Prikazujem sadržaj po oznakama: latinovac

Provalili u dvorišnu zgradu i ukrali motokultivator

U razdoblju od 14. do 18. siječnja, u mjestu Latinovac, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u dvorišnu zgradu u vlasništvu 61-godišnjaka prilikom čega je otuđio motokultivator. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Požari na obiteljskim kućama u Lipiku i Kutjevu

U srijedu, 18. siječnj, oko 22.30 sati, u Lipiku, u Ulici Stjepana Radića, na neutvrđeni način je došlo do požara na krovištu obiteljske kuće u vlasništvu 38-godišnjakinje. 

Istoga dana, oko 22.45 sati, u Kutjevu, u Ulici Augusta Šenoe, došlo je do požara na krovištu obiteljske kuće u vlasništvu 73-godišnjakinje. Slijede policijski očevidi.

Tekst: A. Protić Foto: ilustracija

PROJEKT „LJETNA ŠKOLA SADNICE MIRA - LATINOVAC 2016.“ -

LATINOVAC – Promovirati aktivizam kod djece, razvoj kreativnosti te interkulturalno učenje s volonterima iz nekoliko stranih država, željeli su organizatori Dječjeg Slama festivala u Latinovcu, koji je organiziran u sklopu projekta „Ljetna škola Sadnice mira Latinovac 2016.“ Projekt je financiran od strane Agencije za mobilnost i programe EU – Erasmus+, a provodi se na području sela Latinovac u općini Čaglin. Program je podržala lokalna zajednica i osobno načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač, te OŠ Stjepan Radić iz Čaglina, te ravnateljica Slađana Švajda i učitelji škole.

- Na današnjem Dječjem Festivalu slame imamo različite aktivnosti za djecu, kreativne i umjetničke radionice, sportske igre, kviz znanja potraga za blagom, te predstavljanje različitih kultura država i naroda Španjolske, Portugala, Litve, Japana, Rusije, Češke, Makedonije i Maroka. Kulture će predstaviti naši volonteri koji su došli iz navedenih zemalja ili predstavnici nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj, a prikazali su nam običaje i predstavili svoje matične zemlje - rekla je Danijela Beretin, voditeljica projekta koja ističe da su volonteri napravili i nekoliko figura od slame, ali i tunele, labirinte i kućice od slame.

U sklopu likovnih radionica oslikavali su staru seosku školu koja sada služi kao društveni prostor jer u Latinovcu više ne djeluje Područna škola, Kroz plesne, glazbene i sportske radionice i igraonice djeca su se zabavljala i naučila nešto novo.

Svoje proizvode izložili su lokalni proizvođači, proizvode od drveta, ukrašeno staklo, prirodne kreme i kozmetiku, proizvode od meda i med, te kolače i slastice. Svoja znanja na kraju su djeca pokazala kroz kviz znanja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

2. „GREENWAY SLAMA FEST“ U EKO SELU LATINOVAC -

 LATINOVAC – Eko centar Latinovac po drugi puta je organizirao „Greenway Slama fest“ u Latinovcu, te ove godine sa nizom novih radionica proširio sadržaj festival. Sve je započelo već nekoliko dana prije kada su počele pripreme za izradu skulptura i pripremni radovi za izradu kućica od slame. – Po drugi puta organiziramo ovaj festival koji promovira održivost, lokalni razvoj, ruralni razvoj, također i volonterizam. Unutar festivala organiziramo brojne radionice, izradu skulptura od slame, izradu kućica od slame a pripremili smo i kulturni program. Pripremili smo ukupno deset skulptura, npr. puža, bicikli, međunarodni znak mira, pticu Feniks i dr. – rekla je Danijela Beretin iz Eko centra Latinovac, organizatorica slama festivala.

 Posjetitelji i sudionici mogli su sudjelovati u radionicama Izrada hvatača snova, Izrada slika od slame, Uzgoj gljiva na slami, Izrada prirodne kozmetike, Izrada eko sredstava za čišćenje, Izrada nakita od pribora za jelo, Izrada skulptura od slame, Žbukanje kućice od slame i radionici Dječji kutak za djecu. A mogli su se pridružiti graditeljima nekoliko kućica od slame, odbojci na pijesku ili degustaciji kolača koje su pripremile stanovnice sela Latinovac.

 Drugu godinu na festivalu slame boravio je i akademski kipar Nikola Faller koji za svoja djela vrlo često kao materijal upotrebljava slamu. – Krenuli smo s jednom malom kućicom, zemunicom od slame, a obnoviti ćemo i veliku centralnu skulpturu od slame od prošle godine jer za nju imamo postavljenu veliku željeznu konstrukciju, pa ćemo ju ponovno obložiti sa slamom. Volonteri su su već sami krenuli s nekoliko skulptura, poučeni od prošle godine. Već se malo širi priča o slami, a uskoro odlazim u Pićan u Istri i 3. kolovoza na Slama fest u Baranji.

 Slama festival podržao je i načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač prigodno se obrativši na otvorenju festivala. U sklopu festivala postavljena je u staroj područnoj školi i izložba fotografija „20 godina Eko centra Latinovac“ koji je svih ovih godina Latinovac stavio na karte Europe i napravio ga prepoznatljivim od jednog malog sela koje također trpi i strada od bijele kuge. Kroz rad Eko centra koje je otkupilo nekoliko starih nenaseljenih kuća u Latinovcu su boravili volonteri, eko aktivisti, pronositelji mira i nenasilja iz svih europskih država i zemalja svijeta. Tijekom godine po nekoliko mjeseci u sklopu raznih projekata borave desetci volontera. U Latinovcu je odnedavno formiran i Zen centar koji vodi Branka Drabek Milekić, osnivačica Eko centra Latinovac o kojemu se zadnjih nekoliko godina brine osječka Zaklada Slagalica.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Zbog obilnih padalina i porasta vodostaja izlilo se nekoliko rijeka i potoka zbog čega su na području Požeško-slavonske županije zatvorene za promet neke od državnih, županijskih i lokalnih cesta. Kako saznajemo iz priopćenja PU Požeško-slavonske radi se o sljedećim prometnicama:
-    Državna cesta D-38 na relaciji Požega-Pakrac u blizini mjesta Orljavac, u Požegi u ulici Šokačkoj (preventivno između ulica Osječke i Industrijske) i u Industrijskoj ulici te u Pleternici u Ulici Eugena Podubskog;
-    Državna cesta D-51 na relaciji Požega-Gradište kod skretanja za mjesto Bjeliševac;
-    Državna cesta D-47 na relaciji Dobrovac-Novska u blizini naselja Jagma;
-    Županijska cesta Ž-4030 na relaciji Kutjevo-Orahovica u gradu Kutjevu ulica M. Messnera i na relaciji Pleternica-Ferovac u naselju Gradac;
-    Županijska cesta Ž-4116 na relaciji Kuzmica-Jakšić  južno od naselja Kuzmica;
-    Županijska cesta Ž-4113 na relaciji Sloboština-Pasikovci;
-    Lokalna cesta L-41045 između naselja Latinovac i Poreč;
-    Lokalna cesta L-41022 između naselja Jaguplije i Skenderovci;
-    Lokalna cesta L-41055 između naselja Poloje-Bučje;
-    Lokalna cesta L-33073 između naselja Brezine-Janja Lipa;
-    Lokalna cesta između naselja Knežci-Veliki Bilač;
-    u gradu Lipiku Jadranska ulica.

Zatvorene ceste obilježene su postavljenom prometnom signalizacijom ili prometom upravljaju policijski službenici te se promet odvija obilaznim pravcima.    
-Također sinoć, oko 23 sata u Lipiku, zbog obilne kiše porastao je vodostaj i izlila se rijeka Pakra te poplavila ulice I. Mažuranića, I. Gundulića, I. Meštrovića, Čakovečku i Jadransku. Voda je ulazila u dvorišta, podrume i kuće i zbog opasnosti za stanovnike evakuirano je pedesetak osoba. Također je u Pakracu kod bolnice bujica rijeke Pakre iščupala iz ležišta i odnijela metalni pješački most.
Sve žurne službe su na terenu i pružaju pomoć, a o svim sigurnosnim informacijama od interesa za građane izvijestiti ćemo putem pisanog priopćenja – ističe u priopćenju od jutros Ivana Radić, glasnogovornica iz PU Požeško-slavonske.

PREDSTAVLJEN PREKOGRANIČNI PROJEKT MAĐARSKE I HRVATSKE „GREENWAY A WAY TO CONNECT“ -

LATINOVAC – U staroj školi i na eko imanju Livadak u Latinovcu predstavljen je prvi prekogranični projekt između Mađarske i Hrvatske, u koji je uključeno naselje Latinovac i općina Čaglin. Projekt se financira iz IPA europskog fonda po uzoru na slične projekte u Europi pod nazivom „Od Ormahsaga do Zlatne doline preko Drave – mreža tematskih zelenih staza u Mađarskoj i Hrvatskoj čuva zajedničku gastronomsku, etničku i kulturološku tradiciju i razvoj eko-turizma“. Kako je to zajednički program dviju država i predstavljanja su obavljena na više jezika, mađarskom, engleskom i hrvatskom, a selo Latinovac i eko imanje Livadak su predstavili u video projekciji dvoje grčkih volontera Vasilika i Panajotus koji borave u Latinovcu već dva i pol mjeseca. Projekcija je također bila zastupljena na engleskom i hrvatskom jeziku koji su grčki volonteri već dobro svladali.

 - Ovaj projekt zajednički  provode Eko centar Latinovac i Zaklada Slagalica iz Osijeka, te Fenntartható Ormánság Nonprofit Kft (FONK) i Together for the Kémes Area's Children Foundation (TKACF) iz Kémesa u Mađarskoj. Osnovni cilj projekta je povezati Mađarsku i Hrvatsku kroz aktivni i eko-turizam, promovirati kulturnu, gastronomsku i etničku tradiciju te raznolikost ovih dvaju susjednih država. Projekt obuhvaća označavanje biciklističke-zelene staze na potezu od Kémesa u Mađarskoj do Latinovca u Hrvatskoj, također uključuje i promociju ovog djela Slavonije, te otvaranje puta prema Zlatnoj dolini. Zaklada Slagalica će označiti zelene staze na sporednim i zemljanim putovima u dužini od oko 100 km koje će povezati naselja od graničnog prijelaza u Donjem Miholjcu do Latinovca, prolazeći djelom kroz Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju. Naši partneri će istu aktivnost provesti sa mađarske strane. Osim toga, u mjestu Latinovac će biti obnovljena stara slavonska kuća na imanju Livadak koja će služiti kao informacijsko-edukacijski centar za sve posjetitelje staze, a u Kémesu će biti postavljen i uređen ekološki centar za posjetitelje – rekla je Branka Drabek Milekić, predsjednica Eko centra Latinovac.

Dio gostiju iz Mađarske u Latinovac je došlo biciklima po budućoj trasi, a predstavljanu projekta nazočila je i Ljiljana Pancirov, generalna konzulica iz Hrvatskog konzulata u Pečuhu. Nakon projekcija filmova o Greenway – zelenim stazama i dokumentarnog filma „Behind These Narrow Borders“ gostima se predstavio i KUD Poljadija iz Grabarja sa dijelom pjesma i plesova poljadijskog dijela Požeštine, a ugostilo ih je i imanje Abramović na svojim ribnjacima.

 - Mi smo inzistirali da ova trasa od Latinovca, ide dalje do Rozmajerovca kroz najljepši dio općine Čaglin. Ovdje bi naše pučanstvo moglo posjetiteljima staze ponuditi svoje zdrave proizvode, a imamo i priliku pokazati prelijepu prirodu. Čaglin može ponuditi proizvode ekološke poljoprivrede, iako u prošlom mandatu Općinsko vijeće nije htjelo izglasati takvu orijentaciju za naš kraj. Mi želimo ići upravo u tom smjeru, jer imamo ekološki čisti kraj, zaštićeno Sovsko jezero, puno poljoprivrednih proizvođača koji su se bazirali na ekološkoj proizvodnji i mi to moramo širiti – rekao je Ivan Đurina, načelnik općine Čaglin, koji očekuje od županije pomoć u projektima i privlačenju sredstava EU.

MJEŠTANI SELA LATINOVAC U ZAJEDNIČKOJ AKCIJI UREĐUJU DRUŠTVENI DOM  -

LATINOVAC - Vijeće srpske nacionalne manjine općine Čaglin zajedno s Mjesnim odborom Latinovac te zakladom Slagalica iz Osijeka prezentiralo je projekt „Kad se naše ruke slože“. Riječ je o projektu uređenja starog društvenog doma za što je financijska potpora u iznosu od 20 tisuća kuna dobivena od zaklade Slagalica. Prema riječima predsjednika vijeća srpske nacionalne manjine za općinu Čaglin Predraga Kustića društveni dom koji je nekada bio okosnica društvenih i kulturnih zbivanja u Latinovcu ali i okolnim naseljima već duže je vrijeme u derutnom stanju.

- Priliku da nešto napravimo vidio sam kada je zaklada „Slagalica“ objavila natječaj. Šteta bi bilo da dom propadne a nekada su se upravo u tom domu svi družili i veselili. U suradnji s općinom Čaglin pokušat ćemo realizirati još jedan zanimljiv projekt. Upravo ćemo u društvenom domu nastojati okupiti sve nacionalne manjine koje žive na području Požeško-slavonske županije kako bi organizirali jednu zajedničku priredbu - naveo je Kustić.

- To je jedan od mnogih projekata odobrenih još lani a usmjereni su prema poboljšanju kvalitete života. Zato je i odobren i vjerujem da će svima biti od koristi. Selo je malo ali rekla bih jedno od rijetkih koje se može pohvaliti ovako aktivnim mještanima. Lani je Zaklada na raspolaganju imalo nešto manje od 800 tisuća kuna koje smo raspodjelili putem javnih natječaja“- rekla je Branka Kaselj, upraviteljica zaklade „Slagalica“.

U akciji su sudjelovali i članovi Udruge antifašista te volonteri iz Bosne i Hercegovine te Grčke. Među volonterima bio je i Samir Herić iz Zavidovića. - Tu u Latinovac dolazim već sedam godina. Ljudi su vrlo gostoljubivi i ugodno nam je. Moram priznati da je to jedan poseban osjećaj kada vidite koliko se ovdašnji stanovnici vesele našem dolasku. Zato nam nije teško ništa napraviti. Vjerujem da će ovaj dom dobro doći i njima ali i nama koji su dolazimo - naveo je Samir.

- U središtu sela nalazi se i stara crkva. Želja nam je i da nju uredimo. Kontaktirali smo i ministarstvo kulture no mi smo premali. No nećemo odustati. Opet ćemo pokušati pronaći partnere i donacije kako bi i nju koliko-toliko uredili - kaže dalje Kustić. U sklopu akcije započelo se s uređenjem jedne prostorije u društvenom domu, a očišćen je i okoliš oko spomenika nevinim žrtvama fašističkog terora u središtu Latinovca. Akcije uređenja bit će nastavljene i idućih mjeseci.

V.Re.

STANOVNICI LATINOVCA ZAJEDNIČKIM DRUŽENJEM PROSLAVILI ASFALTIRANJE ULICE -

LATINOVAC - Stanovnici sela Latinovca zahvaljujući Vijeću srpske nacionalne manjine općine Čaglin uz prigodan su program i zajedničko druženje minuloga vikenda proslavili modernizaciju dijela ceste kroz svoje naselje.

- Vijeće srpske nacionalne manjine u suradnji s općinom Čaglin realiziralo je asfaltiranje jedne ulice u Latinovcu. Završetak radova bio je povod za naše okupljanje. Ovdje ima i Hrvata i Srba a tu su nam i prijatelji iz Bosne i Hercegovine koji ovdje dolaze na kamp. Problema ima jer mi živimo na selu. Ti su problemi naši zajednički problemi. Naime stanovništvo je starije i pomalo pasivno. Drago mi je što smo se sada uspjeli svi okupiti -istaknuo je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine općine Čaglin Predrag Kusić dodajući kako su mlađi ipak spremni pokrenuti određene projekte ali da ih onda i oni koji odlučuju moraju poduprijeti jer bez toga neće biti ničega.

Kustić je najavio i druge aktivnosti među kojima će biti i uređenje tamošnje crkve koja je preživjela sve ratove. - Ja bih htio da ta crkva postane simbolom našeg suživota. Ona je uvijek zvonila za sve mrtve i Srbe i Hrvate. Na žalost vrijeme je napravilo svoje i crkvu danas treba obnoviti. Iskreno se nadam da ćemo to svi zajednički učiniti – rekao je Kustić, dodajući kako se samo zajedničkim snagama puno toga može učiniti.

Zadovoljan realiziranim projektom i zajedničkim druženjem svih mještana bio je i načelnik općine Čaglin Ivan Đurina. - Uspjeli smo u suradnji s mnogim udrugama i samim mještanima. Projekt je realiziran preko Ministarstva regionalnog razvoja. Iako se radi o dijelu ceste ona puno znači ovdašnjim stanovnicima. Inače Vijeće srpske nacionalne manjine u Čaglinu je vrlo aktivno i imamo dobru suradnju - rekao je Đurina dodajući kako će dobri projekti uvijek imati potporu općine pa tako i projekt uređenja pravoslavne crkve.

Unatoč poznim godinama svečanosti u selu nazočio je i 98-godišnji Stevo Stanisavljević najstariji stanovnik čaglinskoga kraja. - Recepta za dugi život nema. Uvijek sam živio skromno i nikada nisam ni pomislio da ću dočekati ovolike godine. Kad sam bio mlad i kad bi mi netko rekao da ima 60 godina pomislio bih Bože koliko je taj čovjek star. A sada ja eto skoro stotinu imam. Cijeli sam život tu proveo. Rođen sam u Velikom Bilaču a eto tu sam se skrasio. Godine su sustigle i ne mogu više sam. Paze me i pomažu. Nije mi teško. Sve imam ali imam i puno godina - kaže Stanisavljević dodajući kako se on uvijek rado prisjeća Latinovca iz svojih mlađih dana jer je tada selo bilo puno življe a u svakoj je kući bilo barem petoro-šestoro ljudi dok je danas većina kuća prazna.

Uz seoski dom priređen je i kulturno umjetnički program kojeg su izveli članovi folklorne skupine Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Okučana. Oni su izveli nekoliko pjesama i plesova uz tamburaški sastav. Uz čelnike općine Čaglin, zamjenika župana za gospodarstvo Željka Jakopovića svečanosti i druženju nazočili su svi mještani Latinovca. (V.Re.)