ZLATNA DOLINA POPRIMA I LJUBIČASTE NIJANSE BOJA  -

Zlatna dolina krajem lipnja i početkom srpnja nije obojena samo zlaćanom bojom žita te zelenom bojom kukuruza, voćnjaka i vinograda već nedavno i ljubičastom bojom lavande. U nju se na prvi pogled zaljubila i 58-godišnja Katica Kristić iz Pleternice. Pripremajući se za odlazak u mirovinu nakon 36 godina službeničkog posla za računalom u Hrvatskim šumama, Katica je razmišljala čime bi se mogla baviti kada ode u mirovinu, a da istovremeno iskoristi roditeljski posjed u obližnjem selu Požeška Koprivnica. Pretražujući internet doznala je da je lavanda malo zahtjevna biljka, a da dobro uspijeva i u kontinentalnom djelu Hrvatske. - Suprug je pomišljao na sadnju voćaka, ali kako one zahtijevaju dosta treniranja, a lavanda nikakva odlučila sam se za nju. Prije tri godine, a godinu dana prije moga odlaska u mirovinu, zasadili smo površinu od 0,7 hektara. Mislila sam, ako ništa drugo, sjedit ću pod terasom i uživati u tim prekrasnim ljubičastim cvjetovima. Kako se ni ja ni suprug nismo bavili poljoprivredom učili smo s interneta i od drugih uzgajivača, a kada smo imali neko pitanje zvali smo i Poljoprivredno savjetodavnu službu. Posebno su nam bili susretljivi drugi uzgajivači. Imam osjećaj da su se svi oni zaljubili u tu biljku i da rado žele pomoći svima. Uživam u ovom poslu, sve radimo ručno, a sve do sada biljku smo i ručno okopavali. Prava je to ekološka proizvodnja samo što nemamo certifikat – ističe Katica koja osim sorte budrovke, hibrida lavande ima i stotinjak grmova angustifolia, prave lavande.

Iako se prva žetva lavande treba obaviti tek treće godine, a do tada biljku treba očvršćivati, Katica je, kaže, već prve godine požnjela i to ručno svoje cvjetove. - Kako prodaja cvjetova na veliko nije isplativa već prve godine napravili smo se jedan mali destilator i počeli proizvodi ulje. Pola smo darovali u promotivne svrhe i učili se trgovanju i menadžmentu. Sada imam cijelu paletu proizvoda, od eteričnog ulja, suhih cvjetova koje pakujem u vrećice koje sama šijem, hidrolat, sapun i kremu od lavande do nekih ukrasnih predmeta. A uskoro ću imati i liker te ulje za masažu. Liker pravim od sorte angustifolia jer ona je više za prehrambene svrhe, za kolače i sladolede, a njezino ulje se može koristiti i kao kapi za želudac. Ona daje malo ulja i zbog toga je jako skupa. Osim toga njezini cvjetovi i kada se osuše ostaju ljubičaste boje dok od budrovke posive - objašnjava Katica koja svoje proizvode prodaje po sajmovima i na kućnom pragu. Redovne sudjeluje u akcijama “Kupujmo hrvatsko” i zadovoljna je prodajom. Smatra da bi cijena proizvoda od lavande ipak trebala biti viša, ali s obzirom na kupovnu moć stanovništva, kaže, nije vrijeme za povećanje cijena.

S druge strane Zlatne doline, u Brestovcu, lavandu budrovku na dva hektara prije šest godina zasadio je Marko Markanjević, 31-godišnji medicinski tehničar, zaposlenik hitne službe  u Požegi. Pročitavši o njezinom uzgoju shvatio je da će uz posao moći baviti i uzgojem ove biljke. - Prve dvije godine je bilo teško dok se nasad uspostavio jer se sav posao obavljao ručno, kraj svake biljke moraš čučnuti i brinuti se o njoj kao o maloj bebi. Međutim nakon što prođu dvije godine sve je lako, ove godine sav moj posao je bio da sam jednom pokosio travu. Žetvu obavljalo isto ručno sa srpom. Dođu prijatelji i rođaci i cijeli dan kosimo. Radi se o skromnoj i malo zahtjevnoj biljci kojoj najbolje odgovaraju južni položaj – kaže Marko koji je odmah shvatio da zarade nema bez vlastite destilerije. Napravio mu je jedan majstor uz njegove sugestije, ali pravom prodajom još se nije pozabavio jer je u gradnji obiteljske kuće. - Uskoro ću i taj dio proučiti, ali smatram da bi najviše zaradio kada bi to izvezao. Prodaja ne veliko ne dolazi u obzir jer je cijena  premala. Dobro je što se ovaj proizvod ne kvari - ističe Marko dodajući da se u idealnim uvjetima, što on još nije ni blizu postigao, s jednog hektara može dobiti 100 litara ulja čija je vrijednost 3.000 eura.   (a.t.)