
Vladimir
Vatrogasci u siječnju vodom napunili 90 bunara
PRAZNI BUNARI POSLJEDICE SUŠE U ZLATNOJ DOLINI -
POŽEGA - Sušna 2011. godina uključujući jesen i dio zime bez padalina uzrokovali su presušivanje bunara u selima oko Požege posebice u onim brdskim na obroncima Požeške gore. Zbog toga su iz Seoca, Laza, Vrhovaca i drugih naselja česti pozivi građana da im vatrogasci cisternama dovezu vodu što oni često čine. Tako su pitkom vodom opskrbljuju domaćinstva, te stoka u njihovim stajama.
- Ove godine u siječnju smo vodom napunili čak 90 bunara što nikada ranije nije bio slučaj jer smo ranijih godina u tom mjesecu obično cisternama vozili vodu manje od deset puta – kaže nam Goran Vidaković, zapovjednik
Javne vatrogasne postrojbe Požega dodajući da ovih dana zbog snijega i stanja na prometnicama, posebice brdskima, ne mogu zadovoljiti sva traženja građana za dopremu vode. Pripadnici te postrojbe inače godišnje oko 900 puta cisternama odvezu vodu u bunare domaćinstava na području grada i dvadesetak okolnih naselja. Potvrdu teškog stanja u vodoopskrbi dobili smo i u komunalnoj tvrtki Tekija koja snabdijeva pitkom vodom sve građane i gospodarstvo ovoga kraja.
- Dugo nije bilo oborina, pa gorski izvori nisu dobili nikakav prirodni dotok, sada je situacija sa vodom u izvorištima ista kao i prošlog ljeta, no zimi je potrošnja smanjena pa zastoja u opskrbi zasada nemamo – kaže Mile Beslić, rukovoditelj Razvojno-tehničkog sektora Tekije. Izdašnost izvorišta Veličanke i Stražemanke, koja su najznačajnija za vodoopskrbu u Požeškoj kotlini, smanjena su na svega 30 posto njihovog kapaciteta. Stoga su očekivanja da će ovaj snijeg nakon topljenja donijeti pomake u punjenju izvorišta i vodosprema koje je Tekija izgradila zbog sigurnost snabdijevanja vodom. (T)
U županiji 22 djece oboljele od malignih bolesti
OBILJEŽEN NACIONALNI DAN DJECE OBOLJELE I LIJEČENE OD MALIGNIH BOLESTI -
POŽEGA - Nacionalni dan djece oboljele od malignih bolesti 15. veljače članovi Požeško-slavonske udruge „Pčelica“ koja okuplja roditelje djece oboljele i liječene od malignih bolesti obilježili su u Gospiću, gdje je održan trodnevni seminar na temu upoznavanja roditelja s pravima koja ostvaruju djeca oboljela od malignih bolesti. Seminar je organizirala krovna udruga "Sanus" pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.
Kroz ovaj seminar roditelji djece koja su oboljela i liječena od malignih bolesti tako se na kvalitetan način mogu upoznati s mnogim pravima ali isto tako i predstavnici resornoga ministarstva tom su prilikom mogli čuti s kojim se sve problemima susreću roditelji čija su djeca oboljela od malignih bolesti.
- Problemi su uglavnom veliki jer mnogi roditelji nisu upoznati s pravima koja njihova djeca imaju. Iako su mnoge stvari zakonom regulirane mnogi roditelji imaju problema kako ostvariti ta prava koja im pripadaju. Na području Požeško-slavonske županije prema evidenciji udruge ima 22 djeca koja su oboljela i liječena od malignih bolesti - rekla je Željka Stahl, predsjednice udruge "Pčelica“ navodeći kako je broj djece oboljele i liječene od malignih bolesti sigurno i veći jer nisu svi članovi udruge, te da još uvijek mnogi ne znaju za udrugu iako ona djeluje već više od pet godina.
Požeško-slavonska udruga roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti okuplja 45 roditelja. Njima najviše pomaže osiguravanjem smještaja u Zagrebu za vrijeme liječenja a kojega je udruga dobila na korištenje od grada Zagreba. (V.Re.)
Izazovno je biti učiteljem
IZBORNA SKUPŠTINA KATOLIČKOG DRUŠTVA PROSVJETNIH DJELATNIKA U POŽEŠKOJ BISKUPIJI -
POŽEGA - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Biskupskom domu u Požegi održana je izborna skupština Katoličkog društva prosvjetnih djelatnika u Požeškoj biskupiji. Pored članova Društva nazočio joj je požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević, duhovni asistent Društva msgr. Josip Devčić, predsjednik našičkog ogranka prof. Ivica Gerendaj, voditelj Foruma prosvjetnih djelatnika katoličkih škola u Požeškoj biskupiji Josip Katić te predstavnica Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji Štefica Knežević. Skupština je počela molitvom te kratkim prikazom života bl. Alojzija Stepinca kao i njegovim mislima o odgoju mladeži koje su posebno aktualne u današnjem vremenu. Nakon pozdrava gostiju nazočnima se obratio biskup Škvorčević zahvalivši nazočnima za ono što čine kao prosvjetni djelatnici vjernici. Znakovito je, kazao je biskup, što se ova Skupština održava u predvečerje blagdana bl. Alojzije Stepinca. – To jedan od naših koji je išao toliko jednostavnim, a toliko istinitim putem. Želio je i nastojao svim srcem ostvarivati čovjeka po Isusovu modelu vjeran do kraja svojoj savjesti. Mnogi su ga zbog toga htjeli maknuti, ali snaga njegova Duha bila je jača od svih ljudskih strategija. On je jedan od onih koji su sačuvali dostojanstvo čovjeka, svoga naroda i Crkve u ona teška vremena – istaknuo je biskup.
Dodao je kako profesori i učitelji u ovim vremenima žive izazovno zvanje i poslanje. –Biti učitelj nije bilo kakvo zvanje jer učitelj stoji pred mladim čovjekom, on ne prenosi samo znanje nego je i on odgojitelj i to ponajprije svojom osobnošću. Odgoj želi pomoći mladom čovjeku otkriti samoga sebe u onim najdubljim dubinama njegova bića. Zbog toga je izazovno biti učitelji – kazao je biskup zahvalivši učiteljima i profesorima za ono što čine po pitanju odgoja mladih ali isto tako i na njihovom uključenju u Društvo kako bi zajednički djelovali za opće i vlastito dobro po Isusovu modelu.
Nakon toga slijedio je radni dio Skupštine tijekom koje je prof. Pavao Bucić, predsjednik Društva podnio izvješće o dosadašnjem radu unazad šest godina. Slijedio je izbor novog Upravnog odbora. Njegovi članovi su Ksenija Krizmanić-Horvat, Dubravka Albert, Anka Dorbić, Dragan Siluković, Katica Stožicki i Jasna Kovačević. Za predsjednika je ponovno izabran Pavao Bucić, dok je novi tajnik Dragan Siluković. Prof. Bucić zahvalio se na izboru te iznio okvirni programa rada do kraja ove pastoralne godine. Tako će po prvi puta katolički prosvjetni djelatnici hodočastiti Gospi Voćinskoj u svibnju ove godine, održat će se predavanja dr. Jurja Batelje i don Damira Stojića te će se osnovati ogranak u Novoj Gradiški. (a.t.)
Za predsjednika Bruno Horvat
ODRŽANA IZVANREDNA IZBORNA SKUPŠTINE TENIS KLUBA POŽEGA -
POŽEGA - Za novoga predsjednika Tenis kluba Požega na nedavno održanoj Izvanrednoj izbornoj skupštini izabran je Bruno Horvat, dok će funkciju dopredsjednika obnašati Josip Keller. Na izvanrednoj je skupštini izabran i novi Izvršni odbor koji će na svojoj prvoj sjednici izabrati tajnika kluba.
Izvanredna izborna skupštine sportskog teniskog kluba „Požega“ iznjedrila je mnoge informacije o problema posebice onim financijskim s kojima se rukovodstvo kluba suočavalo u proteklih godinu dana. Teniski klub Požega prošlu je godinu završio s manjkom od 40 tisuća kuna, što i nije tako porazan pokazatelj jer je godinu prije toga Teniski klub bio u manjku čak 60 tisuća kuna. Dopredsjednik kluba Dario Katić okupljene članove podsjetio je na stanje od 11. veljače prošle godine kada je tadašnje rukovodstvo na čelu s ondašnjim predsjednikom Ninom Abramovićem podnijelo ostavku, te što je sve učinjeno od tada.
- Koristit ću vojnu terminologiju i kazati da se novi izvršni odbor danom preuzimanja rukovođenja klubom našao u pravom minskom polju gdje su mine bile porazbacane i vrebale svakog trenutka da eksplodiraju. Pod pojmom "mine" smatram neistine i razne opasnosti za sami klub kao i krive poteze koje je vukao prijašnji saziv izvršnog odbora kluba. Već drugi dan nakon skupštine shvatili smo da su podaci o neizmirenim obvezama netočni, kao i podaci o polaznicima škole tenisa - rekao je Katić navodeći i druge probleme s kojima se klub suočavao, od rasvjete do zalijevanja terena.
U raspravi koja je potom uslijedila članovi Tenis kluba Požega upozorili su na nesrazmjer broja trenera i polaznika škole tenisa istaknuvši kako trenera ipak ima previše, te da pojedini rade s puno više djece, dok ih drugi imaju manji broj.
Na ukazanom se povjerenju zahvalio novoizabrani predsjednik Horvat koji je ujedno ukratko iznio i okosnicu programa za ovu godinu.
- Glavne smjernice aktivnosti kluba ubuduće će biti škola tenisa, a nećemo zanemariti ni same natjecatelje koji vrijedno rade. Tu su i turniri koje ćemo nastojati organizirati i na taj način promovirati grad Požegu - rekao je Horvat. (V.Re.)
Najveće štete od gospodarskog kriminala
S KONFERENCIJE ZA NOVINARE U PU POŽEŠKO-SLAVONSKOJ -
POŽEGA - Na području Policijske uprave Požeško-slavonske tijekom prošloga je mjeseca zabilježeno 38 kaznenih djela. Tim je djelima kako se procjenjuje nastala materijalna šteta od milijun 200 tisuća kuna. Istaknuto je to na redovitoj konferenciji za novinare održanoj u PU Požeško slavonskoj.
- Od ukupno milijun 200 tisuća kuna koliko se procjenjuje visina nastale materijalne štete, najveći dio čak 89 posto odnosi se na štetu nastalu kaznenim djelima u domeni gospodarstva - rekao je Krunoslav Kokić službenik za odnose s javnošću te dodao - Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad trgovačkim društvom iz Pakraca i nad 64-godišnjakinjom također iz Pakraca kao odgovornom osobom društva utvrđeno je da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju. Naime u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 64-godišnjakinja je propustila obračunati i uplatiti porez na dohodak, te doprinose za zaposlenike navedenog trgovačkog društva čime je oštetila državni proračun za navedeni iznos od milijun 69 tisuća kuna.
Na konferenciji za novinare bilo je riječi i o prekršajima javnog reda i mira te prometnoj problematici.
Tijekom prošloga mjeseca na području Policijske uprave Požeško-slavonske bilo je zabilježeno 28 prekršaja javnog rada i mira što je za 20-ak posto manje nego li prethodnoga mjeseca ali i za isto razdoblje prošle godine. Zbog počinjenih su prekršaja bile prijavljene 53 osobe među kojima je bilo i sedam maloljetnika. Najviše prekršaja javnog reda i mira građani su činili nedjeljom od ponoći do 6 sati ujutro.
Prošloga je mjeseca bilo i manje prometnih nesreća ali i manje ozlijeđenih osoba.
Uz 35 prometnih nezgoda u nadzoru prometa bilo je zabilježeno i 899 prometnih prekršaja.
Vozač zaustavljen u siječnju koji je vozio s 2,47 promila alkohola je neslavan rekorder toga mjeseca, a najbrži vozač je mladić koji je vozio „Opela“ u naseljenom mjestu čak 108 km na sat. (V.Re.)
Podržavaju uređenje Munjare u Kuzmici
POŽEGA - Promicanje stručnog rada i skrb o stručnom osposobljavanju djelatnika u energetskim postrojenjima kroz organiziranje stručnih predavanja i ekskurzija i nadalje će biti temeljni rad društvo energetičara Požege. Rečeno je to na održanoj redovitoj godišnjoj skupštini društva na kojoj je bilo riječi o aktivnostima u prošloj te planu rada za ovu godinu.
Ocjenjujući rad društva u prošloj godini vrlo uspješnim jer su uspjeli realizirati sve svoje aktivnosti od stručnih ekskurzija Nuklearnoj elektrani Krško i Brodogradilištu Uljanik u Puli do stručnih predavanja, te organiziranja 10. Susreta energetičara Slavonije i Baranje. Na održanoj su skupštini članovi društva ujedno dali i puno potporu Građanskoj inicijativi Kuzmice za očuvanje kulturne baštine Kuzmice i obilježavanje 100. obljetnice puštanja u rad hidrocentrale Kuzmica, čiji program rada na uređenju i obilježavanju je iznio Miro Rašić iz Kuzmice.
- Ova je godina u znaku visoke obljetnice hidroelektrane i elektrifikacije Požege, te je to ujedno i prilika da se nešto učini s objektom kako on ne bi dalje propadao. Još prije pet godina naša je želja bila da se taj prostor uredi kao tehnički muzej - rekao je predsjednik društva energetičara Drago Duvnjak dodajući kako će u svojim aktivnostima Građanska inicijativa Kuzmice imati punu potporu društva energetičara.
Za ovu je godinu Duvnjak najavio i skorašnje organiziranje stručnog predavanja na temu fotonaponskih ćelija koje se sve više koriste u Hrvatskoj. Uz to u planu je i posjeta industrijskoj zoni u Varaždinu odnosno tvornici za preradu otpadnih guma, te obilazak vjetroelektrane Bruški kod Benkovca.
Članovi društva energetičara Požege i ove će godine rekao je dalje Duvnjak sudjelovati i na 11. Susretima energetičara Slavonije i Baranje koji bi se trebali održati sredinom ove godine u Belišću.
Na održanoj skupštini ujedno je usvojen i financijsku plan za prošlu te ovu godinu, te je ovo društvo primjer kako se i s malim sredstvima s kojima raspolažu, oko 30 tisuća kuna može puno napraviti. Zadovoljni radom društva su i u gradu Požegi, čiji je predstavnik, savjetnik gradonačelnika Ivan Čolak obećao u ovoj godini veću pomoć grada.
Zaslužnim su pojedincima i tvrtkama koji su podupirali rad društva energetičara ujedno su uručena i priznanja. (V.Re.)
Haramija: «Sad konje možemo vratiti u Srbiju ili ih poklat»
HRVATSKOM CENTRU ZA KONJOGOJSTVO PREPOLOVLJEN PRORAČUN -
LIPIK - Informacija objavljena u medijima kako će u ovogodišnjem državnom proračunu za Hrvatski centar za konjogojstvo-državne ergele Lipik i Đakovo biti osigurano 5,3 milijuna kuna i u Lipiku i u Đakovu je izazvala šok i nevjericu. Naime, taj je iznos gotovo upola manji od prošlogodišnjeg koji je iznosio 11,2 milijuna kuna. - Ne znam da li Vlada ima nekakvu rezervnu varijantu za koju ne znamo ali ako je doista riječ o samo 5,3 milijuna kuna onda nam ništa ne preostaje nego lipičke konje vratiti u Srbiju ili ih poklati - kazao je nezadovoljno gradonačelnik Lipika Antun Haramija. Nakon izbora i dolaska novog ministra, dodao je, on mu je poslao dopis u kojemu ga je upoznao s još uvijek neriješenim pitanjem smještaja lipičkih lipicanaca i potrebama ergele koja se nakon rata i povrata konja iz Srbije tek obnavlja. Pozvao ga je također da dođe u Lipik i osobno se uvjeri u probleme i potrebe te ustanove ali odgovor do sada nije dobio.
Podsjetimo, u sklopu Hrvatskog centra za konjogojstvo, čije je sjedište u Lipiku, djeluju lipička i đakovačka ergela te još neke službe vezane uz hrvatsko konjogojstvo. Obećanje kako će se ergele odvojiti a ostale službe preseliti u Zagreb u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu bivša Vlada nije ispunila. Nisu riješeni ni odnosi s Poljoprivredom Lipik pa su konji, vraćeni iz Srbije u listopadu 2007. godine, još uvijek smješteni u iznajmljenom prostoru za koji se mjesečno plaća 30 tisuća kuna. Za najam prostora iz ranijih godina
Poljoprivreda još potražuje oko 430 tisuća kuna. Vraćanje tog duga, isplata plaća za 58 zaposlenika u HCK te prehrana oko 250 konja koliko ih ima na obje ergele s proračunom od 5,3 milijuna kuna bit će nemoguća misija. - Čuo sam za smanjenje našeg proračuna ali nisam dobio ništa službeno pa mi je teško bilo što komentirati. Također, ne mogu oko toga s nikim razgovarati jer Vlada još nije imenovala novo
Upravno vijeće. Imam informaciju da će to biti polovinom veljače pa ćemo onda vidjeti kako dalje - rekao je ravnatelj HCK Pavo Sabolski. (V.M.)
Izvlačili drva na saonicama
KONJI SU PONOS SLAVONACA, A DOK JE SLAVONACA BIT ĆE I STARIH OBIČAJA
BUK – U Požeškoj dolini dosta je onih koji su se pravoj, snježnoj zimi itekako obradovali. Među njima prednjače članovi konjogojske udruge 'Valis Aurea' koji su u starim šumama hrasta na obroncima Krndije s radošću oživjeli duh prošlih vremena i nadasve – slikovitih slavonskih tradicija vezanih uz ovo godišnje doba. A tu je uloga konja nezamjenjiva pa ljubav prema ovoj plemenitoj životinji za Branka Milosavljevića iz Sulkovaca nema alternative.
- U slavonskim selima sve se nekada radilo s konjima. Još kao dječak pomagao sam ocu u polju, šumi, a konji, uglavnom lipicanci i 'teškaši', tu su bili nezamjenjivi. Ljubav prema njima ostala je u meni do danas i važno je da udruga kroz njegovanje starih tradicija i običaja, održi određeni broj konja u ovom našem kraju - kaže ovaj konjogojac. Dok u 'snježnoj' šumi sve pršti pod kopitima konja upregnutih u stare, originalne, drvene saonice, s lakoćom nose teret drva na njima. Upravo tako se, i to sve do unatrag gotovo pola stoljeća, prikupljalo ogrjevno drvo za ledenih zimskih dana na selu.
- Bilo je to jako slikovito. To je i razlogom što ovaj običaj naših 'starih' želimo oteti zaboravu i sačuvati za mlađe naraštaje kao dio naše autentične baštine. Želimo od toga napraviti i svojevrsnu ruralnu, turističku atrakciju i idućih godina radit ćemo na tome - dodaje Antun Bello, jedan od uzgajivača konja iz pleterničkog kraja. Da lijepa tradicija ima budućnost, potvrđuje i dvadesetogodišnji Stjepan Leist iz Buka, mladi vlasnik konja i saonica.
Konji su kaže, ponos svakog Slavonca, a ljubav prema njima prenosila se u njegovoj obitelji naraštajima. Zato poručuje – dok je Slavonaca bit će i starih običaja… (SN)
Najavljena audicija za male pjevače
20 GODINA CVJETIĆA GLAZBE -
PLETERNICA - Ove godine pleternički Cvjetići glazbe, jedini Dječji tamburaški festival obilježavaju 20 godina održavanja ove jedinstvene manifestacije u Hrvatskoj. Audicija za ovogodišnji festival održat će se 26. veljače od 10 sati u prostorijama KUD-a Orljava u Pleternici.
- Ovogodišnji festival održat će se od 6. do 9. lipnja, a započet će sa sportskim danom i sportskim natjecanjima. Nastavit će se 8. lipnja predstavljanjem monografije „20 godina Cvjetića glazbe u Pleternici“ koja će biti održana u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Prva večer festivala – večer interpretacija održat će se 8. lipnja, a nakon natjecateljskog dijela slijedi veliki koncert klape Intrade. Za 9. lipnja priredili smo održavanje dječje likovne kolonije koja će se održati u pleterničkom parku, a u večernjim satima polufinalnu večer Međunarodnog dječjeg festivala tradicijske glazbe „Olibski slavuj“ na kome će nastupiti djeca iz cijele Hrvatske – najavila je mr. sc. Katarina Aladrović-Slovaček, ispred Glazbenog društva Cvjetići glazbe.
Struju će prodavati HEP-u
ZAVRŠENA MINI HIDROELEKTRANA I PLASTENIK U RAD KREĆU ČIM ZATOPLI -
PLETERNICA - Završeni su građevinski radovi na mini hidroelektrani na Orljavi u središtu Pleternice, za sada jedine te vrste u Hrvatskoj. Dopremljena je i potrebna oprema koja će se montirati čim malo otopli. - Hidroelektrana će u dvomjesečni probni rad krenuti 1.ožujka nakon čega će, preko tvrtke "Mala hidroelektrana" početi prodaja struje HEP-u. - Za nas je ova investicija iznimno važna jer će elektrana osiguravati struju za vanjsku rasvjetu cijelog pleterničkog područja pa ćemo u proračunu uštedjeti oko 850 tisuća kuna koliko sada plaćamo za to - rekao je gradonačelnik Franjo Lucić. Za gradnju elektrane grad Pleternica je osigurao 700 tisuća kuna a 4 milijuna su dali Ministarstvo regionalnog razvoja i Fond za energetsku učinkovitost.
Toplije vrijeme čeka i nedavno završen novi plastenik vrijedan 300 tisuća kuna koje su osigurane kroz projekt EU. U njemu će posao za sada dobiti dvije osobe koje će saditi cvijeće za potrebe grada Pleternice. Plastenik se nalazi u industrijskoj zoni u kojoj će, čim vrijeme dozvoli, početi gradnja i poduzetničkog inkubatora. Za to je iz EU preko programa IPA bespovratno dobiveno 623 tisuće eura. Ove godine počet će i gradnja vrtića. - Naš izvorni proračun svake je godine mali i dovoljan je samo za funkcioniranje gradske uprave te plaće djelatnika u ustanovama u gradskom vlasništvu no, uz pomoć ministarstava, javnih poduzeća i fondova EU uspijevamo godišnje u razne projekte investirati oko 50 milijuna kuna. Tako će biti i u buduće. Ovogodišnji izvorni proračun nam je samo 6 milijuna kuna ali mi već pripremamo dokumentaciju za projekte za koje tek trebamo pronaći sredstva: uređenje buduće srednje škole, multimedijalne dvorane u bivšem kinu, parka i drugog - dodao je gradonačelnik Lucić. (vm)