RAZGOVOR S POVODOM: novih ideja za razvoj srednjoškolskog obrazovanja požeško-slavonskog Župana Alojza Tomaševića -
DANAS UČENICI PO ZAVRŠETKU ŠKOLOVANJA NISU SPREMNI ZA SUDJELOVANJE U PROCESU PROIZVODNJE, SAMOSTALNOG PRIVREĐIVANJA I SAMOSTALNOG VOĐENJA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA
POŽEGA – Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević već jedno vrijeme zalaže se za neke promjene u srednjem školstvu, a svoju viziju uloge srednje školskog obrazovanja priprema kao projekt koji bi na primjeru dobre prakse u srednjim školama naše županije pokazao i ostatku Hrvatske. Koja je njegova vizija i što taj projekt donosi, pokušali smo saznati u razgovoru s županom Tomaševićem.
Što vaša vizija i projekt koji se izrađuje donosi našem srednjoškolskom obrazovanju?
- Od kada sam postao župan, ali promišljajući i prije dok sam radio u MORH-u gdje se provodila i obuka i školstvo, bio sam i zapovjednik učilišta Hrvatske kopnene vojske, shvatio sam važnost obrazovanja. Odmah u startu kažem da bez dobrog srednjoškolskog i višeg obrazovanja mi ne možemo pokrenuti naše gospodarstvo. Ako odgovaramo na pitanje kako pokrenuti našu poljoprivredu, naše gospodarstvo u Slavoniji, odgovore možemo dobiti samo kroz znanost i obrazovanje djece u srednjim školama. Dobar primjer imamo u nekim europskim zemljama i možemo se fokusirati na nama blisku Austriju, koja je prihvatljiva kroz sve segmente. Njihov model koji smo vidjeli u Štajerskoj pokazuje da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj poljoprivrede a to je prihvatljivo i temelj u Hrvatskoj. Na tom tragu radimo već dvije godine, želimo uspostaviti nekoliko drugačijih pristupa, promijeniti kurikulum i aktivnosti sve sa ciljem da djecu koja završavaju srednju školu pripremimo da budu dobri gospodarstvenici.
Što ste do sada pripremili u tom projektu?
- Pripremili smo jedan dokument koji ću uskoro odnijeti ministru znanosti i obrazovanja sa promišljanjima kako mi našu poljoprivrednu županiju zamišljamo. Naša poljoprivredna škola uskoro slavi 130 godina postojanja, i kada pogledamo dokument kada se škola osnivala, taj dokument je primjenjiv i danas ali ga trebamo staviti u punu funkciju. Razvojna agencija Panora izrađuje projekt kako u budućnosti treba izgledati Poljoprivredna škola u suradnji s profesorima i ravnateljicom. Danas imamo zgradu, poljoprivredno zemljište od 120 ha, djecu obučavamo za poljoprivrednike a na školi nemamo farmu krava. Da bi pokazali i dokazali da se može živjeti od 25 muznih krava moramo uspostaviti takvu farmu krava simentalske pasmine i riješiti preradu mlijeku. Jer tu će učenik dobiti odgovore kako će upravljati svojim gospodarstvom. Učenik će dnevno živjeti i praktično raditi na farmi, jer sada učenici završavaju a da nisu vidjeli ni tele ni mlijeko. Uz farmu će biti i moderna izmuzilište i poluotvorene štale od prirodnih materijala. Želimo pokazati i svinjogojstvo, a najbolji model razvoja je naša crna slavonska svinja fajferica. Škola može biti mjesto gdje će se učiti što je to crna slavonska svinja koja sve više postaje prihvatljivija, za uzgoj ali i za prehranu stanovništva jer sve više se pokazuje da je to meso puno prihvatljivije. Predviđamo i izgradnju 600-tonske hladnjače u kojima se moraju obučiti upravljati hladnjačom, jer toga kadra trenutno nedostaje, nema radnika za rad u hladnjačama, te pakiranje i dalju preradu tog voća iz hladnjače. Uspostavit ćemo i uz kemijski kabinet koji postoji i pedološki laboratorij, gdje bi naši poljoprivrednici mogli izvršiti analize tla i dobiti prave savjete kako ga poboljšati. Želimo postići da se nakon završetka školovanja učenik može na svom gospodarstvu upustiti u voćarstvo, stočarstvo i preradu svojih proizvoda, kako voditi gospodarstvo i zarađivati. Učenike koji završavaju takvo školovanje, sada prijatelje, želimo poučiti da se sutra povezuju, da osnivaju zadruge, da se povežu i tako dobivamo odgovor kao opstati i ostati u našoj Slavoniji.
Isticali ste i hvalili škole koje su već osnovale učeničke zadruge, a predlažete i način kako te zadruge mogu postati i samoodrživ projekt dodatnim povezivanjem i međusobnim korištenjem njihovih proizvoda i usluga?
- Zakon dozvoljava, pomaže i stimulira osnivanje učeničkih zadruga, a osnivanjem takvih zadruga, a najbolji primjer je Učenička zadruga škole u Brestovcu, poznata već na nivou Hrvatske, obučavamo dijete da nešto stvara. Bilo cvijet, luk, pekmez od šljiva, ali ta djeca znaju da su nešto stvorila, a zakon im omogućava da i to stave na tržište. Mogu ga prodavati u Đačkom domu, gdje će učenici jesti pekmez i kompot što su proizveli drugi učenici, mogu proizvoditi za školske kuhinje. Kada budu i druge škole osnovale svoje zadruge možemo ih povezati u zajednicu zadruga i otvoriti im prodavaonicu u Požegi ili drugdje, gdje će prodavati svoje proizvode. Na taj način ćemo motivirati djecu i pozvati građane i roditelje neka kupe ponuđene proizvode. Zadruga dobiva financijska sredstva za dalji razvoj ili putovanje djece da vide kako to drugi rade. Tako mogu postati samodostatni. U to planiramo uključiti i ostale srednje škole koje u tom procesu mogu odraditi svoje poslove, informatizaciju, marketing, obrtničke škole ostale potrebne proizvode, izrade aplikacija za proizvodnju, aplikacija za projekte, organizirati školovanje za starije poljoprivrednike i dr. Želimo da naša Poljoprivredna škola postane brand, da se kaže, da ja sam završio tu poznatu poljoprivrednu školu i bude ponosan da je završio tu školu u Požegi. Želimo da bude poznata i prepoznatljiva u Slavoniji i Hrvatskoj.
Tekst/foto: Vladimir Protić