PRIJATELJSKI POSJET DELEGACIJE SLOVAČKOG GRADA VELIKI MEDER GRADU POŽEGI -

POŽEGA - U radni posjet gradu Požegi i požeškom gradonačelniku Vedranu Neferoviću došao je gradonačelnik grada Vel'ky Meder iz Republike Slovačke, Samuel Lojkovič. Razgovarali su o budućoj suradnji dvaju gradova na gospodarskom, kulturnom, sportskom i turističkom planu. Uz gradonačelnika Neferovića sastanku su prisustvovali Luka Balenović, predsjednik HGK Županijske komore Požega, Marko Šostar, pročelnik Upravnog odjela za europske integracije i Borislav Miličević, savjetnik gradonačelnika.

- Želja nam je da se Grad Požega poveže s drugim gradovima u vidu suradnje na kulturnom, sportskom, ali i na ekonomskom planu. Nakon mađarskog grada Baje sljedeći korak je potpisivanje sporazuma o prijateljstvu sa slovačkim gradom. Grad Požega će nastojati uspostaviti prijateljski odnos već na prvoj sjednici Gradskog vijeća s odlukom prema gradu Vel'ky Meder. Nadam se da je to početak jedne dobre suradnje jer samo jedan pokazatelj govori dovoljno, a to je da taj grad posjeti godišnje oko 700 tisuća turista zbog razvijene turističke djelatnosti u vidu toplica. Nama je to pokazatelj da i manja mjesta mogu biti turistički zanimljiva – rekao je gradonačelnik Neferović.

- Preko hrvatske ambasade u Bratislavi smo saznali da Požegu zanima suradnja s nekim od slovačkih gradova. Održali smo prijateljski susret i otvoreni smo za suradnju i koristim priliku da požeškog gradonačelnika pozovem u uzvratni posjet Slovačkoj. Za sada imamo dobra iskustva u suradnji sa zemljama poput Srbije, Mađarske, Češke, Slovenije i Austrije pretežno u kulturi i sportu, dok namjeravamo realizirati i ekonomsku suradnju s prijateljima iz drugih zemalja – rekao je gradonačelnik Samuel Lojkovič.

Grad Požega će uskoro uzvratiti posjet ovom poznatom turističkom gradu koji godišnje posjeti oko 700 tisuća turista.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Veľký Meder grad je u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju. Smješten je u istočnom dijelu regije Veliki Rye, na zapadnoj granici povijesne županije Komarno. Administrativno pripada regiji Trnava i općini Dunajska Streda. Vel'ky Meder je jedan od najznačajnijih turističkih centara u južnoj Slovačkoj. Grad je poznat po termalnom izvoru koji doseže temperaturu vode od preko 90oC. Ovaj spa grad otvoren za javnost, nalazi se u samom srcu Europe. To je mjesto gdje se ruralni turizam sastaje s kvalitetom gastronomije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NAJAVLJENA 25. OBLJETNICA OSNIVANJA 123. BRIGADE HV -

POŽEGA – Župan Alojz Tomašević i predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Krešimir Pavelić najavili su proslavu 25. obljetnice osnivanja požeške 123. brigade HV koja će se održati 21. i 22. listopada 2016. godine. Proslava će se održati pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Požeško-slavonske županije, gradova Požega, Pakrac, Lipik, Kutjevo i Pleternica te općina Brestovac, Velika, Kaptol, Jakšić i Čaglin.

Sve započinje već u petak 21. listopada kada će se u Gradskom muzeju Požega otvoriti izložba starog naoružanja, a bit će održan i sastanak generala, članova Generalskog zbora RH. Program središnje proslave održat će se u subotu 22. listopada, a započinje već u 8,30 sati polaganjem vijenaca za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u Domovinskom ratu kod Spomenika 123. brigade, zatim spomenika kod škole Julija Kemfa i spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu ispred požeškog Veleučilišta. Cijela povorka nakon toga udlazi na sv. misu u katedralu sv. Terezije Avilske koja počinje u 9 sati. Na novo ređenom Trgu sv. Terezije od 10,30 sati formira se svečana kolona koji će u mimohodu uz zastave krenuti putem do Trga sv. Trojstva, gdje je od 11 sati predviđen svečani postroj svih pripadnika 123. brigade, prigodni program obilježavanja 25. godišnjice, te ručak za sve sudionike u velikom šatoru ispred Gradske kuće.

- Obilježavanje je organizirano povodom nastanka i formiranja naše slavne 123. brigade, ovdje u gradu Požegi i cijele Požeštine. Proslava će biti organizirana na najvišoj razini a očekujemo najveći broj pripadnika 123. brigade, koji će gradom proći u jednom mimohodu i s centralnim događanjem na samom Trgu sv. Trojstva. Očekujemo i pozivamo i naše građane svih gradova i općina da budu s nama, jednako tako kaos u bili i 91. godine kada smo odlazili oslobađati domovinu Hrvatsku i zapadnu Slavoniju – istakao je župan Tomašević i pozvao sve pripadnike brigade da nazoče svim događajima od samog polaganja vijenaca do svečanog postrojavanja pripadnika brigade. – Mi smo bili tu u vrijeme kada je to trebalo, mi smo opet i danas tu kada se trebamo svega prisjetiti, a ovaj dan neka bude još jedna potpora na tragu utemeljenja medalje Zapadna Slavonija koju očekujemo da bude utemeljena kao jedan znak i znamen, te jedno hvala svim dragovoljcima i braniteljima koji su sudjelovali u oslobađanja Zapadne Slavonije.

Za ovu obljetnicu poslano je 4.000 poziva na kućne adrese svim pripadnicima brigade, a pozvali su i sve medije da što više o obljetnici i obilježavanju izvijeste javnost. – Pozivam i građanstvo, a posebno mlade da se priključe našem obilježavanju, te velikom druženju na Trgu sv. Trojstva za sve. posebno nam je čast da će tamo biti roditelji poginulih branitelja, njihove supruge i djeca te da ćemo se zajedno sjetiti njihovih žrtava, da ćemo pokazati svoje zajedništvo. Prošlo je 10 godina od našeg zadnjeg postrojavanja, koje smo također zajedno organizirali, naš general, tada zapovjednik vojarne, a sada župan Alojz Tomašević i ja ispred udruga branitelja. Bili smo ponosni što smo iza Knina i Vukovara, koje organizira država, imali najviše branitelja na jednoj obljetnici, gdje su se branitelji došli sjetiti svojih prijatelja koji su dali život za svoju domovinu, ali i posjetiti sve ostale ljude na velika i junačka djela iz tog vremena – istakao je brigadir u miru Krešimir Pavelić, koji dodaje da su svim pripadnicima kao uspomenu i sjećanje na ovu obljetnicu pripremljene kape u maskirnim bojama s logotipom i znakom 123. brigade. Zahvalio se županu Tomaševiću, Ministarstvu branitelja, gradu Požegi i svim općinama i gradovima koji su jedinstveno podržali ovu obljetnicu, financijski i organizacijski. Time je ovo svakako Županija prijatelj branitelja.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NESREĆE SE SVAKE GODINE VIŠE DOGAĐAJU U VRIJEME POLJOPRIVREDNIH RADOVA -

RESNIK – Oko 15,30 sati u naselju Resnik se dogodila nesreća prilikom berbe kukuruza, u kojoj je nastradao muškarac starosti 65 godina dok je rukovao poljoprivrednim strojem pridodanim na traktor za berbu kukuruza.

Kako neslužbeno doznajemo berač mu je zahvatio obje ruke. – Najvjerojatnije su mu stradale šake. Berač mu je najprije zahvatio jednu ruku. Kad ju je pokušao iščupati iz stroja uhvatio mu je i drugu. Vidjeli smo da su mu ruke zamotane dok je čekao hitnu pomoć - prepričavaju mještani sela Resnik.

Na mjesto događaja bili su upućeni i vatrogasci pleterničkog DVD-a i Hitna pomoć koja je unesrećenog prevezla u požešku bolnicu.

Više detalja oko same nesreće bit će poznato po završetku policijskog očevida. Inače nesreće se svake godine događaju više u vrijeme poljoprivrednih radova a ovo je već drugi slučaj stradavanja od berača na bučkom području u posljednjih nekoliko dana.

Tekst/foto: pozega.eu

OBILJEŽEN DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE -

POŽEGA - Povodom obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske brojne delegacije položile su vijence i zapalile svijeće uz spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata na Trgu 123. brigade Požega. Uz roditelje i udovice poginulih branitelja polaganju su nazočili Koordinacija udruga branitelja i delegacije braniteljskih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, delegacija Požeško-slavonske županije predvođene županom Alojzom Tomaševićem, delegacija grada Požega predvođena gradonačelnikom Vedranom Neferovićem, policije PU požeško-slavonske, požeške vojarne 123. brigade, ureda Državne uprave, čelništva HDZ-a, čelnici općina Velika, Kaptol i Jakšić te ostali građani. Nakon polaganja vijenaca uz spomenik održana je molitva koju je predvodio katedralni vikar vlč. Krunoslav Siroglavić iz župe sv. Terezije Avilske.

Dan neovisnosti RH obilježava se u znak na 08. listopada 1991. godine, kada su odlukom Sabora RH raskinute sve državnopravne veze s bivšom SFRJ. Tog danaHrvatski sabor je jednoglasno donioOdluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.Sabor je pritom utvrdio daRepublika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Ovaj blagdan obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine.

GORNJA OBRIJEŽ - Komemoracijom kod spomen-kapelice u Gornjoj Obriježi obilježena je tužna obljetnica. Prije 25 godina je u zasjedi i sukobima s neprijateljem u Batinjanima i Gornjoj Obriježi poginulo 19 hrvatskih branitelja. Od 6.10 do 16.10. 1991. Pakrac je bio u potpunom okruženju kada su pobunjeni Srbi blokirali tada jedinu komunikaciju Pakraca s ostatkom hrvatske na relaciji Prekopakra - Gornja Obrijež - Veliki Banovac - Ploštine - Brekinska - Gaj - Kutina. Prvi put ove godine održana je komemoracija u organizaciji Udruge djece branitelja domovinskog rata Pakrac koji su preuzeli organizaciju obilježavanja od Udruge roditelja hrvatskih branitelja domovinskog rata Pakrac-Lipik. Prethodno komemoraciji izaslanstvo Grada Lipika predvođeno gradonačelnikom Vinkom Kasanom, Grada Pakraca predvođeno gradonačelnicom Anamarijom Blažević i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik položili su vijence na spomeniku poginulim braniteljima u Batinjanima, na spomeniku poginulim braniteljima u Velikom Banovcu i kod spomen-ploče poginulog branitelja Drage Živančeva u Gornjoj Obriježi. Vijence za 19 poginulih hrvatskih branitelja položili su župan požeško-slavonski Alojz Tomašević te gradonačelnici Vinko Kasana i Anamarija Blažević s predstavnicima Udruga s pakračko-lipičkog područja.

Nakon prigodnih govora održana je sveta Misa za sve poginule branitelje Pakraca i Lipika. U komemoraciji su sudjelovali osnovnoškolci i srednjoškolci iz Lipika i Pakraca, odnosno učenici osmih razreda OŠ „Lipik“ i OŠ „Braće Radića Pakrac“ među kojima su bili učenici područja Donje i Gornje Obriježi te učenici Srednje škole Pakrac.

Tragičnih događaja iz ratne jeseni 1991. koji su prethodili i slijedili nakon stradavanja 19 branitelja prisjetio se pukovnik HV-a Božidar Lujanac pri čemu je na kraju obraćanja zatražio da se brigadir Stjepan Širac posthumno unaprijedi u čin generala te oda priznanje svim braniteljima Lipika i Pakraca jer su na ovom području zaustavili banjalučki korpus JNA i spriječili neprijatelja da presjeku Slavoniju izbijanjem na Mađarsku granicu kod Virovitice.

Župan požeško-slavonski Alojz Tomašević istaknuo je kako će se nastaviti zalagati za odličje „Zapadna Slavonija“ kojom će biti odlikovani svi branitelji koji su sudjelovali u obrani ovog područja na kojem su tijekom 1991. godine provedene jedine uspješne oslobodilačke akcije HV-a. Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, ispred Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik pohvalio je trud svih koji nastoje da ovi događaji i obljetnice na obranu Lipika i Pakraca od agresora nikad ne zaborave. Gradonačelnica Pakraca istaknula kako se s ponosom treba prisjećati svih obljetnica događaja tijekom obrane Lipika i Pakraca jer su ova dva grada heroji, Lipik kao prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu i Pakrac kao grad u kojem je obrana domovine započela.

Tekst/foto: Gordan Vukić

U noći 3. na 4. listopada u svome domu u Voloskom preminuo je u 92. godini života hrvatski skladatelj dipl. ing. Ljuboslav Kuntarić

U povijesti hrvatske glazbe ostat će zabilježen kao prvi domaći „hit maker“ čija glazba je dominirala festivalima i radijskim eterom 1950-ih i 1960-ih godina. Autor je ogromnog broja pjesama od kojih mnoge kao evergreeni ostaju popularne i danas, više od pola stoljeća od svog nastanka. Tu svakako spadaju Autobus Calypso, Ti ni ne slutiš, U nedilju Ane (Mali motorin), Čežnja, te legendarna Ta tvoja ruka mala, na tekst Blanke Chudobe i u izvedbi Ive Robića kojom je pobijedio na prvom Zagrebačkom festivalu 1953. godine. Od brojnih anegdota iz Kuntarićeva dugog i bogatog života najzanimljivija je možda upravo ona vezana uz ovu njegovu povijesnu festivalsku pobjedu. Naime, Kuntarić je za nju saznao mjesec dana kasnije, kada se vratio iz vojne službe na talijansko-jugoslavenskoj granici na koju je bio mobiliziran povodom eskalacije tzv. Tršćanske krize!

Rođen je u Čakovcu 1925. godine a mladost je proveo u Varaždinu, Požegi i Zagrebu. Glazbu je učio privatno kod Rudolfa Matza, Albe Vidakoviće, Ivane Lang i Tihomila Vidošića. Diplomirao je građevinski fakultet i kao hidroinženjer između 1951. i 1981. sudjelovao je u izgradnji brojnih objekata, posebice velikih turističkih kompleksa na jadranskoj obali. Od početka 1950-ih godina živio je u Voloskom kraj Opatije.

Skladao je razne glazbene vrste od 1939. godine. Njegove zabavne melodije, koje je pisao u suradnji s istaknutim hrvatskim pjesnicima i tekstopiscima poput Drage Britvića, Stjepana Jakševca te najviše s Blankom Chudobom, predstavljaju samo mali dio njegovog ogromnog glazbenog opusa. U mladosti je pisao laku orkestralnu i komornu glazbu a kasnije i glazbu za puhačke, tamburaške i mandolinske orkestre. Najveći dio njegovog opusa posvećen je vokalnoj glazbi. Autor je preko 200 solo pjesama (uz pratnju klavira ili manjih sastava) i oko 170 klapskih pjesama. Posebno valja istaknuti Kuntarićeve veće forme glazbeno-scenskih djela, u što spadaju mjuzikli, operete, dječje opere i predstave, lutkarski igrokazi i slično. Najpoznatiji među njima su mjuzikl Tata, udajem se za Crnca (1978.) i rock opera Karolina riječka (1981.) Autor je i glazbe za 18 filmova a skladao je i glazbu za najpopularniju jugoslavensku televizijsku seriju Pozorište u kući.

Najveći dio njegovog opusa od ukupno preko 1.100 djela ipak pripada duhovnoj glazbi koju je Kuntarić stvarao do kraja svog života. Iza njega ostaje preko 650 duhovnih djela, od čega 25 misa.

Ljubo Kuntarić osvojio je gotovo 50 festivalskih nagrada za svoje skladbe. Dobitnik je Nagrade za životno djelo grada Opatije, Zlatnog odličja Pro ecclesia et pontifice pape Ivana Pavla 2. za doprinos sakralnoj glazbi (2003.), Nagrade Zrinski Međimurske županije za najviše zasluge u kulturi (2004.), Nagrade Porin za životno djelo (2009.), a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Bio je počasni građanin Međimurske županije te gradova Čakovca, Požege, Omiša i Imotskog, počasni član franjevačkog bratstva provincije Sv. Ćirila i Metoda, te počasni član Družbe Braće Hrvatskog Zmaja.

Čak 40% muškaraca kosu pere samo jednom tjedno, gotovo 60% njih nikada ne koristi kreme za lice, ali je pritom pohvalno da se svakodnevno tušira više od polovice ispitanika

Osobna higijena muškaraca uvijek je vrlo intrigantna tema pa smo stavove hrvatskih potrošača odlučili provjeriti putem anketnog istraživanja koje je obuhvatilo nacionalno reprezentativni uzorak od 191 muškog ispitanika. Zanimljivosti u dobivenim rezultatima ogledaju se u relativno rijetkom pranju kose – gotovo 40% ispitanika to radi samo jednom tjedno, zatim u tome što gotovo 60% njih nikada ne koristi kreme za lice, ali je pritom pohvalno da se svakodnevno tušira više od polovice ispitanika.

Trećina ispitanih muškaraca (32,7%) navodi da se brije svakodnevno, a potom slijedi udio od 22,3% ispitanika koji se briju svaki drugi dan. Jednom tjedno to čini njih 14,8%, nekoliko puta tjedno 12,6%, a nekoliko puta mjesečno njih 4%. Da se uopće ne briju ističe pak 13,7% sudionika ankete.

Za razliku od brijanja, kada je riječ o pranju kose muškarci se nisu osobito iskazali. Naime, najveći dio njih, čak 38,7%, ističe da pere kosu jednom tjedno, što nikako ne sugerira visoki stupanj osobne higijene u tom aspektu.

Ostatak uzorka je ipak osvjetlao obraz jačega spola pa tako nalazimo 25,8% ispitanika koji kosu peru nekoliko puta tjedno, dok svakodnevno to čini 18,2%, a svaki drugi dan 17,4% anketiranih muškaraca.

Ne koristim kreme za lice odgovorilo je 58,4% ispitanika kada smo ih upitali koriste li ovaj proizvod za njegu kože. Nasuprot tome, svakodnevno kremu za lice koristi 16,1% muškaraca, nekoliko puta tjedno to čini njih 13,7%, a 11,8% ističe da ih koristi nekoliko puta mjesečno.

Tuširanje je svijetla točka osobne higijene kod muškaraca jer se više od polovice njih (53,3%) tušira svaki dan. Ostatak zauzimaju dva odgovora vrlo slične frekvencije: nekoliko puta tjedno ima 26,1% udjela, a svaki drugi dan 19,7%. U rang statističke greške ulazi 0,9% onih koji se tuširaju jednom tjedno.

Na kraju smo odlučili provjeriti i vjeruju li muškarci više brendovima ili trgovačkim markama. Dominantnu pobjedu odnijeli su brendovi proizvoda muške njege s 94% udjela, dok je preostalih 6% pripalo proizvodima trgovačkih marki.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom rujna 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 191 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

PRVA JESENSKA KOORDINACIJA NAČELNIKA I GRADONAČELNIKA SA ŽUPANOM ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM -
POŽEGA - Redovne koordinacije pet načelnika općina i pet gradonačelnika gradova nakon ljetne stanke ponovno su krenule, a kao prva jesenska koordinacija imala je pet zanimljivih točaka na dnevnom redu. Osim što načelnici i gradonačelnici izvijeste župana Alojza Tomaševića o aktualnoj problematici i projektima koji se provode u općinama i gradovima, raspravlja se i dogovara o velikim i zajedničkim projektima na razini županije u koje se svi uključuju.

Kako redovito raspravljaju i o stanju u gospodarstvu ili drugim važnim pitanjima koordinacija se uvijek proširuje s dodatnim izvjestiteljima. - Ponovo ćemo razmotriti stanje našeg gospodarstva i mogućnosti koje nude EU fondovi. Svaki načelnik i gradonačelnik će izvijestiti u kojoj je fazi kada je riječ o ovoj temi a i direktorica naše Regionalne razvojne agencije Panora će prezentirati natječaje koji su u tijeku, koji su u planu za objavu i slično - najavio je župan Tomašević, kao posebnu točku i obilježavanje visoke 25. obljetnice požeške 1123. brigade HV.

- Svečanost će se održati 22. listopada (subota) na središnjem požeškom Trgu sv. Trojstva, a raspravljali smo i o gradnji spomenika na Papuku u čast jedanaestorice u zasjedi ubijenih hrvatskih branitelja 2. prosinca 1991. godine. Tamo već postoji onaj kamen s pločom, no ovo će biti malo drugačije, veličanstvenije jer smatramo da je to naša obveza prema braniteljima i članovima obitelji što smo obećali. Spomenik će biti financiran od strane županije i svih općina i gradova i danas je predstavljen projekt – istakao je župan Tomašević, te dao i informaciju o Sajmu u Grazu, Austrija na kojemu je Požeško-slavonska županija partner zajedno s 30-tak gospodarstvenika i OPG-a naše županije. - Sajam se održava 4. listopada kada je i Dan Hrvatske u Austriji, na koji smo poziv dobili od i mi smo od Gospodarske i trgovinske komore Austrije. Osim tema iz gospodarstva kroz nekoliko okruglih stolova raspravljat će se o razvoju i mogućnosti ulaganja, jer su austrijski gospodarstvenici najveći ulagači na području Hrvatske – rekao je župan Tomašević, koji od ovog predstavljanja očekuje dobre konačne rezultate.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TJEDAN CJELOŽIVOTNOG UČENJA U POŽEŠKOJ GRADSKOJ KNJIŽNICI -

POŽEGA – Prostor Studijskog odjela i čitaonice Gradske knjižnice Požega u okviru programa Tjedna cjeloživotnog učenja organizirao je nekoliko aktivnosti pod nazivom „Provježbaj mozak u knjižnici“. U aktivnostima su sudjelovali Čitateljski klub knjižnice, učenici osnovnih škola i Udruga slijepih i slabovidnih osoba Požeško-slavonske županije. Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja.

- Učenje može biti formalno u ustanovama, ali i neformalno kao ove aktivnosti u našoj knjižnici. Važno je istaknuti da je čitanje i knjižnice nezaobilazne stanice na putu učenja, a ja bih rekla i najlakši, najjednostavniji i najjeftiniji oblik učenja, mogućnost da nešto novo naučimo. Poziv smo uputili našim korisnicima, od članova Čitateljskog kluba, učenicima osnovnih škola i Udruge slijepih, koji će međusobno razmijeniti svoja znanja i iskustva. Čitat će ulomke iz najdražih knjiga, slušati zvučne knjige, poeziju Dobriše Cesarića, jer naša knjižnica posjeduje preko 900 knjiga za slijepe i slabovidne osobe. Zvučne knjige mogu koristiti i osobe s disleksijom, ali i osobe koje nemaju vremena za čitanje, ali slušajući čitaju knjigu. Slijepe osobe iz udruge razmijenit će iskustva s ostalima na koji način koriste zvučne knjige i kako oni uče, ali i pokazati kako se koristi Brailovo pismo koje će demonstrirati s pisaćom mašinom – istakla je Dijana Klarić, voditelj Studijskog odjela i čitaonice, te napomenula da svi mogu učiti, a da su prepreke učenju samo u našim glavama, samo ograničenja koja sami sebi postavljamo.

- Drago mi je da je knjižnica organizirala ovakav jedan susret uz cjeloživotno učenje, te učenje kroz audio zapise za slijepe osobe. Taj odjel sada radi već četiri godine i naši članovi svakodnevno koriste i usluge knjižnice. Na taj način u reprodukciji knjige osoba koja sluša može se kretati po cijeloj knjizi, po stranicama, naslovima, obilježiti dio koji je posebno impresionira i ponovno poslušati. Učenici će nam nešto danas čitati, što je nama još lakše slušati i tako učiti – istakao je Zdravko Čop, predsjednik udruge slijepih, a oni su učenicima pokazali na koji način oni pišu „brajicu“ i kako ju čitaju pomoću opipa s jagodicama prstiju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Rekorder prema broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika u 2015. godini bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija sa puno manje doza (1.135), pokazuju novi podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), o čemu piše Glas Slavonije. Najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza) tek nešto oko trećine potrošnje požeške županije, te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).

Među lijekovima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca građani i dalje daju za lijekove protiv bolova i visoke temperature. Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što Lekadol i Lupocet, 40 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za lijekove protiv boli poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, a građani su za njih potrošili 32 milijuna kuna.

Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu. Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.

Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah su iza njih lijekovi za živčani i probavni sustav. Prema terapijskim skupinama, najviše novca otišlo je na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka. Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti. S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

50 dnevnih doza antidepresiva
U Požeško-slavonskoj županiji popije se najviše lijekova za visoki tlak, gotovo trostruko više nego u Zadarskoj županiji. Slično je s antidepresivima, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije gotovo 50 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji svega 17. Ista županija uvjerljivo vodi i u potrošnji antidijabetika ili lijekova za povišeni šećer u krvi, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije 96 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj svega 40, objavio je Glas Slavonije.