3. SARMIJADA U ORGANIZACIJI TJEDNIKA KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA -

POŽEGA – Kao jedna u nizu gastro manifestacija koje organizira tjednik Kronika Požeško-slavonska održana je 3. Sarmijada u Požegi, po treći puta održana u Hotelu Grgin dol u Požegi. Među ovogodišnjim natjecateljima po ocjeni stručne komisije najbolju sarmu pripremio je Matej Peradinović iz Valpova, koji je pripremio tradicionalnu sarmu po bakinom receptu. On je dobio zlatnu plaketu i poklon paket kuhinjskog posuđa i potrepština koji mu je uručio zamjenik župana Ferdinand Troha. - Punu podršku Sarmijadi daje Požeško-slavonska županija kao pokrovitelj, a upravo održavanje ovakvih manifestacija i održavanje gasto manifestacija županija podržava i podržavat će i ubuduće – istakao je Troha pozdravljajući sve sudionike. Srebrnu plaketu za drugo mjesto osvojila je sarma koju je pripremila Udruga žena HDSSB-a a prezentirala Gabriela Špoljarić, dok je brončanu plaketu zaslužila sarma Zavičajne udruge Rama iz Pleternice. 

Posebna priznanja za odličnu kvalitetu sarme dobili su Zvonko Barić iz Narda, Udruga građana Čiča Mata iz Pakraca, te za posebne vrste bezmesne i posne sarme koje su ove godine također bile zastupljene, i to sarma od bučinih koštica koju su pripremile Nives Lovrić i Andrea Drkulec iz Radionice Zdrava prehrana, te sarma od oraha i sarma od heljde koju su pripremile članice Udruge Ekam a prezentirale su je Marija Tucaković i Danijela Oroz članice na veganskoj prehrani.

Nagrađena je i najbolja prezentacija sarme i priča od recepta, načina pravljenja do samog posluživanja sarme ocjenjivačkoj komisiji, koju je zaslužila Mirta Malčić. članica KUD-a Poljadija Grabarje. Njoj je priznanje i poklone uručio požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji je kao dosadašnji pokrovitelj, pohvalio sve natjecatelje i entuzijazam svih koji učestvuju u ovoj gastro manifestaciji, te dao potporu i za ubuduće.

Na Sarmijadi se osim najbolje sarme ocjenjivao i najbolje uređeni stol u nekom od narodnih običaja ili baštine, koje su ove godine najbolje uredili članovi Zavičajne udruge Rama iz Pleternice i prikazali niz starih narodnih jela, od kojih je centralni dio stola zauzimala sarma po receptu fratarskog samostana iz Rame.

Nakon proglašenja pobjednika uslijedio je ručak s petnaestak vrsta sarme, kojima se pridružila i sarma koju je pripremila Marijana Pranić, šefica kuhinje Hotela Grgin Dol. Uz mlade tamburaše TS Sanjari iz Kutjeva, dobra vina, ples i pjesmu nastavljen je zabavni dio 3. požeške Sarmijade i najavljene slijedeće gastro manifestacije Etno susreti Požeštine i Čvarkijada.

„Sarma je jelo koje u našoj tradiciji ima osobito mjesto. Možda se nećemo složiti koje je jelo kraljica stola, ali se definitivno možemo složiti da je sarma kraljica dubokog tanjura jer svi sarmu uglavnom doživljavamo kao vrhunac serviranog stola kada je u pitanju duboki tanjur. Gradonačelnik je rekao, a ja se slažem kako bi ovu manifestaciju možda bilo uputno prezentirati i široj požeškoj javnosti i Požeško-slavonska županija će u tom smislu podupirati rad svih entuzijasta pa tako i tjednika Kronika požeško-slavonska koja ovu manifestaciju njeguje - istakao je zamjenik župana Troha.

„Imali smo priliku kušati 15 uzoraka sarme, zajedno s onima koji su zbog svoje posebnosti bili izvan konkurencije, poput sarme od oraha, sarme s heljdom te sarme s bučinim sjemenkama. Naravno tu su slavonska, svatovska, šokačka, sarma za kolinje, sarma Čiča Mata, te sarmu koju pripremaju Ramci, a zovu je sarmom fratarskog samostana. Raznolikost je prisutna, interes sudionika je velik i to je ono što nas iz godine u godinu veseli i daje poticaj u organizacijama ovakvih manifestacija - naglasio je organizator Vladimir Protić.

„Zahvaljujem tjedniku Kronika požeško-slavonska i svima vama koji ste nazočni na ovoj manifestaciji. Vjerujem da će biti dovoljno entuzijazma i volje da ovo proširimo na neki otvoreni prostor pa da ovo kušanje sarme bude u jednom drugačijem ambijentu, pristupačnoj što široj javnosti. Grad Požega će podupirati i dalje sve ono što popularizira ovaj naš kraj i gastronomiju i druženje naših ljudi - naglasio je gradonačelnik Neferović čestitajući najuspješnijima.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

KAKO JE POSLOVATI U HRVATSKOJ NA SVOJOJ KOŽI OKUSIO GRAD POŽEGA -

POŽEGA – Iznenađeni ovršenjem svoga računa od strane Porezne uprave a bez ikakve najave ili obrazloženja, posebno zbog neispravno naplaćenog poreza na promet nekretnina od te iste Porezne uprave, grad Požega i gradonačelnik Vedran Neferović iznenađen i ogorčen sazvao je tiskovnu konferenciju da upozna širu javnost o tome. Iznenađen jer je račun ovršen bez ikakve najave, a ogorčen jer je grad Požega platio nečiju grešku, namjeru ili neznanje službenika Porezne uprave visokih, gotovo 500 tisuća kuna.

Priča kreće još u veljači 2013. godine kada Porezna uprava u Požegi donosi Rješenje o obvezi plaćanja poreza na promet nekretnina Hrvatskoj pošti. Hrvatska pošta plaća taj razrezani porez u visini 240 tisuća kuna, ali se i žali na to rješenje jer po Zakonu o porezu na promet nekretnina nalaze da su izuzeti od takve vrste plaćanja poreza. Taj naplaćeni porez tada se dijelio između grada Požege u dijelu od 60% i RH u dijelu od 40%. Tek 30. listopada 2015. godine Porezna uprava izdaje svoje Rješenje u kojemu utvrđuje da HP nije obveznik plaćanja tog poreza i utvrđuje da im se treba vratiti uplaćeni iznos s pripadajućim kamatama.

Kako grad Požega cijelo vrijeme nije bio stranka u postupku, tako nije bio upoznat s niti jednim dijelom ovog slučaja, osim kada im je Porezna uprava preko FINA-e ovršila račun, ali sada za puno veći iznos, čak 180 tisuća kuna više. - Prikazuje se nas čelnike jedinica lokalne samouprave kao lokalne šerife, kao ljude koji se bahato i neodgovorno ponašaju prema proračunskim sredstvima, a mene zanima je li Porezna uprava država u državi. Na koji način tamo odgovorni ili neodgovorni zaposlenici funkcioniraju i kad su u pitanju složeniji predmeti, s kim se savjetuju prije nego što donose ovakve odluke. Grad nema niti jedan dokument zbog čega je ovo napravljeno i zanima me da li je to praksa i u drugim jedinicama lokalne samouprave i u drugim ispostavama Porezne uprave, da se ne komunicira, da se ne može najaviti i da se skidaju sredstva bez obavijesti i dovodi u pitanje funkcioniranje grada – pita gradonačelnik Neferović, jer ta sredstva su kao i sva ostala planirana proračunom za neke aktivnosti grada, provode se projekti, izvode radovi na infrastrukturi, a netko se samo naplati s računa grada.

Da je grad stradao po modelu „ni luk jeo, ni luk mirisao“ doveo je i novi Zakon koji sada porez na nekretnine obračunava po drugom modelu 80% gradu a 20% RH, pa su službenici primijenili upravo taj model kod ovrhe i tako dodatno oštetili grad Požegu za dodatnih 20%. Gradonačelnik Neferović sumnja i u namjeru tog cijelog postupka od 2013. godine, koji sada na naplatu stiže samo gradu Požegi.

- Tko je to tada odradio, na koji način, s kim se savjetovao jer sada proračun grada ima štetu u kamati koju moramo platiti. Zašto grad Požega niti jednom odlukom ili bilo kojim pisanim dokumentom nije obaviješten o toj prijetnji za proračun i da će sredstva biti skinuta s računa. Iz pismene korespondencije Porezna uprava ističe da nema obvezu dostavljati jedinicama lokalnih samouprava podatke i dokumentaciju vezanu za utvrđivanje i naplatu poreza. Zašto je donijeto to privremeno rješenje ako nije bilo sigurno treba li naplatiti taj porez. I što sada – pitao je gradonačelnik Neferović dodajući da su saznali u usmenom komuniciranju da Porezna za grad Požegu priprema još jedan takav slučaj iz 2006. godine koji je težak 400 tisuća kuna. Na što se točno odnosi grad nezna, jer nije stranka u postupku, a očito se netko dugo godina žalio na neko rješenje poreznika, te na kraju i uspio, a ceh će opet platiti grad Požega. Neferović postavlja i pitanje čija to odgovornost, tko kontrolira ovakve neodgovorne i neprofesionalne odluke, a zapravo smatra da su u pitanju šlampavi postupci.

- Sve ovo pokazuje da je to sustav u kojem očito nema odgovornosti ako netko napravi propust. Zar je Porezna uprava država u državi i da nitko ne odgovara za svoj rad i greške koje se čine. Obavio sam razgovor s nadležnima u Zagrebu i čekamo određene informacije. Zbog nečijeg propusta u radu u Poreznoj upravi može svake godine doći po jedan ovakav slučaj jer je netko nekome naplatio porez, iako na to nije imao pravo – zaključio je Neferović odlučan da će ovaj slučaj istjerati na čistac. Sudeći po velikom interesu medija i reakcijama koje su izazvale prve objave u medijima, bit će ovo još dugo vruća priča, no da li će grad Požega dobiti natrag svoja sredstva, to je već neka druga priča.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Gotovo polovina svjetske prirodne baštine ugrožena je zbog štetnih industrijskih aktivnosti, navodi se u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. Ta mjesta pružaju vitalne usluge za ljude i okoliš, ali su diljem svijeta u opasnosti zbog aktivnosti kao što su istraživanje nafte i plina, rudarstvo i ilegalna sječa.

Izvješće „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“, kojeg je za WWF izradila tvrtka Dalberg Global Development Advisors, pokazuje kako mjesta svjetske prirodne baštine pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu okoliša, ali i globalne propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti.

Prema studiji, u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom od najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti.

„Mjesta svjetske prirodne baštine trebala bi dobiti najvišu razinu zaštite, no mi često ne možemo zaštititi taj mali ali važan djelić Zemljine površine“, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF Internationala. „Svi se slažemo da su to neka od najvrednijih i jedinstvenih mjesta na planetu i moramo raditi zajedno kako bi ova mjesta i dalje pružala dobrobiti ljudima i prirodi.“

Više od jedanaest milijuna ljudi – što je više od ukupnog stanovništva Portugala – ovisno je o svjetskoj prirodnoj baštini kako bi za sebe i svoje obitelji osigurali hranu, vodu, dom i lijekove. Upravo bi ti ljudi mogli biti negativno pogođeni zbog utjecaja štetnih industrijskih aktivnosti koje se provode u velikim razmjerima.

Mjesta svjetske baštine mogu igrati ključnu ulogu u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja usvojenih prošle godine u UN-u. Prema WWF-ovom izvješću, 90 posto mjesta svjetske prirodne baštine osiguravaju radna mjesta i dobrobiti daleko izvan svojih granica.

WWF-ova studija također pokazuje da se više od 20 posto mjesta suočava s prijetnjama od strane više štetnih industrijskih aktivnosti. U primjeru koraljnog grebena na Belizeu izvješće navodi rizike od neodrživog infrastrukturnog razvoja na obali, čistu sječu mangrova velikih razmjera, poljoprivrednog onečišćenja voda te potencijalno opasnog istraživanja nafte.

Od ostalih mjera navedenih u izvješću, WWF traži od privatnog sektora da se obveže na „NO-GO“ područja gdje će se suzdržati od aktivnosti koje prijete degradacijom svjetske prirodne baštine. Potrebno je uskratiti i financiranje projekata koji uključuju štetne industrijske aktivnosti u mjestima svjetske prirodne baštine ili tvrtki koje ih provode.

Nacionalne vlade trebale bi osigurati da štetne industrijske aktivnosti nisu dopuštene na lokacijama svjetske prirodne baštine ili u područjima koja bi mogla negativno utjecati na njih. Vlade bi trebale osigurati da se multinacionalne tvrtke čije je sjedište ili koje djeluju na njihovom teritoriju pridržavaju najviših standarda korporativne odgovornosti i upravljanja.

Mjesta svjetske prirodne baštine pokrivaju samo oko 0,5 posto Zemljine površine. Ova mjesta podržavaju neke od najvrednijih ekosustava našeg planeta i doprinose gospodarstvu kroz turizam, rekreaciju i izvoz resursa, a također pružaju dom ugroženim vrstama i pomažu kod ublažavanja globalnih klimatskih promjena.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF

ČAGLINSKU ŠKOLU POSJETIO KNJIŽEVNIK BOŽIDAR PROSENJAK -

ČAGLIN - Učenici trećeg razreda OŠ Stjepan Radić Čaglin počašćeni su dolaskom posebnog gosta u razred, Božidara Prosenjaka, poznatog pisca za djecu i odrasle. Autor je zbirke pripovijetki „Sijač sreće“, koju kao lektirni naslov obrađuju u 3. razredu.

- Do sada smo već pročitali mnoge njegove priče i pjesme pa smo se radovali što ćemo ga upoznati. Pisac je na zanimljiv način govorio o svome djetinjstvu i školovanju. Pripovijedao nam je o svom strahu od škole i neuspjeha. Ispričao nam je kako je zavolio čitanje i osjetio potrebu da zapisuje svoje doživljaje i razmišljanja. Nakon toga, učenici su mu postavljali pitanja na koja je on strpljivo odgovarao. Bilo nam je zanimljivo i vrijeme provedeno s književnikom brzo je prošlo. Učenici su s velikim zanimanjem slušali književnika koji ih je nasmijavao opisujući događaje iz svog života na temelju kojih su nastale brojne njegove priče – rekla je Željka Peić, učiteljica 3. razreda.

Školski sat prošao je prebrzo i svi su se složili da doista treba više ovakvih zanimljivih druženja. Učenici će kao jednu od važnijih poruka ovoga susreta svakako ponijeti književnikove pozdravne riječi: "Uživajte u djetinjstvu, učite i igrajte se! Cijenite sebe, svoj život i zemlju u kojoj živite, kako bi izrasli u dobre, vrijedne i poštene ljude!“

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Božidar Prosenjak rođen je 19. kolovoza 1948. godine u Koprivnici. Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u Velikoj Gorici kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. Godine 1980. pokreće i više od šesnaest godina uređuje biblioteku "Albatros" u Velikoj Gorici. Uređuje također časopise Matice hrvatske u Velikoj Gorici i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Republičke zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske, gdje je niz godina i član Upravnih tijela. Objavljuje prozne, pjesničke, dramske i kritičke tekstove u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib", "Zvrk" i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na vise od 20 svjetskih jezika. Za svoj književni rad Božidar Prosenjak je primio više uglednih nagrada, a najznačajnije su "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez" (Zagreb, 1989. za roman „Divlji konj").

POŽEŠKO GRADSKO KAZALIŠTE NAJAVLJUJE PREDSTAVE U TRAVNJU -

POŽEGA – Gradsko kazalište Požega u travnju najavljuje bogati kazališni program s nekoliko predstava i gostovanja na požeškim daskama. Sve počinje već 8. travnja od 20 sati, kada je najavljena premijera Kazališne amaterske družine požeškog kazališta i predstave „Grimm je ZA odrasle“.

- To je prvijenac našeg SKADA, a riječ je o nadaleko poznatim Grimmovim bajkama koje možda nisu tako nevine kako su prikazane u raznim slikovnicama i pričama za djecu. Pred nas su stavljeni razni prijevodi gdje su okrutnosti i razbojstva svedeni na minimum, kako bi to najmlađe uši mogle slušati. Ovim projektom uz komičan, surov i pomalo naivan način pokušali smo dočarati ono što je izbačeno, ublaženo i uljepšano. sad koliko je Grimm za djecu ili odrasle to je na gledateljima da zaključe – istakao je v.d. ravnatelja kazališta Dario Hak, koji navodi i tko sve sudjeluje u cijelom projektu i predstavi. Igraju Maja Smoljanović, Kornelija Marks, Lidija Lucić, Marina Polgar, Branislav Stojaković, Jasna Čmelar, Monika Kostić, Anita Ivičić, Kazimir Semunović, Alen Laura i Anabela Sulić.

Već 9. travnja u 20 sati slijedi u kazalištu projekcija filma „Dobar san“ redatelja Branka Ištvanića. Riječ je o potresnom, intimnom i divljem dokumentarcu koji proučava događaje iz vremena s početka rata u Hrvatskoj i dolazak mladog francuskog dobrovoljca Jeana Michela Nicoliera u Hrvatsku i njegovu borbu i tragiku obrane grada Vukovara. Na kraju i njegovu mučeničku smrt na Ovčari. Sve je prikazano uz emotivnu vizuru njegove majke koja traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svoga sina te ga dostojno pokopala.

Gradsko kazalište Zorin dom iz Karlovca i glazbena grupa „Karlovački pelivaneri“ predstavljaju predstavu „Karlstadt kunst Cabaret“ koja je na programu 15. travnja od 20 sati. Redatelj je Peđa Gvozdić, glumi 12 glumaca, a predstava dočarava na duhovit i zabavan način kako su Karlovčani preživjeli sva povijesna previranja od 1. i 2. Svjetskog rata, Domovinskog rata i ulaska Hrvatske u EU. To je jedna smiješna strana karlovačke povijesti s porukom „Svi putovi vode u Rim a vode kroz Karlovac“.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TRADICIONALNA ZAVIČAJNA PRIREDBA „20. HERCEGOVAČKO SILO“ U POŽEŠTINI -

POŽEGA – Po 20. put nastavljajući dugu tradiciju Zavičajna udruga „Herceg Stjepan“ organizirala je „Hercegovačko silo“ u dvorani Restorana Sara u Babinom Viru u Požegi, na kojoj se okupilo 500 posjetitelja i sudionika. – Do sada je „Hercegovačko silo“ prošlo cijelu Požeštinu, počelo je prije 20 godina u Pleternici, održavalo se u Veseloj, Blackom, Jakšiću, Kutjevu, Velikoj i sada u Požegi. Ja sam preuzeo organizaciju prije dvije godine kao treći predsjednik i drago mi je što je to preraslo u ovako veliku manifestaciju i okupljanje Hercegovaca i njihovih prijatelja, a imamo i veliki broj uglednih gostiju iz političkog, kulturnog i gospodarskog života iz cijele Hrvatske te rodne nam Hercegovine – istakao je predsjednik udruge Marinko Markota koji ističe da je i ove godine priređen bogat kulturno umjetnički program u kojem su nastupili uz domaće i izvođači iz Hercegovine. Pravo bogatstvo i raskoš izvornih hercegovačkih nošnji prikazali su pjevači gange iz KUD-a „Sveta Kata“ iz Gruda, guslar, diplar i narodni pjevač Tomislav Kovač Strukić koji je izveo dio velike narodne pjesme „Nevjesta i svekar“, poznati domaći pjevači gange, bračni par Ljubica i Jure Soldo, kroz cijelu večer zabavljala je glazbena skupina Aurea band iz Požege, a sve je dobro vodio Tomislav Galić iz Velike.

- Ovu udrugu sačinjava jedno tijelo od 20-tak ljudi iz privrednog, kulturnog i društvenog života ovog područja i od srca im zahvaljujem na svemu što čine kako ne bi zaboravili stare običaje Hercegovaca. Naša „sila“ su zapravo pokušaj oživljavanja onog doba u kome su surovost životnih uvjeta, u današnjici nezamislivi, bili poticaj za još veću životnost. Filozofija Hercegovaca sadržana je u povijesti obitelji koja je znala ostati udružena radeći na zajedničkom cilju, njegujući vrijednosti rada, truda, marljivosti i sposobnosti, oslanjajući pri tom svoj razvoj na urođenoj težnji da osvajaju nove horizonte. Hercegovci su u potrazi za slobodom i boljim životom naseljavali najudaljenije krajeve svijeta ali nikada nisu zaboravljali svoj rodni kraj kojem su se vraćali i donosili kozmopolitski duh Tako je i danas - dodao je predsjednik udruge Marinko Markota, koji je poželio dobrodošlicu svima i da cijelu večer osjete toplo hercegovačko srce, te nagradio i one osobe koje su kroz ovih 20 godina dali najviše na početku i održanju ove tradicije. Tako su zlatnim plaketama nagrađeni inicijator i pokretač „Hercegovačkog sila“ Ante Barišić Ćana iz Vesele, za višegodišnju pomoć u organizaciji sila, a posebno u redovnoj dostavi svih godina sira iz mišine Ante Pavković Šišović iz Rakitna i višegodišnjem donatoru sila Ivi Žuljeviću Ići iz Srednjeg Sela. Zahvalnice za pomoć dodijeljene su Požeško-slavonskoj županiji koju je primio zamjenik župana Ferdinand Troha i gradu Požegi koju je primio požeški gradonačelnik Vedran Neferović, kojemu je pripala čast i da otvori ovo jubilarno „Hercegovačko silo“.

- Pozdravljam vas u ovoj prigodi obilježavanja dvadesete godišnjice vašeg rada. Čovjek bez korijena, čovjek bez identiteta, čovjek bez svojih predaka je siromašan, a nije zadovoljan bez obzira gdje se nalazi. Svi vi koji ste s vašim precima ostvarili spone kroz ovu zavičajnu udrugu, s krajevima iz kojih ste došli ovdje u Slavoniju, naselili je i svojim cjelokupnim radom i kroz udrugu pokazali ste što znači povezanost, prijateljstvo i zajedništvo. Nastojali ste očuvati svoj nacionalni identitet, svoje običaje i grad Požega je zadovoljan što je zajedno sa vama uspio ostvariti napredak, napraviti puno poslovnih i drugih projekata – rekao je gradonačelnik Neferović i izrazio nadu da će buduće generacije hercegovačkih sinova, unučadi zadržati ovu lijepu tradiciju.

Gosti „20. Hercegovačkog sila“ Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskog sabora, saborski zastupnici Franjo Lucić, Tomislav Čuljak, Pero Ćorić, Leon Žulj i Pero Ćosić, desetak generala, članova Generalskog zbora, Miljenko Galić, Ivan Tolj, Ljubo Česić Rojs, Zvonko Sesar, Željko Šiljeg, Zvonko Peternel, Zdravko Andabak, u ime kojih se posebno obratio general Josip Lucić, načelnici i gradonačelnici hercegovačkih općina i gradova, gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir, načelnik Velike Vlado Boban, izaslanik gradonačelnika Zagreba Zdenko Antunović i zastupnik u Skupštini grada Zagreba Robert Lalić, brojni gospodarstvenici i ugledni gosti.

Posebnost hercegovačkih sila su i domaći specijaliteti, pršut, uštipci i sir iz mišine, koji su i ove godine bili na stolu, mesna juha i sarma, te nezaobilazna vruća janjetina s ražnja. Blagoslov hrani i svim sudionicima zazvao je pater požeškog samostana Zlatko Papac. Hercegovci su poznati po dobrom vinu, a mnogi su od njih došavši u ove vinorodne požeške krajeve započeli uzgoj loze i proizvodnju vina, tako da su organizirali i kušanje ponajboljih vina vinara hercegovačkih korijena i kutjevačkih vinara, od vinarije Markota, Galić, Tandara, Mihalj, Soldo, Čamak, Perak, Krauthaker, Josipović, Sontacchi. Nije ni ove godine izostalo poznato natjecanje u šijavici koje izaziva veliki interes, a ovogodišnji pobjednici nakon unakrsnih natjecanja su braća Galić iz Bekteža i Osijeka.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MLADEŽ HDZ GRADA POŽEGA I ZAJEDNICA ŽENA HDZ „KATARINA ZRINSKI“ POŽEGA -

POŽEGA – U prigodi Uskrsa u zajedničkoj akciji Mladeži HDZ-a grada Požege i Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Požega u Pješačkoj zoni podijelili su građanima Požege 300 pisanica. Raznim bojama i ukrasima privukli su pažnju građana prepune šetališne zone u subotnje dopodne. Uz članove podjeli pisanica pridružili su se požeški gradonačelnik Vedran Neferović i njegovi zamjenici Mario Pilon i Darko Puljašić, a uz čestitke za Uskrs družili su se i popričali s građanima.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA RH -

ZAGREB - Već tradicionalno više od deset godina u organizaciji Odjela za humanitarnu djelatnost Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH proveden je projekt: „Pomozimo studentima-djeci hrvatskih branitelja kupnjom prijenosnog računala“. Brojni donatori u ovoj akciji, od lokalnih zajednica do poduzetnika i obrtnika osiguravaju sredstva za nabavku prijenosnih računala – laptopa za po četvero studenata iz petnaestak županija RH.

Prijenosna računala dobilo je četvero studenata s područja Požeško–slavonske županije a to su: Katarina Kljaić iz Vetova, Valentina Keč iz Sesveta, Marija Novak iz Vidovaca i Helena Berić iz Vetova. Svečana podjela prijenosnih računala studentima održana je u Zagrebu u restoranu Gastro Globus. Donacije je za naše studente uz zagrebačke obrtnike dao je i saborski zastupnik Zdravko Ronko. Do sada je s područja naše županije, školsku i sportsku opremu, računala, pisaće i laptope dobilo stotinjak učenika i studenata u organizaciji UDVDR-a.

Tekst: Vladimir Protić Foto: UDVDR

U slavonskom selu Bjeliševac na imanju Vjenceslava Hruške proizvode se na tradicionalan način suhomesnate delikatese, a za Uskrs pripremaju šunke i kobasice uskrsnjače - piše o našem najpoznatijem i zlatnom kulenaru portal "Dobra hrana", čiju reportažu u cijelosti prenosimo

Na imanju obitelji Hruška u slavonskom selu Bjeliševac radi se punom parom. Tamo je trenutačno u pacu oko 150 šunki koje će se poslužiti kuhane ili pečene u kruhu za uskrsni doručak i ručak. Iako je Vjenceslav Hruška poznati proizvođač domaćih suhomesnatih proizvoda, ponajprije kulena, kulenove seke, kobasica, slanine i švargli, mi smo ga ovaj put posjetili upravo zbog te uskrsne delikatese jer je Hruška jedan od onih koji drži do prave domaće namirnice, do tradicije i, čime se odlikuju svi njegovi. 

Već dvadeset godina Vjenceslav Hruška radi bez prestanka predano i iskreno svoj posao, što su odavno prepoznali njegovi stalni kupci koji svake godine unaprijed naručuju svoj primjerak uskrsne šunke, ali i ostalih nadaleko poznatih i ljubljenih proizvoda koji se mogu nazvati jednim od zaštitnih znakova Slavonije. Osobitost Hruškinih proizvoda je u okusu, onom pravom okusu za koji su zaslužne domaće, pravilno uzgojene namirnice koje ne sadrže nikakve umjetne dodatke, a koje pravi gurmani i oni kojima je važno što jedu, zaobilaze u širokom luku.

No, osim dobre sirovine, važan je dobar majstor. A Hruška to svakako jest jer on takoreći u dušu poznaje svaku šunku,kulen i kobasicu koja se radi na njihovu gospodarstvu.

- Po zanimanju sam stočar. Moji su svinje i s time sam odrastao. I danas se naše svinje hrane samo domaćom hranom koju sami uzgajamo na 20 hektara zemlje. Sadi se prije svega ječam, pšenica, kukuruz i lucerka – trava koja se suši i za zimske dane. U mladosti sam htio graditi veliko tovilište, ali mama nije bila za to. No, moj ujak Zdravko Klesinger, stari kulenar i požeški ugostitelj, znao je da volim raditi i da znam s mesom pa me takoreći uzeo pod svoje i naučio svemu što znam danas. Mogu reći da sam od njega pokupio sve najbolje - kaže Vjenceslav.

Sve se radi na tradicionalan način. Pokušao sam raditi nešto novo, no s tim stvarima, pogotovo s kulenom, ne možeš eksperimentirati pa se držim provjerenih receptura. Probao sam mijenjati i papriku, no okus nije bio onaj ‘pravi’ pa tako godinama za naše proizvode koristimo papriku Nemet iz Donjeg Miholjca koja drži konstantu u . Stara gospođa Nemet bila je Mađarica i oni definitivno imaju najbolje sjeme. Kao i ostali začini, paprika je vrlo važna, ona mora biti crvena, nikako narančasta, važno je na kakvoj se zemlji uzgaja, kako se suši, to je prava nauka. Tako je i s ostalim začinima, moraš znati s njima, u kojoj mjeri ih koristiti da bi konačan proizvod bio vrhunski - dodaje.

Vjenceslavu je u poslu glavni pomagač i desna njegov sin Damir, po struci prehrambeni tehnolog, koji se kao i otac sasvim našao u ovom poslu. Za njih posljednjih mjeseci nema odmora, sezona je još u punom jeku, a osim za životinje, u svinjcima svakodnevno treba brinuti i o svim proizvodima u pušnici i zrioni. Šunke od četiri, pet pa sve do osam, devet kilograma koje se pripremaju za Uskrs drže se usoljene zajedno s paprom, bijelim lukom i lovorom četiri do pet tjedana, nakon čega se dime tjedan dana.

Dim ne smije, kako kaže Hruška, prevladavati, ali se mora osjetiti. Dimi se samo na bukovini jer je ona najkvalitetnija i u sebi ima i kiselinu koja ujedno konzervira i daje lijepu žuto-zlatnu boju mesu. To je također važno jer konačan proizvod ne smije biti taman od dima. Nakon dimljenja šunka se mora još tjedan dana prozračiti i tako pripremljena bit će sočna kada se skuha i onaj krti dio neće biti suh i razvlačiti se u niti.

U Slavoniji je uz šunku običaj na stolu imati i uskrsnjaču. Uskrsnjača je kobasica koja zrije oko mjesec i pola dana i ima jedan do dva dima, a jede se kuhana za uskrsni doručak ili ručak, naravno uz jaja, hren, mladi luk i kiselu zimnicu.

- Običaji se nisu puno promijenili. Kuhana šunka se jede i za doručak i za ručak. Tako je bilo i jest i u siromašnijim i bogatijim kućama. No, uz nju su tu naravno i uskrsnjače, jaja, hren, za ručak i juha te pečenje s krumpirima. Nekada su šunke bile masnije, tako se voljelo. Pravila su se i gnijezda na livadama u kojima je uvijek bilo i nešto slatko, a mi djeca smo tražili bombone i slatkiše. Danas toga više nema, ali šunka je i dalje tu - kaže Hruška.

Šunke s njihova imanja sve su već rezervirane, no u Hruške svakako vrijedi svratiti i u njihovoj kušaoni probati sve o čemu smo govorili. Vrijedi svakog kilometra puta otkud god se uputili prema Bjeliševcu kako biste probali izvorne slavonske specijalitete i upoznali se sa slavonskom tradicijom i ondašnjim vrijednim i gostoljubivim ljudima. Jer, Slavonci znaju ugostiti kao malo tko.

Tekst: Mateja Domitrović/Dobra hrana Foto: Mario Kučera

ČAK 178 ZEMALJA SVIJETA SUDJELOVALO U SATU ZA PLANET ZEMLJU, U HRVATSKOJ SE UGASILO 70-AK GRADOVA -

ZAGREB - Zagreb, Varaždin, Dubrovnik, Split, Zadar, Osijek, Pula i brojni hrvatski gradovi, njih sedamdesetak, a s područja Požeško-slavonske županije gradovi Požega i Pleternica u subotu su u 20,30 sati isključili dekorativnu rasvjetu svojih najznačajnijih znamenitosti, kao i javnu rasvjetu brojnih trgova i ulica. Bio je to hrvatski doprinos najvećoj globalnoj volonterskoj akciji „Sat za planet Zemlju", koju je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF organizirala desetu godinu za redom. Svjetla su ugašena na 42 znamenitosti u svijetu koje su UNESCO-va svjetska baština, a čak dvije – dubrovačka stara jezgra i splitska Dioklecijanova palača – dolaze iz naše zemlje.

Akciji gašenja rasvjete u svojim domovima od 20,30 do 21,30 sati pridružili su se i brojni hrvatski građani, a i mnoge su institucije i tvrtke. WWF je pozvao stanovnike Hrvatske da se pridruže ovoj inicijativi promišljanjem o akcijama kojima oni kao pojedinci ili institucije mogu pridonijeti u borbi protiv najveće prijetnje današnjice – klimatskih promjena. U akciji je sudjelovalo 178 zemalja i više od 7.000 gradova, čime su ujedinjeni građani dali potporu akcijama za sprječavanje klimatskih promjena, netom nakon što su se u Parizu potkraj prošle godine svjetski čelnici dogovorili da klimatske promjene svima moraju postati prioritet.

WWF Adria je obilježavanje Earth Houra počeo u subotu ujutro akcijom pošumljavanja u Parku prirode Medvednica. Kako se akciji odazvalo više od 300 ljudi, umjesto u četiri sata, pošumljavanje je izvršeno u 60 minuta – simbolično, kao Sat za planet Zemlju. WWF je akciju organizirao u suradnji s Hrvatskim šumama i Parkom prirode Medvednica, uz financijsku podršku tvrtke IKEA Hrvatska.

- Trošimo više no što imamo. Već desetljećima debelo ulazimo u minus, što znači da uskoro ostajemo bez osnovnog kapitala koji nam je potreban za poslovanje: bez vode, šuma, riba… Promjene kreću od pojedinca. Ali i od pojedine trvtke, koja ima veliki utjecaj na pojedince. Vaši klijenti imaju povjerenja u vas da radite dobro ne samo za svoje već i za njihovo sutra - rekao je direktor WWF Adria Martin Šolar, pozvavši tvrtke na suradnju kako bi se osigurala budućnost planeta.