POŽEGA - Županijski centar 112 Požega obavještava stanovnike o zatvaranju prometnice za sav promet: -  Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije donosi odluku o zatvaranje ceste za promet svih vozila i privremena regulacija prometa na: LC33073 (Jamarica (ŽC3216) - Brezine (ŽC4095), u zoni ŽCP-a, u km 12+596.00, u ulici Brezine, naselje Brezine, dana 02.04.2026. (četvrtak), u vremenu od 7.00 do 20.00 sati.

         Kroz razdoblje zatvaranja ŽCP (željezničko – cestovni prijelaz) u km 12+596.00, u ulici Brezine, naselje Brezine, vozila će se preusmjeriti na odgovarajuće obilaske: LC 41006 (Brezine) – LC 41006 (Bujavica) – nerazvrstana cesta (Bujavica) – nerazvrstana cesta (Bujavica) – nerazvrstana cesta (Janja Lipa) i obrnuto.

POŽEGA - Badminton klub Požega je organizirao badminton turnir za seniore takmičare u dvorani Sokol. Badminton turnir je organiziran u parovima za članove kluba.

Prvo mjesto je osvojio Albert Ninčević i Ratmir Čajka.

Drugo mjesto osvojili su Mišo Budimir i Goran Bartošek.

Treće mjesto su osvojli Majin Željko i Majin Mihaela.

Četvrto mjesto su osvojil Zanetti Marin i Zlatko Paponja.

Peto mjesto su osvojili Mario Ludvig i Paponja Zlatko.

 - U organizaciji Badminton kluba Požega održati će se turnir Prvenstvo Slavonije i Baranje u parovina i pojedinačno u muškoj i ženskoj konkurenciji u dvorani Tomislav Pirc u Požegi u šestom mjesecu ove godine.

Badminton klub Požega se zahvaljuje gradu Požegi i Požeškom sportskom savezu što nam osigurava dvoranu Sokol za trening i takmičenje - rekao je trener Zdravko Kovačević.

Škola badmintona za djevojčice i dječake se održava u dvorani Sokol. Reketi, loptice i trener su osigurani od Badminton kluba Požega.

Sve informacije mogu se dobiti na mob 098 667 403

Dogodile su se tri prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 31. ožujka 2026. oko 9 sati u Kutjevu u Ulici Vinkomir, 55-godišnji vozač koji je upravljao traktorom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te prešao na suprotnu prometnu traku. Nastavio je kretanje na kolni ulaz, gdje je udario u metalnu ogradu obiteljske kuće, a zatim u kuću.

U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana, oko 14.25 sati na raskrižju DC 525 i LC 41059 u blizini mjesta Frakljevci, 64-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, dolaskom do raskrižja nije propustio sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.

Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljala 39-godišnjakinja u prednji lijevi dio vozila kojim je upravljao 64-godišnjak. Nakon udara došlo je do odbacivanja vozila kojim je upravljala 39-godišnjakinja u putni kanal.

U prometnoj nesreći vozačica je lakše ozlijeđena, a protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Pakracu u Bolničkoj ulici.

OSIJEK - Poruke i naglasci s okruglog stola „Visoko obrazovanje na stranputici“ – koji je organizirala agilna podružnica Akademskog sindikata na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – u punom su suglasju sa „Stajalištem akademskog sindikata o najavljenoj novelaciji Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“. Riječ je o programskom dokumentu koji 18. prosinca 2025. donijela Skupština Akademskog sindikata kao smjernice za djelovanje Sindikata nakon što su za treći kvartal 2026. godine najavljene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

Skup koji je održan u Klubu Knjižare NOVA otvorio izv. prof. dr. sc. Ivica Kelam, povjerenik na čelu podružnice Akademskog sindikata na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Podružnica je osnovana nedavno kao prva podružnica Akademskog sindikata na Osječkom sveučilištu, a organiziranje okruglog stola prva je njena sindikalna akcija. Nakana je okruglog stola – kako je uvodno istaknuo prof. Kelam – „razgovarati o problemima koji prvenstveno proizlaze iz Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je donesen 2022. godine, iako je njihova geneza puno duža, te ukazati na potencijalne opasnosti njegovih izmjena koje su pripremi i koje ove godine trebaju ući u proceduru u Hrvatski sabor“.

Prije otvaranje rasprave o temi okruglog stola riječ je dobio prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, inicijator osnivanja i aktualni predsjednik Akademskog sindikata, kako bi u kratkim crtama predstavio sindikat kojemu je na čelu, razloge njegova osnivanja i ciljeve koje želi ostvariti.Potreba za novom sindikalnom inicijativom koja će štititi institucije i zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nametnula se kada je postalo očigledno da je novi zakon doveo u pitanje ne samo elementarno funkcioniranje sustava nego i temeljna načela na kojima se zasniva akademski život.„Ideja za osnivanje Akademskog sindikata, kao novog sindikata u sustavu visokog obrazovanja i znanosti pojavila se – objašnjava prof. Šimpraga – kada smo shvatili da nakon donošenja loših zakona u sustavu više nema organizacije koja će u narednom razdoblju štititi sustav, odnosno, njegove zaposlenike i institucije te pomoći njegovom razvoju.“ U nastavku prof. Šimpraga navodi kako su „pravne analize zakona, koji su doneseni u proteklih nekoliko godina, pokazale su da se u pozadini niza zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja. To će u širem kontekstu donijeti dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države.“

Tema okruglog stola otvorena je izlaganjem akademika Ivice Kostovića, koji je bio predstavnik Sveučilišta u Zagrebu u postupku donošenja Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 2022. godine „kao jedan od rijetkih glasova jasno artikuliranog otpora ovakvoj verziji zakona koja je izglasana i koja je na snazi“ – tako ga je u najavi predstavio prof. Kelam. Na početku izlaganja akademik Kostović podsjetio je na činjenicu da je Senat Sveučilišta u Zagrebu Nacrt zakona, koji je izradilo Ministarstvo znanosti odbacio s obrazloženjem u kojem je navedeno 18 razloga. „Ali Senat nije samo prigovarao – nastavlja akademik – nego se opredijelio za oblik zakona koji je kao podlogu za reforme izradilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj“. Međutim, primjedbe i stavovi Zagrebačkog sveučilišta u to doba nisu bili usvojeni. „Međutim – zaključuje akademik– ako se zakon donosi bez suglasnosti ili bez ravnopravnog partnerstva s ustanovama, nastavnicima i studentima koji to trebaju provesti, onda reforma ne može uspjeti“. Nakon načelnih objašnjenja, akademik Kostović oslikao je neuspjeh zakonodavne reforme apsurdnim zgodama iz sveučilišnog života do kojih je dovelo ukidanja znanstveno-nastavnih zvanja u novom zakonu.

Izlaganje doc. dr. sc. Ivana Perkova, nastavnika na Odjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, počelo je šokantnom ocjenom da nakon tri pol godine od donošenja Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti više ne možemo govoriti u funkcionalnom sustavu znanosti i visokog obrazovanja nego o improvizoriju znanosti i visokog obrazovanja. Sumnje u pretjeranost takve ocjene brzo si se raspršile nakon što je docent Perkov svoju ocjenu potkrijepio nizom skandaloznih činjenica koje paraliziraju sustav i pretvaraju ga u improvizorij. Naveo je aktualni zastoj u radu matičnih odbora koji suzbog administrativnih zavrzlama postali kočnica u sustavu napredovanja znanstvenika. Zatim je dodao činjenicu da je izrada prijedloga kriterija za izbore na radna mjesta kasnila tri godine, a kada je taj prijedlog konačno došao, „onda se na taj prijedlog javilo dvije i pol tisuće ljudi s argumentiranim primjedbama i kritikama“, što doc. Perkov smatra očiglednim dokazom da se „negdje jako pogriješilo“. Na kraju je ukazao napostojeću praksu, koju je ilustrirao s više primjera, da su institucije u nedostatku jasnih uputa prisiljene improvizirati što onda dovodi do neujednačenih praksi, donesigurnosti, jednom riječju – do improvizorija. „Svi ti problemi“ – zaključuje docent Perkov –„proizlaze iz nejasnih, proturječnih i proceduralno teško ostvarivih odredbi Zakona o visokom obrazovanju.“

Nepovoljne učinke Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti na akademsku stvarnost doc. dr. sc. Luka Perušić sistematizira kao četiri „ozbiljna, dubinska problema“. Prvi problem predstavlja „način na koji je kroz članke i stavke unutar Zakona provedena izolacija od eksperata, odnosno od akademske zajednice od momenta izrade prijedloga zakona, metodologije kako se taj prijedlog opravdavao do same konačne izvedbe“. Time je ozakonjena izolacija ministra i Ministarstva od akademske zajednice, smatra docent Perušić. Drugi je problem destabilizacija najranjivijih skupina u sustavu, a to su asistenti i viši asistenti. Treći je problem je slabljene istraživačkih praksi i kapaciteta na sveučilištu. Na kraju docent Perušić navodi problem uspostavljanje moćne figure ministra bez popratnog mehanizma kontrole: „Ministar ima apsolutnu mogućnost u ovako postavljenom sustavu raditi što god želi i tom smislu smo potpuno u njegovoj milosti ili nemilosti“.O tome Perušić progovara izravno iz prakse: „Svi mi koji pošteno radimo, pogotovo mi koji nosimo raznorazne funkcije znamo da je sustav zapao u kaotičnost, znamo da postoje dubinska kašnjenja u pogledu svih aspekata djelovanja, isto tako znamo da se iz dana u dan donose proizvoljne odluke i dase stalno mora provjeravati s tim nekim, jednim kabinetom u kojem se ministar nalazi“. Utoliko Perušić smatra da je uklanjanje proizvoljne moći ministra nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja prioritet svake promjene postojećeg zakonskog okvira.

Prof. dr. sc. Ante Čović počeo je svoje izlaganje osvještavanjem situacije u kojoj smo se našli nakon što je Fuchsova kvazireforma sustava znanosti i visokog obrazovanja doživjela debakl na razini elementarne funkcionalnosti. To je prisililo ministra Fuchsa da krene u izmjene i dopuna Zakona tri i pol godine nakon njegova donošenja. Zakon je ostvario ciljeve zbog kojih je donesen, poništio je ustavne i civilizacijske postavke u sustavu znanosti i visokog obrazovanja što je bila nužna pretpostavka za političko podčinjavanje akademske zajednice. Utoliko, smatra prof. Čović, nije realno očekivati otpor koji bi dolazio iz pokorenih institucija sustava kao ni promjenu nosećih postavki Zakona. Upravo zato Akademski sindikat ima zadaću problem što jasnije artikulirati i šire osvijestiti kako bi se na taj način održavala otvorenom šansa da se, u okolnostima promjene konstelacije političke moći, sustav znanosti i visokog obrazovanja vrati u ustavne i civilizacijske okvire. U nastavku izlaganja prof. Čović je kroz usporednu analizu teksta starog i novog zakona egzaktno pokazao način na koji su novom zakonu eliminirane ustavne i civilizacijske vrijednosti autonomije sveučilišta, akademske samouprave i akademskih sloboda. U poanti izlaganja prof. Čović se osvrnuo na ukidanje znanstveno-nastavnih zvanja, što ocijenio kao „najskandalozniji dio Zakona“. Pritom je dao intrigantan odgovor na pitanje koji su razlozi ili motivi naveli – kako ih je nazvao – „zakonoklepce“ da ukinu znanstveno-nastavna zvanja: „Krucijalni razlog je u tome što je ukidanjem znanstveno-nastavnih zvanja zadan najteži udarac autonomiji sveučilišta. Sveučilišta su izbačena iz igre! Zašto? Zato što je do sada (…) nastavna komponenta izbora u znanstveno-nastavna zvanja bila apsolutno i u potpunosti u rukama sveučilišta, Rektorski zbor je donosio odluku o minimalnim uvjetima, svi izbori su završavali na fakultetima i na sveučilištima, a svi izbori sada završavaju na ministrovu stolu“.

U raspravi, koja se razvila nakon izlaganjâ, došla je do izražaja spremnost sudionika da se, unatoč nepovoljnim okolnostima, uključe u aktivnosti Akademskog sindikata na tragu programskih stavova Akademskog sindikata te u skladu s uvidima koji su izneseni u izlaganjima za okruglim stolom.

ZAGREB - U Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski obilježeno je 20 godina orkestra 100 tamburaša. Ove godine pod novim imenom – Slavonska rapsodija, ali sa starim članovima koji su već godinama dio ove tamburaške rapsodije.

Orkestri iz Slavonskog Broda, Požege, Osijeka uz brojne druge pridružene članove iz cijele Hrvatske te dva člana iz Mostara i ove su godine neumorno vježbali i pripremili još jedan nezaboravan koncert. Pod vodstvom Damira Butkovića i Marka Sesara orkestar se predstavio oduševljenoj publici, a uz brojne soliste iz orkestra, na koncertu su nastupili Renata Sabljak, Darko Ergotić, Željko Lončarić Žec, Neno Belan te Slavonske dive – Marija Pavković Snaša, Vlatka Kopić Tena i Viktorija Kulišić Đenka.

Tamburaši su u Zagrebu proveli 4 predivna dana kako bi zajednički uvježbali program, a dan prije koncerta u Lisinskom, orkestar je zasvirao u Sportskoj dvorani u Mariji Gorici.

Na koncertu su i ove godine sudjelovali naši tamburaši iz Kutjevačkog tamburaškog orkestra, a mi im ovim putem čestitamo što su dio „Hrvatske tamburaške reprezentacije“ koja je ove godine okupila 115 tamburaša.

U ovoj godini, orkestar 100 tamburaša očekuju još dva važna nastupa – koncert u Europskom parlamentu u Bruxellesu te koncert na Vinkovačkim jesenima.

POŽEGA - Lokalna razvojna agencija Požega - Lo-Ra Požega objavila je natječaj za odabir korisnika Poduzetničkog inkubatora Požega ili najam prostora po komercijalnim uvjetima. Pravo na korištenje usluga u Poduzetničkom inkubatoru Požega imaju sve pravne i fizičke osobe – poduzetnici uključujući i znanstvene institucije sukladno Pravilniku o radu poduzetničkog inkubatora, definiranju načina pružanja inkubacijskih usluga te utvrđivanju kriterija za odabir korisnika Poduzetničkog inkubatora Požega koje žele obavljati ili obavljaju djelatnost unutar inkubatora te razvijaju ili žele razvijati projekt.

Predmet ovoga Natječaja je najam:

– 1 uredskog prostora veličine 17,7 m² – Ured 9 (U9) – dostupan od 6. svibnja 2026. godine
– 1 proizvodne hale veličine 153,9 m² – Hala 3 (H3) – dostupna od 4. svibnja 2026. godine

Tradicionalno u vrijeme blagdana brojni će poslodavci svojim zaposlenicima isplatiti novčani
dodatak, poznatiji i kao uskrsnica. Kao i kod božićnice, riječ o novčanom neoporezivom
dodatku koji zaposlenici primaju u vrijeme blagdana, a sve kako bi im taj period bio
jednostavniji i naprosto ljepši.
Naime, za vrijeme blagdana redovito se bilježi pojačano trošenje budući da blagdanski stol
podrazumijeva bogatiju ponudu hrane i tradicionalnih namirnica koje nisu nimalo jeftine.
Građani tako uoči Uskrsa izdvajaju više novca za osnovne potrepštine, ali kupuju i veće
količine jaja, šunke, povrća, kolača i drugih namirnica koje su u ovo vrijeme tradicionalne na
stolu.
No, upravo zbog ovih povećanih troškova, uskrsnica mnogima predstavlja dobrodošlu
financijsku pomoć koja olakšava pripremu i omogućuje da blagdan provedu u opuštenijem i
svečanijem ozračju.
Iako je dijeljenje božićnice djelatnicima znatno uvriježenija praksa i svojevrsni standard u
brojnim tvrtkama, posljednjih godina primjetan je rast broja poslodavaca koji zaposlenima
isplaćuju i uskrsnicu. Iako još uvijek nije toliko “popularan” kao božićnica, ovaj oblik dodatne
nagrade sve se češće uvodi kao znak pažnje i podrške zaposlenicima, osobito u razdoblju
povećanih troškova tijekom blagdana.
Tim povodom posao.hr proveo je anketno istraživanje, a sve kako bismo doznali kakav stav i
očekivanja imaju ljudi u Hrvatskoj. Anketa je distribuirana kroz društvene mreže, kao i na
portalu posao.hr.
Kroz anketu smo postavili nekoliko pitanja ispitanicima, poput očekuju li uskrsnicu kod
trenutačnog poslodavca, u kojem obliku trenutačni poslodavac isplaćuje uskrsnicu, kolika je
bila prosječna vrijednost uskrsnice koju su ranijih godina primili i slično.
Krenimo redom.
Koliko zaposlenika doista očekuje uskrsnicu?
Na pitanje “Očekujete li uskrsnicu kod trenutnog poslodavca”, od ukupnog broja ispitanika
njih 51,96 posto odgovorilo je potvrdno, 43,81 posto ne očekuje, dok njih 4,23 posto ni ne
razmišlja o tome.
Prema rezultatima ankete o načinima isplate uskrsnice, najčešći oblik i dalje je novčana
isplata, koju prima 40,18 posto ispitanika. Vrlo blizu tome je i udio onih čiji poslodavci uopće
ne isplaćuju uskrsnicu, što je navelo 41,99 posto sudionika. Poklon bon kao oblik uskrsnice
prima 13,90 posto ispitanika, dok je paket s prehrambenim proizvodima znatno rjeđi i
pojavljuje se u tek 0,91 posto slučajeva. Manji dio ispitanika, njih 3,02 posto, naveo je da
uskrsnicu dobiva u nekom drugom obliku.

Većina želi novčanu isplatu
Na pitanje “Kolika je bila prosječna vrijednost uskrsnice koju ste ranijih godina primili?” s
jednom mogućnošću odabira, 27,40 posto ispitanika istaknulo je kako su primili između 50
do 100 eura uskrsnice. Njih 18,43 posto primilo je između 101 i 200 eura, 6,34 posto
ispitanika primilo je između 201 i 400 eura, dok je njih 2,72 posto primilo više od 400 eura
uskrsnice. Manje od 50 eura primilo je 14,20 posto ispitanika, 9,67 posto nije željelo ponuditi
odgovor, dok je 21,15 posto ispitanika odgovorilo “drugo”.
Rezultati ankete o percepciji pravednosti raspodjele uskrsnica među zaposlenima unutar
jedne tvrtke pokazuju podijeljena mišljenja među zaposlenicima. Najveći udio ispitanika, njih
35,05 posto, smatra da su uskrsnice pravedno raspoređene i da svi dobivaju jednako. S
druge pak strane, 31,42 posto sudionika ističe kako to nije slučaj te da neki zaposlenici
dobivaju više. Istodobno, značajan dio ispitanika, njih 33,53 posto, nije sigurno ili nema
jasan stav o ovom pitanju.
Nadalje, naša je anketa pokazala i snažnu preferenciju zaposlenika prema novčanoj isplati
kada je riječ o načinu isplate uskrsnice. Čak 91,84 posto ispitanika navodi da bi, kada bi
mogli birati, željeli uskrsnicu u obliku novčane isplate. Znatno manji udio, 4,53 posto, odlučio
bi se za poklon bon, dok je tek 0,91 posto sudionika odabralo košaricu s proizvodima.
Preostalih 2,72 posto ispitanika navelo je neki drugi oblik uskrsnice.
Znači li izostanak uskrsnice i promjenu posla?
Rezultati ankete pokazuju da većina naših ispitanika nije mijenjala posao zbog boljih
pogodnosti poput uskrsnice ili božićnice. Naime, 69,18 posto sudionika u anketi izjavilo je da
takvi benefiti nisu bili razlog za promjenu zaposlenja. S druge pak strane, 24,77 posto
ispitanika navodi da su ipak promijenili posao potaknuti boljim materijalnim pogodnostima.
Manji dio, njih 6,04 posto, nije želio odgovoriti na ovo pitanje.
Rezultati ankete ukazuju na to da bi izostanak uskrsnice imao značajan utjecaj na
zadovoljstvo većine zaposlenika. Gotovo polovica ispitanika, njih 49,85 posto, navodi da bi
bila izrazito razočarana kada ove godine ne bi dobila uskrsnicu.
Uz to, 29,00 posto pak ističe da bi bili donekle razočarani. S druge strane, 8,46 posto
sudionika smatra da im to ne bi imalo veći značaj, dok 9,67 posto navodi da ih izostanak
uskrsnice uopće ne bi pogodio. Najmanji udio ispitanika, 3,02 posto čak ističe da bi bili
zadovoljni jer bi to značilo uštedu za poslodavca.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je početak isplate
uskrsnice u iznosu od 100 eura za gotovo 90 tisuća zaposlenika u sustavu
obrazovanja i znanosti.
Konkretnije, prema podacima Ministarstva, uskrsnicu će primiti više od 70 tisuća zaposlenika
u školskim ustanovama. Isti iznos bit će isplaćen i za više od 15 tisuća zaposlenih u sustavu
visokog obrazovanja te za više od 2 tisuća djelatnika u sustavu znanosti.

Osim toga, poznato je i da će neke jedinice lokalne samouprave podijeliti uskrsnice za
umirovljenike. Nadalje, poznato je da Grad Zagreb svake godine, sukladno važećoj Odluci o
socijalnoj skrbi, isplaćuje uskrsnicu i božićnicu različitim kategorijama korisnika novčanih
naknada, uključujući umirovljenike, korisnike doplatka za pomoć i njegu te osobne
invalidnine, korisnike nacionalne naknade za starije osobe, hrvatske branitelje, osobe sa
statusom roditelja njegovatelja ili njegovatelja, korisnike domova za starije osobe i
organiziranog stanovanja, osobe s invaliditetom, korisnike doplatka za djecu bez jednog
roditelja te korisnike inkluzivnog dodatka.
Savjetujemo da provjerite službene stranice grada ili općine u kojemu imate prebivalište
kako biste se informirali o uvjetima i kriterijima te provjerili jeste li i sami među onima koji
ostvaruju pravo na uskrsnicu.
Izvor fotografija: Canva, Pexels

PLETERNICA - „Osnaživanje mladih u ruralnim sredinama – poduzetništvo i edukacija“ naziv je novog projekta koji donosi nove prilike za mlade u ruralnim sredinama kroz edukaciju, razvoj poduzetničkih vještina i poticanje samozapošljavanja, a čija je početna konferencija održana u Pleternici u organizaciji udruge Mladi za mlade Pleternice, koja je i nositelj projekta, uz podršku projektnih partnera, Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije.

 - Grad Pleternica kontinuirano ulaže u mlade i podržava projekte koji im stvaraju nove prilike. Mladi su ključ razvoja svake zajednice, a ovakvi projekti doprinose jačanju poduzetništva, stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja i ostanku mladih u ruralnim sredinama- izjavila je gradonačelnica Pleternice Marija Šarić.

Cilj projekta je osnažiti mlade iz ruralnih područja kroz edukativne radionice, mentorstvo i praktične aktivnosti kako bi razvili vlastite poslovne ideje, prilagodili ih lokalnom tržištu te dugoročno doprinijeli razvoju lokalne ekonomije i kvaliteti života u ruralnim sredinama.

Projekt, financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, provode udruga Mladi za mlade Pleternice, Savjet mladih Grada Pleternice i Savjet mladih Požeško-slavonske županije, koji su ujedno i aktivni dionici u radu s mladima i stvaranju novih prilika za njihov ostanak i razvoj u lokalnoj zajednici.

 - Ovaj projekt ima poseban značaj jer mladima u ruralnim sredinama pruža konkretna znanja i prilike za razvoj vlastitih ideja te pokretanje poslovnih inicijativa. Posebno nas veseli što je naš rad prepoznat na nacionalnoj razini – u okviru godišnjeg izvješća Ministarstva znanosti i obrazovanja o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih, Savjet mladih Požeško-slavonske županije uvršten je među osam primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj i u 2023. i u 2024. godini, u konkurenciji od približno stotinu aktivnih savjeta mladih. To nam predstavlja snažan poticaj za daljnji rad i provedbu projekata usmjerenih na mlade – istaknula je Lara Mandić, predsjednica Savjeta mladih Požeško-slavonske županije.

Predsjednica Savjeta mladih Grada Pleternice Nikolina Lucić naglasila je kako će novi saziv Savjeta mladih poseban naglasak staviti na aktiviranje mladih i njihovu veću vidljivost u društvu. -  Kao novi saziv Savjeta mladih Grada Pleternice želimo raditi na većoj vidljivosti mladih, njihovom uključivanju u društveni život te poticanju na sudjelovanje u projektima i edukacijama, posebno u području poduzetništva. Smatramo kako upravo kroz ovakve projekte mladi mogu dobiti priliku za razvoj i ostanak u svojoj sredini.