Unose li naša djeca previše soli u organizam?

Idealna prehrana djece – raznolikost uz ograničen dnevni unos soli i šećera

Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima“ te „Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama“ Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.

Preporučen unos soli ovisi o dobi

Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta: za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama, za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama, za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama, a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.

Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija - minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.

Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:

• Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom - nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.
• Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.
• Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.
• Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.
• Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .
• Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.
• Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.
• Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).
• Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli, primjerice proizvodi poput PIK narezaka sa smanjenim udjelom soli odličan su odabir za pripremu obroka djeci.

Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.

Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.