Prikazujem sadržaj po oznakama: župan tomašević

VALENTINA ERAK BILA JE ZAPOSLENICA SERVISA ZA ČIŠĆENJE KOJI JE IZMEĐU OSTALOG ČISTIO I DOM ZDRAVLJA U POŽEGI -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević zbog mnoštvo objeda i laži, te potpuno netočnih informacija koje su pokrenuli i objavljivali neki mediji, sazvao je tiskovnu konferenciju i iznio činjenice, koje vijest oko otpuštanja čistačice stavljaju u sasvim drugi odnos. Nije imao do sada običaj reagirati na medijske napise, ali sada mora izaći u javnost radi iznošenja istine. Pojedinci i mediji koji su to iznosili sigurno nisu željeli dobro ovoj Požeško-slavonskoj županiji, nego samo napraviti aferu i tamo gdje je nema.

Na medijsku hajku koja se vrši desetak proteklih dana moram reagirati, istakao je župan Tomašević i istaći: - Župan Tomašević nije otpustio čistačicu Valentinu Eraković iz Doma zdravlja požeško-slavonske županije, ustanove kojoj je osnivač Požeško-slavonska županija, jednostavno jer ona nije nikada niti radila u Domu zdravlja. Valentina Eraković bila je zaposlenica servisa za čišćenje Slavonija servis, koji je imao ugovor s Domom zdravlja o čišćenju prostorija i na tim poslovima je ona radila. Dom zdravlja je zbog ušteda od gotovo 200 tisuća kuna odlučio da će ubuduće sam organizirati čišćenje prostorija sa svojim osobljem, dobio odobrenje nadležnog ministarstva za otvaranje radnih mjesta i raspisao natječaj za zapošljavanje dvije čistačice. Na natječaj se javilo više kandidata, pa i imenovana gospođa Eraković, no ona je u to vrijeme još bila zaposlena osoba, a prioritet pri zapošljavanju imale su nezaposlene osobe, one koje su to potkrijepile potvrdom o nezaposlenosti. Zaposlena je nezaposlena osoba, supruga hrvatskog branitelja – rekao je župan Tomašević dodajući da su s vlasnikom servisa bili u pregovorima i on je bio voljan gospođu Eraković zadržati i pronaći joj posao na drugom mjestu u Požegi u istom servisu. Direktor tvrtke Slavonija servis joj je ponudio radno mjesto u Požegi, no ona je odbila jer je istakla da je riješila svoj posao.

- Moj posao u ovoj županiji temelji se na razvoju i suradnji, dobrobiti ove županije, brizi kako privući europske projekte i tako će biti i ubuduće dok god ja jesam župan. Možda neki drugačije misle, ali sačekat će malo. Tko se želi baviti politikom, postoje za to izbori, pobijede i dobiju svoje mjesto – dodao je župan Tomašević na kraju o čestim pitanjima hoće li dati ostavku na mjesto župana.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

GORNJA OBRIJEŽ - Komemoracijom kod spomen-kapelice u Gornjoj Obriježi obilježena je tužna obljetnica. Prije 25 godina je u zasjedi i sukobima s neprijateljem u Batinjanima i Gornjoj Obriježi poginulo 19 hrvatskih branitelja. Od 6.10 do 16.10. 1991. Pakrac je bio u potpunom okruženju kada su pobunjeni Srbi blokirali tada jedinu komunikaciju Pakraca s ostatkom hrvatske na relaciji Prekopakra - Gornja Obrijež - Veliki Banovac - Ploštine - Brekinska - Gaj - Kutina. Prvi put ove godine održana je komemoracija u organizaciji Udruge djece branitelja domovinskog rata Pakrac koji su preuzeli organizaciju obilježavanja od Udruge roditelja hrvatskih branitelja domovinskog rata Pakrac-Lipik. Prethodno komemoraciji izaslanstvo Grada Lipika predvođeno gradonačelnikom Vinkom Kasanom, Grada Pakraca predvođeno gradonačelnicom Anamarijom Blažević i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik položili su vijence na spomeniku poginulim braniteljima u Batinjanima, na spomeniku poginulim braniteljima u Velikom Banovcu i kod spomen-ploče poginulog branitelja Drage Živančeva u Gornjoj Obriježi. Vijence za 19 poginulih hrvatskih branitelja položili su župan požeško-slavonski Alojz Tomašević te gradonačelnici Vinko Kasana i Anamarija Blažević s predstavnicima Udruga s pakračko-lipičkog područja.

Nakon prigodnih govora održana je sveta Misa za sve poginule branitelje Pakraca i Lipika. U komemoraciji su sudjelovali osnovnoškolci i srednjoškolci iz Lipika i Pakraca, odnosno učenici osmih razreda OŠ „Lipik“ i OŠ „Braće Radića Pakrac“ među kojima su bili učenici područja Donje i Gornje Obriježi te učenici Srednje škole Pakrac.

Tragičnih događaja iz ratne jeseni 1991. koji su prethodili i slijedili nakon stradavanja 19 branitelja prisjetio se pukovnik HV-a Božidar Lujanac pri čemu je na kraju obraćanja zatražio da se brigadir Stjepan Širac posthumno unaprijedi u čin generala te oda priznanje svim braniteljima Lipika i Pakraca jer su na ovom području zaustavili banjalučki korpus JNA i spriječili neprijatelja da presjeku Slavoniju izbijanjem na Mađarsku granicu kod Virovitice.

Župan požeško-slavonski Alojz Tomašević istaknuo je kako će se nastaviti zalagati za odličje „Zapadna Slavonija“ kojom će biti odlikovani svi branitelji koji su sudjelovali u obrani ovog područja na kojem su tijekom 1991. godine provedene jedine uspješne oslobodilačke akcije HV-a. Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, ispred Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik pohvalio je trud svih koji nastoje da ovi događaji i obljetnice na obranu Lipika i Pakraca od agresora nikad ne zaborave. Gradonačelnica Pakraca istaknula kako se s ponosom treba prisjećati svih obljetnica događaja tijekom obrane Lipika i Pakraca jer su ova dva grada heroji, Lipik kao prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu i Pakrac kao grad u kojem je obrana domovine započela.

Tekst/foto: Gordan Vukić

ODRŽANA REDOVNA KOORDINACIJA ŽUPANA S NAČELNICIMA OPĆINA I GRADONAČELNICIMA GRADOVA -

Prvi puta Županija dobila bezuvjetno mišljenje revizije o financijskom poslovanju

POŽEGA - Svoju redovnu koordinaciju s načelnicima općina Brestovac, Velika, Jakšić, Kaptol i Čaglin te gradonačelnicima gradova Lipik, Pakrac, Požega, Pleternica i Kutjevo održao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Koordinaciji su nazočili i njegovi zamjenici Željko Jakopović za gospodarstvo i Ferdinand Troha za društvene djelatnosti. Načelnici i gradonačelnici župana izvještavaju o svim aktivnostima, događanjima i projektima koje poduzimaju u svojim sredinama, a od župana dobivaju pomoć i koordinaciju, te saznanja o projektima na kojima radi županija. - Sve je u cilju našeg zajedničkog rada na projektima i zajedništva u djelovanju - naglasio je župan Tomašević.

Koordinacija je bila potrebna jer općine, gradovi i županija imaju niz pripremljenih projekata koji su čekali otvaranje natječaja. - Pripremamo se za otvaranje velikog broja natječaja krajem lipnja i početkom srpnja, koji će se otvoriti za ruralni razvoj i za druge mjere poticaja koje će se moći ostvariti. Poznajemo tu materiju i naše agencije u županiji, a tako i sama županija ali i svi naši gradovi i općine već sada dobivaju pohvale ministarstava o ažurnosti i spremnosti za projekte i privlačenju sredstva. Pakrac i Lipik kao dva grada su pohvaljeni za prihvat sredstava za očuvanje okoliša kao najbolji u Hrvatskoj - iznio je pohvale župan Tomašević navodeći kako sve naše jedinice lokalne samouprave sada posluju stabilno, računajući i županiju, koja se konsolidirala, te ostvarila i 3 milijuna kuna ušteda. Neke od općina su grcale u problemima i dugovima, a i grad Kutjevo. - Danas naše općine Velika i Čaglin, te grad Kutjevo više nisu u dugovima, dubioze su riješene, gotovo da više nema niti jedne kune duga. Općina Velika nije više niti kunu dužna, grad Kutjevo, gdje je došao mladi gradonačelnik Budimir, kroz nepune dvije godine sanirao je dugovanja sedam milijuna kuna, danas se plaća sve na vrijeme, svim dobavljačima i financijska situacija je u Kutjevu stabilna. Isto tako i u Čaglinu je situacija stabilna, gdje je mladi načelnik Bardač kroz godinu i pol dana promijenio naslijeđenu lošu organizaciju i vođenje općine, prazne financije, a sada je bez i jedne kune duga – naglašava župan Tomašević.

Župan Tomašević posebno je zadovoljan što je valjda prvi puta u povijesti Požeško-slavonska županija dobila bezuvjetno mišljenje Državne revizije o poslovanju i financijskom poslovanju. - Ponosan sam na izvješće Državne revizije koje govori da se financijama upravljalo pažnjom dobrog gospodara. To je za nas važno i jako bitno jer se spremamo za fondove, a ako su financije stabilne i revizorska izvješća dobra onda možemo aplicirati na projekte i eventualno zadužiti se zbog nekog određenog projekta kojega treba sufinancirati, a projekata puno ima – istakao je župan Tomašević navodeći da je prije nekoliko dana županiji odobreno deset projekata preko Fonda za energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša koji idu ovih dana u realizaciju, a radi se školama i đačkim domovima.

Koordinacija je analizirala i stanje u vatrogastvu, kao segmentu koji je jako bitan za županiju, da besprijekorno funkcionira u potrebama požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda i ugroza ljudskih života i materijalne imovine. Radom vatrogastva u cjelini su zadovoljni. Župan Tomašević je obećao i uspostavu već ranije spominjanog kalendara događanja u općinama, gradovima i županiji, kako se nebi ponovno preklapala velika događanja u tim sredinama. - To nije dobro zbog građana, naših turista i posjetitelja, ali i vas iz medija. Ima dovoljno subota i nedjelja da se ta sva događanja kroz godinu rasporede i da omogućimo građanima da ih posjete, a imamo ih sve više i sve bogatiji program, od fišijada, kulenijada, slaninijada i dr. – obećao je župan Tomašević više koordinacije oko manifestacija i događanja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MINISTAR TURIZMA ANTON KLIMAN U RADNOJ POSJETI POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI -

POŽEGA – Novi ministar turizma Anton Kliman boravio je u radnoj posjeti Požeško-slavonskoj županiji i turističkim resursima Požeštine. U Velikoj vijećnici županije njegov domaćin, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević priredio mu je susret sa svim gradonačelnicima i načelnicima, direktorima Turističkih zajednica i svim gospodarstvenicima koji rade i privređuju u turizmu. Župan Tomašević je posebno istakao male iznose sredstava koje godinama ministarstvo turizma izdvaja za razvoj kontinentalnog turizma čime je taj razvoj usporen. Načelnici općina, gradonačelnici gradova su ministru iznijeli sve projekte koji su planirani i za koje traže potpore ministarstva. – Razgovarali smo o našim mogućnostima i projektima. S ovog sastanka može ići poruka da se zajednički možemo prezentirati i na širem turističkom tržištu, pomognemo razvoju gospodarstva, posebno OPG-ima da krenemo, pokrenemo sami sebe da bi mogli dobiti i potporu ministarstva – istakao je župan Tomašević koji je ministru poklonio Monografiju Požege.

- Mi smo zainteresirani za razvoj kontinentalnog turizma, prepoznati ovu destinaciju koja ima jako puno potencijala. kroz ovo prošlo vrijeme to je sve skupa bilo zapostavljeno. Najviše nas veseli što ima entuzijazma za razvoj turizma na ovom području, posebno sa konkretnim projektima OPG-a, Ergele Lipik, o mnoštvu projekata gradova koji su ih kandidirali na fondove. Ministarstvo suportira i sufinancira sve ove projekte koji se nude u ovoj županiji, no čini mi se da nismo dovoljno organizirani. To moramo napraviti u slijedećem periodu – kaže ministar Kliman, i dodaje da se ovo prirodno i dobro što ima, a to je eno-gastro ponuda, no mora se napraviti još prepoznatljivija i dostupnija u svakom kutu Hrvatske i bude naš izvozni brand, jer turizam je izvoz na kućnom pragu.

- Mislimo ozbiljno povezati zeleno-plavu Hrvatsku, da se proizvodi s ovog područja nude u našim hotelima ljeti. Počeli smo s ministarstvom poljoprivrede razvijati tu cijelu priču, formirali radnu grupu koja tu priču razvija u projekt. Pred nama je jedan veliki posao koji smo započeli i nadam se da ćemo ga završiti na pravi način. Hrvatski proizvod mora biti u hrvatskom hotelu na stolu. Danas u Hrvatskoj, sutra u Europi, jer kada nekoga naučite na dobar eno-gastro proizvod, možete ga plasirati i nakon sezone u države gostiju – istakao je Kliman i najavio promjenu Zakona o turističkim zajednicama koji će svakako biti izdašniji za kontinentalni turizam, ne na uštrb nikoga, nego upravo da se ponuda kontinenta bolje plasira.

U nastavku posjetio je Požešku biskupiju, neke sakralne objekte, Turističko imanje Zlatni Lug, vinske podrume Kutjeva d.d.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SKUPNI GOSTINJSKI HUMANITARNI LOV U LOVIŠTU ZAPADNI PAPUK  -

LEŠTAT – Drugu godinu požeško-slavonski župan organizira skupni humanitarni lov prije Božića u kojem sva ulovljena divljač bude darovana Caritasu Požeške biskupije. Lov je održan u lovištu Zapadni Papuk a gosti su osim lovaca bili gospodarstvenici, čelnici jedinica regionalne i lokalne samouprave, društveno politički djelatnici, te prijatelji Požeško-slavonske županije. Lovilo se kroz dva pogona, u jednom se pucalo 15 puta, a odstrijeljen je jedan vepar i dvije nazimice. U drugom pogonu pucalo se 12 puta  a odstrijeljena su dva divlja praseta.

Svim lovcima koji nisu imali lovačke sreće i uspješan odstrel ovaj puta župan Alojz Tomašević je zaželio više lovačke sreće drugi puta, a zahvalio se svima koji su u organizaciji ovoga lova sudjelovali ali i svima koji su u lovu sudjelovali, posebno brodsko-posavskom županu Danijelu Marušiću, te prijateljima iz Škabrnje, ali i svim požeškim gospodarstvenicima. – Iskoristili smo ovaj predivni dan s ciljem jednog gostinjskog lova na kojem su se okupili prijatelji naše županije i brojni gospodarstvenici. Ovaj cijeli ulov dajemo u humanitarne svrhe, kako bi pomogli i uljepšali ove predblagdanske dane i ljudima u potrebama, da i oni uživaju u blagdanskim danima. Svi ste bili korektni i izvrsni lovci, dobro smo se družili, sve je prošlo sretno i nitko nije stradao, a ulov je ovdje pred nama – istakao je župan Tomašević za vrijeme obveznog poklona ulovljenoj divljači, koji je dio ceremonije nakon lova i ujedno zahvala božicama sreće i lova. Župan je sve pozvao na nastavak druženja, a kako nema na ovoj lokaciji u Papuku signala za mobitel, svi se mogu slobodno opustiti a na mobitel javiti i sutra.

Lovci su si sami priređivali obvezni lovački ražanj, vratni kotleti, carsko meso i kobasice na ražnju koje se peče na vatri, a peklo se i pitomo prase. Uz dobar ražanj išla su i odlična vina Slavka Perić iz Velike. Župan se pokazao i kao odličan domaćin i nakon lova, a uz tamburaše Bisernica i sam župan je zapjevao.

RAZGOVOR S POVODOM: novih ideja za razvoj srednjoškolskog obrazovanja požeško-slavonskog Župana Alojza Tomaševića -

DANAS UČENICI PO ZAVRŠETKU ŠKOLOVANJA NISU SPREMNI ZA SUDJELOVANJE U PROCESU PROIZVODNJE, SAMOSTALNOG PRIVREĐIVANJA I SAMOSTALNOG VOĐENJA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA

POŽEGA – Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević već jedno vrijeme zalaže se za neke promjene u srednjem školstvu, a svoju viziju uloge srednje školskog obrazovanja priprema kao projekt koji bi na primjeru dobre prakse u srednjim školama naše županije pokazao i ostatku Hrvatske. Koja je njegova vizija i što taj projekt donosi, pokušali smo saznati u razgovoru s županom Tomaševićem.

Što vaša vizija i projekt koji se izrađuje donosi našem srednjoškolskom obrazovanju?
- Od kada sam postao župan, ali promišljajući i prije dok sam radio u MORH-u gdje se provodila i obuka i školstvo, bio sam i zapovjednik učilišta Hrvatske kopnene vojske, shvatio sam važnost obrazovanja. Odmah u startu kažem da bez dobrog srednjoškolskog i višeg obrazovanja mi ne možemo pokrenuti naše gospodarstvo. Ako odgovaramo na pitanje kako pokrenuti našu poljoprivredu, naše gospodarstvo u Slavoniji, odgovore možemo dobiti samo kroz znanost i obrazovanje djece u srednjim školama. Dobar primjer imamo u nekim europskim zemljama i možemo se fokusirati na nama blisku Austriju, koja je prihvatljiva kroz sve segmente. Njihov model koji smo vidjeli u Štajerskoj pokazuje da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj poljoprivrede a to je prihvatljivo i temelj u Hrvatskoj. Na tom tragu radimo već dvije godine, želimo uspostaviti nekoliko drugačijih pristupa, promijeniti kurikulum i aktivnosti sve sa ciljem da djecu koja završavaju srednju školu pripremimo da budu dobri gospodarstvenici.

Što ste do sada pripremili u tom projektu?
- Pripremili smo jedan dokument koji ću uskoro odnijeti ministru znanosti i obrazovanja sa promišljanjima kako mi našu poljoprivrednu županiju zamišljamo. Naša poljoprivredna škola uskoro slavi 130 godina postojanja, i kada pogledamo dokument kada se škola osnivala, taj dokument je primjenjiv i danas ali ga trebamo staviti u punu funkciju. Razvojna agencija Panora izrađuje projekt kako u budućnosti treba izgledati Poljoprivredna škola u suradnji s profesorima i ravnateljicom. Danas imamo zgradu, poljoprivredno zemljište od 120 ha, djecu obučavamo za poljoprivrednike a na školi nemamo farmu krava. Da bi pokazali i dokazali da se može živjeti od 25 muznih krava moramo uspostaviti takvu farmu krava simentalske pasmine i riješiti preradu mlijeku. Jer tu će učenik dobiti odgovore kako će upravljati svojim gospodarstvom. Učenik će dnevno živjeti i praktično raditi na farmi, jer sada učenici završavaju a da nisu vidjeli ni tele ni mlijeko. Uz farmu će biti i moderna izmuzilište i poluotvorene štale od prirodnih materijala. Želimo pokazati i svinjogojstvo, a najbolji model razvoja je naša crna slavonska svinja fajferica. Škola može biti mjesto gdje će se učiti što je to crna slavonska svinja koja sve više postaje prihvatljivija, za uzgoj ali i za prehranu stanovništva jer sve više se pokazuje da je to meso puno prihvatljivije. Predviđamo i izgradnju 600-tonske hladnjače u kojima se moraju obučiti upravljati hladnjačom, jer toga kadra trenutno nedostaje, nema radnika za rad u hladnjačama, te pakiranje i dalju preradu tog voća iz hladnjače. Uspostavit ćemo i uz kemijski kabinet koji postoji i pedološki laboratorij, gdje bi naši poljoprivrednici mogli izvršiti analize tla i dobiti prave savjete kako ga poboljšati. Želimo postići da se nakon završetka školovanja učenik može na svom gospodarstvu upustiti u voćarstvo, stočarstvo i preradu svojih proizvoda, kako voditi gospodarstvo i zarađivati. Učenike koji završavaju takvo školovanje, sada prijatelje, želimo poučiti da se sutra povezuju, da osnivaju zadruge, da se povežu i tako dobivamo odgovor kao opstati i ostati u našoj Slavoniji.

Isticali ste i hvalili škole koje su već osnovale učeničke zadruge, a predlažete i način kako te zadruge mogu postati i samoodrživ projekt dodatnim povezivanjem i međusobnim korištenjem njihovih proizvoda i usluga?
- Zakon dozvoljava, pomaže i stimulira osnivanje učeničkih zadruga, a osnivanjem takvih zadruga, a najbolji primjer je Učenička zadruga škole u Brestovcu, poznata već na nivou Hrvatske, obučavamo dijete da nešto stvara. Bilo cvijet, luk, pekmez od šljiva, ali ta djeca znaju da su nešto stvorila, a zakon im omogućava da i to stave na tržište. Mogu ga prodavati u Đačkom domu, gdje će učenici jesti pekmez i kompot što su proizveli drugi učenici, mogu proizvoditi za školske kuhinje. Kada budu i druge škole osnovale svoje zadruge možemo ih povezati u zajednicu zadruga i otvoriti im prodavaonicu u Požegi ili drugdje, gdje će prodavati svoje proizvode. Na taj način ćemo motivirati djecu i pozvati građane i roditelje neka kupe ponuđene proizvode. Zadruga dobiva financijska sredstva za dalji razvoj ili putovanje djece da vide kako to drugi rade. Tako mogu postati samodostatni. U to planiramo uključiti i ostale srednje škole koje u tom procesu mogu odraditi svoje poslove, informatizaciju, marketing, obrtničke škole ostale potrebne proizvode, izrade aplikacija za proizvodnju, aplikacija za projekte, organizirati školovanje za starije poljoprivrednike i dr. Želimo da naša Poljoprivredna škola postane brand, da se kaže, da ja sam završio tu poznatu poljoprivrednu školu i bude ponosan da je završio tu školu u Požegi. Želimo da bude poznata i prepoznatljiva u Slavoniji i Hrvatskoj.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MUZEJ U LONCU SUOČIO POŽEŠKOG GRADONAČELNIKA I ŽUPANA -

 POŽEGA – Već poznato natkuhavanje i dvoboj poznatih ličnosti u Muzeju u loncu suočili su se požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. U pješačkoj zoni onu su se natkuhavali u pripremi Slavonske peke, najkvalitetnijeg dijela kotleta kojeg su pekli, začinjavali i servirali građanima kao male zalogaje.

 Da su se obojica dobro snašla u ulozi kuhara, župan Tomašević je priznao da „svaki dan kuha kod kuće“ a gradonačelnik Neferović netom oženjen već je savladao tajne kuhanja, potvrdili su zadovoljni građani koji su degustirali ukusne zalogaje.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ŽUPAN TOMAŠEVIĆ ODRŽAO REDOVNU KOORDINACIJU S NAČELNICIMA I GRADONAČELNICIMA -

 POŽEGA – Na redovnoj koordinaciji požeško-slavonski župan Alojz Tomašević izvijestio je općinske načelnike i gradonačelnike s područja Požeško-slavonske županije o pristupanju županije zajedničkoj tvrtci za zbrinjavanje otpada koja se formira za tri županije, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i dijelom za Sisačko-moslavačku.

– Upravo sam potpisao ugovor s još dva župana oko uspostave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Zakon je naložio da jedan od tri takva centra u Slavoniji ili 11 u cijeloj RH, za nas najbliži bude u Šaguljama na području grada Nova Gradiška. Tvrtka počinje poslovati a riješili smo modele upravljanja i funkcioniranja. Za sada je jedan zaposlenik koji će brinuti oko formiranja, a Požeško-slavonska županija ulaže u tvrtku oko 120 tisuća kuna slijedeće godine. Izgradnju odlagališta s 90% financira Fond za zaštitu okoliša, a tri županije ostalih 10% ovisno o veličini i broju stanovnika županija. Otpad će se prikupljati za našu županiju u dva centra za deponiranje otpada u Požegi i Pakracu i transportirati u Šagulje gdje će biti centar za gospodarenje s tim otpadom. Ta tvrtka će morati poslovati pozitivno, a sva sredstva i financije koje se ostvare u pravilu će se reinvestirati u nova postrojenja, ili pojeftinjuju onaj trošak prijevoza od obrade otpada – ističe župan Tomašević te dodaje da tvrtka treba biti spremna za rad u 2018. godini i preuzimati otpad s područja ove tri županije. Ne očekuje se zbog novog sustava da će prikupljanjem otpada poskupjeti za građane zbog te nove situacije u cijelom lancu zbrinjavanja i prerade otpada.

 Načelnici i gradonačelnici podržali su primjedbe koje je iznio župan na prijedlog novog Zakona o turizmu, koji bitno mijenja raspodjelu sredstava od boravišne pristojbe u korist HTZ-a a na štetu TZ općina i gradova. I ova mala sredstva time bi se akumulirala u HTZ-u, a TZ općina i gradova sa samo 25% sredstava nebi mogle više funkcionirati, što bi se svakako odrazilo na dalji razvoj turizma.

Saborski zastupnik Franjo Lucić podržao je prijedlog da se bista dr. Andriji Štamparu premjesti u krug Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije jer njemu kao čovjeku koji je razvijao javno zdravstvo to mjesto i pripada. On je i onda kada su dobili obavijest da se daje bista kao poklon grada Zagreba predlagao da se u njegovom rodnom Drenovcu samo obilježi kuća i stavi manja bista, a da se ova svakako postavi u Požegu i to ispred Doma zdravlja, bolnice ili zavoda za javno zdravstvo. Zašto je to tadašnji gradonačelnik grada Požege Ronko postavio ispred željezničkog kolodvora nije jasno nikome, jer on nije bio željezničar, no to se sada može ispraviti i bista postaviti tamo gdje je najprimjerenija. Dobro da je nisu stavili ispred neke tiskare, jer ironično se izrazio Lucić, sigurno su mislili da se Andrija Štampar bavio štampanjem.

Tekst/foto: Vladimir Protić

GRAD KUTJEVO POSJETILA MAKEDONSKA VELEPOSLANICA -

 KUTJEVO -  Veleposlanica Makedonije u RH, ekselencija Daniela Karagjozoska posjetila je grad Kutjevo, gdje su je dočekali kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Veleposlanica je već jednom posjetila Požeško-slavonsku županiju a sada je zbog konkretnih ekonomskih pitanja i uspostave bolje gospodarske suradnje posjetila grad Kutjevo. Kako je danas dan žalosti u Makedoniji zbog pogibije osam policajaca gradonačelnik Budumir i župan Tomašević, veleposlanici Karagjozoskoj i narodu Makedonije su uručili sućut.

- Već dvije i pol godine koliko je moj mandat u Hrvatskoj ja kao veleposlanica radim na razvijanju ekonomskih odnosa. Želim susret s ljudima koji imaju tvrtke, tvornice i koji žele surađivati s Makedonijom. Poslije raspada Jugoslavije naše dvije države su počele dobro surađivati, naše države su prijatelji, no to je s vremenom sve malo palo u zaborav. Nema nekog pravog razloga i odgovora i pravi odgovor je da to moramo ponovno pokrenuti. Pošto nemamo nikakvih otvorenih političkih pitanja, uvijek smo se podržavali, jezik nam nije barijera, mentalitet nam nije barijera, niti daljina jer smo u istoj regiji. Nama odgovara što ste vi u Europskoj uniji a mi smo u CEFTI, što odgovara vašim tvrtkama. Ja se nadam da ćemo i sa Kutjevom naći suradnju – istakla je veleposlanica Karagjozoska, koja za buduću suradnju otvara i pitanje naših kontinentalnih turističkih kapaciteta. Makedonija je osim turizma u Ohridu sada pokrenula turizam u Skopju i drugim lokalitetima, pa sada nudi nove destinacije. Najveća suradnja svakako će se bazirati na vinu kojega je Makedonija veliki proizvođač, a vino je i glavni proizvod Kutjeva.

U posebnom razgovoru s makedonskom veleposlanicom zadržao se župan Tomašević. – Nakon godinu i pol ovo je naš drugi susret, a razgovarat ćemo o gospodarstvu i mogućnostima veće suradnje. Poveznica nam je poljoprivreda i turizam, a posebno vinogradarstvo o kojemu ćemo danas razgovarati. Drago mi je što su veleposlanicu dočekali  kutjevački građani makedonskog porijekla i rekli veleposlanici da je ovdje u Slavoniji lijepo živjeti. Stoga mi otvaramo svoju Slavonsku dušu i ovdje s gospodarstvenicima želimo ostvariti suradnju i proširiti je – istakao je župan Tomašević, koji je najavio mogućnost i odlaska naših gospodarstvenika u Makedoniju u konkretiziranje suradnju, kao što uskoro spremamo delegaciju gospodarstvenika i prikazivanje naših mogućnosti u Beogradu u Srbiji.

Gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir nada se da će se uspostaviti dobri kontakti ovim posjetom i odnose podići na višu razinu, te svakako postići pomake u gospodarskoj suradnji. Veleposlanica makedonije razgovarala je s kutjevačkim gospodarstvenicima te posjetila vinariju Kutjeva d.d.

Tražili smo pomoć od 17 država

- Ovo je prvi puta od kada se Makedonija osamostalila da imamo takvu intervenciju policije, vojske, specijalnih jedinica. Borili smo se s najopasnijom kriminalnom grupom na balkanskim prostorima. Oni su imali tendenciju i planove da bombardiraju i raketiraju vitalne objekte u zapadnom dijelu makedonije, policijske stanice, mjesta gdje ima puno ljudi, shoping centre, tržnice, gdje bi bilo puno žrtava. Bili su jako naoružani, a ratovali su po Iraku, Afganistanu, spremni i opasni teroristi koji su ušli ilegalno. Imali su podršku i od nekih žitelja koji žive tamo jer su koristili njihove kuće i hranu jer su bili i duže od 16 sati koliko je bilo neprekidnog pucanja. Bio je to dugo planiran napad da se destabilizira Makedonija – rekla je veleposlanica Karagjozoska prilikom posjete gradu Kutjevu, gdje je imala dogovoren susret s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem i gospodarstvenicima i vinarima Kutjeva.

- Makedonija je odlučna da završi sve ovakve napade na integritet jer je makedonija suverena država. Posebno sada kad nam ekonomija ide tako dobro, jer smo po rastu BDP treći u Europi, kad nam je turizam počeo dobro funkcionirati i ljudi rado dolaze u Makedoniju. Mi smo poslali i zatražili pomoć od 17 naših partnera i prijatelja zemalja, ali nam nitko nije htio pomoći, a neki nisu ni odgovorili na naš zahtjev za pomoć. Tražili smo pomoć u informacijama od država iz regije, Europe i NATO članica – rekla je veleposlanica Karagjozoska koja se zahvaljuje RH što su pojačali mjere sigurnosti oko veleposlanstva i njeno osiguranje kad je na putu.

Tekst/Foto: Vladimir Protić