Vladimir

Vladimir

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 141 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 5 osoba je hospitalizirano, 136 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 104746 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 63 uzorka, od kojih je 38 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Novi izvještaj WWF-a pokazuje da se zločini protiv prirode u Hrvatskoj najčešće odražavaju na ptice poput češljugara, velike zvijeri i zaštićene morske vrste.

Black kite 1024x630ZAGREB - Zločini protiv prirode četvrta su najunosnija grana organiziranog kriminala na svijetu, odmah nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem. Troškovi zločina protiv okoliša i prirode iznose do 258 milijardi dolara godišnje, a uzrokuju neprocjenjivu štetu našem planetu, značajno smanjuju bioraznolikost i dovode do potpunog istrebljenja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Usprkos tome, svijest o njihovoj ozbiljnosti je nedovoljna, a kazne za počinitelje blage.

Kako bi osnažili javnu svijest i olakšali procesuiranje i kažnjavanje zločina protiv prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je nacionalni izvještaj u kojemu daje uvid u najčešće zločine protiv prirode u Hrvatskoj, životinjske vrste koje su najpogođenije i preporuke za smanjivanje i obeshrabrivanje takvih zločina.

Seized ivory sculptures 1024x704

U izvještaju se navodi da su u Hrvatskoj najzastupljeniji krivolov i ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonita trgovina i krijumčarenje te sakupljanje i posjedovanje divljih vrsta. Na Mediteranu u velikom broju stradavaju ptice zbog lovnog turizma i trgovine, trofejnog lova, držanja u zatočeništvu ili lova radi sporta i rekreacije. Na nacionalnoj razini je to često češljugar - ptica pjevica koja se lovi radi prodaje i držanja u zatočeništvu, a prodaje se i u sjevernu Italiju i na Maltu gdje se smatra delikatesom. Uz ptice, zbog krivolova stradavaju i velike zvijeri - vuk, medvjed i ris, koji se često love kao trofeji ili stradaju zbog sukoba s ljudima.

„Naša zemlja može se pohvaliti velikom biljnom i životinjskom raznolikošću, ali i znatnim brojem endemskih vrsta. Također imamo i oko tri tisuće ugroženih vrsta, kojima prijete različite nezakonite aktivnosti. Ozbiljnost zločina protiv prirode shvaća se na globalnoj i na europskoj razini, zbog čega je nedavno nastalo nekoliko inicijativa na razini EU kojima se želi poboljšati njihovo suzbijanje, ali potreban nam je organizirani pristup suzbijanju zločina protiv prirode i na nacionalnoj razini“, poručuje Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije.

Golden eagle 1024x685Uz krivolov, veliku prijetnju zaštićenim vrstama predstavljaju i trovanje i nezakonita trgovina. Trovanje najčešće pogađa ptice grabljivice koje stradaju nakon što pojedu otrovanu lešinu postavljenu kao mamac za velike zvijeri. Najčešće žrtve su suri orao i bjeloglavi sup, a upravo je trovanje glavni uzrok smrtnosti supova u Hrvatskoj. Kada govorimo o nezakonitoj trgovini i krijumčarenju, možemo spomenuti puno zaštićenih vrsta. Od ptica pjevica poput češljugara, preko kopnenih kornjača ili čančara pa sve do morskih vrsta, od kojih je najčešće zabilježeno krijumčarenje trpova, koji se smatraju delicijom na azijskom tržištu, prstaca koji se mogu pronaći u našim restoranima, gotovo izumrlih periski ili puža bačvaša.

Loggerhead turtle 1024x683

 

„Nedavno je medijski prostor zauzeo slučaj nezakonitog vađenja trpova iz Jadrana. Na svu sreću, počinitelji su otkriveni, ali to ne bude uvijek tako. Velik broj slučajeva prođe neotkriveno i ispod radara. Kako bismo to promijenili potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju i suradnju nadležnih tijela, ali i osvijestiti  javnost o stvarnom utjecaju takvih zločina na prirodu i sve nas. Veći broj prijava dovest će i do većeg broja osuda, čime će se obeshrabriti njihovo počinjenje. Ovaj izvještaj dobar je početak za sustavnije promatranje zločina protiv prirode u Hrvatskoj i temelj je za uspostavljanje suradnje između institucija i stručnjaka u tom području“, zaključuje Malić-Limari.

African lion cubs 1024x695

Izvještaj je napravljen u sklopu WWF-ovog projekta LIFE SWiPE („Uspješan progon zločina protiv prirode u Europi”), čiji je glavni cilj obeshrabriti, i u konačnici smanjiti zločine protiv prirode kroz bolju provedbu propisa EU-a o zaštiti okoliša i veći broj uspješno procesuiranih kažnjivih djela.

Danas 8. kolovoza obilježavamo Svjetski dan mačaka koji je ustanovio 2002. godine Međunarodni fond za brigu o životinjama s ciljem da se podigne svijest ljudi o potrebama ovih dragih životinja. Mnogi aktivisti za zaštitu prava životinja pozivaju na udomljavanje napuštenih mačaka i pružanja toplog doma ovim krznenim životinjama.

Mačke su oduvijek oko nas, a štuju se još od starog Egipta. Krajem 19. stoljeća jedan je egipatski zemljoradnik otkrio grobnicu s tisućama mumificiranih mačjih tijela. Otkriće je sadržavalo čak 80 tisuća mačaka i mačića, datiranih u razdoblje od 2.000 godina prije Krista.

U drevnim indijskim tekstovima, mačka se također pojavljuje, oko 500 godina pr.n.e. Hinduisti naročito poštuju mačke pa se tako smatra, kako svaki dobar Hindus tijekom svog života brine barem o jednoj mački. Budistički svećenici su držali mačke u hramovima i vjerovali kako im donose sreću. Prorok Muhamed je prema predaji, pronašao mačku kako spava na njegovoj odjeći, pa je izrezao rukav na kojem je spavala kako je ne bi probudio i bez rukava otišao na molitvu.

U islamskim državama ih se poštovalo zbog redovitog održavanja čistoće. Mačke su jedine životinje kojima je dopušten ulazak u džamiju. I danas u nekim kulturama smatraju, kako upravo mačke štite domove od zlih duhova. Po tim teorijama, mačke imaju veliku magičnu moć koja može iscijeliti osobu. Ona će ležati na oboljelim mjestima svog bolesnog gospodara i nehotice ga iscjeljivati od bolesti. Suprotno od praznovjerja prema crnim mačkama, koje donose nesreću, smatra se kako baš one imaju najveću moć apsorbiranja negativne energije.

Mačke žive na svim kontinentima osim na Antarktiku.  U cijelom svijetu živi više od 600 milijuna mačaka. Domaće mačke žive između 15 i 20 godina, iako su opisani i pojedinačni slučajevi da su doživjele 30 i više godina. Najpoznatija dugovječna mačka, zvana Puss, doživjela je 36 godina!

Mačke čuju izuzetno visoko frekventne zvukove, za dvije oktave više od ljudi i polovinu oktave više od pasa. Osjetilo mirisa domaće mačke je četrnaest puta jače od čovjekovog. Također, mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja, ali koriste to samo za informacije koje su njima od koristi. Mačke su izraziti individualisti. One same određuju gdje i u čijem društvu će provoditi svoje vrijeme i vrlo teško im se može nešto nametnuti.

U Splitu je od 5.8. do 7.8. održana velika državna završnica u stolnom tenisu, gdje su snage odmjerili najbolji stolnotenisači/ce iz cijele Hrvatske u različitim kategorijama. Mladi sportaši su se, uz iznimne poteze, odlično zabavljali, družili i stvarali nova prijateljstva. U kategoriji djevojčica 2010. godište i mlađe, iznimno talentiran Ivan Smiljanić (Požega) osvojio je zlatnu medalju i laskavu titulu državnog prvaka te time osigurao plasman na međunarodnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se održati 16.-20 kolovoza u Splitu.

IM1 0594Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ''Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet'' kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

Svi rezultati:

               Djevojčice 2010.

  1. Klara Končar (Bjelovar)
  2. Anđela Živković (Šibenik)
  3. Loreta Mandić (Šibenik)
  4. Ema Majstorović (Nuštar)

Dječaci 2010.

  1. Ivan Smiljanić (Požega)
  2. Šime Klarić (Šibenik)
  3. Fran Sarač (Čakovec)
  4. Mateo Terihaj (Samobor)

Djevojčice 2007.

  1. Franka Miškić (Šibenik)
  2. Bruna Gučin (Oroslavje)
  3. Gracija Kačavenda (Oroslavje)
  4. Barbara Vučinić (Vinkovci)

Dječaci 2007.

  1. Luka Tepeš (Dugo Selo)
  2. Ante Kolak (Vinkovci)
  3. Dominik Majstorović (Nuštar)
  4. David Kubiček (Nuštar)

Djevojčice 2004.

  1. Bruna Borovec (Varaždin)
  2. Ana Znika (Samobor)
  3. Lorena Perendić (Oroslavje)
  4. Tonka Rudnički (Nuštar)

Dječaci 2004.

  1. Simon Vincek (Žabnik)
  2. Darijo Bistrović (Opatovac)
  3. Luka Damjanović (Nuštar)
  4. Dorijan Gučin (Donja Stubica)

U nedjelju 7. kolovoza 2022. oko 15 sati u blizini mjesta Lučinci, djelovanjem otvorenog plamena došlo je do požara na otvorenom prostoru gdje su izgorjela stabla šljive, suha trava, nisko raslinje i drveni stup vlasništvo HEP-a.

U posljednja 24 sata zabilježena su 64 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.122. -

Među njima je 629 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta.  

Preminulo je 19 osoba a ukupno do sada imamo 16.420 preminulih osoba od Covids 19. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 1.193.362 osoba zaraženih novim  koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.170.820 osoba od toga 1.195 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji su trenutno 3.053 osobe.  

Do danas je ukupno testirano 5.069.880 osoba, od toga  614 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 7.8.2022 utrošeno je 5.265.640 doza cjepiva, a cijepljeno je  59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva.  Na dan 7.8.2022 utrošeno je 1 doza cjepiva, a od toga je  1 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 7.8.2022 2.316.608 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.607 osoba ( 2.042.802 osoba  cijepljeno s dvije doze te 203.805 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 68,82% odraslog stanovništva.  

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Rezultati pojačanih mjera u prometu -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 52 prekršaja, od čega ističemo sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 25 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 5. kolovoza 2022. oko 17.20 sati u Pakracu u Ulici Aleja Kestenova gdje su policijski službenici prilikom kontrole prometa zaustavili moped kojim je prije stjecanja prava na upravljanje i bez upaljenih svjetala upravljao 42-godišnjak. Također je utvrđeno da moped nije registriran.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 12.300,00 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

POUKE PROMETNE TRAGEDIJE -

Zahuktali autobus pun usnulih poljskih hodočasnika na autocesti A1 tempomatom održava brzinu od 90 km/h, čak i na blagoj uzbrdici, vozač, koji odmara noge, bori se s umorom i snom. Iskustvo mu pomaže da i tako kontrolira situaciju, ali za trenutak oči mu se sklope i – bum!

Autor: prometni stručnjak Željko Marušić

foto: e-varaždin.hr

Kad vozač zaspi, autobus nesmanjenom brzinom, bez oduzimanja snage motora (!) i kočenja, nekontrolirano skreće s putanje, izlijeće s voznog traka, probija zaštitnu ogradu pa se zabija u tvrdi objekt, drugo vozilo, prevrće, ili naleti na vozilo ispred, najčešće posljednje u koloni koja se stvorila zbog gužve.

Rizik povećava korištenje mobitela, pogotovo što mnogi vozači tegljača tijekom vožnje na tempomatu surfaju po internetu, koriste društvene mreže, odgovaraju na poruke… Kako to spriječiti? Povećanim kontrolama, no u trenutnoj je situaciji to praktički nemoguća misija, jer je policije na autocestama premalo da bi mogla učinkovitije kontrolirati ove probleme.

Prema to nije jamstvo da je vozač odmoran, treba pojačati kontrole tahografa na granicama i intenzivirati kontrole na autocesti. Učinkovitije kontrole korištenja mobitela u vožnji, vozača svih vozila, moguće su jedino premrežavanje autocesta radarskim uređajima za mjerenje brzine, s visokorazlučivim kamerama, koje mogu kontrolirati i vezivanje u vožnji.

Zbog toga je to prometni prioritet od nacionalnog interesa. Tada bi se i rasteretili presretači, koji bi umjesto neučinkovitog lovljenja prebrzih vozača, primarno kontrolirali upravo ovakve devijacije. Ali ono što možemo već danas je:

Zabraniti vožnju autobusa i tegljača korištenjem tempomata, od ponoći do 6 sati, uz kaznu od 1000 eura za vozača i 10.000 eura za poslodavca.

Policija to učinkovito može kontrolirati rutinskim kontrolama autobusa u sitnim satima i pregledom tahografa. Mnogima to neće odgovarati, pogotovo vozačima koji uredno ispunjavaju odredbe o odmorima i vremenima vožnje tijekom tjedna, ali bez toga možemo samo očekivati sljedeću sličnu ili goru prometnu tragediju.

Policija to može utvrditi pregledom tahografa, jer se u vožnji bez tempomata stalno bilježe manja ili veća kolebanja brzine, po potrebi i priključenjem policijskog kontrolnog uređaja na OBD priključak. Razmjerno jednostavno mogla bi se opremiti i obučiti za takve postupke.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 120 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 3 osobe su hospitalizirane, 117 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 104683 osoba.  Na posljednjem testiranju (posljednja 24 sata) obrađeno je 32 uzorka, od kojih je 41 pozitivnih (broj pozitivnih osoba prikazan je od 4., 5., 6. i 7. kolovoza).

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Istraživanje: EU turisti o hrvatskoj turističkoj sezoni koja bilježi rekorde -

Hrvatska je država izuzetne ljepote, različitosti, očuvanih prirodnih resursa i prije svega iznimnih povijesnih znamenitosti. No, Hrvatska je država čiji stanovnici očito o tome (pre)malo vode računa, koji nisu toga izrazito svjesni, koji su čak i ravnodušni prema svoj ljepoti države u kojoj žive. To pokazuje i smeće koje je posvuda, uništava se infrastruktura, betonizacija i apartmanizacija je opće prisutna, posebno na Jadranu, podmeću se požari, te time uništava dragocjena vegetacija, što kvari opći dojam svima koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska je „zaostala“ u mnogim pogledima za brojnim državama Europske Unije, ali to je sada i njezina najveća prednost, jer nije sve komercijalizirano, te u službi industrije i krupnog kapitala – ukratko su rezultati istraživanja kojega je od 01. svibnja do 01. kolovoza ove godine provela futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica i direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, specijalizirana za futurologiju poduzetništva i sociološke odnose.

gastro štandovi i ponudaIstraživanje je obuhvatilo 109 državljanki i državljana Europske Unije od 21 do 67 godina starosti, a koji dolaze radi posla, obiteljskih potreba ili godišnjeg odmora u Hrvatsku. Cilj ovog istraživanja bilo je u prvom redu ispitati kako Hrvatsku, kao 27 članicu velike EU obitelji doživljavaju državljani ostalih članica koji nas posjećuju, u ovoj za nas, rekordnoj turističkoj sezoni nakon korone.

Istraživanje je obavljeno u tri mjeseca u 25 mjesta Lijepe naše - Pula, Brijuni, Rovinj, Rijeka, Senj, Vodice, Krasno, Zavižanj, Paklenica, Zadar, Plitvička jezera, Kumrovec, Zagreb, Orebić, Hvar, Božava, Lošinj, Vrbnik, Baška, Split, Ogulin, Čakovec, Varaždinske Toplice, Zaprešić i Gospić.

Rezultati istraživanja koje je provela Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, pokazali su ne samo što EU državljani koji dolaze ove sezone u Hrvatsku - vole kod nas, nego i što ne vole, a kako bi unaprijedili i popravili sve ono što možemo.

Rezultate istraživanja Sanela Dropulić će iskoristiti i u svojoj najnovijoj (četvrtoj po redu) knjizi posvećenoj poduzetništvu pod nazivom „Biti normalan u nenormalno doba – Poduzetništvo u izazovnim vremenima!“, a koja će biti svečano promovirana 19. 11. 2022 na Svjetski dan poduzetnica u Zagrebu.

Ispitanici su se izjasnili i da vole srdačnost i osjećaj za gostoprimstvo hrvatskih građana, ali da ne vole gramzivost kojega pojedini ispoljavaju, posebice na turističkim štandovima, u restoranima, ali i kod iznajmljivanja smještaja. U istraživanju su poručili i da znaju kada ih „gule“ na cijenama, te da nisu „glupi“ u procjeni je li to povoljno za njih ili nije.

U Hrvatsku su došli jer je ove godine apsolutni hit i prije svega auto-destinacija, te izrazito sigurna država. Došli su i jer je jeftino i to značajnije nego u ostalim mediteranskim državama, poput Italije, Grčke ili Španjolske. Ali vjeruju da tome neće biti tako iduće godine.ležaljke posvuda

U povratak na hrvatsko more 2023. godine ne vjeruje čak 63 posto ispitanika – državljana Europske Unije. Razloge vide uglavnom u ekonomskoj krizi, neizvjesnosti političkih odnosa u Europskoj Uniji spram Rusije, potencijalnom izbijanju novih zaraza, te općem siromaštvu koje bi moglo zavladati Europskom Unijom već na jesen ove godine. Sada su na ljetovanju uglavnom jer troše zalihe tj. ušteđevinu i jednostavno žele malo uživati nakon korone – pojasnila je autorica ovog istraživanja Sanela Dropulić.

Među ispitanicima su bili i belgijski državljani Nele van Hemel (47) i Dirk Vranken (61), koji su ovog ljeta prvi puta u Hrvatskoj, a svoj su godišnji odmor „razbili“ na nekoliko hrvatskih lokacija i kratko zadržavanje na njima – uspjeli su obići more, Velebit, Plitvička jezera... Način na koji su ljetovali - zajednički je za čak 58 posto ispitanika.

Većina ispitanika ove je sezone odlučila iskoristiti mogućnost vožnje ugodnim cestama kroz Hrvatsku i obići što je više mjesta u našoj državi. Zadržavaju se kratko po pojedinoj destinaciji, najviše do tri dana i idu dalje. More im je zanimljivo, ali sve više i unutrašnjost Hrvatske. Raduje ih što smo doista sigurna destinacija u kojoj nema izraženog kriminala, da je sigurno čak i ostaviti otključan automobil, ali se zato boje voziti našim prometnicama, jer ističu, osim gustog prometa, građani Hrvatske ne znaju baš dobro voziti i ne poštuju prometna pravila – istaknula je futurologinja Sanela Dropulić.

Dominik Jurina (46), državljanin Slovenije, poput procijenjenih 80 tisuća njegovih sunarodnjaka ima nekretninu u Hrvatskoj. I u svojoj kući ljetuje već 20 godina, pa je Hrvatsku dobro upoznao. Voli njezinu prirodu, povijesnu baštinu, more, šume i planine, ali ne voli činjenicu da se o tome premalo vodi računa – kako o kvalitetnoj ponudi, tako i zaštiti. I on je sudjelovao u ovom istraživanju.

Hrvatska ima izrazito divnu prirodu, ali punu smeća. Šteta jer to je veliko blago koje treba čuvati, a ne uništavati. Građani Hrvatske su osobe koje puno obećavaju, a malo toga ispunjavaju. Hrvatska administracija je jako spora, neučinkovita i komplicirana kad nešto trebaš od nje, ali kad tebe treba administracija hrvatske države – onda su brzi i ekspeditivni. Radujem se druženjima s hrvatskim građanima jer su gostoljubivi, ali su neki od njih jako nestrpljivi – ocijenio je ovaj gost iz Slovenije u istraživanju.

Najviše znanja o Hrvatskoj, te afiniteta prema nama iskazali su gosti iz Njemačke, Slovenije i Češke, koji su ujedno i među najbrojnijima, a najmanje znanja o Hrvatskoj pokazali su u istraživanju Francuzi, Šveđani i Estonci koji su se zatekli u posjetu Hrvatskoj.

No i jedni i drugi poručuju kako je doista ovog ljeta Hrvatska top turistička destinacija, te ne vjeruju da će se sve to ponoviti i iduće godine. Prazne plaže koje su ovogodišnja turistička zbilja u Crnog Gori, mogle bi se nama dogoditi vrlo brzo. Jer uz opće globalne (ne)prilike, puno toga nije razrađeno u hrvatskom turističkom proizvodu. Obilje toga treba unaprijediti na temeljima činjenica hrvatske iznimne prirodne ljepote, gostoljubivosti ljudi i destinacijske privlačnosti za EU građane, da bi i iduće godine ponovili brojke iz ovogodišnje sezone – zaključila je na ovu temu futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr. Ističe i kako nam dolaze izazovna vremena u kojima će se svakako morati kvalitetno reorganizirati poslovanje, ponuda i turistički proizvod, a prije svega naš stav prema discipliniranom i kvalitetnom radu, kako bi zadržali barem donekle ovakvu posjećenost koju sada imamo.