PROMOVIRANA PRVA KNJIGA PJESNIKA I SLIKARA VLADIMIRA BAJTA IZ PLETERNICE -

PLETERNICA – Da i inženjer medicinske radiologije može biti prava umjetnička duša, dokaz je tome upravo Pleterničanin, Vladimir Bajt, koji piše pjesme i slika s uljem na platnu. Život a prije svega rad u Švicarskoj i Austriji sakrivao je od šire javnosti te njegove talente, koje je on strpljivo njegovao i čuvao. Pjesme je još objavljivao kao student u „Požeškom listi“, „Studentskom listu“ i Poletu, no zbirka je postajala sve veća. Njegovo pjesništvo i slikarstvo zapravo smo u punoj mjeri upoznali kada je došao u mirovinu i kada se vratio u svoj rodni pleternički kraj. Tada njegove pjesme doživljavaju i uglazbljenje te se izvode na festivalskim pozornicama u Požegi i Slav. Brodu. Sada sve više surađuje s glazbenicima, od Zvjezdana Marjanovića Zvekija, Veljka Valentina Škorvage, Damjana Pirovića, izvođačima svojih pjesama Stjepana Japarića, Grofova, Veličkih legendi i dr.

Posebno interesantan je bio opis početka njegovog prijateljstva sa Zvjezdanom Marjanovićem prije nekih 20-tak godina u Austriji. - Doživjeli smo težu prometnu nesreću u Austriji, onako pošteno polomljene odvezli nas u bolnicu, ja sam bio sav polomljen, a tamo na rendgenu nas snima jedan čovjek. Vidim piše mu na kartici Vladimir bajt. Ili je naš, ili je Rus, mislim si ja. Odakle ste vi, pa ja sam iz Pleternice, a ja iz Vetova. Ja tamo u Vetovu imam prijatelja. E taj vaš prijatelj je slučajno otac moje djevojke. I tako je nastalo naše prijateljstvo, koje traje i do danas - ispričao je u glazbenim vodama poznati i popularni Zveki, koji je tek kasnije saznao da Vladimir piše pjesme, slika, a bavi se pomalo i pisanjem glazbe. Tada je krenula i glazbena suradnja i prijateljstvo.

Bogat je ponovno bio program književne večeri koji je potpisao ravnatelj pleterničke Hrvatske knjižnice i čitaonice, Franjo Novak, koji uvijek i od malih kulturnih događaja uvijek napravi premijeru. Tako je i ovaj puta puna dvorana knjižnice doživjela uz pjesničke i glazbene ugode, koje je započeo poznati požeški kantautor na gitari Nenad Vlašić koji također glazbeno surađuje s Bajtom. O Bajtu nam je sve ispričala Renata Matičević. Njegove pjesme čitale su Dorotea Valenta, Jasna Kajtar i sam autor. Pjesme su bile garnirane sa glazbenim i video spotovima njegovih uglazbljenih pjesama. Ujedno rečeno to je bila ponovno jedna lijepa večer za pamćenje koju su i posjetili prvenstveno ljubitelji pjesme i pjesničke riječi, te Vladimirovi prijatelji.

Danas ima sedam uglazbljenih pjesama, a prva uglazbljena pjesma mu je bila „Pjesme moje slavonski đerdani“ koja je 1996. godine izvedena i osvojila drugo mjesto na Brod festu u izvođenju Stjepana Jeršeka Štefa, a Bajtov tekst uglazbio je i napisao aranžman Valentin Veljko Škorvaga. Poznata mu je i pjesma „Požego moja stari grade“ koju je na „Zlatnim žicama Slavonije“ u Požegi pjevao Stjepan Japarić. Dobar uspjeh polučila je i pjesma „Hej malena“ koju je uglazbio i aranžirao Damjan Pirović a izveli tamburaši Veličkih legendi. Kako ga je uvijek zanimala i glazba, sam se okušao u pisanju glazbe, te je Bajt sam uglazbio pjesme „Pjesma Pleternici“ i „Bisernico moja mila“ koje je Stjepan Japarić izveo na Zlatnom glasu zlatne doline u Kaptolu i požeškom festivalu.

Posebno velika ljubav Vladimira Bajta je slikarstvo, a slika pejzaže, od dječački doživljene Orljave, pleterničkog kraja, slavonskih motiva, do Alpi u Tirolu, gdje je proveo veći dio radno aktivnog života, te posebno portrete, u kojima dolazi do izražaja njegovo oko i perfekcionistička ruka, koja slika i najmanji detalj lica.

Te svoje dvije velike ljubavi Vladimir Bajt je ukoričio i tako dobio jedinstvenu zbirku, pjesama i ulja na platnu, koji se međusobno isprepliću. Zbirka objavljuje 60-tak izabranih pjesama i 30-tak ulja na platnu, od ukupno 120 naslikanih radova do sada. Grafičko uređenje zbirke odradila je Lana Protić Malbašić, a tiskana je u digitalnom tisku u tiskari Agencije za marketing i izdavaštvo Kruna iz Požege.

 - I moj susret s Vladimirom Bajtom, mojim imenjakom bio je slučajan, na kavi u Bobi na požeškom trgu gdje su na velikoj pozornici i izvedene njegove pjesme. To sam sve kasnije polako saznavao, da ima toliko napisanih pjesama, pa i glazbenih uspješnica. Tek prvom posjetom u njegovom domu vidio sam i drugi njegov talent, slikanje. Neka ulja na platnu naprosto su me oduševila na prvu, a onda sam mu dao prijedlog. Napravit ću vam jedinstvenu zbirku pjesama i vaših slika, predložio sam i evo knjiga je otiskana, ugledala svjetlo dana i predstavljena u njegovom pleterničkom kraju, koji on neizmjerno voli. Zbog toga se i vratio u njega i dalje ga slavi u svojim pjesmama i na platnu – rekao je urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, Vladimir Protić.

Da jedna ovako lijepa večer potraje i dulje, pobrinuli su se njegovi prijatelji i susjedi, jer Vladimir Bajt je nakon prošle godine kada mu je umrla supruga, ostao sam. Tako su mu upravo prijatelji i susjedi pripremili od uštipaka do nekoliko vrsti kiflica, a poznati pleternički pjesnik Marinko Markota prinio je svoje kvalitetno vino sa Starca, po kojemu sve više poznata nadaleko postaju i Vina Markota.

Tekst/foto: Vladimir Protić

U NEDJELJU 3. ETNO SUSRETI POŽEŠTINE, 3. ČVARKIJADA, STARI SPORTOVI, LJEPOTICE I ŠOKAČKI VAŠAR -

VETOVO – U nedjelju 23. listopada najavljeni su 3. Etno susreti Požeštine koji se održavaju na već odlično dokazanom prostoru Turističkog naselja Schon Blick u Vetovu. Kako je prošle godine, na drugim susretima bilo preko 400 učesnika i više od tisuću posjetitelja, za očekivati je i ovogodišnje odlične susrete još bolju posjećenost, posebno što organizator najavljuje nove goste, nove sadržaje. - Cilj ove manifestacije je na jednom mjestu okupiti udruge u kulturi, folklorna društva, zavičajna društva, lovačka društva, udruge građana, vinare i restorane, seoska turistička imanja te ostale udruge i pojedince koji u svom radu njeguju stare običaje, stare i izvorne narodne nošnje, pjesmu i ples, pripremu starih autohtonih jela, sakupljanje starih autohtonih predmeta seoskog i gradskog domaćinstva. Vratit ćemo staru trpezu, stara jela i stare običaje na jedan dan u naše živote, organizirati susrete kulturno-umjetničkih društava i etno udruga koje njeguju izvorni folklor, pjesmu i ples, tradicionalnu narodnu nošnju, čuvanje tradicijskog običaja – kaže Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska koji organizira ovu manifestaciju, kao jednu u nizu na području Požeštine.

U sklopu 3. Etno susreta Požeštine koji počinju od 11 sati organizirat će se i zanimljiva natjecanja – Izbor najstarije narodne nošnje – Izbor najstarijeg upotrebnog predmeta seoskog domaćinstva – Izbor tradicijskog uređenja stola – Izbor autohtonih jela – Izbor najljepše djevojke za udaju – Festival voćnih rakija, likera i pekmeza – Sportski susreti Olimpijada starih sportova sa 8 kategorija starih, već zaboravljenih sportova. – I ove godine organizirat ćemo ponovno jedan pravi Šokački sokak s šokačkim vašarom na kojemu će biti ponuda brojnih autohtonih domaćih proizvoda, domaćih suvenira i proizvoda koji nastaju u rukama naših ljudi u Slavoniji. Ove godine, jer su naši dosadašnji Etno susreti odjeknuli daleko imamo već prijavljen nastup i gostovanje KUD-ova s Brodsko-posavske županije, Podvinja, Oriovca, Prvče Batrine, gostiju iz Belišća, Valpova, Bizovca, Antunovca, Bilja ali i Hlebina i drugih susjednih mjesta – dodaje organizator, najavljujući svakako dobru zabavu, te poziva sve građane da dođu, budu sudionik susreta ili samo promatrači, degustatori dobrih, najboljih čvaraka. Restoran Schon Blick za taj dan po vrlo popularnoj cijeni priprema pravi slavonski meni, za prste polizati, dođite i počastite se pravim delicijama.

Već nekoliko godina traje dobra suradnja učenica kreatorica Obrtničke škole koje su održale modnu reviju svojih kreacija u kojima dominiraju etno kreacije za koje su nagrađene diljem lijepe naše s tjednikom Kronika na manifestacijama. Modele nose njihove kolegice, manekenke učenice, a sve uz vodstvo vrijednih profesorica Obrtničke škole. Ove godine ponovno će nas iznenaditi s novim modelima a očekuje nas prava modna revija.

Manifestaciju će upotpuniti i 3. „Čvarkijada“, natjecanje u pravljenju najboljih čvaraka, stare slavonske delicije, koja se sve više vraća na naše stolove. Neopravdano zapostavljeni čvarci ponovno dobivaju na važnosti, ali i na cijeni u trgovini, postaju sve cjenjenija slavonska delicija i izvan granica Slavonije. Nakon ocjenjivanja najboljih čvaraka od stručne komisije izabrat će se i najbolji čvarci po ocjeni svih sudionika Etno susreta, a nakon toga i besplatna degustacija čvaraka za sve posjetitelje. Obveza sudionika i natjecatelja je da urede stol u stilu jednog od odabranih narodnih običaja, stol za neke od blagdana, a na stol izložiti staro autohtono jelo s kojim će se natjecati, pripremiti za ocjenjivanje najstariju narodnu nošnju, najstariji upotrebni predmet, prijaviti i pripremiti najljepšu djevojku za udaju i najbolju voćnu rakiju, domaći liker i pekmez stručnom povjerenstvu. Sudionici će se i natjecati u nekom od starih sportova, potezanje užeta, gađanje lukom i strijelom, trčanje u vreći, bacanje potkove, gađanje praćkom, bacanje kamena s ramena, potezanje mosora i gađanje kozlice.

Manifestacija će se održati uz pokroviteljstvo Požeško-slavonske županije, grada Kutjeva, grada Požege, grada Pleternice, općina Velike, Brestovca, Čaglina, TZ županije, uz pomoć sponzora, tvrtki Kutjevo d.d., Alles, Zvečevo, Spin Valis, Orljava, Fito promet, Tokić autodijelovi, BiZ, Zlatarna Odobašić, Silver, Zlatarna Drago Glasnović, Uljara Grbić, pekara Cerovac, Cvjećarna Danijela, OPG Zelenika, te vinarije Soldo, Enjingi, Tandara, Jakobović, Perak, Markota, te će svi najuspjeliji natjecatelji biti nagrađeni vrijednim nagradama.

- U svakom slučaju lijepo druženje uz pjesmu, ples i slavonske delicije očekuju sve sudionike i goste, a na kraju, kao i prošlih godina i milenijsko slavonsko kolo koje se protegne kroz cijeli Schon Blick. Prošle godine je bilo fenomenalno, bolje nego što smo i sami očekivali, odlično posjećeno, a sve je teklo kao u jednoj radio emisiji u živo, a cijelo vrijeme imali smo stvarni program u živo naše voditeljice Danijele. Posebno je bilo puno natjecatelja u sportskom dijelu starih sportova, više od svih očekivanja, pa tako zahvaljujem Snježani Potočnjak koja nam je dala tu ideju i nesebično pomogla da to sve i realiziramo. Hvala svima koji su nam pomogli, posebno ponosnim pokroviteljima i sponzorima, koji nas niti ove godine nisu iznevjerili, nego sva naš trud ponovno nagradili svojom pomoći, bez koje sigurno to sve ne bi organizirali – dodaje urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, Vladimir Protić, koji će sa svojim djelatnicima i suradnicima ponovno prirediti pravu manifestaciju.

Očekujemo vas na 3. Etno susretima Požeštine, 23. listopada, nedjelja, od 11 sati u Turističkom naselju Schon Blick u Vetovu.

Dobro nam došli!

PRIJETNJE KOJE DONOSI PREKOMJERAN UNOS SOLI -

Bubrezi su čuvari našeg zdravlja

U Hrvatskoj 150 000 osoba boluje od kroničnih bubrežnih bolesti, dok njih čak oko 4 000 ima nadomjesnu bubrežnu funkciju. Najčešće bolesti koje dovode do gubitka funkcije bubrega su šećerna bolest i povišeni krvni tlak. Preporuka za sprečavanje ovih bolesti, a prioritetno za očuvanje zdravlja bubrega, je smanjenje unosa soli u organizam.

Pravilno funkcioniranje bubrega od iznimne je važnosti za neometano funkcioniranje organizma. Naime, bubrezi su dio mokraćnog sustava čija je glavna uloga filtriranje otpadnih tvari iz krvi te njihovo izlučivanje zajedno s vodom putem mokraće. Kroz ljudski bubreg dnevno profiltrira oko 200 litara krvi te se izluči oko 2 litre otpadnih tvari uz višak vode u obliku urina. Između 8 i 10 posto odraslog stanovništva ima neki oblik oštećenja bubrega, dok svake godine milijuni ljudi umiru upravo od komplikacija vezanih uz kronične bubrežne bolesti.

Pravilna prehrana za zdravlje bubrega

Prehrana je od presudne važnosti za naš organizam i trebala bi biti prilagođena stupnju bubrežne bolesti, oštećenju funkcije bubrega, načinu liječenja te prisutnosti drugih kroničnih bolesti ili akutnih stanja kod osoba. Pridržavanjem pravilne prehrane i odabirom hrane sa smanjenim udjelom soli, postiže se bolja regulacija krvnog tlaka, a time i manja opasnost oštećenja srca i bubrega. Stoga je preporuka birati one namirnice koje štite naš organizam i koje pozitivno djeluju na naše zdravlje.

Činjenica je da postoji nekoliko faktora rizika na koje možemo i trebamo utjecati. Promjena životnih navika koja uključuje pravilnu prehranu, smanjen unos soli, tjelesnu aktivnost, nepušenje, umjeren unos alkohola i održavanje zdravog indeksa tjelesne mase - smanjuje rizik od razvoja bubrežnih bolesti.

Zamjena za kuhinjsku sol

Svježe ili sušeno začinsko bilje pridonosi profinjenosti okusa, a dodatno povećava sadržaj vitamina i minerala u hrani. Puno je stoga zdravije ukoliko se umjesto kuhinjske soli za kuhanje koristi začinsko bilje.

Važnost smanjenja soli u industrijskim proizvodima

Smanjenje soli ostaje ključan javnozdravstveni prioritet kako na hrvatskoj, tako i na globalnoj razini te je stoga izazov za mnoge proizvođače prehrambene industrije. Svako smanjenje soli u industrijskim proizvodima, bez promjene strukture i okusa svakako je dobro došlo, stoga je vrlo važno čitati deklaracije i birati proizvode sa smanjenim udjelom soli. 

(agencija imc)

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU POŽEGA PROMOVIRAO NOVU KNJIGU -

POŽEGA - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi i Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje organizirao je u knjižnici požeške Gimnazije promociju knjige „Požeški sandžak i osmanska Slavonija“. Autorica knjige koja je plod njenog 30-godišnjeg istraživanja je dr. sc. Fazileta Hafizović. U knjizi su po prvi put objavljene brojne povijesne činjenice iz vremena 16. i17. stoljeća, koje je prikupljala po brojnim arhivima, posebno osmanskim arhivima pri čemu joj je pomagalo to što je poznavala turski jezik.

- Knjiga je vrlo vrijedna zbog toga što se autorica bavila baš Slavonijom u 16. i 17. stoljeću, kako politički, tako i gospodarskom, društvenom i povijesnom prikazu. Ona je to radila na temelju izvorne građe što je najveća kvaliteta knjige. Autorica je koristila izvore koje do njenih istraživanja drugi autori nisu koristili, a to su osmanski izvori, osmanski porezni popisi. Time je dala vrlo dobru sliku, koju se može usporediti s izvorima s habsburške strane. Autorica u knjizi pokušava dati sliku kako je bilo u tome vremenu. Posebno za Požegu piše o novim građevinama koje su izgrađene, jer Požega kao grad svakako je doživjela jednu negativnu stranu osvajanja i razaranja, ali nakon toga vlast je kao i svaka druga vlast shvatila da to područje treba funkcionirati. Narod treba živjeti, treba raditi i trgovati, imati svoje izvore prihoda iz kojih onda može davati osmanskoj upravi i plaćati porez da se izgrađuju zajedničke zgrade, od vjerskih do zaklada, mostova, carinarnica, cesta itd. Ta vlast je uz neke poteškoće funkcionirala u tom periodu od skoro 200 godina. Granica je prolazila Slavonijom i ta ratna zbivanja su jako utjecala na život ovog kraja – istakao je dr. sc. Anđelko Vlašić, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest, koji dodaje da se što se tiče vjerske tolerancije ona svakako nije bila kao danas, jer su pripadnici drugih vjera plaćali veće poreze, a mogli su preći na muslimansku vjeru ako su željeli manji porez. Povjesničari prije toga, kao Ivo Mažuran koristili su također dostupne izvore, ali zbog ne poznavanja turskog jezika nisu koristili osmanske arhive. Tu upravo autorica Hafizović unosi nove elemente.

Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja osmanske, ali i s uvidom u europsku arhivsku građu, autorica Fazileta Hafizović vrlo suvereno govori o području Požeškog sandžaka i osmanske Slavonije. Ujedno predstavlja i najstariji katastarski popis Požeškog sandžaka, tri kadiluka ovog sandžaka, Požega, Brod i Gorjan sa ukupno 16 nahija, te razotkriva podatke o Gazi Husrev-begovom vakufu u Slavonskoj Požegi. Posebno poglavlje knjige autorica posvećuje vakufima u Požegi u 16. stoljeću, podsjećajući da danas na tom prostoru “nema ni traga od objekata materijalne kulture osmanskog perioda”.
Autorica je 1995. godina objavila znanstveni članak Grad Požega kao sjedište Požeškog sandžaka - urbani i privredni razvoj u 16. stoljeću, u kojem prikazuje Požegu kao gradsko i upravno sjedište Požeškog sandžaka u 16. stoljeću, kada je hrvatski srednjovjekovni grad Kraljevine Hrvatske pretvoren u kasabu osmanlijskog tipa. Rad je nastao na analizi turskih popisnih deftera, a pokazuje elemente novog, tj. osmanlijskog upravnog sustava i njegove institucije.

Javna ustanova Park prirode Papuk prijavila je projekt Geopriče UNESCO geoparka u ponedjeljak 17. listopada na Javni poziv Promicanja održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u partnerstvu sa Županijskom upravom za ceste Virovitičko-podravske županije. Planirano ulaganje iznosi 90 milijuna kuna. Predloženi projekt obuhvaća ulaganje JU PP Papuk u posjetiteljsku infrastrukturu i sadržaje na nekoliko lokacija, od kojih su najznačajnije one u Voćinu i Velikoj. Ovim projektom JU PP Papuk uvelike će poboljšati svoju turističku infrastrukturu izgradnjom i opremanjem jedinstvenog multimediijalnog Geo info centra u Voćinu te uređenjem i opremanjem Kuće Panonskog mora u Velikoj. Novom infrastrukturom produžit će se turistička sezona na jesenske i proljetne mjesece u cijeloj Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, jer će Geo-info centar i Kuća Panonskog mora sadržavati atrakcije u unutrašnjem prostoru koje će prezentirati prirodne ljepote Papuka na inovativan način neovisno o godišnjem dobu. Projektom je planirano i montiranje Adrenalinskog parka u kampu Duboka u Velikoj, te izrada, nadogradnja i opremanje ukupno 6 vidikovaca na području Parka.

Županijska uprava za ceste VPŽ će koordinirati rekonstrukciju ceste Slatinski Drenovac-Jankovac-Granica županije, prometnicu dužine 8,810 metara koja vodi do izletišta Jankovac, i u trenutnom stanju ne omogućava normalno odvijanje prometa i otežava posjećivanje u zimskim mjesecima.

Unapređenje turističke infrastrukture Parka prirode Papuk, uvođenje inovativnih načina prezentiranja kulturno-povijesnog, geološkog i biološkog bogatstva te bolji sustav upravljanja posjetiteljima rezultirati će povećanjem broja posjetitelja Parka, produžiti njihov boravak, a društveno-gospodarski razvoj učiniti održivim. Uspostava ovog tipa turističkih atrakcija doprinijeti će razvoju lokalne zajednice, kako Voćina tako i Velike, te u konačnici potaknuti i ostale dionike da pokrenu posao u području turizma (smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, kušaonice ili suvenirnice).

JU Park prirode Papuk ovim putem posebno želi zahvaliti Agenciji za regionalni razvoj Virovitičko podravske županije VIDRI na nesebičnoj pomoći prilikom aplikacije projekta, priopćili su iz Parka prirode Papuk.

Natječaj za osiguravanje usluge osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta financiran iz sredstava ESF-a biti će raspisan u posljednjem kvartalu 2016. godine kako je najavljeno iz MSPM-a kao provedbenoga tijela razine I.

Natječaj se najavljuje od početka 2016. godine svakoga mjeseca, a previđen mu je konačni rok za objavu bio mjesec lipanj prema okvirnome godišnjem kalendaru objave natječaja. Kalendar je toliko uokviren da se čini kako će okvirno obuhvatiti i slijedeću kalendarsku godinu.

Okvirno, to znači kako će oko 500 osoba s najtežim stupnjem i vrstom invaliditeta ostati bez osobnoga asistenta kao jedinstvenoga oblika podrške na nekoliko mjeseci, 3 do 4 mjeseca prema riječima predstavnika MSPM-a. Vrijeme leti kada ste zdravi, samostalni, poslovno sposobni i zaposleni žitelji RH. Koliko sporije teče kada ste prepušteni sami sebi, a same sebe ne možete dovesti niti do kupaone, nije u sferi interesa užurbane države koja već godinu dana koketira imenima ministara i premještanjem istih iz fotelje u fotelju.

Do fotelje, one u vlastitome dnevnome boravku, ne može dosegnuti nitko od osoba kojima je osobna asistencija ruka i noga, koji su se bez ruke i noge ipak zaokružujući neka „nova“ imena i prezimena nadali kako će nešto krenuti nabolje.

I ponovno su rangirani kao posljednja i suvišna briga punoljetne države, članice EU. Država je to čija sustavna rješenja traju koliko i predizborne kampanje, a podrška najugroženijima se planira okvirno, onako bez drame jer je drama uvijek u tuđoj kući.

Loptica je, kako možete pretpostaviti odletjela iz MSPM-a prema provedbenome tijelu druge razine odnosno prema HZZ-u koje nadgleda implementaciju projekta, te je nadzirući provedbu okasnilo u svome radu za već poznatih 3-4 mjeseca. Budući su njihovi zaposlenici zatrpani projektima, te budući na hrvatskome tržištu rada nema nezaposlenih osoba, stanje je dakle alarmantno.

Unatoč potrebi u svrhu održivosti udruga koje skrbe o osobama s invaliditetom da još jedanput očijukamo s političkom elitom, savjest nam nalaže da kao predstavnici osoba s invaliditetom iznesemo samo činjenice i zauzmemo jedinstven i odgovoran stav. Upravo to i jeste svrha našega postojanja. I ništa drugo, i nitko drugi.

Hoćemo li i dalje zdravstvene i socijalne usluge financirati međusobnom solidarnošću građana, uzimajući 50 ili 100 kn svakome tko raspolaže vlastitom savjesti? Jer na Vašu ne možemo više apelirati? – stoji u priopćenju koju šalje Udruga osoba s invaliditetom.

Tekst: Kronika požeško-slavonska

Najviše procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su u četiri slavonske županije gdje je Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija

U ponedjeljak 17. listopada 2016. godine, na Svjetski dan borbe protiv siromaštva, u Zagrebu su predstavljene mape siromaštva, odnosno prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj. Detaljne mape izradilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom.

Mape siromaštva poslužit će kao pomoć u dizajniranju politika te definiranju i raspodjeli budžetskih alokacija i EU sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva, poticanju ravnomjernog regionalnog razvoja i promociju socijalne uključenosti. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tu je svrhu razradilo specifični cilj kojim se želi poboljšati gospodarske, fizičke i socijalne uvjete života u najmanje pet pilot područja koja višestruko zaostaju u razvoju te utvrditi i testirati novi integrirani teritorijalni pristup razvoju depriviranih područja. Kako bi se to ostvarilo predviđeno je 100 milijuna eura u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i još 20 milijuna eura iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Javnoj objavi mapa siromaštva prisustvovali su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić, izvršni direktor Svjetske banke Frank Heemskerk i ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof.

„Mapiranje siromaštva prvi je korak u praćenju podataka o siromaštvu na malim područjima. Utvrdit ćemo područja i profile siromaštva, a mape siromaštva omogućit će nam pravedniju raspodjelu EU sredstva za obnovu depriviranih područja u Hrvatskoj“, izjavio je ministar Tolušić.

Hrvatska, kao i druge države članice EU, u skladu sa Strategijom Europa 2020 i Nacionalnom strategijom za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.-2020., mora smanjiti broj osoba koje žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Kako siromaštvo u Hrvatskoj ima teritorijalnu dimenziju, Ministarstvo će izraditi detaljne zemljopisne evidencije distribucije siromaštva i socijalne isključenosti sa Svjetskom bankom. Izradi će se procjena apsolutne stope siromaštva na temelju potrošnje, izrada i izračun pokazatelja višestruke deprivacije, izrada profila siromaštva za mala područja, procjena učinkovitosti socijalnih naknada i provedba pilot anketa o pristupu uslugama i kvaliteti usluga.

Prema dohodovnoj metodi, najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto).

Prema potrošnoj metodi, najniže procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviše u Požeško-slavonskoj (32,5 posto), Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovačkoj županiji (34,3 posto).

Valamar Riviera učenicima turističko-ugostiteljskih zanimanja širom Hrvatske osigurava 200 stipendija u sufinanciranom iznosu od 1.000 kuna mjesečno uz zapošljavanje po završetku školovanja i mogućnost razvoja karijere te kontinuirano usavršavanje i edukaciju

POREČ – Vodeća domaća turistička kompanija Valamar Riviera učenicima turističko ugostiteljskih zanimanja kuhar, konobar, slastičar i turističko-hotelijerski komercijalist u cijeloj Hrvatskoj donosi atraktivan program stipendiranja u vrijednosti od 1.000 kuna mjesečno tijekom jedne školske godine, u trajanju od 10 mjeseci. Čak 200 učenika ima priliku ostvariti pravo na stipendiju ali i mogućnost da odradi kvalitetnu praksu u jednom od Valamarovih objekata i zaposli se u Valamar Rivijeri, koja je prepoznata kao jedan od najvećih i najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj.

Stipendiranje učenika Valamar Riviera osigurava kroz partnersku suradnju s Ministarstvom turizma. Obveza svih stipendista jest da tijekom stipendiranja redovito pohađaju nastavu, upišu godinu i uredno maturiraju. U jednoj od atraktivnih destinacija Valamara – u Poreču, Rapcu, Krku ili Dubrovniku, učenici imaju priliku odraditi kvalitetnu praksu, a po završetku školovanja stječu i pravo na zapošljavanje u Valamaru. Valamar svojim stipendistima iz kontinentalne Hrvatske osigurava i besplatan smještaj i hranu.

Prednost rada u Valamaru je redovno uključivanje u stručna osposobljavanja i programe nagrađivanja te dugoročno povezivanje s poslodavcem kroz status stalnog sezonskog radnika s cjelogodišnjim primanjima i redovnim stažem. Valamar Riviera svojim zaposlenicima pruža mogućnost razvoja karijere putem niza vrhunskih edukacijskih programa – od internog programa razvoja mladih potencijala u F&B zanimanjima do Valamar akademije koja Valamarove kadrove priprema za specijalističke i voditeljske pozicije.

Ovim programom stipendiranja Valamar Riviera mlade u Hrvatskoj želi potaknuti i podržati u odluci da upišu i završe obrazovne programe za ugostiteljsko-turistička zanimanja te osigurati kvalitetnije povezivanje sa srednjim strukovnim i ugostiteljskim školama širom Hrvatske. Kao vodeća domaća turistička kompanija Valamar Riviera ima obvezu podizanja ukupne kvalitete hrvatskog turizma, a time i kvalitete kadrova u ugostiteljstvu i turizmu.

U visokoj sezoni Valamar Riviera zapošljava više od 4.100 ljudi. Gotovo 70 posto sezonskih radnika svake se godine vraća u Valamar, a zadovoljstvo svih Valamarovih zaposlenika potvrđuje i certifikat Poslodavac partner i jedina je turistička kompanija među pet najboljih Poslodavaca partnera u Hrvatskoj.

Učenici, roditelji i nastavnici iz požeških srednjih škola, Obrtničke, Ekonomske i Poljoprivredno-prehrambene škole Požega koji obučavaju učenike i za ove vrste zanimanja svakako sada imaju dobru priliku da dobiju stipendiranje, kvalitetnu praksu, a i osiguran posao u struci. Više informacija o programu stipendiranja pronaći će na web stranici www.valamar.com/stipendije, odnosno javiti se na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..com

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Valamar Riviera

UZ DAN BIJELOG ŠTAPA UDRUGE I SAVEZ SLIJEPIH I SLABOVIDNIH OSOBA PORUČUJU -

Kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom, što znači osigurale asistenciju i usluge drugih osoba, te nabavile potrebna pomagala bez kojih ne mogu samostalno funkcionirati, a višestruko su skuplja od onih koje koriste ljudi koji vide (Vaga, Sat, toplomjer, računalo itd).

Iznos koji ostvaruju slijepe osobe u Hrvatskoj najmanji je u Europi, što potvrđuje niže navedena tablica:

Bosna i Hercegovina, ima prosječnu plaću oko 450 eura, a njezini slijepi građani dobivaju 200 eura;

Srbija ima prosječnu plaću 360 eura, dok naši istokobnici u toj zemlji svakomjesečno primaju 250 eura;

Moldavija ima prosječnu plaću 170 eura, a za slijepe osobe izdvaja 36 eura.

Kosovo, Albanija i Crna Gora izdvajaju za svoje slijepe građane oko 120 eura;

Hrvatska ima prosječnu plaću 750 eura, dok se mi svaki mjesec bogatimo sa 46 eura.

Iako brojke dovoljno govore za sebe, treba stalno ponavljati ovu sramotnu tablicu, kako bi jednom ušla u neko uho koje odlučuje i koje će imati sluha za nas.

No, dok se ne donese Zakon o inkluzivnom doplatku, zahtijevamo da svaka potpuno slijepa osoba dobiva Tuđu njegu i pomoć, te osobnu invalidninu, što bi donekle ublažilo sramotno mali iznos kompenzacijskog novca.

Sustavno financiranje udruga i saveza osoba sa invaliditetom

Iako je država poodavno socijalne usluge prepustila udrugama, svakogodišnje im uzima crkavicu od financiranja, prepuštajući ih gašenju ili besmislenom volonterizmu, a ostavljajući im odgovornost, uredba od 22. 04. definitivno je ulje na vatru, pod čijim bolesnim plamenom bi mogla izgorjeti infrastruktura stvarana godinama, odnosno zadnja nada opstanka. Od nove Vlade tražimo da se ta uredba opozove, odnosno da se amortizira njezin učinak na udruge i saveze OSI.

Centar za rehabilitaciju slijepih

Zar je sljepoća doista tek ogrebotina, mala ranica sa kojom se može dobro i ugodno živjeti, pa da je jedina kategorija koja nema svoj centar za kasnije oslijepjele, nego je i ta obveza lakopotezno gurnuta udrugama?

Dakle, zahtijevamo pod hitno, da se osnuje ovaj centar, te da slijepi prestanu biti diskriminirana populacija – „nagrađena nesrećom“.

Udžbenici za slijepe učenike

Zar su naši učenici manje vrijedni, pa udžbenike moraju dobivati preko projekata? Zar nisu dovoljne specifičnosti i teškoće posebno pismo, ograničena mobilnost i teži pristup informacijama?

Ako se društvo ponosi demokratskim stečevinama, onda mora jamčiti jednakost svima, a naša je djeca nemaju i žive kao vapijući primjeri besprizorne diskriminacije. Tražimo zakon o Braillovom pismu, te sustav koji će osigurati udžbenike i druge potrebne publikacije kako bismo bili ravnopravni građani.

Ova točka, naravno, ne obuhvaća samo udžbenike, nego kompletno obrazovanje slijepih osoba, te njihovo zapošljavanje i uključivanje u društvo.

Zapošljavanje

Ovo je jedna od najbolnijih točaka života slijepih osoba, jer je zapošljavanje praktično svedeno na nulu. Što je sa kvotnim sustavom? Zašto ga najmanje poštivaju i provode državne institucije? Zašto su subvencije poslodavaca koji nakon velikih nedoumica, ipak prime osobu sa invaliditetom tako male i demotivirajuće?

Ovim i drugim, vašim pitanjima zaspite novinare i tražite odgovore od nadležnih.

Naravno da ima još puno problema o kojima možemo i moramo govoriti, no, Molim Vas da ova akceptirate, kako bismo zajedno došli do pomaka ove loše situacije u bolje i s punom kondicijom započeli razgovore sa novom Vladom.

- Znam da je bijeli štap sve bliže prosjačkom, znam da smo na rubu podnošljivosti, no budimo dostojanstveni, ali i jasni, konkretni i odlučni, sa pristojnom dozom fine drskosti - stoji u promemoriji koju potpisuje predsjednik Saveza slijepih osoba Vojin Perić.

FORUM ŽENA SDP ŽUPANIJE OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN SEOSKIH ŽENA S PROJEKTOM OBUČAVANJA ZA RUKOVANJE S PESTICIDIMA ZA ŽENE POLJOPRIVREDNICE -

Forum žena SDP-a Požeško-slavonske županije čestitao je svim ženama u ruralnim područjima Svjetski dan seoskih žena.

Sama ideja obilježavanja ovog dana pokrenuta je na konferenciji UN-a posvećenoj ženama održanoj u Pekingu 1995. godine. Proglašenjem 15. listopada Svjetskim danom seoskih žena željelo se skrenuti pozornost na njihovu važnu ulogu u ruralnom razvoju,na potrebu pravilnog vrednovanja njihovog rada, ali isto tako ukazati na probleme s kojima se žene na selu susreću.

Žene čine više od polovice svjetskoga stanovništva i sudjeluju u proizvodnji 60 do 80 posto hrane, no njihov udio u vlasništvu obradivih površina iznimno je nizak. Žene u ruralnim sredinama su često puta nevidljive, a njihov rad na zemlji i u domaćinstvima nedovoljno se vrednuje.

Treba naglasiti da žene koje u Republici Hrvatskoj žive na ruralnom prostoru dnevno rade u prosjeku 12 sati, kućanske poslove uglavnom obavljaju same, a skrbe i za širu obitelj, uključujući i starije osobe u kućanstvu. Često nemaju kvalitetan pristup zdravstvenoj zaštiti, prometno su i informacijski izolirane, nisu vlasnice nekretnina niti zemlje te stoga u većini financijski ovisne o svojim partnerima.

Neka ovaj dan bude poticaj da se ukaže na položaj seoskih žena ali i na potrebu oživljenja sela, da se ukaže na potrebu povećanja dostupnosti socijalnih usluga na ruralnom području, na potrebu poboljšanja prometne povezanost sela s većim mjestima i gradovima kako bi žene mogle ostvarivati svoja prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, na obrazovanje i stjecanje novih vještina.

Koristim priliku da na ovaj dan najavim realizaciju projekta Foruma žena SDP-a Požeško-slavonske županije "Izobrazba o sigurnom rukovanju pesticidima za vlasnice OPG-a" Forum žena SDP-a Hrvatske raspisao je ove godine natječaj za dodjelu financijskih potpora projektima organizacija SDFŽ-a. Forum žena SDP-a naše županije je prijavio projekt koji je odobren i krećemo u realizaciju istog. Ovim projektom ćemo financirati izobrazbu 17 žena vlasnica OPG-a i poljoprivrednica sa područja naše županije za sigurno rukovanje pesticidima te ishođenje iskaznice po polaganju ispita.

Svim ženama na selu želimo sretan njihov dan. Nadamo se da će njihova važna uloga u razvoju zajednice biti prepoznata i pravilno vrednovana – ističe Mihajla Pavković, predsjednica SDFŽ SDP-a Požeško-slavonske županije.