Prikazujem sadržaj po oznakama: Zlatna dolina

POŽEGA - Održano je predstavljanje Fotomonografije Požeško-slavonske županije koja je izdana povodom 810. obljetnice prvog spomena županije, a nosi naziv Zlatna dolina. Predstavljanje je održano na skroman način zbog trenutne situacije u svijetu te je bilo prisutno samo 40 uzvanika. Na samome početku prisutnima se obratila stručna suradnica na projektu, pročelnica Ureda župana Mateja Tomašević, koja je objasnila kako je došlo do izrade Fotomonografije.

„Na Fotomonografiji smo radili otprilike godinu dana aktivno. Nakon što smo prikupili potrebne tekstove, kojih evo, budući da smo željeli imati Fotomonografiju naše županije, nema puno, slijedilo je koncipiranje iste. Tražili smo najbolji način na koji ćemo predstaviti ne samo županiju nego i sve naše gradove i općine. Onda je naravno, bilo potrebno izabrati i fotografije, kako bismo privukli pažnju čitatelja i kako bismo Fotografijom uspjeli prikazati ljepote našeg kraja. Željeli smo postići da ljudi koji gledaju Fotomonografiju, požele doći i posjetiti našu županiju. Nadamo se da smo u tome uspjeli.“

Knjigu izdaje Požeško-slavonska županija, potpisuje Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, fotografije potpisuju Hrvoje Kusik i Stjepan Benković, glavni urednik knjige je Marko Marinić, a zamjenica glavnog urednika je Doris Marinić, stručni suradnik je Mateja Tomašević, za lekturu je zaslužna Nikolina Blažić, a grafičko oblikovanje odradio je Mato Klarić. Knjiga ima 202. stranice uz turistički zemljovid s popisom naselja. Tekstove su pisali Goran Hruška, Stjepan Benković, Jelena Hihlik, Lidija IVančević Španiček, Maja Jakobović, Branka Kuba i Vesna Vlašić.

U sadržaju su spomenuti požeški župani i uvod, zatim prilog o Požeško-slavonsko županiji, zemljopisni položaj i smještaj, stanovništvo, kulturno-umjetnički pregled, Požeško-slavonska županija u književnosti, osam stoljeća Požeške županije i gospodarski potencijali. Predstavljeni su gradovi i općine Požeško-slavonske županije te zemljopisne karte.

Župan Alojz Tomašević izrazio je svoje zadovoljstvo i ponos što povodom 810. godina županije, dolazi do stvaranja novog povijesnog dokumenta te se zahvalio svima koji su svoj obol dali u stvaranju ove knjige.

„Ponosan sam što možemo ovo djelo predstaviti javnosti, povodom 810. obljetnice prvog pisanog dokumenta i spomena naše županije. 810. godina je puno, kada bi brojali po 10. godina bilo bi puno, a veličina upravo toga smo mi koji jesmo ovdje danas i obveza je prisjetiti se velikana ovih prostora, a hvala Bogu imamo, oni koji su čuvali, pripremali i razvijali kako bi mi danas mogli upravljati s ponosom ovom najljepšom županijom. Ova foto-monografija neka bude povijesni dokument koji će se prenositi generacijama koje će biti tu nakon nas. Ovogodišnji Dan županije smo planirali proslaviti s puno manifestacije raznih vrsta i raznolikog sadržaja, ali to će morati sačekati neke ljepše dane, nećemo odustati od svojih planova jer ovakva obljetnica se mora obilježiti na dostojan način. Ova knjiga pokazuje da je želja i mene ali i mojih suradnika i autora, da prikažemo naše općine i gradove, sve njihove posebnosti, a mnogo ih je. Nosite ju gdje god pođete, pokažite ju ljudima koji možda još ne znaju da se u jednom dijelu Hrvatske skriva biser Slavonije. Mi i dalje radimo na razvoju Požeško-slavonske županije, svi mi zajedno doprinosimo boljoj i ljepšoj budućnosti. Najnoviji projekt koji pripremamo u suradnji s gradom Požegom i Veleučilištem u Požegi je izgradnja jednog posebnog parka u gradu Požegi, u kojem će biti zasađeno oko 800. stabala trešanja. Pripreme su u tijeku, vjerujem da će jesenska sadnja doprinijeti tome da imamo jedno novo mjesto za stvaranje povijesti. Ovo je pozivnica da se iskusi naše gostoprimstvo, osjeti naša bogata povijest i kulturna baština, ljepota zelenih i zlatnih krajolika koji nas okružuju, naša gastronomija i široka slavonska duša, sve ono što nudimo i što se sigurno treba vidjeti uživo.“ – rekao je župan Alojz Tomašević.

Josipa Miličević, predsjednica Županijske skupštine, istaknula je kako se nada da će ova Fotomonografija biti svojevrsna promocija Požeško-slavonske županije, ali i ostavština budućim generacijama.

„Požeško-slavonska županija je zaista komadić raja na zemlji, što su još davno prepoznali stari Rimljani i nazvali je „Zlatna dolina“. Duga i bogata tradicija, povijest, kulturna baština, prirodne znamenitosti, manifestacije, tradicije i običaji, čitatelja će iznenaditi, obogatiti njegovo znanje te ga potaknuti da krene u potragu za njima što je bio i cilj izrade ove Fotomonografije. Teško je kroz fotografije prenijetu svu ljepotu našega kraja i ispričati priču o našoj županiji, ali možemo reći da su ljudi koji su radili na izradi ove foto-monografije u tome uspjeli te im na tome čestitam.“ – rekla je predsjednica Županijske skupštine Josipa Miličević.

Saborski zastupnik Franjo Lucić koji je kroz 4 mandata Požeško-slavonsku županiju predstavljao u hrvatskome parlamentu. Ponajviše se osvrnuo na granu gospodarstva koju smatra ključnim, a za čiji se razvitak tijekom svojih mandata borio, te se složio da Požeško-slavonska županija ima titulu jedne od najljepših županija.

„Pogođeni trenutnim stanjem u svijetu, župan i njegovi suradnici odlučili su se da na ovaj skroman način prezentiraju svoj doprinos povijesti, pomoću fotografija najljepše županije u Hrvatskoj, kako župan često kaže, ali i sam to mislim kao što vjerovano misle svi koji su tu rođeni. Ove fotografije govore više od riječi, ali kada im dodamo opis gdje mi to živimo, doista dolazimo do saznanja da živimo u prekrasnoj županiji. Da li smo uspjeli iskoristiti sva ona bogatstva koja nam županija pruža, to je pitanje na koje trenutno ne možemo pružiti odgovor, ali svjesni smo svega onoga i onih ljudi koji su predstavljali našu županiju kroz povijest, koji su svojim znanjem i svojim utkanim imenima u Požeško-slavonsku županiju, doprinijeli svemu što imamo danas. Hvala svima koji ste na bilo koji način, zajedno sa onima koji se spominju u ovih 810. godina, učinili sve da Požeško-slavonska županija bude na ovom nivou, a činimo sve da sutra bude i na još višem, za dobrobit naše djece i svih koji će ovdje biti nakon nas.“ – rekao je saborski zastupnik Franjo Lucić.

Nakon kratkog uvoda, profesor Tomislav Radonić čestitao je županu Alojzu Tomaševiću i svima koji su sudjelovali u izradi Fotomonografije, na inicijativi i uspješnom rezultatu.

„Fotomonografija danas potvrđuje našu bogatu povijest, ljepotu običaja, krasotu izražaja županije koja se sastoji od dvaju prostorno odvojenih cjelina, Požeške kotline i Pakračko-lipičkog kraja. Važno spomenuti da u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske danas imamo 105 registriranih zaštićenih kulturnih dobara na području Požeško-slavonske županije.“ – rekao je Tomislav Radonić.

Izvor: pszupanija.hr

SPORTSKA UDRUGA SLIJEPIH „ZLATNA DOLINA“  -

POŽEGA – Sportska udruga slijepih Zlatna dolina koja djeluje pri Udruzi slijepih i slabovidnih osoba grada Požege i Požeško-slavonske županije već tradicionalno je organizator pikado turnira povodom Dana grada Požega pod nazivom „Požeško Grgurevo – Požega 2013.“ Turnir se bodovao i kao redovno prvo kolo pikado lige Panonska Hrvatska – skupina A. U ligi se natječu klubovi iz Bjelovara, daruvara, Pakraca, Lipika i Požege. Zaželjevši dobrodošlicu u grad Požegu, požeški gradonačelnik Zdravko Ronko sve prisutne je podsjetio na povijest događanja od kada Požežani obilježavaju Grgurevo kao svoj dan oslobađanja od Osmanlija.

Na turniru su postignuti slijedeći rezultati: ekipno 1. Daruvar, 2. Požega, 3. Bjelovar i 4. Pakrac - Lipik. Pojedinačno najbolji plasman: kategorija A - 1. Damir Bokun, 2. Zoran Bubulj, 3. Josip Banović, kategorija B - 1. Ankica Horvat, 2. Željka Peška i 3. Zdravko Čop.

ZLATNA DOLINA POPRIMA I LJUBIČASTE NIJANSE BOJA  -

Zlatna dolina krajem lipnja i početkom srpnja nije obojena samo zlaćanom bojom žita te zelenom bojom kukuruza, voćnjaka i vinograda već nedavno i ljubičastom bojom lavande. U nju se na prvi pogled zaljubila i 58-godišnja Katica Kristić iz Pleternice. Pripremajući se za odlazak u mirovinu nakon 36 godina službeničkog posla za računalom u Hrvatskim šumama, Katica je razmišljala čime bi se mogla baviti kada ode u mirovinu, a da istovremeno iskoristi roditeljski posjed u obližnjem selu Požeška Koprivnica. Pretražujući internet doznala je da je lavanda malo zahtjevna biljka, a da dobro uspijeva i u kontinentalnom djelu Hrvatske. - Suprug je pomišljao na sadnju voćaka, ali kako one zahtijevaju dosta treniranja, a lavanda nikakva odlučila sam se za nju. Prije tri godine, a godinu dana prije moga odlaska u mirovinu, zasadili smo površinu od 0,7 hektara. Mislila sam, ako ništa drugo, sjedit ću pod terasom i uživati u tim prekrasnim ljubičastim cvjetovima. Kako se ni ja ni suprug nismo bavili poljoprivredom učili smo s interneta i od drugih uzgajivača, a kada smo imali neko pitanje zvali smo i Poljoprivredno savjetodavnu službu. Posebno su nam bili susretljivi drugi uzgajivači. Imam osjećaj da su se svi oni zaljubili u tu biljku i da rado žele pomoći svima. Uživam u ovom poslu, sve radimo ručno, a sve do sada biljku smo i ručno okopavali. Prava je to ekološka proizvodnja samo što nemamo certifikat – ističe Katica koja osim sorte budrovke, hibrida lavande ima i stotinjak grmova angustifolia, prave lavande.

Iako se prva žetva lavande treba obaviti tek treće godine, a do tada biljku treba očvršćivati, Katica je, kaže, već prve godine požnjela i to ručno svoje cvjetove. - Kako prodaja cvjetova na veliko nije isplativa već prve godine napravili smo se jedan mali destilator i počeli proizvodi ulje. Pola smo darovali u promotivne svrhe i učili se trgovanju i menadžmentu. Sada imam cijelu paletu proizvoda, od eteričnog ulja, suhih cvjetova koje pakujem u vrećice koje sama šijem, hidrolat, sapun i kremu od lavande do nekih ukrasnih predmeta. A uskoro ću imati i liker te ulje za masažu. Liker pravim od sorte angustifolia jer ona je više za prehrambene svrhe, za kolače i sladolede, a njezino ulje se može koristiti i kao kapi za želudac. Ona daje malo ulja i zbog toga je jako skupa. Osim toga njezini cvjetovi i kada se osuše ostaju ljubičaste boje dok od budrovke posive - objašnjava Katica koja svoje proizvode prodaje po sajmovima i na kućnom pragu. Redovne sudjeluje u akcijama “Kupujmo hrvatsko” i zadovoljna je prodajom. Smatra da bi cijena proizvoda od lavande ipak trebala biti viša, ali s obzirom na kupovnu moć stanovništva, kaže, nije vrijeme za povećanje cijena.

S druge strane Zlatne doline, u Brestovcu, lavandu budrovku na dva hektara prije šest godina zasadio je Marko Markanjević, 31-godišnji medicinski tehničar, zaposlenik hitne službe  u Požegi. Pročitavši o njezinom uzgoju shvatio je da će uz posao moći baviti i uzgojem ove biljke. - Prve dvije godine je bilo teško dok se nasad uspostavio jer se sav posao obavljao ručno, kraj svake biljke moraš čučnuti i brinuti se o njoj kao o maloj bebi. Međutim nakon što prođu dvije godine sve je lako, ove godine sav moj posao je bio da sam jednom pokosio travu. Žetvu obavljalo isto ručno sa srpom. Dođu prijatelji i rođaci i cijeli dan kosimo. Radi se o skromnoj i malo zahtjevnoj biljci kojoj najbolje odgovaraju južni položaj – kaže Marko koji je odmah shvatio da zarade nema bez vlastite destilerije. Napravio mu je jedan majstor uz njegove sugestije, ali pravom prodajom još se nije pozabavio jer je u gradnji obiteljske kuće. - Uskoro ću i taj dio proučiti, ali smatram da bi najviše zaradio kada bi to izvezao. Prodaja ne veliko ne dolazi u obzir jer je cijena  premala. Dobro je što se ovaj proizvod ne kvari - ističe Marko dodajući da se u idealnim uvjetima, što on još nije ni blizu postigao, s jednog hektara može dobiti 100 litara ulja čija je vrijednost 3.000 eura.   (a.t.)

SPORTSKA UDRUGA SLIJEPIH „ZLATNA DOLINA“  -

POŽEGA – Sportska udruga slijepih grada Požege i Požeško-slavonske županije „zlatna dolina“ bila je domaćinom prvog kola Regionalnog pikado turnira za slijepe i slabovidne osobe Požeško Grgurevo 2012. Na turniru je sudjelovalo sedam ekipa iz Bjelovara, Virovitice, Osijeka, Slav. Broda, Vinkovaca, Pakrac-Lipik i Požege, a svaka ekipa natjecala se u dvije kategorije, A-slijepe osobe i B-slabovidne osobe. – Ovo je prvo kolo naše Regionalne lige Panonske Hrvatske koje mi započinjemo sa našim turnirom povodom Grgureva i Dana grada Požege. Na ostalih šest kola mi putujemo na turnire u gradove domaćine. U ekipi imamo četiri igrača, a za Požegu nastupaju Zoran Drinovac, Nevenka Jonjić, Željka Peška i Josip Banovac. Zadnje kolo odigrava se u studenom mjesecu. Treniramo svaki četvrtak, a tko ima mogućnosti može trenirati svaki dan u našoj dvorani – istakao je Josip Banović, presjednik sportske igre slijepih.

Nakon natjecanja u popodnevnim satima najboljim pojedincima su uručene medalje a najboljim ekipama pehari, koje je uručio predstavnik grada Požege mr. sc. Ivan Čolak. Najbolja je bila Udruga slijepih Bjelovar, drugo mjesto su zauzeli Ravnica Vinkovci, treće mjesto Udruga slijepih Pakrac-Lipik, a naši domaćini su bili ekipno peti, dok je Josip Banović pojedinačno zauzeo treće mjesto.

OPG GRBIĆ ZA PROIZVODNJU BUČINOG ULJA DOBILI I HALAL CERTIFIKAT  -

Prije osam godina Ivan Grbić iz Požege zasijao je prve površine s bučom golicom. Bilo je to samo 5 hektara, a danas ima 70 hektara vlastitih površina, od čega je 10 hektara u ekološkom uzgoju, te još 130 hektara ugovorene proizvodnje s kooperantima. Kako bi ova proizvodnja postala što isplativija odlučio se i na preradu buče, odnosno na sušenje bučinih koštica te proizvodnju bučinog ulja.

- Proizvodnja buče u Hrvatskoj zauzima sve značajnije mjesto, trenutno se proizvodi na površini od 4 do 5.000 hektara. Tradicionalno najveća je proizvodnja na području Međimurske i Varaždinske županije odakle se širila prema istoku zemlje. Iako je naša uljara u Požegi trenutno najistočnija u Hrvatskoj smatram da to još dugo neće biti – kaže Ivan Grbić  koji je ujedno predsjednik Udruge proizvođača buče i bučinog ulja sa sjedištem u Ivanić gradu.

Za proizvodnju buče, kaže Grbić, potrebno je kvalitetno tlo, te dobra gnojidba, posebno stajnjakom. U ekološkoj proizvodnji puno je ručnog ljudskog rada. - Ove godine dva puta smo je kopali i dosta gnojili stajnjakom. Prinosi su smanjeni u odnosu na konvencionalnu proizvodnju za nekih 25 posto. Kako imamo vlastitu pekaru prije mjesec i pol dana počeli smo i s proizvodnjom jednog novog proizvoda na hrvatskom tržištu - kruha i peciva od integralnog brašna i bučinih koštica i bučine pogače koje prodajemo u Getrou i Mercatoru, uglavnom na području Zagreba – istaknuo je Grbić koji je objasnio da je bučina pogača ono što ostane od koštica nakon proizvodnje ulja. U njoj ima još do 12 posto ulja, a posebno je bogata mineralima.

Na jednom hektaru površine može se dobiti od 1.500 do 2.000 kilograma sirove koštice koju tvrtka Grbić od svojih kooperanata otkupljuje po cijeni do 5,5 kuna po kilogramu, odnosno po onoj cijeni koja važi i na austrijskom tržištu. Polovicu proizvodnje tvrtka preradi u ulje što će ove godine biti oko 15.000 litara, a ostali dio koštica se suši i na taj način prodaje. – Godišnje izvozimo od 40 do 50.000 tona koštica koja slovi na tržištu EU kao najkvalitetnija zbog čega se može prodavati u neograničenim količinama. Htjeli bismo svu košticu preraditi u ulje, ali to ide teško jer je na tržištu bučinog ulja dominantna Austrija, a zatim Njemačka i Švicarska. Međutim, velike su šanse da ulje počnemo izvoziti na Bliski istok jer smo nedavno dobili i certifikat Halal kvalitete. Naši probni uzorci poslani su u Oman i tamo su prošli pa smo nakon toga zatražili Halal certifikat kako bi mogli ostvariti izvoz u tu zemlju – objasnio je Grbić te dodao da imaju i certifikat HACCP koji traži Europska unija.

Sakupljanje buče i odvajanje sjemenki buče od plašta tvrtka obavlja vlastitim strojevima. Sakupljene sjemenke buče u najkraćem mogućem roku idu na pranje, a zatim na sušenje toplim zrakom. Nakon toga osušene se sjemenke čiste te skladište čekajući preradu u ulje.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Jedna žlica na dan

Bogatog je, specifičnog i jedinstvenog okusa. Koristi se u kulinarstvu kao preljev za salate u kombinaciji s octom, u jelima od povrća, tjestenine, mesa i kao dodatak kolačima. Zbog svoje boje zanimljiv je i za kreiranje vizualnih efekata prilikom ukrašavanja jela. Konzumiranje bučinog ulja preporuča se prvenstveno kao salatno ulje ili terapeutski jedna velika žlica dnevno.

Bogato vitaminima i nezasićenim masnim kiselinama

Djevičansko bučino ulje je iznimne kvalitete i kao gotov proizvod naročito je bogato vitaminima A, E, C i K. Svježe ulje sadrži više od 60 posto nezasićenih masnih kiselina od čega su najzastupljenije linoleinska, oleinska, palmitinske i stearinske kiseline zbog čega  je lako probavljivo. Ovo ulje sadrži i esencijalne masne kiseline, lecitin (koji je prirodni emulgator, otapa ovapnjenja u krvnim žilama), bjelančevine, salicilnu kiselinu koja sprečava grušanje krvi, silicijevu kiselinu i drugo. Konzumiranjem bučinog ulja ublažavaju se poteškoće kod upalnih procesa urinarnog trakta, a posebno prostate i otežanog mokrenja.