Prikazujem sadržaj po oznakama: Požeški muzej

POSTAVLJENA IZLOŽBA PORTRETNIH MINIJATURA U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA -

POŽEGA - Gradski muzej Požega ugostio je u svojim izložbenim prostorima izložbu pod nazivom “Ljupki čuvari uspomena”, na kojoj su izložene 32 minijature iz Zbirke slika i okvira Muzeja Slavonije iz Osijeka. Na ovaj način ova zbirka je izložena prvi puta, a Požežani imaju priliku izložbu pogledati do 26. veljače.

Izložene minijature pokazuju različite važne događaje koji su bili povod slikanja minijatura, obilježavaju rođenje, smrt, zaruke, vjenčanja, a slikane su zbog razdvojenosti voljenih osoba, da naglase društveni status portretiranog. Obuhvaćaju razdoblje od 1770. do 1926. godine, a rad su stranih ili putujućih umjetnika. Neke s kraja 18. stoljeća nisu potpisane, pa se ne znaju autori. Minijature na izložbi pokazuju raznolikost tehnika izrade. Naručitelji portretnih minijatura bili su iz redova slavonskog plemstva, bogatiji i utjecajniji pripadnici građanskih obitelji. Osim članova obitelji portretne minijature kupovali su kolekcionari za svoje privatne zbirke.

Neke minijature su rađene na bjelokosti na bjelokosti, dio slikan akvarelom, pastelom ili temperom, neke izrađene u vosku pa bojene te dekorativne minijature rađene u tehnici kolaža ili slikane temperom na staklu. Najveći broj izloženih portretnih minijatura sačuvan je iz vremena bidermajera, koji predstavlja uzlet izrade minijatura. Neke minijature su i većeg pravokutnog oblika. Uglavnom su djela cijenjenih austrijskih portretista i minijaturista.

Uz izložbu izdan je i katalog koji potpisuje autorica izložbe, Andreja Šimičić, kustosica osječkog Muzeja Slavonije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

U ZBIRCI MUZEJA DO SADA NEPOZNAT KRALJEVIĆEV CRTEŽ -

POŽEGA - U zavičajnoj zbirci požeškog muzeja čuva se dvadesetak djela velikana hrvatske 'moderne', Miroslava Kraljevića. Među njima i javnosti gotovo nepoznati, rani slikarevi crteži i skice. Pronađeni su u Kraljevićevoj ostavštini za priprema velike retrospektive kojom će iduće godine biti obilježena 100-ta obljetnica smrti ovog znamenitog Požežanina. Riječ je o Kraljevićevim skicama za spomen ploče uglednim Požežanima - Jurkoviću, Babukiću i Tomiću, kaže Lidija Ivančević Španiček, kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja.

- Uz Kraljevićeva djela, u posjedu smo i originalne dokumentacije među kojima i osobne slikareve korespondencije. Tu se nalazio zametnut i list papira na kojemu se nalazi skica reljefa Janka Jurkovića i to je izvrstan crtež sa naznačenim dimenzijama i originalnim autorovim rukopisom - ističe kustosica. Među jedinstvena djela Kraljevićeva majstorskog opusa ubraja se i njegova jedina freska. Ikonografski prikazuje motiv sv. Jurja koji ubija zmaja, a oslik je skinut sa zabata Kraljevićeve vinogradarske kolibe. Naslikao ga je 1908. godine. Restaurirana je cijelo stoljeće kasnije i vraćena na čuvanje požeškom muzeju.

- Po načinu na koji je naslikao motiv, sasvim je jasno kako je Kraljević bio veliki majstor slikanja ne samo ljudske figure, već i životinja, odnosno animalnih motiva. Ova je freska uistinu jedinstvena, a postupak restauracije zbog lošega stanja u kojemu smo je zatekli, bio je vrlo zahtijevan i dug - dodala je Mirjana Šperanda, ravnateljica požeškog muzeja. Dio će Kraljevićevih remek djela, poput njegova kasnog rada, glasovitog ženskog akta u ulju, bit će također predstavljen na velikoj retrospektivi iduće godine..

- Grad Požega potpisao je nedavno sporazum s Galerijom moderne umjetnosti iz Zagreba o zajedničkoj realizaciji Kraljevićeve retrospektivne izložbe. Riječ je o tristotinjak djela među kojima su i ona vezana uz Požegu, koja je umjetnik naslikao u Požegi, a znamo da je najbolja djela napravio upravo u svome gradu - ističe požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, dodajući kako će uz Požegu, retrospektiva biti postavljena i u Zagrebu i Dubrovniku. (SN)

PRVI MUZEJSKI GASTRO BLOG U HRVATSKOJ  -

POŽEGA – Zaboravljena, autentična jela Požeškog kraja i 'Zlatne doline' odnedavna se mogu naći na jedinstvenom gastro blogu – 'Muzej u loncu'. Osmislili su ga etnolozi požeškog muzeja, a odmah su ga prepoznali i gurmani diljem Hrvatske.

- Blog 'Muzej u loncu' pokrenuli smo sa željom da tradicijsku prehranu Požege i okolnih sela s kraja 19. i početka 20. stoljeća sačuvamo ne samo od zaborava, već i ponovno aktualiziramo. Uz to želimo potaknuti otkrivanje pravih kulinarskih dragulja kojima je obilovao ovaj dio Slavonije i to prikupljanjem starih recepata, rekonstrukcijom i dokumentacijom starih jela koja smo baštinili od naših predaka, ispitivanjem kazivača kojih više nema puno i naravno, istraživanjem prošlosti kroz dostupne izvore - kaže autorica ovog nesvakidašnjeg projekta Maja Žebčević Matić, viši kustos Etnološkog odjela Gradskog muzeja u Požegi. Kuhalo se u Požegi oduvijek jako dobro i maštovito pa je ovaj blog i veliki doprinos gastronomsko gurmanskom profiliranju Požeškog kraja koji nije dovoljno prepoznat u domaćoj gastronomiji. U kreiranju bloga radi tročlani tim djelatnika muzeja. - Materijal nastaje na terenu jer smo u 'Muzej u loncu' uključili i naše sugrađane. Fotografiramo detaljno proces izrade svakog pojedinog jela, postupak stavimo na blog uz autentičan recept njegove priprave. Tako ljude animiramo da ih stave u vlastite jelovnike, u vlastitu kuhinju - kaže ova iskusna etnologinja te dodaje kako ni proteklih Uskrsnih blagdana nije manjkalo prigodnih recepata i 'muzejskih' prijedloga.

Među njima je primjerice i 'Uskrsna torta' čiji recept potječe iz 19. stoljeća, a bila je jedna od omiljenih slastica slikara Miroslava Kraljevića. I danas je tradicija u toj požeškoj obitelji, a sada je dostupna i na blogu.

Uz jela sa građanskim 'štihom' iz požeških obiteljskih kuharica od kojih su neke vrlo stare i čuvaju se u etnološkoj zbirci požeškog muzeja, tu su i ona iz požeške okolice. Pripremala su se na seoskim gazdinstvima, a ako je suditi opet po 'slikama i receptima' na blogu, bila su itekako slasna i jednostavna za pripremu. - Bila su to uglavnom svakodnevna, jednostavna jela, ali vrlo ukusna. Radila su se od namirnica koje su bile dostupne na vlastitom imanju pa smo tako podsjetili na primjerice trgance sa sirom, 'lokšu' s orasima, krepke juhe s domaćom taranicom i mala kulinarska čuda koja se mogu izraditi s brašnom i vodom i jednostavnim dodacima - kaže etnologinja Dubravka Matoković, kustosica u muzeju i suradnica u projektu koji se pokazao punim pogotkom. Svakodnevno bilježi na tisuće 'klikova', a pohvala ne manjka ni od specijaliziranih gastro portala.

SN

Na promociji bloga Muzej u loncu u Gradskom muzeju Požega bila su servirana samo stara autohtona jela Požeštine.

Fotografije procesa pripreme i samih jela i slastica za Gradski muzej fotografira Boris Knez.

UZ ZAGREBAČKU RETROSPEKTIVU VELIKANA SECECIJSKOG SLIKARSTVA U NAS – BELE ČIKOŠA SESIJE  -

POŽEGA - U povijesno umjetničkoj zbirci Gradskog muzeja Požege nalaze se i dva ulja velikoga majstora hrvatskog secesijskog slikarstva Bele Čikoša Sesije, upravo predstavljenog kulturnoj javnosti u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu do sada najvećom retrospektivom njegovih djela.

Portret velikog požeškog župana Dragutina Grabarskog, Bela Čikoš Sesija naslikao je 1901. Jedan je to od reprezentativnih primjeraka psihološkog portretiranja u njegovu opusu, a dio je zbirke 'Minhenskog slikarskog kruga' iz fundusa požeškog muzeja.

- Naslikao ga je nakon svoje poznate faze iz 1893. godine obilježene upravo psihološkim istraživanjem u portretima, 'slikanjem' karaktera osoba koje je portretirao. Vidljiva je ovdje i paleta sivih tonova karakteristična za slikare minhenskog kruga, bio je začetnik modernog slikarstva s potpunim odmakom od akademskog manirizma - kaže Lidija Ivančević Španiček, viši kustos u Gradskome muzeju.

Ovaj velikan secesijskog slikarstva u nas, potpisuje portret još jednog znamenitog Požežanina – požeškog književnika i gradonačelnika Franje plemenitog Cirakija. Osim psihološkog karakteriziranja osoba koje je portretirao, s jednakom se pozornošću posvećivao detaljima.

- Bio je 'slikar literat' poznat po tome što kao motive svojim slika koristio prizore iz klasične literature, mitologije. On i Ciraki na određen su način dijelili ljubav prema književnosti i slikarstvu, ali obrnutim slijedom. Zahvaljujući prijateljstvu s Ferdom Kikerezom i Vladimirom Becićem, književnik Ciraki pisao je 'slikajući', a slikar Sesija, slikao 'pisajući'. Bio je uz to pravi majstor 'materije'. Na ovim se slikama to jako dobro vidi u detaljima odjeće, ukrasa na njoj. Tretira je kao iznimno važnu jer govori o statusu, dojmu i držanju portretirane osobe - dodaje Ivančević Španiček.

Oba djela iz požeške zbirke kulturnoj su javnosti bila predstavljena u sklopu velike izložbe 'slikarstva Minhenske škole', a svoje mjesto dobit će uskoro i u Čikoševoj slavonskoj retrospektivi u njegovu rodnu gradu - Osijeku. (SN)