KAKO ŠTO BRŽE POVRATITI ENERGIJU, RASPOLOŽENJE I OČUVATI ZDRAVLJE? -

Hladno vrijeme i nagle promjene temperatura uzrokuju značajno povećanje prehlada, viroza i gripe što iscrpljuje organizam. Važnost utjecaja prehrane na tijek i oporavak od bolesti dokazana je kroz mnoga znanstvena istraživanja. Kada smo izloženi određenim naporima uzrokovanim stresom, operativnim zahvatom, dugotrajnom iscrpljenošću ili težom bolesti, iznimno je važan pravilan proces oporavka. Dobro izbalansirana i uravnotežena prehrana, bogata svim neophodnim hranjivim tvarima, potrebna je za održavanje zdravog tijela i duha te nam može značajno pomoći u oporavku organizma. Postoje jasni pokazatelji da dijetalna prehrana ima terapijsku ulogu i zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi ozdravljenju.

Hrana za okrepljenje

Bilo koja vrsta bolesti može uzrokovati gubitak apetita. Najbolja okrepa svakako dolazi iz tanjura dobre juhe. Bilo da je ona napravljena od junećeg, telećeg ili goveđeg mesa s povrćem i češnjakom pružit će nam značajne hranjive tvari poput proteina i važnih minerala željeza, cinka, selena i kalija koji su bitni u oporavku organizma. Uz okrepljujuću juhu, izvrsno nas može okrijepiti kuhano goveđe meso i umak od rajčice. Dok je crveno meso važan izvor proteina, vitamina B, željeza i cinka, rajčica je bogata likopenom – antioksidansom koji štiti naš organizam.

Važna je kvaliteta proteina

Obzirom da bolest ponekad može dovesti do gubitka mišićne mase i pothranjenosti, za opravak mišića najvažniji su kvalitetni proteini, koji su uz vodu najvažniji makronutrijenti. Proteini su ključni kod očuvanja zdravlja te imaju značajnu ulogu u svakoj stanici organizma, gdje primarno služe kao gradivne tvari, a zatim kao izvor energije. Budući da crveno meso, kao i jaja i mlijeko sadrže sve esencijalne aminokiseline, svrstavaju se u najbolje izvore proteina. Kod određenih stanja kao što su umor, slabost i česte infekcije potrebe za proteinima su povećane. U kombinaciji s cinkom koji ima presudnu ulogu u zdravlju imunološkog sustava, nemasno crveno meso u varivu ili s puno povrća idealna je hrana za brzi oporavak od bolesti.

Zaštita organizma od štetnih tvari

Brz način života nažalost ne ostavlja dovoljno vremena da mislimo o svom zdravlju, a važan dio toga je i odabir hrane. Moguće je uživati u jednostavnim i hranjivim obrocima, a da to nije opcija „brze“ prehrane, nego hrane koja će nam povratiti radnu energiju, poboljšati raspoloženje i očuvati zdravlje. Pravilna kombinacija namirnica poput crvenog mesa koje je bogata kvalitetnim proteinima s mahunarkama, povrćem, voćem i orašastim plodovima može nam osigurati sve potrebne nutrijente i zaštititi organizam od štetnih tvari.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

Više od 70% građana pere posuđe svaki dan. Strojno pranje premašilo ručno prema broju korisnika, a gotovo polovica korisnika uvijek kupuje isti brend deterdženta za pranje posuđa

Pranje posuđa je posao koji ma kako nevoljko svi moramo obavljati u kućanstvu. U zadnjih nekoliko godina strojno pranje je u snažnom naletu pa se po vrijednosti prodaje približava sredstvima za ručno pranje posuđa, što pokazuju podaci o prodaji agencije Nielsen. Naime, sredstva za ručno pranje posuđa u godišnjem periodu studeni 2015. – listopad 2016. ostvarila su količinsku prodaju od gotovo 8,5 milijuna litara, što je 4,1% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja istodobno je pala za 3,2%, na ukupno nešto više od 109 milijuna kuna.

S druge strane, sredstva za strojno pranje posuđa bilježe blagi rast i vrijednosno i količinski. U promatranom periodu količinska je prodaja porasla za 1,2%, na ukupno 2,8 milijuna kilograma, dok je vrijednosna prodaja u isto vrijeme rasla tek nešto manjih 1% do ostvarenog iznosa od 88,9 milijuna kuna.

U provedenoj anketi o korištenju sredstava za pranje posuđa u hrvatskim kućanstvima tri pokazatelja osobito upadaju u oko. Prvo je podatak da više od 70% građana pere posuđe svaki dan, drugo da je strojno pranje premašilo ručno prema broju korisnika, a treće je visok stupanj vjernosti jer gotovo polovica korisnika uvijek kupuje isti brend deterdženta za pranje posuđa.

Velika većina građana posuđe pere svakodnevno. Naime, čak 71,2% ispitanih navodi kako je ova aktivnost na dnevnome redu u njihovom kućanstvu baš svaki dan. Da posuđe peru samo po potrebi kaže 13,9% anketiranih građana, a po 7,4% udjela imaju dva preostala odgovora: posuđe perem nekoliko puta tjedno i osobno ne perem posuđe.

Strojno pranje posuđa bilježi natpolovično korištenje pri čemu 5,2% ispitanih ističe da za pranje posuđa koriste samo perilicu posuđa, a dodatnih 51,1% kombinira strojno i ručno pranje. Isključivo ručno pranje posuđa, pak, prisutno je kod 43,8% ispitanih građana.

Limun je daleko najpopularnija mirisna aroma deterdženata za ručno pranje posuđa koju preferira gotovo polovica korisnika (48%), a potom dolazi miris jabuke s 28,9% udjela. Ostale mirisne arome značajno su manje popularne - aloe vera ima 10,9%, lavanda 4,3%, kamilica 3,3%, a ostale arome 4,7% udjela.

Kada je riječ o vrsti deterdženta koja se koristi pri strojnom pranju posuđa, sasvim očekivano najprisutnije su tablete koje koristi 84,1% ispitanika. Tekući deterdžent (gel) je izbor za 10,1% sudionika ankete, a prašak za njih 5,9%.

I na kraju, vjernost brendu. Upitali smo građane jesu li vjerni određenom brendu ili kupuju deterdžent koji je u tom trenutku na akciji. Rezultati su pokazali da se natpolovična većina kupaca (53,8%) pri nabavci ovih proizvoda ravna njihovom cijenom kupujući one deterdžente koji su u tom trenutku dostupni po sniženoj cijeni, dok preostalih 46,2% lojalnih kupaca uvijek kupuje isti brend.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom studenog 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

NAJAVLJENO 6. POKLADNO JAHANJE KONJOGOJSTVENE UDRUGE PLETERNICA -

PLETERNICA – Članovi Konjogojstvene udruge Pleternica najavili su za subotu 25. veljače svoje tradicionalno, 6. po redu Pokladno jahanje u Župi Bučje. Povorka konja i nekoliko zaprega kretat će se od Drenovca, Bučja i Zagrađa.

- Okupljanje gostiju je predviđeno subotu, 25. veljače, od 10 sati na imanju Franje Kovačevića u Drenovcu, a povorka jahača i zaprega kreće u 11,15. Od imanja obitelji Franje Kovačevića odlazi se do obitelji Marijana Aladrovića odakle će povorka krenuti prema Bučju. U Bučju će ih na tri postaje dočekati Franjo i Manda Kvaternik, Josip Dukić i obitelj požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića. U Zagrađu se također povorka zaustavlja na tri mjesta, kod obitelji saborskog zastupnika Franje Lucića, kod triju obitelji u sredini sela i kod obitelji Josipa Tomaševića – istakao je na tiskovnoj konferenciji u Etno kući Belo, najavljujući priredbu Tomislav Hip, tajnik Konjogojstvene udruge Pleternica.

- Ove godine očekujemo 50 do 60 jahača i desetak kočija. Nama nije toliko važna brojnost već kvaliteta gostiju koji dolaze, a dolaze i iz drugih županija, iz Čepina, Ruščice, Đakovačkih selaca, s područja Nove Gradiške, svake godine širi se krug posjetitelja i gostiju jer tako nam uzvraćaju za naše odlaske na njihove manifestacije – rekao je Dalibor Garić, predsjednik udruge dodajući da se ovom manifestacijom čuva tradicija i baština ovog kraja i promovira ljubav slavonskog čovjeka prema svom kraju i plemenitoj životinji, konju, s kojim je nekada nerazdvojno živio.

Običaj je nastao kada su se stanovnici, mladići i muževi, vraćali u svoja, graničarska sela s čuvanja granice od osmanlijske vojske. Tada su ih u selima dočekivali i nudili s onim što su imali, domaća rakija i vino, suhomesnate delicije i domaći kolači. Običaj je jedno vrijeme u potpunosti nestao s ovih prostora, jer je nestalo i konja. Njegov povratak svakako je potakao i povratak konja u poljoprivredna gospodarstva, ne više kao radnog, nego više kao paradnog konja. Pojava ekološke poljoprivrede, vraća i potrebu konja za obradu voćnjaka, vinograda i povrtlarstva, jer u tim uvjetima konj dobiva svoju ulogu ponovno, jer je potpuno ekološki u obradi zemlje.

Veliki prijatelj ove manifestacije, a svakako će biti na čelu pokladnog jahanje, je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, a županija je i pokrovitelj cijele manifestacije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

U redakciju nam je stiglo priopćenje Hrvatski laburista - stranke rada koje objavljujemo u cijelosti:

Danas je Svjetski dan socijalne pravednosti. U Hrvatskoj ne vijore zastave, nema svečanih akademija, državnih prijema, podjela priznanja ... U Hrvatskoj, naime, socijalne pravednosti nema pa stoga nema ni razloga za obilježavanje dana kojeg su Ujedinjeni narodi prvi puta proslavili 2009. godine. Ta je krovna svjetska organizacija uočila potrebu udruživanja snaga i napora u iskorjenjivanju siromaštva, podizanju zaposlenosti i vraćanja dostojanstva radu. Prepoznala je nužnost uvođenja jednakih mogućnosti i pristupa pravdi i blagostanju za sve kao pretpostavku za izradu novog društvenog ugovora 21. stoljeća koji će svima donijeti veću socijalnu pravednost, život i budućnost dostojne čovjeka.

Hrvatska u tom društvu nema što tražiti jer sve garniture koje su se do sada izmjenjivale na vlasti radile su na štetu čovjeka, radnika i društva, a u korist krupnog kapitala kojega socijalna pravednost ne zanima. Socijalno raslojavanje u hrvatskom društvu, danas veće nego ikada, dodatno je potaknula tzv. porezna reforma Vlade Andreja Plenkovića u kojoj su bogati dodatno izdašno profitirali, a siromašni, u najboljem slučaju, ostali na istom. Pokorno u službi krupnog kapitala, financijskih moćnika i poslodavaca Vlada je najnovijim setom mjera u sferi zapošljavanja ugrozila najslabije, najnezaštićenije i najmanje plaćene – radnike u trgovačkim lancima koje će pohlepni i nezasitni poslodavci, sada potpuno legalno, zamijeniti mladima koje će još mizernije plaćati, ne dajući im nikakva prava iz radnog odnosa niti im garantirati ostanak na radnom mjestu po završetku programa stručnog osposobljavanja. Jedino što im ova vlast može jamčiti jednosmjerna je karta za bijeg iz Hrvatske.

Socijalne neravnoteže i nepravde u društvu još više će i nepovratno narasti nakon što skoče i cijene svih energenata, vjerojatno odmah nakon lokalnih izbora, što će za sobom automatski dovesti i do poskupljenja svih proizvoda i usluga, a to više neće moći izdržati ni oni s prosječnim, a kamoli s ispodprosječnim primanjima, kojih je više od dvije trećine među radno aktivnim stanovništvom. O blokiranima, ovršenima, prevarenim radnicima, nezaposlenima i onima koji već jesu u zoni siromaštva da i ne govorimo, jer oni već odavno nisu u fokusu nijedne od dosadašnjih vlasti.

Radnici nisu polazna točka nijedne od nazovi - reformi koje Vlada provodi tako da se o boljem, uređenijem i pravednijem društvu u Hrvatskoj više ne može ni sanjati.

Zato, umjesto Svjetskog dana socijalne pravednosti, za Hrvatsku je danas, kao i svi drugi, uostalom – dan socijalnih slučajeva - stoji u priopćenju koje je su uputili Hrvatski laburisti – stranka rada.

ALILOVCI – Jutros oko 3,40 na Županijskoj cesti Požega – Kaptol, na samom ulazu u mjesto Alilovci iz pravca Požege, došlo je do slijetanja osobnog automobila VW Golf 4, požeških registarskih oznaka. Mladić iz Alilovaca, koji se vraćao vjerojatno iz noćnog izlaska u Požegi, izgubio je kontrolu nad vozilom na oštrom zavoju u desno kod alilovačkog groblja, uhvatio lijevu putnu bankinu, prešao lijevi putni kanal i udario u stup javne rasvjete. Nakon udarca, vozilo se još nekoliko puta nekontrolirano prevrtalo i završilo 50-metara niže od mjesta udara na krovu, na desnoj strani prometnice.

Na mjesto nesreće izašli su vatrogasci DVD Kaptol, koji su unesrećenog izvukli iz vozila i predali djelatnicima Hitne medicinske pomoći, koji su ozlijeđenog mlađeg muškarca, koji stanuje 500-njak metara dalje u Alilovcima, prevezli u OŽB Požega. – Jedna osoba je bila prikliještena u automobila i koristili smo škare i razupore od alata da ga oslobodimo. Dio ekipe ja ušao u vozilo s druge strane, a mi smo ga kroz vrata koja smo rastavili izvadili iz vozila. Hitna ga je odmah preuzela, a mislim da će dečku biti dobro, jer nisu bile jako teške ozljede – istakao je zapovjednik  DVD Kaptol Josip Svoboda.

Automobil je u potpunosti uništen, no kako saznajemo mladić (rođen 1987. godine), bio je svjestan za vrijeme spašavanja i po izjavi vatrogasaca prošao je bez teških ozljeda. Cesta je za vrijeme očevida u potpunosti bila zatvorena, a očevid je provodila PU Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić 

PAKRAC - Povodom obilježavanja obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu, koja se obilježava 03. ožujka, članovi Udruge djece branitelja Dom. rata Pakrac i navijači Dinama oslikali su grafit veličine oko 20 kvadratnih metara na pakračkoj nekadašnjoj robnoj kući u centru grada.

- Zid je bio išaran raznim grafitima te smo ovom inicijativom uklonili grafite i na nama svojstven način prisjetili se događaja prije 26 godina koji je obilježio početak Dom. rata u Hrvatskoj. Ova akcija je dio projekta Udruge pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja u kojem ćemo kao vrhunac obilježavanja ugostiti zagrebački Futsal Dinamo, 5. ožujka u Gradskoj sportskoj dvorani u Pakracu – istakao je predsjednik Udruge Tomislav Novinc.

U četvrtak, 16. veljače 2017. godine, oko 6 sati u naselju na kutjevačkom području zapalila se obiteljska kuća u vlasništvu 69-godišnjaka uslijed pregrijavanja električnih vodova koji su nestručno spojeni na glavni vod prije  brojila.

 Isti dan tijekom poslijepodneva temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražena je opožarena građevina  i još jedna obiteljska kuća na kutjevačkom području koje je koristio 33-godišnjak i tom prilikom je u podrumu jedne od kuća pronađena prostorija s opremom za unutarnji uzgoj cannabis marihuane (lampe, tajmeri, ventilatori i dr.) te 53 stabljike cannabis marihuane visine od 50 do 90 centimetara i dvije puške. U obje kuće pronađena je i veća količina raznog streljiva.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 33-godišnjakom utvrđeno je da ga se sumnjiči za kazneno djelo iz čl. 190. Kaznenog zakona „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i iz čl. 331. „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“, a u vezi krađe električne energije kriminalističko istraživanje se nastavlja, stoji u priopćenju PU Požeško-slavonske. 

Četiri slavonske županije svrstane su u najnižu kategoriju bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku

Prema podacima koji je objavio Državni zavod za statistiku, BDP je iznosio 43.145 kuna po stanovniku u Virovitičko-podravskoj županiji i ujedno je najniži u Hrvatskoj. Slijedi Brodsko-posavska županija s 43.191 kune po stanovniku, Požeško-slavonska županija s 44.458 kuna, te Vukovarsko-srijemska županija s BDP-om od 44.993 kune po stanovniku. Najbolje su Primorsko–goranska županija s 95.743 kune, Istarska županija s 97.083 kune te grad Zagreb sa 136.640 kuna po glavi stanovnika. Tako stanovnik Požeško-slavonske županije ima tek 33% od stanovnika grada Zagreba.

U posljednjih šest godina broj stanovnika Hrvatske smanjen je za 300 tisuća stanovnika, što zbog ekonomske migracije, što zbog negativnog prirodnog prirasta, što se svakako odnosi i na produktivnost županija, piše o tome Glas Slavonije.

Na razini cijele Hrvatske bruto domaći proizvod po stanovniku je u 2014. godini iznosio 77.456 kuna. Pri tome je zagrebački bio čak 76 posto veći od državnog prosjeka, a iznad prosjeka još su Istarska (26 posto više) te Primorsko-goranska s 23 posto više od prosjeka.

Požeško-slavonska županija je po BDP-u na 57,4 posto hrvatskog prosjeka, Brodsko-posavska na 55,8, Osječko-baranjska županija na 79,2, Vukovarsko-srijemska na 58,1 posto, a Virovitičko-podravska županija na 55,7 državnog prosjeka.

Prosječni BDP po stanovniku pet slavonskih županija iznosi dakle 47.433 kune i manji je za čak 87.207 kuna po stanovniku u odnosu na Zagreb.

ZAGREB - Udruga Sigurnost u prometu (SUP), u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je okrugli stol naziva ''Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa''. U 2016. je prema podacima MUP-a bilo 32.757 prometnih nesreća, što je za 186 više u odnosu na 2015. Poginulo je 307 osoba, što je za 41 manje u odnosu na 2015. Zabilježeno je i povećanje smrtnog stradavanja pješaka, putnika na motociklima i u teretnim vozilima, a svi ostali trendovi su u opadanju.

- Nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba od 2011. do 2014. godine u 2015. godini došlo je do značajnog pogoršanja stanja (348 poginulih), a 2016. broj poginulih u prometnim nesrećama identičan je onom iz 2014. (307) što ukazuje na stagnaciju, odnosno izostanak nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih, čulo se na okruglom stolu.

Do 2020. potrebno značajno smanjiti stradavanja

Najviše je osoba stradalo prilikom sudara iz vozila iz suprotnog smjera i slijetanja vozila s ceste, što čini više od polovice nesreća. Nedopuštena brzina i dalje je ključan problem kod okolnosti prometnih nesreća. Prioritetan cilj je sukladno spomenutom Nacionalnom programu smanjenje broja poginulih osoba za 50 posto. Broj poginulih u prometnim nesrećama 2020. u RH ne smije biti veći od 213 poginulih, ističu iz MUP-a.

Hrvatska po sigurnosti među najgorima

U periodu 2010. do 2015. broj poginulih na cestama smanjen je za 15 posto. S 51.5 poginulih na milijun stanovnika Europa je najsigurnija regija svijeta. Za usporedbu, u SAD-u je broj poginulih na milijun stanovnika 106, a svjetski je prosjek 174. Troškovi društvene zajednice vezano uz prometne nesreće na nivou EU procjenjuju se na više od 100 milijardi eura. Najmanji broj poginulih na milijun stanovnika imaju Švedska (27), Nizozemska (28) i Velika Britanija (29), dok je najviše poginulih u Rumunjskoj (95), Bugarskoj (95), Latviji (94) i Hrvatskoj (82). Akcijski plan EU kaže da se godišnje broj poginulih mora smanjivati za 6.7 posto – naglasio je Lisicin iz SUP-a.

Europsko vijeće za sigurnost prometa je objavilo podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama. Nažalost, Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Među najlošije rangiranim su još i Rim (4,8) i Nikozija (4,6). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

442.267 neispravnih automobila, prosječna starost 13.76 godina

Starost hrvatskog voznog parka za sva vozila u prošloj je godini iznosila 13.76 godina, a za osobne automobile 12.76 godina. Negativan trend porasta prosječne starosti vozila u stalnom je porastu, pogotovo od 2013. godine tj. ulaska Hrvatske u EU, što zahtjeva poduzimanje dodatnih mjera. Više od 2 milijuna vozila u prošloj je godini bilo na tehničkom pregledu. Od toga je 442.267 bilo tehnički neispravnih, najčešći razlozi neispravnosti su sustavi za kočenje i osvjetljenja koji čine polovicu. Imali smo i 140.009 novih registracija, ali je od toga 76.079 rabljenih od čega je značajna brojka starijih od 10 godina.

Eksterni gubici iznose oko 8 milijardi kuna

Prema izvješću iz 2011. koje obuhvaća 27 zemalja EU, te Norvešku i Švicarsku eksterni troškovi prometa čine 4 posto ukupnog BDP-a. Prometnom se nesrećom stvaraju i eksterni troškovi, a oni godišnje mogu činiti do 5 posto BDP-a. Da bi se to izbjeglo, treba poraditi na kvalitetnijoj prometnoj infrastrukturi. Eksterni gubitci u Hrvatskoj, iznose oko 8 milijardi kuna za 2016. godinu.

Potrebno je provesti analizu dosadašnjeg provođenja i efekata mjera za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa, treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te pooštriti penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama prometne preventive, kao i organiziranje besplatnih edukacija sudionika prometa. U cilju rješavanja problema alkoholiziranosti, pogotovo mladih vozača, kontrolama alkoholiziranosti vozača u prometu na godišnjem nivou treba obuhvatiti minimalno 20 posto vozačke populacije. U objekte u kojima se konzumira alkohol treba postaviti fiksne alkotestere u svrhu samotestiranja vozača - zaključak je sudionika okruglog stola.

Unose li naša djeca previše soli u organizam?

Idealna prehrana djece – raznolikost uz ograničen dnevni unos soli i šećera

Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima“ te „Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama“ Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.

Preporučen unos soli ovisi o dobi

Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta: za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama, za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama, za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama, a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija - minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.

Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:

• Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom - nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.
• Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.
• Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.
• Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.
• Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .
• Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.
• Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.
• Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).
• Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli, primjerice proizvodi poput PIK narezaka sa smanjenim udjelom soli odličan su odabir za pripremu obroka djeci.

Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.