HRVATSKA POŠTA UDRUGAMA ODOBRILA BESPLATNE POŠILJKE  -

KUTJEVO – Hrvatska pošta u sklopu akcije „Vaša pošta za dobra djela“ donira udrugama i društvima omotnice s besplatnom poštarinom. Na području grada Kutjevo besplatne omotnice odobrila je za Udrugu Kutjevački vinari. Donaciju je predao Robert Ostrun, voditelj Pošte Požega, a primila Zorica Tandara, predsjednica udurge.

Ujedno je sa udrugom vinara dogovarano da se pod povoljnim uvjetima transportiraju kutije s buteljama vina, do krajnjih kupaca, posebno restorana u Zagrebu i na morskim destinacijama. Često se pojavljuju potrebe za isporukama nekoliko kartona vina, što je za svakog vinara neisplativo da se vozi kupcu, a i često takve potrebe nastaju u vrijeme kada vinari imaju najviše posla pa često ne mogu udovoljiti potrebama kupaca. U takvim slučajevima naša Pošta je idealna dostava – istakao je Robert Ostrun. Pregovore o brzim dostavama uz povoljnije uvjete za kutjevačke vinogradare podržava i Ivica Nikolić, kutjevački gradonačelnik.

FEROVAC - Iako je nedavno Koordinacija seljačkih udruga najavila prosvjede za kraj mjeseca, ako im se u do tog roka ne isplate prošlogodišnji poticaji, već 09. veljače točno u podne započeli su prosvjedi upozorenja Vladi RH u svim županijama Slavonije. Prosvjed u Ferovcu organizirali su članovi Udruge Ledina i Udruge Simentalac. Na ovom prosvjedu upozorenja nisu blokirali prometnicu nego su samo javnosti skrenuli pažnju da im ova Vlada želi umanjiti proračun za poljoprivredne poticaje za gotovo milijardu kuna.

  - Oni odlaze u mirovinu samo na jedan dan da bi zadržali svoja stečena prava, pa opet u Sabor, pa i mi želimo samo zadržati naša stečena prava. Spremni smo na kompromis, ali samo ako se i članovi Vlade, ministri i saborski zastupnici odreknu svojih stečenih prava. Oni se bore za svoja stečena prava pa i mi tražimo samo ono što nam pripada po zakonu, istakao je na prosvjedu Ivica Malnar iz Udruge Ledina.

Prošle godine poljoprivrednici su s ministrom Čobankovićem i bivšom Vladom dogovorili smanjenje poticaja za 20%, a sada se traži još smanjenje od 30%, što je neizdrživo, jer su u međuvremenu cijene plavog dizela višestruko porasle a cijene svih ostalih repromaterijala i gnojiva također. Selo i naša poljoprivreda ovaj udar neće moći preživjeti, poručuju prosvjednici. Kako od poljoprivrede direktno živi više od 400 tisuća ljudi mora se nešto učiniti za tu granu. Istodobno iz poslovanja poljoprivrede u državnom proračunu po analizama Poljoprivredne komore završi više od 8 milijardi kuna, pa seljaci očekuju da im dio toga kolača država i vrati.

Trofej Požeškog športskog saveza za posebne zasluge i dugogodišnji rad u sportu ove je godine konačno dobio i Dragutin Krizmanić. Požega se napokon sjetila svog Drage koji bi s pravom mogao nositi i naziv «trenera svih trenera Požeštine». U ovom članku nalazi se kratak pregled njegovog kompletnog sportskog rada kroz proteklih 60 godina. Dragutin Krizmanić rođen je 06. 07. 1940. godine u Španovici kod Pakraca.  Školovao se u Đakovu i Požegi, a studirao u Pakracu, Zagrebu i Novom Sadu. Aktivno je igrao nogomet od 1952.-1968. godine u NK Slobodi (Đakovo), NK Radnički (Požega), NK Papuk (Pakrac), NK Elektrostroj (Zagreb) i NK Zvijezda (Kaptol). Radio je kao nastavnik tjelesnog odgoja u Osnovnoj školi u Kaptolu i za to vrijeme bio trener seniora i juniora u NK Zvijezda (Kaptol). U školi je osnovao sportsko društvo i vodio škole nogometa, košarke, atletike, skijanja plivanja, rukometa i gimnastike. Inicirao je i sudjelovao u gradnji Sportskog parka kraj škole u kojem su bili svi sportski sadržaji. Trener prve ekipe NK Slavonije bio je od 1969. - 1978. godine. Seniore je vodio 809 utakmica zaredom. U isto vrijeme juniorsku ekipu vodio je 408 utakmica a bio je trener i dvije ekipe pionira koje je vodio na 143 utakmice. Ukupno je te tri kategorije vodio na 1450 utakmica u 10 godina i  u tom razdoblju održao je 9800 treninga. Uz pomoć tadašnjeg Saveza sportova i NK Slavonije osnovao je Školu nogometa kroz koju je prošlo oko 9000 djece i mladih raznih uzrasta iz grada i cijele Požeštine.

Kroz osam godina rada iz tri juniorske generacije Dragutin Krizmanić selektirao je seniorsku momčad i stvorio generaciju koja je 1977. ostvarila najveći rezultat požeškog nogometa plasiravši se kroz kvalifikacije protiv Jedinstva iz Đakova u Republičku ligu što je bio treći rang natjecanja u državi. U Požegi je u prvoj utakmici Slavonija pobijedila 4:2 a u uzvratu u Đakovu bilo je 0:0. U toj slavnoj generaciji igrali su Pasariček, Svoboda, Tomljanović, Podobnik, Fiket, Ribičić, Radišić, Subotić, Brekalo, Bušić, Kozar, Živković, Trpčić, Pišmiš, Šarić, Kozina, Štefulinac, braća Ferenc, Komljenović, Kokić, Keglević, Leš, Sačer, Zorić, Kurtagić, Tadić, Husko i drugi. Ta momčad mnogo je trenirala i igrala godišnje oko 90 utakmica što je bila velika promjena i novost u tadašnjem nogometu. Po novom načinu rada Krizmanić je bio inovator i vizionar koji je unaprijedio požeški nogomet i udario temelje sustavnog i planskog rada. U sezoni 1976./1977. na Stadionu kraj Orljave odigrano je 65 utakmica koje  je pratilo stotinjak tisuća gledatelja a u Požegi je u prijateljskim utakmicama gostovalo 19 klubova 1. i 2. lige. Najatraktivniji susreti za igrače Slavonije i gledatelje svakako su bili sa klubovima tadašnje velike četvorke. Tako je gost Požege dva puta bio zagrebački Dinamo, te jednom Hajduk (Split), Partizan i Crvena Zvezda (Beograd). Na zahtjev Nogometnog saveza Hrvatske i Regionalnog nogometnog saveza Slavonije i Baranje Krizmanić je 1978. godine prešao u Slavonski brod na mjesto instruktora RNS i NSH i tada je radio na razvojnim stručnim i selektivnim programima na nivou općina, regije kao i na državnim i europskim programima. Bio je voditelj svih završnih selekcija na nivou Nogometnog saveza općine, Regionalnog nogometnog saveza i Nogometnog saveza Hrvatske te je vodio preko 100 ljetnih i zimskih škola i završnih selekcija. U tim programima sudjelovalo je preko 40.000 mladih igrača od pionira do juniora. Na mjestu instruktora ostao je punih 20 godina, sve do 1998. godine. I u tome ima određene simbolike jer je te godine Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila najveći uspjeh hrvatskog nogometa osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj. Većina igrača te legendarne generacije prošla je te programe i radila pod nadzorom Dragutina Krizmanića. Vodio je 426 službenih i selektivnih utakmica na nivou Hrvatske, Jugoslavije i Europe. Kao izbornik i trener vodio je mlađe selekcije Nogometnog saveza Hrvatske na tadašnjim državnim prvenstvima Jugoslavije na kojem su sudjelovale republičke reprezentacije. Kao izbornik tri mlađe kategorije pionira, kadeta i juniora osvojio je ukupno 32 medalje (od toga 8 zlatnih, 12 srebrnih i 12 brončanih). Požega je u to vrijeme bila važno mjesto na nogometnoj karti Hrvatske jer je imala status Razvojnog centra Nogometnog saveza Hrvatske. U našoj regiji to su bili još Osijek, Vinkovci i Slavonski Brod. Puno igrača iz Požeštine bilo je u tim programima a Krizmanić je u Požegu dovodio na pripreme i na međunarodne utakmice mlade državne reprezentacije. U Požegi je na Stadionu kraj Orljave deset godina organizirano i državno prvenstvo osnovnih škola gdje su igrale selekcije najboljih škola iz svake republike. Od 1978. do 1981. bio je trener NK „BSK“ iz Slavonskog Broda u Republičkoj ligi. Vratio se kao trener 1982. u NK Slavoniju  (Požega) te ju spasio od ispadanja iz Republičke lige. Od 1984. – 1986. bio je predsjednik Stručnog odbora trenera RNS i NSH. Od 1982. do 1990. godine bio je trener u NK Graničar (Županja), NK Željezničar (Slavonski Brod), NK Slavonija (Požega) i NK Slavija (Pleternica). Od 1987. do 1991. bio je voditelj državnih programa i vodio 72 utakmice mlađih selekcija na pripremama reprezentacije, kampovima i na 5 europskih prvenstava. U tim programima sudjelovalo je 30-40 igrača iz Hrvatske kojima je na taj način omogućen nogometni razvoj i otvoren put prema najboljim domaćim i europskim klubovima. Mnogi od tih igrača kasnije su ostvarili vrhunske nogometne karijere i bili dugi niz godina oslonac Hrvatske nogometne reprezentacije s kojom su uspješno nastupali na europskim i svjetskim prvenstvima.

U sezoni 1992./1993. bio je trener NK Cibalia (Vinkovci) kada je klub osvojio peto mjesto u 1. HNL. Sa NK Slavonija u sezoni 1993./1994. osvojio je prvo mjesto u 3. HNL – Istok i plasirao se u 2. HNL. Od 1994. do 1997. bio je trener NK Marsonia (Slavonski Brod) u 1. HNL. Nakon toga od 1997. do 1999. bio je trener NK NAŠK (Našice) u drugoj i trećoj ligi. U NK Slavonija bio je ponovno od 1999. do 2002. u 1. Županijskoj i 3. ligi. U NK Dinamo (Vidovci) bio je trener seniora i juniora 2009. i 2010. godine a trenutno u tom klubu svakodnevno trenira mlađe kategorije. Član je Izvršnog odbora Požeškog sportskog saveza i predsjednik Skupštine NK Slavonija.  Dragutin Krizmanić je u nogometnom sportu već punih 60 godina i može se reći da je za života postao legenda požeškog i hrvatskog nogometa. Nažalost požeškog nogometa ostaje dojam da Požega jednu takvu istinsku sportsku veličinu nije dovoljno iskoristila a većina požeških nogometnih trenera zbog svojih taština također nije iskoristila veliku mogućnost da od Krizmanića steknu važna znanja i iskustva u trenažnom procesu i vođenju momčadi. Požeški nogomet trenutno je priključen na aparate za preživljavanje i vapi za «novim Krizmanićem» koji će isušiti močvaru nastalu proteklih desetak i više godina u kojoj preživljavaju razni tragikomični likovi a nažalost požeškog nogometa svakodnevno iz te velike i očito nepresušne močvare izlaze i novi.     (J. Bešlić)

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA GRADA POŽEGE  -

POŽEGA – Požeška organizacija Hrvatske stranke umirovljenika održala je Godišnju izbornu skupštinu, na kojoj se analiziralo stanje i prošlogodišnji rad. Stranka i dalje ima problema s dobivanjem prostora za rad, kojega su tražili od gradskih vlasti Požege, no bez zadovoljavajućeg rezultata. - Prošlu godinu stranka je najviše posvetila omasovljenju članstva, jer se nakon niza godina neaktivnosti članstvo raspustilo, te uspostavljanju bolje suradnje s ostalim strankama. Upravo zahvaljujući vama medijima istakli smo probleme koji pritišću umirovljenike i na to smo u punoj mjeri i ukazali. Postajemo ipak neka snaga, imamo dovoljno pameti da mladima možemo pomoći u traženju rješenja. Mi nudimo pomoć, mi ne nudimo izlazak na ulice – istakao je Branimir Šćulac, predsjednik županijskog HSU.

Za nove  planove treba i novo vodstvo pa je za novog predsjednika Gradskog odbora HSU izabran Svetislav Marić, za dopredsjednicu je izabrana Veronika Vinković, a za tajnika je izabrana Mirjana Novaković. Planovi gradske organizacije HSU su daljnje učvršćivanje stranke i pripreme za izbore u Mjesnim odborima grada Požege koji se očekuju krajem proljeća. Posebno će se pripremiti za lokalne izbore slijedeće godine od koji puno očekuju, s opravdanjem jer umirovljenika ima sve više, te se trebaju ujediniti u borbi za svoja prava. Organizirat će i razne manifestacije vezane za umirovljenike koje trebaju prerasti u tradiciju, kao što su obilježavanje Dana žena, Dana starijih, Valentinovo, Uskršnji domjenak i dr.

UDRUGA GRAĐANSKA INICIJATIVA KUZMICA  -

KUZMICA – Udruga građanska inicijativa Kuzmica osnovana je s ciljem pokretanja aktivnosti oko uređenja samog mjesta Kuzmica i čak četiri povijesno i kulturno važnih objekata koji se nalaze u samom mjestu, a za koja lokalna samouprava ne pokazuje nikakav interes. To su kurija Kušević, botanički vrt, stari Viškovački grad i hidrocentrala u Kuzmici, poznata Munjara slobodnog i kraljevskog grada Požege, koja ove godine slavi 100. obljetnicu izgradnje.

Predstavnici Građanske inicijative Miro Rašić i Slavko Mance ujedno i član Društva energetičara koje je od prvih dana uključeno u inicijativu uređenja Munjare posjetili su grad Pleternicu te se susreli s gradonačelnikom Franjom Lucićem. Izvijestili su ga o građanskoj želji i inicijativi građana Kuzmice, kojoj su se pridružili i HEP Požega, Društvo energetičara Požega, Župa Kuzmica i drugi u želji da se naprave potrebna uređenja ovog prostora i dostojno obilježi 100-ta godišnjica. Kako je grad Pleternica i vlasnik navedenog objekta ponudili su mu da zajedno provedu organizaciju uređenja objekta i okoliša, te organiziraju obilježavanje visoke obljetnice.

Gradonačelnik Lucić je suglasan da se u akciju krene i istakao je da se već nekoliko godina ta inicijativa pokreće od Mjesnog odbora koji je tražio da se spomenuta hidrocentrala uredi i dostojno obilježi kao spomenik tehničke kulture. Grad će pokušati u sklopu svojih mogućnosti prići tom uređenju.

- U želji da se što prije krene u uređenje hidrocentrale mi u Građanskoj inicijativi smo pokrenuli i peticiju koju su potpisali svi građani, čime smo dobili njihovu volju i pristanak. Izradili smo i potrebne idejne projekte uređenja same zgrade i okoliša, prikupili ponude potrebnih radova, predvidjeli postavljanje info table ispred centrale, i predvidjeli postavljanje smeđe signalizacije koja bi prolaznicima i gostima našeg mjesta skrenula pažnju na taj objekt. Naglasili smo i gradonačelniku Luciću da upravo predsjednik MO Kuzmica nije dao podršku našoj inicijativi niti se uključio u akciju – rekao je Miro Rašić, no nada se da će u zajedničkoj akciji, sada i uz potporu gradonačelnika Lucića aktivnosti krenuti bržim tempom, te do obilježavanja obljetnice i sve biti uređeno.

HRVATSKI DUHANI URUČILI PRIZNANJA I NAGRADE USPJEŠNIM PROIZVOĐAČIMA DUHANA U PROŠLOJ GODINI  -

JURICA BLIM IZ TREŠTANOVACA ZA PRINOSE VEĆE OD 2.500 KG VIRGINIE, A MILJENKO PEJIĆ IZ ZARILCA ZA PRINOSE VEĆE OD 3.000 KG BURLEYA

 KUTJEVO – Svake godine Hrvatski duhani na prigodnoj svečanosti dodjeljuju priznanja za proizvodnju duhana, i to plakete Veliki zlatni list za najbolje prinose koje su postigli farmeri duhanci u proizvodnji virginie i burleya, te Zlatni list uspješnim proizvođačima duhana u protekloj godini na području Požeštine i Slavonije. Priznanja, plakete, ali i novčane nagrade uručio je dipl. inž. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana d.d.

Ovogodišnji laureati i dobitnici Velikog zlatnog lista su Jurica Blim iz Treštanovaca, koji je u svojoj proizvodnji ostvario prinose veće od 2.500 kg po ha u proizvodnji duhana virginie, a pripala mu je i novčana nagrada od 2 tisuće kuna. Najuspješniji proizvođači virginie koji su dostigli prinos od 2.500 kg dobili su plaketu Zlatni list i novčanu nagradu od 1.500 kuna, a to su ove godine Marija Englman iz Krivaja, Zdenko Maglaić iz Podgorja, Marko Raić iz Cerovca i Milan Blašković iz Rajsavca.

Najuspješniji u proizvodnji duhana tipa burley za ostvareni prosječni prinos iznad 3.000 kg po ha ove godine laureat je bio Miljenko Pejić iz Zarilca koji je dobio priznanje i plaketu Veliki zlatni list, te novčanu nagradu od 2 tisuće kuna. Za ostvareni prosječni prinos do 3.000 kg duhana po ha priznanje Zlatni list i novčanu nagradu od 1.500 kuna dobili su: Katica Šolić iz Mihaljevaca, Slavko Babić iz Šumanovaca i Mato Majetić iz Sulkovaca.

- Prošlogodišnji urod unatoč štetama od tuče, posebno na predjelima Podravine, donio je Hrvatskim duhanima 9.557 tona duhanskog lista. – Završena je proizvodna 2011.godina koja će ostati zapamćena po jako malo padalina, ali sa dobrim rasporedom padalina za duhan. Vrhunska obrada i primjena tehnologije obrade tla pokazala je da se u ovim ekstremno sušnim godinama, može umanjiti taj utjecaj

I imati dobre rezultate što se tiče prinosa i kvalitete. Ovo je godina u kojoj smo ostvarili vrhunske prinose, 2.580 kg u prosjeku za virginiu i preko 3.000 kg za burley, što je ostvareno u suhom ratarenju, i jedni su od najboljih u Europi. Sa primjenom navodnjavanja koju Hrvatski duhani nameću kao prioritet u slijedećim godinama donijet će svakako i veće i bolje rezultate – istakao je Mirko Boić, zadovoljan prošlogodišnjom sezonom.

A da li su zadovoljni farmeri, duhanci, proizvođači duhana i duhanskog lista?

- Prošle godine po prvi puta s proizvođačima smo potpisali četverogodišnji ugovor, kojim smo im osigurali sigurnost u proizvodnji i sebi i njima. Sada su sigurni da mogu proizvoditi, mogu ulagati, što je u ovim kriznim i tranzicijskim godinama sigurno bitno. To je i godina u kojoj smo proveli i nekoliko pokusa koji su nam potvrdili dvije stvari. Proizvođači moraju povećati prinos ovdje u Požeštini na preko 3.000 kg po ha, neki to već imaju, a ostali s nizom mjera, promjenom sortimenata, dodatkom navodnjavanja mogu to postići. Povećanje prinosa znači povećanje prihoda, ali donosi i veće troškove u proizvodnji. Najveći trošak je sušenje duhana i radna snaga. Radnu snagu moraju rješavati s državom, lokalnom samoupravom, smanjiti rad na crno, a mi na to ne možemo puno utjecati. Ono na što možemo utjecati su svakako umanjenje troškova sušenja, a to su naši pokusi i dokazali. Treba početi koristiti bio masu kao energent. To nije politička priča, već jednostavno termogeni koji koriste klasično drvo, sječku, pilovinu, bio masu ili pelet donose daleko manje troškove. Da li će si farmeri sami uzgojiti dio bio mase, skupljati ju na obiteljskom gospodarstvu ili u svojoj okolini ili kupiti, ali svakako će uštedjeti nego koristiti skupi plin. Mi kao odgovorna kompanija nudimo rješenja, nudimo i kredite za prelazak na novu tehnologiju. Potrebno je još izolirati sušnice jer tu se gubi puno energije – iznio je Mirko Boić, te dodao da će cijena sigurno ostati ista ili se povećati jer se u deset godina otkupna cijena povećala za 42%.

- Da su farmeri zadovoljni govori i podatak da se konstantno u zadnjih nekoliko godina povećavaju površine koje su zasađene duhanom, prošle godine za čak 7%. Nešto manjih proizvođača je odustalo od proizvodnje, a veliki konstantno povećavaju površine i postaju sve veći farmeri. To nas ohrabruje, jer prosječna proizvodna površina u Hrvatskoj iznosi 8,49 ha po jednom gospodarstvu, a u duhanu imamo veliki broj proizvođača koji obrađuju dvadeset i više ha samo duhana. To su veliki farmeri, koji zajedno s nama imaju budućnost – rekao je Boić.

 Troškovi sušenja za zemni plin koji se danas nalazi u najvećem dijelu sušnica duhana iznose od 0,5 do 1,3 m³ plina po jednom kilogramu suhog duhana, što ovisi o izolaciji sušnica, da li se griju psi i mačke po dvorištu. Prosječnih 0,8 m³ plina odnosi nam 2,88 kn, a sa loženjem peleta kao energenta sušenje jednog kilograma duhana nas košta 1,59 kn. To je 40% jeftinije, a još bolje rezultate postižemo sa iverom i drvima, jer nas sad sušenje kg duhana košta samo 0,63 kn. Bio masa koju možemo sakupiti od ostatka poljoprivredne proizvodnje ili je sakupiti u okolišu tu cijenu još više smanjuje. To je matematika koji naši proizvođači moraju primijeniti. Investicije za prelazak na nove energente iznose do 5 tisuća € i mogu se isplatiti za dvije godine. Mi ćemo to ponuditi organizirano jer tako možemo ostvariti bolje cijene kod proizvođača opreme, a cjelokupan posao kreditiramo – pojasnio je Boić razloge prelaska na nove energente.

PLESNI STUDIO MARINE MIHELČIĆ - 8 PRVIH MJESTA NA DANCE FESTIVALU  -

ZAGREB – Plesači Plesnog studija Marine Mihelčić postigli su odlične rezultate na Međunarodnom plesnom turniru Bravo dance festival, koji je održan u Westgate-u u organizaciji Plesnog kluba Bravo i pokroviteljstvom grada Zagreba i Ureda za socijalnu zaštitu osoba s invaliditetom. U konkurenciji je plesalo 300 plesača plesnih skupina iz Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Mađarske i Hrvatske. Zbog lošeg vremena nažalost nisu uspjeli doći svi natjecatelji, pa je nedostajalo pet klubova, iz primorskih gradova, Splita i Sarajeva, a i naši su zbog velikog snijega jedva stigli na natjecanje.

Na Bravo dance festivalu natjecatelji su se natjecali u hip-hop, breakdance, dicso dance, disco freestyle, electric boogie, stret dance, show dance, klasičnom i modernom baletu, suvremenom plesu, trbušnom plesu, salsa poi dance i latino open.

Ovaj dance festival imao je i svoj humanitarno-preventivni karakter, jer su se povodom završetka akcije za mlade pod nazivom „Daj mi svoj osmijeh“ dodijelile i nagrade najuspješnijim u preventivi i borbi protiv nasilja među mladima. U sklopu ove akcije, u suradnji s osnovnim školama Zagreba i Zagrebačke županije, osnovnoškolci su svoje perspektive problema nasilja prenijeli na papir u obliku crteža, pjesama, slika i priča, a njihova viđenja mogla su se pogledati i na Festivalu te na video zidu.

I sa ovog natjecanja članovi Plesnog studija Marine Mihelčić vratili su se s osvojenih osam prvih mjesta:  Hana Kulaš - Trbusni ples - 1. mjesto, Tena Korov - open djeca- 1. mjesto, Hana Ledić -open mini - 1. mjesto, Hana Ledić i Lora Ledić - open duo - 1. mjesto, Ines Heli -seniorka  solo suvremeni - 1. mjesto,  Marta Bartolović i Sanja Janeš - open duo seniorke - 1. mjesto, Mala grupa Contemporary lyric - 1. mjesto, Formacija open - 1. mjesto, te sa dva osvojena druga mjesta:  Maja Lukić i Matej Houdek - open duo seniori - 2. mjesto, Ana Veočić - jazz dance  solo seniorka - 2 mjesto.

- Zadovoljni smo uspjehom na ovom festivalu, posebno što smo sudjelovali i u njegovom humanitarnom karakteru. Vesele nas osvojena prva mjesta, no više od svega potvrda naše spremnosti koju smo pokazali. Ovo natjecanje dobro nam je poslužilo i kao zadnje zagrijavanje pred odlazak na kvalifikacije za Svjetski dance kup koji se krajem veljače održava u Splitu – istakla je glavna trenerica i voditeljica Marina Mihelčić.

„ZIMSKE RADOSTI“ U POŽEŠKOJ OSNOVNOJ ŠKOLI ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA - Veće količine snijega  u svom školskom dvorištu iskoristili su  učenici  požeške osnovne škole "Antuna Kanižlića". Uz zajedničko druženje svi su imali priliku pokazati i svoje kreativno umijeće.

Iako je školsko dvorište bilo prepunio snijega, izrada snjegovića i drugih skulptura od snijega nije se baš pokazala lakom i jednostavnom. Snijeg koji je padao minulih dana ipak je  previše prhak i suh.

Učenici su prema riječima nastavnika biologije i kemije Nevena Markovića dosta kreativni no kako je snijeg prhak treba više pažnje.

- Svima nam je dobro došao ovaj izlazak u dvorište i zajedničko druženje. Djeca jednostavno uživaju praveći „snjegoviće“ no nije jednostavno. Iako se čini da snijega ima puno ispalo je i da ge nema baš toliko jer je dosta suh i vrlo ga je teško oblikovati. No tko zna možda među ovim đacima ima budućih kipara - kaže Marković.

Pod budnim okom nastavnice Mirjane Bajić snjegovića su pravili u učenici 6 c razreda.

- Ako "Snježni dan" može biti u Dalmaciji kako ne bi mogao biti i kod nas. Učenici su sretni i presretni. Evo danas izrađujemo snjegoviće a sutra ćemo pisati i razgovarati na nastavi o tomu. Nadam se da će do kraja tjedna biti na dvorištu 15-ak snjegovića te da će svi razredi dati svoj doprinos - kaže nastavnica Bajić koja je sa svojom grupom upravo završavala jednog snjegovića.

Najvećeg snjegovića su izradili i kompletno ga ukrasili učenice 8b razreda. – Evo napravili smo najvećeg snješka i mislim da će naš biti najbolji - rekla je učenica Lea Galiot. Marija Barišić pak smatra da je ovaj izlazak bolji od nekog sata u učionici, jer su na zraku i zabavljaju se. Učenicama je ipak pomogao i jedan kolega iz razreda, Ivica Polić Strinić, koji je donosio i nabacivao snijeg na hrpu.

Koliko su učenici osnovne škole  Antuna Kanižlića bili kreativni idućih dana moći će vidjeti i mnogi prolaznici.

V.Re. i V. Pr.

S RADOM POČELA NOVA AMBULANTA DENTALNE MEDICINE  -

PLETERNICA – Pleterničani od danas imaju još bolje uvjete stomatološke zaštite, jer su sa radom počela dva nova tima dentalne medicine. To im je osigurala nova mreža stomatoloških ambulanti koja je pokazala da na pleterničkom području još uvijek ima puno osoba koje se nisu opredijelile za svoga stomatologa.

- Do sada smo u Pleternici imali četiri stomatološka tima. Jedna od stomatologinja nam je otišla na specijalizaciju iz oralne kirurgije, na čemu zahvaljujemo Ministarstvu zdravlja, jer upravo ova specijalizacija je nedostajala na području naše županije. U ambulantu je došla mlada doktorica Ana Bogović, a u proširenju mreže osigurali smo još jedan tim koji će voditi doktorica Bernardica Brblić, jer u Pleternici još ima dovoljno neopredijeljenih ljudi, još uvijek ima dovoljno pacijenata koji imaju prava na izbor. Ovo su mlade liječnice koje imaju novi pristup poslu, koje imaju nove metode i nadam se da će svi biti zadovoljni – istakao je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, koji je pozvao stanovnike s područja grada Pleternice da odaberu svoga stomatologa.

Doktorica dentalne medicine Ana Bogović, studirala je u Zagrebu, ali nakon studija stažirala je u Stomatološkoj klinici Zagreb, gdje je dublje ušla u struku, uz pomoć najboljih stomatologa. Sudjelovala je i u istraživanjima. – Smatram da je preventiva jako bitna, zbog toga sam član Udruge Zubić vila, gdje educiramo djecu i mlade, najčešće vrtićke dobi o važnosti oralne higijene i oralnog zdravlja. Moramo brinuti i za one odraslije i posebno stariju populaciju da se zapuste i prepuste životu bez zubi – istakla je Ana Bogović, te pozvala pacijente koji se do sada nisu opredijelili da slobodno dođu u ambulantu i upišu se, te tako naprave prvi korak u boljoj stomatološkoj zaštiti. Ambulanta radi ponedjeljkom i četvrtkom od 13- 20,30 sati a ostale dane od 07-14,30. – Kako ovdje imamo jako veliku osnovnu školu stupili smo već u kontakt s nastavnicima tjelesnog odgoja, da pri nastavi u razredima prođemo malo edukacija o kariesu, kako pravilno četkati zube, da uklonimo psihološki strah od stomatologa. Znamo da dio djece nije nigdje upisan i da im moramo pružiti bolju oralnu zaštitu.

Drugi tim vodit će Bernardica Brblić, rođena u Sovskom Dolu, koja je na zamjenama već radila nekoliko godina, pa i u Baranji, a sada je došla u svoj kraj. – Mislim da je došlo do jedne decentralizacije, jer je puno pacijenata odavde bilo orijentirano na Požegu. Nama je u interesu te pacijente privući nazad, dati ljudima do znanja da cjelokupnu zdravstvenu skrb mogu dobiti i u Pleternici. Mi smo mladi timovi, već dobro uigrani i mislim da ćemo ubrzo imati dovoljno upisanih pacijenata, koji do sada nisu niti izabrali svog stomatologa. Ambulanta je dobro opremljena, mi se stalno educiramo i uvodimo nešto novo, vjerujem u svoj rad – rekla nam je optimistična Bernardica.

TEHNIČKA ŠKOLA POŽEGA OBILJEŽILA  -

POŽEGA - U utorak, 7. veljače, u cilju promocije sigurne i odgovorne uporabe tehnologije posebno među djecom i mladima, organiziran je deveti po redu Dan sigurnijeg interneta pod temom Povezivanje generacija i međusobno obrazovanje i sloganom ''Zajedno otkrijte digitalni svijet… sigurno!''

- Tim povodom, u Tehničkoj školi Požega organizira se niz aktivnosti kako bi učenike poučili primjerenom, odgovornom i sigurnom ponašanju na internetu. Tijekom siječnja 2012. godine 158 učenika Tehničke škole sudjelovalo je u anketi Digitalna ovisnost učenika. Cilj istraživanja je ispitati koliko vremena učenici provode uz internet i mobitel, kao i sadržaje koji ih zanimaju – istakla je Marina Mirković, dipl. inž, profesor računalstva.

Na Dan sigurnijeg interneta postavljen je prigodni izložbeni pano učeničkih radova. Tu je i pano posvećen broju e, jer ove godine, isti dan, u školi je obilježen i Dan broja e, koji je na poticaj profesora Radoice Popovića, prvi put u svijetu obilježen 2007. godine u Tehničkoj školi.

- U školi je održana debata u kojoj su učenici raspravljali o tezi «Ocjene i školske obveze trpe zbog vremena provedenog online». U debati je pobijedila negacijska ekipa. Iako je afirmacijska ekipa svojim argumentima pokušala obraniti tezu, učenici internet prepoznaju kao medij koji im pored zabave omogućuje lakše učenje uz digitalne sadržaje. Problem raspodjele vremena pri dnevnom korištenju interneta, općenito digitalne tehnologije sve više je izražen. Učenici ovo vrijeme produžuju, na štetu učenja i ostalih aktivnosti. Nažalost, to teško priznaju – rekla je Marina Mirković.

Na nastavi računalstva učenici su pratili i dva webinara -videokonferencijski prijenos seminara «Dijete na internetu – koji su rizici i kako sigurno koristiti moderne tehnologije» u organizaciji Hrabrog telefona, te međunarodni webinar StudentsMeet u kojem su  učenici iz raznih dijelova svijeta na engleskom jeziku u mikroprezentacijama u trajanju od 3 minute govorili o obrazovnim temama.

Radionice o e-bontonu, sigurnosti i zaštiti na internetu održane su za vrijeme nastave računalstva. Učenici su u grupama izrađivali letke/postere  kojima će svoje roditelje poučiti sigurnijem korištenju interneta, kako bi zajedno komentirali moguće probleme i rizike.

- Praćenje ponašanja učenika u digitalnom svijetu pomoći će u edukaciji učenika i roditelja, kako bi učenici osvijestili svoju naviku dugog provođenja vremena uz računalo,  internet i mobitel te promijenili svoje takvo ponašanje. Time bi njihova uspješnost u učenju bila bolja, kao i odnos prema društvenim, kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima u široj društvenoj zajednici – dodala je Marina Mirković.

Učenici, nastavnici i roditelji zajedničkim djelovanjem i suradnjom mogu olakšati snalaženje u suvremenim tehnologijama.