraviti nekoliko fotografija leptira iz svoje okolice za svoju djecu. Počelo je s nekoliko fotografija, a onda se zainteresirao i napravio ih desetak, a kasnije je otkrivao sve nove i nove vrste i ustrajno fotografirao. Tako je došlo do izložbe i izdavanja knjige o 83 vrste leptira požeškog kraja. – Želio sam prvo desetak lijepih fotografija leptira staviti na zid kod svoje kuće, no kad sam se za to zainteresirao i slikao ih dalje, došao sam nakon nekoliko mjeseci i godina do broja 83. Tada se to već pretvorilo u hoby, a sada već u pravu strast. U početku mi nije bilo ni na kraj pameti da će ta priča dovesti do svega ovoga – kaže Goran Letić, kojega su neke vrste iznenadile svojom ljepotom, a posebno Uskršnji leptir, kojeg prije nikada nije vidio. kako još postoje neke vrste planira nastaviti i dalje s fotografiranjem na principu ove kvalitete fotografije, snima leptira odozgo, ali i sa boka, bit je ljepotu krila prikazati s obje strane. Goran je ispričao i jednu anegdotu sa snimanja. – Jednog leptira sam pokušavao snimiti pune četiri godine, no nisam ga uspijevao uhvatiti objektivom u željenoj pozi, a onda mi je u jednom boravku u prirodi u rano proljeće sjeo na vrh cipele. Inače je teško snimiti leptire u svoj toj raskoši, a nekada mi sami stanu pred objektiv i poziraju – kaže Letić, koji za nekim vrstama još uvijek traga.
Otvorenju izložbe nazočio je župan Alojz Tomašević, kojemu je autor Letić bio suborac u Domovinskom ratu, a da nije znao da je i umjetnik. – Bio je diverzant i od tog vremena mu je sigurno ostala ta mirnoća i strpljivost pa je uspio napraviti tako lijepe fotografije – rekao je Tomašević, koji će zbog te ljepote svim gostima županije poklanjati tu knjigu koja svjedoči o našoj ljepoti kraja ali i njegovoj čistoći i očuvanosti. Požeški gradonačelnik Vedran Neferović pak istakao je da ćemo sada svi u našim šetnjama i boravku u prirodi drugačije gledati na tu ljepotu i susrete s leptirima. – Požega će poticati sve ono što u našem kraju vrijedi, što je bitno da ovaj naš grad dobije još više na značenju. Na tome trebamo graditi imidž ovoga grada, na ovoj ljepoti, na ovoj čistoći na ovome što je drugačije.
Velikim zanimanjem javnosti i njegovih sugrađana za izložbu i knjigu bio je posebno iznenađen i sam autor Goran Letić. - To dokazuje da postoji zanimanje, a kada postoji zanimanje postoji i velika nada da ova šarena eksplozija oko nas preživi. Da za 20 godina nekome moram reći da je ovdje nekada bilo 83 vrste leptira, a da sada nema ništa ja bih umro. Zahvaljujem se svima koji su govorili o leptirima, fotografijama i knjizi, jer skoro sve je istina. Priča je počela korak po korak dok nije narasla do ovih razmjera, a nadam se da će pomoći svim ovim našim leptirima da prežive.

GRADSKI MUZEJ PREDSTAVIO POŽEŽANIMA PROJEKT "MUZEJ U LONCU"  -

POŽEGA - U nedjelju navečer u hotelu Grgin dol, Gradski muzej Požege organizirao je prezentaciju projekta „Muzej u loncu“. S ovim zanimljivim projektom požeški su muzealci u posljednjih godinu i pol dana obišli desetak restorana diljem Slavonije, Baranje i Srijema. Autorica i organizatorica ovog projekta Maja Žebčević Matić naglasila je kako je upravo zato Muzej u loncu s izložbom „Baš se nekad dobro jelo“, prezentacijskim predavanjem i degustacijom zaboravljenih jela Požege i Požeštine posljednjih skoro godinu i pol obišao sedam eminentnih restorana Slavonije uvelike šireći interes populariziranjem ove teme.

- Želim skrenuti pozornost na mnoge mogućnosti koje pruža istraživanje tih zaboravljenih jela od gastronomske valorizacije ovog dijela Hrvatske do zaštite nekih od jela kao ne materijalnog kulturnog dobra RH. " Tako zapravo kroz već zaboravljena jela pričamo o prošlosti i običajima našeg kraja. Da ima jako puno zaboravljenih jela potvrđuje i naš blog "Muzej u loncu" koji svakog mjeseca objavljuje novo otkrivena jela uz nove priče i običaje - kaže Maja dodajući kako svako jelo priča svoju priču.

Svi posjetitelji mogli su vidjeti izložbu „Baš se nekad dobro jelo“, a prije degustacije zaboravljenih jela prikazan je film kojim je predstavljen ovaj zanimljivi projekt. Svim djelatnicima Muzeja i suradnicima na projektu zahvalio se Vedran Neferović gradonačelnik, te im poželio uspješni nastavak čuvanja ovog bogatstva koje Požega ima. S istim željama pridružio mu se i Ferdinand Troha, zamjenik župana, a obojici je uručen poklon suvenir – vino s „pijancima“, ukusnim kolačima pripremljenim po starom receptu.

GRADSKI MUZEJ POŽEGA ZA FESTIVALSKE DANE  -

Muzej u loncu je projekt Gradskog muzeja Požega kojemu je cilj kroz stručno istraživanje i dokumentiranje starih i zaboravljenih jela grada Požege i Požeštine popularizirati običaje i povijest ovog kraja. Jednako tako, Muzej u loncu želi skrenuti pozornost na mnoge mogućnosti iskorištavanja rezultata istraživanja, od gastronomske valorizacije ovog dijela Hrvatske kroz zaštitu nekih od jela kao nematerijalnog kulturnog dobra RH, zaživljavanja zanimljivih tradicijskih jela u ugostiteljskim objektima, osmišljavanje i proizvodnju gastrosuvenira, do promicanja ekoloških vrijednosti tradicijske i prirodne hrane kroz pokretanje izrade namirnica za tradicijska jela u malim gospodarstvima.

Promičući ove ciljeve, Muzej u loncu je sa izložbom 'Baš se nekad dobro jelo, prezentacijskim predavanjem i degustacijom zaboravljenih jela Požege i Požeštine obišao zahvaljujući Zajednici turističkih vodiča Slavonije Baranje i Srijema u proteklih godinu dana sedam eminentnih restorana Slavonije (Đakovo, Osijek, Zmajevac, Županja, Ilok, Vinkovci i Višnjica), uvelike šireći interes populariziranjem ove teme.

Nakon godinu dana, uz degustaciju desetak novootkrivenih zaboravljenih jela, želimo Požežanima predstaviti dosadašnja postignuća Muzeja u loncu, njegovu budućnost, ali i novi dizajn bloga Muzej u loncu, promicatelja prošlosti i običaja Požege i Požeštine. Očekuju vas u Hotelu Grgin dol 01. rujna od 20,30 sati.

GRADSKI MUZEJ POŽEGA ZA FESTIVALSKE DANE  - 

POŽEGA - Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega za vrijeme održavanja „Glazbenog festivala Slavonije“ predstaviti će se 29. kolovoza etnografskom izložbom tradicijskih peškira požeškog kraja pod nazivom „Peškir, jedna zaboravljena priča“ u 18,30 sati. Ovom izložbom koju financira Ministarstvo kulture RH, prezentirat će se dio građe iz fundusa Gradskog muzeja Požege, odnosno predmeta iz Zbirke tekstila.

Tradicijski ručnici - peškiri kao značajni dio građe spomenute Zbirke, ogledalo su bogatstva i raznovrsnosti tkalačkih tehnika i vezova požeškoga kraja. Mnogostruka funkcija, od uporabne primjene u svakodnevnom životu do vrijednosne, ukrasne i obredne uloge u životnim i godišnjim običajima biti će prezentirana na dva načina, ambijentalnim prikazom kroz fotografije i modelima 2D likova, koji će predstavljati aktere pojedinih običaja s originalno postavljenim predmetom – ručnikom u prostoru, te predstavljanjem samih predmeta iz Zbirke tekstila popraćenih pričom o njihovoj namjeni i funkciji.

         Ručnik ili peškir bio je izuzetno bitan u svakom domaćinstvu, te je u prošlosti imao mnogostruku ulogu: od praktične primjene u svakodnevnom životu do simboličke uloge u svim životnim običajima, od rođenja, svadbe pa do smrti, te godišnjim običajima. Kroz povijest njegove izrade ogledaju se tkalačke vještine i likovna kreativnost seoskih žena, i utjecaj građanske kulture i migracija koje su se zbivale na ovom prostoru.

Cilj ove izložbe osim prikupljanja novih podataka, je i predstavljanje teme i zbirke široj javnosti, posebno u edukativne svrhe, te sagledavanje ručnika kao bitnog dijela materijalne i nematerijalne vrijedne kulturno - etnografske baštine kroz njegove društvene, estetske, lokalno-regionalne specifičnosti.

U želji populariziranja tradicijske baštine mlađim naraštajima, izložbu će pratiti kreativna etnografsko-likovna radionica za učenike nižih razreda osnovnih škola i video projekcija tkanja peškira na tkalačkom stanu.

U ZBIRCI MUZEJA DO SADA NEPOZNAT KRALJEVIĆEV CRTEŽ -

POŽEGA - U zavičajnoj zbirci požeškog muzeja čuva se dvadesetak djela velikana hrvatske 'moderne', Miroslava Kraljevića. Među njima i javnosti gotovo nepoznati, rani slikarevi crteži i skice. Pronađeni su u Kraljevićevoj ostavštini za priprema velike retrospektive kojom će iduće godine biti obilježena 100-ta obljetnica smrti ovog znamenitog Požežanina. Riječ je o Kraljevićevim skicama za spomen ploče uglednim Požežanima - Jurkoviću, Babukiću i Tomiću, kaže Lidija Ivančević Španiček, kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja.

- Uz Kraljevićeva djela, u posjedu smo i originalne dokumentacije među kojima i osobne slikareve korespondencije. Tu se nalazio zametnut i list papira na kojemu se nalazi skica reljefa Janka Jurkovića i to je izvrstan crtež sa naznačenim dimenzijama i originalnim autorovim rukopisom - ističe kustosica. Među jedinstvena djela Kraljevićeva majstorskog opusa ubraja se i njegova jedina freska. Ikonografski prikazuje motiv sv. Jurja koji ubija zmaja, a oslik je skinut sa zabata Kraljevićeve vinogradarske kolibe. Naslikao ga je 1908. godine. Restaurirana je cijelo stoljeće kasnije i vraćena na čuvanje požeškom muzeju.

- Po načinu na koji je naslikao motiv, sasvim je jasno kako je Kraljević bio veliki majstor slikanja ne samo ljudske figure, već i životinja, odnosno animalnih motiva. Ova je freska uistinu jedinstvena, a postupak restauracije zbog lošega stanja u kojemu smo je zatekli, bio je vrlo zahtijevan i dug - dodala je Mirjana Šperanda, ravnateljica požeškog muzeja. Dio će Kraljevićevih remek djela, poput njegova kasnog rada, glasovitog ženskog akta u ulju, bit će također predstavljen na velikoj retrospektivi iduće godine..

- Grad Požega potpisao je nedavno sporazum s Galerijom moderne umjetnosti iz Zagreba o zajedničkoj realizaciji Kraljevićeve retrospektivne izložbe. Riječ je o tristotinjak djela među kojima su i ona vezana uz Požegu, koja je umjetnik naslikao u Požegi, a znamo da je najbolja djela napravio upravo u svome gradu - ističe požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, dodajući kako će uz Požegu, retrospektiva biti postavljena i u Zagrebu i Dubrovniku. (SN)