Prikazujem sadržaj po oznakama: Bučje

BUČJE / PAKRAC – Obilježena je 26. obljetnica razmjene zarobljenika logora Bučje koji je kao takav bio prvi logor u Domovinskom ratu. Logor je zatvoren kada je probijena cesta Požega – Pakrac, 26.prosinca 1991. godine kada su tada zatočenici prevezeni u Staru Gradišku, Manjaču(BiH), a neki i u Srbiju, Sremsku Mitrovicu.

U čast svim zatočenima izgrađena je Kapelica u Bučju, u čast sv. Antunu Pustinjaku koji je kao spomenik podsjetnik na povijest i stradanje na tom prostoru. Ispred kapelice odana je počast svim pobijenima i mučenima na kojoj su između ostalih bili požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, njegov zamjenik Željko Jakopović, načelnik općine Kaptol Mile Pavićić, gradonačelnici Pakraca i Lipika, Anamarija Blažević i Vinko Kasana, Ante Deur posebni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Nenad Križić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, predstavnici Hrvatske vojske predvođeni brigadirom Milanom Čorkom i pukovnikom Miroslavom Zelenikom, Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Đuro Knezičić ispred Hrvatskog žrtvoslovnog društva, predstavnici Koordinacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, predstavnici Koordinacija Udruga branitelja i stradalnika Osječko-baranjske županije i Udruga Sisačko-moslavačke županije te Udruge proistekle iz Domovinskog rata grada Pakraca, Lipika i Novske.

- Nitko se ne smije povući pred optužbama da se previše priča o Domovinskom ratu, kao i o logoru Bučje. O tome se dovoljno ne govori. Da se o tome pričalo možda bi danas bili pronađeni barem neki od posmrtnih ostataka dvadeset i dvije nestale osobe. Istinu treba prenositi i dalje. Ponosna sam na Pakrac i Lipik koji se iz godine u godinu trude održati priču o Domovinskom ratu i pridaju dostojnu pažnju gotovo svim važnim ratnim obljetnicima. Mislim da je došlo vrijeme da se ti ratni dani ukoriče, vremenski odmak nudi priliku za realan pogled na sva ratna djelovanja koja moraju sutra imati svoje mjesto u knjizi u kojoj će biti objedinjena svjedočanstva slavnih dana – rekla je između ostalog obraćajući se nazočnima Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević još je jednom pozvao sve one koji znaju nešto o grobovima nestalih da progovore i kažu gdje se ona nalaze kako bi bili dostojno pokopani i njihova mjesta poznata.

- Postavljamo pitanje i nakon 26 godina zar moramo tražiti one koji su branili svoju domovinu, ovdje na hrvatskome tlu. Nažalost, moramo, tražimo i pozivamo sve one koji znaju i koji žele biti naši sugrađani, a imaju informaciju gdje se nalazi dr. Šreter i druge nestale žrtve neka se jave i neka imaju barem malo duše i čovječnosti. Neki ne žele govoriti o tome. Mi o tome moramo govoriti jer mi ne pričam laži nego istinu. Uvijek se vraćamo na kamen temeljni jer u Domovinskom ratu naša je domovina obranjena i stvorena. Danas puni uspomena asociramo vrijeme kada se dogodila velika razmjena. Upravo je Zapadnoj Slavoniji prisiljena i Europa da se potpiše Sarajevski sporazum i da Hrvatska bude međunarodno priznata. Ne da ćemo šutjeti. Moramo okrenuti priču. Iduće ćemo godine slaviti oslobađanje Zapadne Slavonije. Inzistirat ću na uspostavi medalje Zapadna Slavonija koja će se dodjeljivati za ostvarene zasluge u stvaranju Hrvatske – naglasio je župan Tomašević obraćajući se na kraju djeci govoreći im da samo jedna istina o Domovinskom ratu kao što postoji i samo jedna domovina te ih pozvao da ostanu i opstanu u svojoj zemlji, i da budu svoji na svome, u ime svojih očeva, djedova i tisućgodišnjeg sna o imanju hrvatske domovine.

Civilna zatvorenica Zlata Kranjčić pred svima prisutnima prisjetila se dana provedenih u logoru Bučje i logoru Stara Gradiška nakon što je sa suprugom zarobljena u Lipiku. Istaknula je i kako je danas zatočenika logora sve manje te da se na raznim okupljanjima u javnosti i nakon 26 godina Domovinskog rata jako malo spominju civilne žrtve i stradalnici iz rata dok se puno priča vojnim žrtvama i braniteljima te članovima njihovih obitelji.

Žrtve stradalnika iz logora Bučje te značenje koje su imale za domovinu istaknula je tijekom obraćanja prisutnima Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Nazočnima se obratio i izaslanik ministra branitelja Nenad Križić te posebni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur koji je prenio pozdrave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Prije početka komemoracije održan je maraton na kojem su sudjelovali Duško Štrbac i članovi udruge ”Glasnici istine”. Na startu maratona, ispred pakračke HVIDRA-e, pridružili su im se načelnik PU virovitičko-podravske Siniša Knežević, Davor Solić, načelnik PP Virovitica, sin poginulog pripadnika specijalne policije Policijske postaje Virovitice Darka Strugara i Mirko Poljanac, predsjednik Hvidre Virovitica, a na svom putu prema Bučju posjetili su spomen obilježja poginulim braniteljima u Ulici Kalvarija te kod Brusničkog mosta.

DO KRAJA GODINE ASFALTIRAT ĆE SE I POSLJEDNJA CESTA KOJA POVEZUJE DVIJE ŽUPANIJE -

BUČJE - Cesta između Bučja i Lovčića, koja povezuje dvije županije, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku od velike je važnosti za tamošnje stanovništvo i od šireg je interesa žitelja tog kraja. Dio te ceste, na dijelu Požeško-slavonske županije uređen je i asfaltiran 1,1 kilometar u što je bilo uloženo preko milijun kuna. Na strani Brodsko-posavske županije ostalo je da se uredi i asfaltira preostalih 1,7 kilometara ceste kojom bi investicijom sve ceste koje povezuju Požeško-slavonsku županiju sa susjednim županijama bile asfaltirane i primjereno cestovno povezane.

U planu je bilo da se početkom ovogodišnjeg proljeća započne s radovima i asfaltiranjem tog dijela ceste ali je uobičajeno zapelo na administraciji i ishođenju potrebite dokumentacije. Kako doznajemo od ravnatelja Županijske uprave za ceste Brodsko-posavske županije, Antuna Dukića, jedan dio dokumentacije je riješen koji se odnosi na parcelizaciju zemlje, za što je bilo potrebno više vremena jer je u sve to bio uključen veći broj vlasnika s kojima su se trebali urediti međusobni odnosi.

Prema Dukićevim riječima dokumentacija za tu cestu je pripremljena i gotova. Intenzivno se radi na ishođenju lokacijske i građevinske dozvole nakon čega se može pristupiti planiranim i potrebitim radovima. Napomenuo je i kako na tom dijelu ima i složenijih radova za što su već odrađene pripremne radnje.

Za očekivati je da bi radovi mogli početi prije početka jeseni tako da bi na zadovoljstvo tamošnjih stanovnika dvije županije bile cestovno povezane asfaltiranom dionicom do kraja godine.

Tekst: Vladimir Protić Foto: pozega.eu

OBILJEŽAVANJE 24. GODIŠNJICE OSLOBAĐANJA ZLOGLASNOG UPORIŠTA BUČJE -

PAKRAC / BUČJE – Dvadeset i šestog prosinca 1991. godine oslobođen je još jedan dio okupiranog područja i otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela područja. Branitelji koji su sudjelovali u toj akciji drže da je to jedan od najsvjetlijih dana za Požeško-slavonsku županiju u tima danima koji će danas ostaviti duboki trag zapisan neizbrisivim slovima u povijesti.

- Sve se ovo i ovaj današnji dan ne može opisati riječima kao i ovo veselje koje se ne može usporediti s ničim. Kada smo kretali u ove akcije o tome uopće nismo razmišljali kao i to što mladići koji su išli u ovu akciju nisu razmišljali da li će poginuti ili ne. Svi smo išli s ciljem za bolje sutra. Žrtve su nažalost tu, a na nama je da ih se sjetimo. I danas smo upravo ovdje da bi mladim generacijama skrenuli pozornost, koje se nisu niti rodile u to vrijeme, da su ovdje poginuli ljudi -istakao je umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić, voditelj Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije koji je naglasio kako je ta akcija prva oslobodilačka akcija u RH u kojoj je oslobođen jedan značajan dio prostora za kojeg se može reći da je te 1991. godine oslobođen veći prostor nego li je to napravljeno u akciji Bljesak.

Borbena djelovanja i oslobađanje drugog okupiranog dijela moralo je stati iz razloga jer je tjedan dana iza akcije oslobađanja Bučja, 3. siječnja, sklopljeno Sarajevsko primirje iz kojeg se razloga nije moglo više borbeno djelovati.

-Da nije bilo tog primirja mi bismo oslobodili Okučane i došli bi do rijeke Save. Mi danas razmišljamo da do akcije Bljesak ne bi ni dolazilo da smo nastavili sa ovim borbenim djelovanjima jer je tada bio veliki zanos i elan i ništa nas ne bi tada zaustavilo – dodao je Pavelić.

Poznato je da su na Bučju u logoru bili zatočeni brojni logoraši – branitelji i civili. Našim dolaskom na Bučje nije bilo više nikoga, pretpostavlja se da su u paničnom bijegu odvedeni prema Okučanima i Bosni, dok je jedan dio “skončao” za čije se grobove još niti dan danas ne zna.

Počast poginulim civilima i braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su predstavnici Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, zamjenik požeško-slavonskog župana Ferdinand Troha, gradonačelnik Pakraca Davor Huška i gradonačelnik Lipika, Vinko Kasana, predstavnici Vojarne 123. brigade Požege, Policijske uprave požeško-slavonske te predstavnici 127. brigade iz Virovitice.

Na kraju se svima obratio voditelj Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić koji je zahvalio svima na odazivu izražavajući duboko žaljenje zbog ne odaziva predstavnika drugih gradova. Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović uputila je pismo isprike zbog ne mogućnosti dolaska na obilježavanje 24. godišnjice oslobađanja Bučja zbog ranije preuzetih državničkih obveza.

Tekst/foto: pozega.eu

VRAĆANJE TRADICIJE - 4. POKLADNO JAHANJE ŽUPE BUČJE -

 BUČJE / DRENOVAC – Staru tradiciju jahanja svojih žerava, lipicanaca o ostalih pasmina konja koji su uzgajani u ovim šokačkim i graničarskim krajevima za poklade kroz sela vratili su prije četiri godine, zahvaljujući članovima konjičkog kluba iz Pleternice, ali i vrijednim uzgajivačima konja iz Požeštine, kojih je sve više. Tradicija je to koja se pamti od turskih vremena, kada su ovi krajevi bili graničarsko obrambeni krajevi Europe i kada su muški stanovnici bili graničari, uvijek spremni uzeti oružje, svoje konje i krenuti u obranu.

Kako povorka uvijek kreće iz drugog mjesta, ove godine ona je krenula iz Brodskog Drenovca, sa imanja OPG Franje Kovačević nakon blagoslova, a kroz selo dugo nekoliko kilometara uputila se prema Bučju i Zagrađu gdje je nakon dolaska uslijedila svečana večera za sve jahače i sudionike koji su putovali iza jahača u svečano okićenim kočijama.

– Ovu dugu tradiciju pokladnog jahanja mi smo obnovili nakon četiri godine. Ponosni smo na tu tradiciju i vratili smo ono što su naši stari živjeli. Mi želimo našoj djeci i unučadima pokazati kako se bogati živjelo u ovim prostorima. S nama su svi prijatelji iz Slavonije i kontinentalnog dijela Hrvatske, a ponosan sam što imamo i prijatelje iz Dalmacije, saborskog zastupnika i gradonačelnika Benkovca, Branka Kutiju, ali i članove Klape Šufit koji su nam došli zapjevati. Ja jašem na svome konju, službenog naziva Napolitano Toplica, ali mi u Slavoniji imamo za konja svoje narodno ime, tako ja jašem na Sokolu, a u štali još imam i njegovog brata Bećara, kobilu od 8 godina Zoru i malo ždrijebe Beba. Tradicija konjogojstva kod nas neće izumrijeti i ja sam ponosan što moji sinovi obožavaju konje, ali i moji unuci već mi pomažu čistiti štalu i vole zajahati. Uskoro će i oni biti jahači i pokladni jahači – istakao je požeško-slavonski župan koji je sa saborskim zastupnikom Franjom Lucićem i bivšim županom Marijanom Aladrovićem bio na čelu kolone. Prva postaja za okrjepu jahača bila je upravo u roditeljskoj kući Aladrovića, gdje su svi jahači i kočije dočekane u prostranom dvorištu i počašćeni, rakijom i suhomesnatim delicijama, a na kraju vinom i kolačima. Uz pjesmu jahača ovdje su svoje uspješnice otpjevali i klapa Šufit.

 Nije rijetko već vidjeti i žene kao pokladne jahače, posebno mlade pripadnice koje dolaze iz konjogojskih obitelji, koje se vole u slavonskoj rekli pokazati na konju, no rijetka je prilika vidjeti i jednu gradonačelnicu na konju. Pleternička gradonačelnica Antonija Jozić već drugi puta učestvuje kao pokladni jahač u manifestaciji. – Štujem ovu tradiciju i grad Pleternica podržava vraćanje ove tradicije, jer to je i jedina manifestacija ovog tipa u našoj županiji. Svi ovi brojni učesnici pokazuju da mi do svojih običaja i tradicije držimo. Ja jašem pastuha Agu iz Županje – rekla je gradonačelnica Jozić.

 Jedan sudionik od prvog jahanja je i Ivica Ribičić iz Grabarja, koji obvezno sudjeluje sa svojim konjima na svakoj konjogojskoj manifestaciji. Sa njim je ove godine po prvi puta jahao i ponos svakog oca, sin Mihael, koji također ide očevim stopama i neobično voli konje. – Jašemo na kobilama, na dvije ponosne dorke, majku i kćer, uzgojene na našem obiteljskom imanju. Nas dva ponosna jahača volimo sve običaje na kojima se učestvuje s konjima, svaki slobodan trenutak provodimo s konjima i vrlo često jašemo – kaže Ribičić, inače i predsjednik KUD-a Poljadija iz Grabarja.

 Kroz sela Bučje i sve do Zagrađa pokladni jahači su imali desetak postaja, na kojima ih je čekala okrjepa i pjesma domaćina, a gotovo pred svim kućama stanovnici su iznijeli ponajbolja jela i pića i dočekivali jahače i njihovu pratnju u konjskim zapregama.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

SUSRET PREŽIVJELIH LOGORAŠA LOGORA BUČJE KRAJ PAKRACA - 

 BUČJE / PAKRAC – Preživjeli logoraši, suborci, rodbina i prijatelji i ovog 16. siječnja okupili su se u Bučju, naselju nedaleko Pakraca, kako bi se prisjetili datuma kada je većina njih razmijenjena i ponovo došla na slobodu, kao i onih koji su stradali ili se o njihovoj sudbini ništa nezna. Srbočetnički logor u Bučju je osnovan 17. kolovoza 1991. godine kao prvi te vrste u Hrvatskoj a u slijedećih nekoliko mjeseci kroz njega je prošlo oko 300 hrvatskih branitelja i civila. Kada su u prosincu započele borbe za oslobođenje u Požeštini i zapadnoj Slavoniji, logoraši su preseljeni u Staru Gradišku i neke druge logore a najveći dio je razmijenjen na Gavrinici u Pakracu 16. siječnja 1992. godine. Sudbina 22 osobe, među kojima je i predsjednik pakračkog HDZ-a dr Ivan Šreter, još uvijek se ne zna.

- Kao i svake godine ja i ovaj puta s ovog mjesta apeliram na one koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalim osobama da to dojave ili nama u gradsku upravu ili negdje drugdje, uz garanciju potpune anonimnosti i sigurnosti. Otkrivanje sudbine tih ljudi je preduvjet za normalniji život svih nas na ovim prostorima – kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Prisutnima su još govorili župan Alojz Tomašević, dopredsjednica Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Đurđa Gmaz, predsjednica Zajednice udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljilja Alvir te predstavnik Ministarstva branitelja Ivan Grujić. On je podsjetio kako je u Hrvatskoj bilo 64 logora te da je do sada razjašnjena sudbina 7.660 hrvatskih branitelja i civila. - Otkopano je 148 masovnih i 1.200 pojedinačnih grobnica iz kojih je ekshumirano 4.986 žrtava. - Još 1.600 obitelji u Hrvatskoj ne zna gdje su njihovi najmiliji i naša je obveza da i dalje tragamo za njima – istakao je Grujić.

Tekst: V.M. Foto: Vanja Protić

Zbog obilnih padalina i porasta vodostaja izlilo se nekoliko rijeka i potoka zbog čega su na području Požeško-slavonske županije zatvorene za promet neke od državnih, županijskih i lokalnih cesta. Kako saznajemo iz priopćenja PU Požeško-slavonske radi se o sljedećim prometnicama:
-    Državna cesta D-38 na relaciji Požega-Pakrac u blizini mjesta Orljavac, u Požegi u ulici Šokačkoj (preventivno između ulica Osječke i Industrijske) i u Industrijskoj ulici te u Pleternici u Ulici Eugena Podubskog;
-    Državna cesta D-51 na relaciji Požega-Gradište kod skretanja za mjesto Bjeliševac;
-    Državna cesta D-47 na relaciji Dobrovac-Novska u blizini naselja Jagma;
-    Županijska cesta Ž-4030 na relaciji Kutjevo-Orahovica u gradu Kutjevu ulica M. Messnera i na relaciji Pleternica-Ferovac u naselju Gradac;
-    Županijska cesta Ž-4116 na relaciji Kuzmica-Jakšić  južno od naselja Kuzmica;
-    Županijska cesta Ž-4113 na relaciji Sloboština-Pasikovci;
-    Lokalna cesta L-41045 između naselja Latinovac i Poreč;
-    Lokalna cesta L-41022 između naselja Jaguplije i Skenderovci;
-    Lokalna cesta L-41055 između naselja Poloje-Bučje;
-    Lokalna cesta L-33073 između naselja Brezine-Janja Lipa;
-    Lokalna cesta između naselja Knežci-Veliki Bilač;
-    u gradu Lipiku Jadranska ulica.

Zatvorene ceste obilježene su postavljenom prometnom signalizacijom ili prometom upravljaju policijski službenici te se promet odvija obilaznim pravcima.    
-Također sinoć, oko 23 sata u Lipiku, zbog obilne kiše porastao je vodostaj i izlila se rijeka Pakra te poplavila ulice I. Mažuranića, I. Gundulića, I. Meštrovića, Čakovečku i Jadransku. Voda je ulazila u dvorišta, podrume i kuće i zbog opasnosti za stanovnike evakuirano je pedesetak osoba. Također je u Pakracu kod bolnice bujica rijeke Pakre iščupala iz ležišta i odnijela metalni pješački most.
Sve žurne službe su na terenu i pružaju pomoć, a o svim sigurnosnim informacijama od interesa za građane izvijestiti ćemo putem pisanog priopćenja – ističe u priopćenju od jutros Ivana Radić, glasnogovornica iz PU Požeško-slavonske.

POČELI RADOVI NA NASTAVKU KATASTARSKIH IZMJERA U GRADU PLETERNICI -

BUČJE – Svečanim otkrivanjem informativne table u naselju Bučje započeli su radovi na nastavku katastarskih izmjera u naseljima grada Pleternice, koji su nastavljeni nakon 12 godina stanke. – Ovo je prva izmjera nakon 2001. godine, kada je izvršena katastarska izmjera k.o. Gradac, Zarilac i Knežci. Na inicijativu bivšeg župana Marijana Aladrovića mi smo prije četiri godine započeli inicijativu da se katastarske izmjere nastave. Ova izmjera obuhvaća tisuću ha, za oko 127 kućanstava u k.o. Bučje. Ugovor je vrijedan 2,35 milijuna kuna od čega Državna geodetska uprava sufinancira 40%, a grad Pleternica s partnerima 60% iznosa. Računamo i na potporu županije a dio troškova prenijet ćemo i na krajnje korisnike, one koji imaju najviše koristi od katastarske izmjere. Na području grada Pleternice evidentno je nesređeno stanje katastra i gruntovnice – rekla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja smatra da će građani za puno manje sredstava dobiti sređeno zemljišno stanje, te raspolagati sa svojim zemljištem lakše, a podiže se i vrijednost zemljištu.
- Ovo je nastavak uspješne suradnje između grada Pleternice i Državne geodetske uprave, i sustavnog pristupa u nastojanju rješavanja problematike registracije nekretnina u RH. Do sada smo proveli 3 katastarske općine, a ovu izmjeru završit ćemo kroz dvije godine – rekao je Marinko Bosiljevac, načelnik sektora za katastarski sustav DGU.
Na području Požeško-slavonske županije uspješna katastarska izmjera izvršena je tek u trećini površina i tu ima još puno posla. – Bez uređenih knjiga bez sređenog stanja na poljoprivrednim površinama i na parcelama nema razvoja naše poljoprivrede ni razvoja naše županije. Ovakvim zahvatima mi činimo u onom smjeru što stalno propagiramo, poljoprivreda je temeljna i osnovna grana naše županije. Ovo su koraci za našu budućnost, a ovdje na ovom prostoru očekujemo da ljudi ostaju, ne iseljavati se. Županija podupire ovakve projekte i sufinancirat ćemo ovdje, a isto tako i na području općine Brestovac gdje se također nastavljaju radovi na katastarskoj izmjeri. Izmjere se nastavljaju i u gradu Požegi. Poljoprivreda je opstojnost ruralnog razvoja sela i budućnost naše županije – rekao je župan Alojz Tomašević, koji ističe da smo mi zapravo siromašnija županija po prihodima po stanovniku i naše težnje nisu da se približimo Europi nego da se prvo približimo Zagrebu, da dođemo bliže pokazateljima zagrebačke županije.

SUSRET PREŽIVJELIH LOGORAŠA LOGORA BUČJE -

BUČJE – Šesnaestog dana siječnja 1992. godine na Gavrinici u Pakracu razmijenjena je najveća skupina hrvatskih branitelja i civila koji su bili zatočeni u logoru u naselju Bučje a u znak sjećanja na taj dan bivši zatočenici, suborci, rodbina i prijatelji okupili su se i ovog siječnja na mjestu gdje je bio logor. Prilika je to bila i za odavanje počasti onima koji iz logora nisu izašli živi. Vijence su ispred spomen obilježja položili, te zapalili lampione, predstavnici više gradova i udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i predstavnici Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane i Predsjednika RH.
- Čast mi je danas biti ovdje i pokloniti se ljudima koji su u ono vrijeme rekli: Nemam ništa, ali imam srce i idem ga dati za Hrvatsku – rekao je župan Alojz Tomašević. Davor Huška, gradonačelnik Pakraca, grada na čijem se području nalazio logor, posebno je istakao kako se o sudbini 22 logoraša još uvijek ništa ne zna. - Upućujem i ovaj puta vapaj prema onima koji znaju gdje se nalaze njihovi zemni ostaci da to kažu kako bi ih rodbina dostojno pokopala i kako bi konačno znali gdje da im zapale svijeću – rekao je D.Huška. - Zlodjela poput ovih u Bučju ne samo da ne treba zaboraviti nego ih treba i istražiti i krivce kazniti. Osobito institucije Republike Hrvatske ne smiju odustati od traženja pravde za stradale – istakao je Vlado Marić izaslanik Predsjednika Republike.
Logor u Bučju bio je prvi koncentracijski srpski logor u Hrvatskoj a osnovan je 17. kolovoza 1991. godine. Logor je postojao do kraja prosinca kada je hrvatska vojska započela oslobodilačke akcije u zapadnoj Slavoniji a tada je preseljen u Staru Gradišku. Kroz logor je prošlo oko 300 branitelja i civila. Sudbina 22 osobe za koje se zna da su bile u logoru još je nepoznata. Među njima je i lipički liječnik dr. Ivan Šreter, prvi predsjednik HDZ-a općine Pakrac. Prije dvije godine udruga preživjelih logoraša postavila je spomen ploču i podignula je na mjestu logora kapelicu sv. Antuna Pustinjaka.