Rekorder prema broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika u 2015. godini bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija sa puno manje doza (1.135), pokazuju novi podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), o čemu piše Glas Slavonije. Najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza) tek nešto oko trećine potrošnje požeške županije, te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).

Među lijekovima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca građani i dalje daju za lijekove protiv bolova i visoke temperature. Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što Lekadol i Lupocet, 40 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za lijekove protiv boli poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, a građani su za njih potrošili 32 milijuna kuna.

Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu. Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.

Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah su iza njih lijekovi za živčani i probavni sustav. Prema terapijskim skupinama, najviše novca otišlo je na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka. Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti. S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

50 dnevnih doza antidepresiva
U Požeško-slavonskoj županiji popije se najviše lijekova za visoki tlak, gotovo trostruko više nego u Zadarskoj županiji. Slično je s antidepresivima, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije gotovo 50 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji svega 17. Ista županija uvjerljivo vodi i u potrošnji antidijabetika ili lijekova za povišeni šećer u krvi, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije 96 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj svega 40, objavio je Glas Slavonije.

UZ IZLOŽBU „GUMBI“ U POŽEŠKOM GRADSKOM MUZEJU   -

POŽEGA – Požeški Gradski muzej već tridesetak dana je domaćin izložbe „Gumbi“ koja je postavljena u suradnji s Pokrajinskim muzejom Celje iz Slovenije. U sklopu izložbe koja traje do 14. 10. organizirana je i Radionica izrade dorset dugmadi.

 - Iako se na prvi pogled čini da je to beznačajna mala stvar, dugmad, gumbi, puceta i botun, to su sve riječi koje se koriste u hrvatskom jeziku, imaju bogatu povijest i govore nam o tome što se događalo kroz ljudsku povijest. Na današnjoj radionici izrađivat će se dorset dugmad, koji se mnogi sjećaju ako pogledaju kod svojih baka posteljinu, gdje se još uvijek može vidjeti takva vrsta dugmadi. Riječ je o dugmadi koja se izrađuju od jednog prstena, koji može biti od metala, plastike, drveni, a u početku kada su se izrađivali bili su od roga. Preko prstena se s iglom i koncem izrađuje dugme. Prvi puta su se ta dugmad počela izrađivati u 17. stoljeću u Engleskoj, u grofoviji Dorset, po čemu su ta dugmad i dobila ime. Tisuće žena su to radile u manufakturi, a kad su se pojavile tvornice nakon industrijske revolucije, ta je proizvodnja zamrla i prenesena u Češku. Tamo se proizvodnja nastavila, prvo ručno, sve do 1920. godine, kada je jedan Čeh, Antonin Šlezinger izumio stroj koji to može strojno raditi. Još uvijek i danas u češkom gradu Jablonec se proizvodi ova vrsta dugmadi – istakla je Ljiljana Marić, muzejski pedagog i kustos, koja je predstavila radionicu koja je organizirana u suradnji s Obrtničkom školom Požega.

 - Moja iskustva su slična u vezenju na platnu, a o samim dorset dugmadi malo sam istraživala i našla poveznicu. Planiram svakako nakon ove prve radionice raditi i s našim učenicima na Obrtničkoj školi. Dorset dugmad su uglavnom bila rađena od bijelog konca, a mogu se izraditi i šarena, vezena od raznih materijala, raznih boja konca, dodati i perlice, tako da ćemo svakako uskoro imati dorset dugmadi i na nekim našim kolekcijama – rekla je Vera Tomić Žager, profesorica strukovnih predmeta Obrtničke škole Požega, koja je svoja znanja prenijela i na dvadesetak polaznika radionice, koji su ubrzo napravili i svoju prvu dorset dugmad. 

LIPIK - U Lipičkom parku i ove je godine održana manifestacija gastro ponuda nacionalnih manjina Lipik. Ovogodišnji domaćin bila je Ukrajinska nacionalna manjina. Povodom obilježavanja 160. godina rođenja ukrajinskog pjesnika Ivana Franka i 60.-ta godišnjica smrti, udruga ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva organizirala je susrete i nastup ukrajinskih prosvjetnih društava iz Vukovara i Banja Luke. Osim njih nastupe su imale Lipičke mažoretkinje i učenici 5a razreda OŠ. Lipik. Nakon kulturnog dijela manifestacije degustirala se hrana i piće nacionalnih manjina: Ukrajinske, Mađarske, Njemačke, Srpske, Talijanske, Francuske i Češke. Vašem se novinaru najviše svidjela Francuska ponuda: sir i vino.

Gradonačelnik LipikaVinko Kasanaispred Grada Lipika izrazio je dobrodošlicu svima koji organizacijom ove manifestacije u zadnje tri godine žele prikazati bogatstvo i kulturnu različitost žitelja na ovim prostorima. Prisjetio se prve manifestacije koju su predvodili predstavnici Društva Mađara Lipika prije dvije godine te drugu koje su domaćini bili Zajednica Talijana Lipika prošle godine, a ove godine je ta čast pripala udruzi koja povezuje Hrvatsku i Ukrajinu. Na kraju je pozvao predstavnike drugih nacionalnih manjina iz Lipika i okolice da se kandiraju kao nositelji Dana nacionalnih manjina sljedeće godine.

U parku je postavljen i luna park a turistički vlakić je besplatno vozio zainteresirane da pogledaju Lipik kroz vožnju.

Tekst/foto: G. Vukić

LIPIK - Podravka d.d. je 20. rujna sklopila Ugovor o kupoprodaji 100% poslovnog udjela u svom društvu Studenac d.o.o. sa sjedištem u Lipiku, sa društvom Radenska d.o.o. iz Slovenije, kao kupcem koji je u vlasništvu društva Kofola Česko-Slovensko a.s. iz Češke Republike. Desilo se ono što je bilo najavljeno još u veljači ove godine.

Po ispunjenju ugovornih preduvjeta te prijenosa ugovora o radu radnika na Studenac, Radenska d.o.o. će preuzeti poslovni udjel u Studencu, a što je predviđeno do kraja godine. Odabirom Radenske d.o.o., kao uglednog proizvođača bezalkoholnih pića i vode u regiji, odnosno grupe Kofola, Podravka je pokazala da vodi brigu o budućem nastavku proizvodnje te sigurnim radnim mjestima za radnike u Lipiku uz zaštitu njihovih zatečenih prava po Kolektivnom ugovoru Grupe Podravka za razdoblje od 18 mjeseci, stoji u dopisu kojim je Podravka izvjestila. Koliko je dobar potez prodaje biznisa sa vodom, koji svugdje u svijetu pokazuje trendove rasta, tek budućnost će Podravki pokazati jesu li povukli pravi potez. Kupac svakako je.

Tekst/foto: G. Vukić

44. SJEDNICI IZVRŠNOG ODBORA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA -

Na 44. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održanoj u Šibensko-kninskoj županiji, jedna od točaka bila je prihvaćanje Deklaracije o važnosti političkog uvažavanja i suradnji župana unutar Hrvatske zajednice županija, koja naglašava nužnost tolerancije i suradnje svih aktera za funkcioniranje regionalne vlasti te društveni i gospodarski razvitak.

„Zajednica županija od 2003. godine okuplja županije na čelu kojih su dužnosnici različitih političkih opcija. Gledajući današnje političko okruženje drago mi je da možemo svečano usvojiti Deklaraciju o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života. Ovim dokumentom potvrđujemo da ćemo nastaviti surađivati na svim političkim pitanjima koja se odnose na dobrobit građana Hrvatske te mislim da je to i u svjetlu skorašnjih lokalnih izbora iznimno bitno.“ naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Naime, Deklaracija je prvi dokument koji promiče nužnost suradnje i dijaloga na regionalnoj razini vođenih isključivo interesom građana, a ne političkom orijentacijom članova izvršne vlasti. U njoj je posebna važnost stavljena i na pluralizam mišljenja, osuđivanje svake vrste diskriminacije i nepoštivanja ljudskih prava te promicanje kulturnih i obrazovnih programa.

Župani su se također osvrnuli i na Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine koja je do 4. rujna bila na javnom savjetovanju. Zaključeno je kako je donošenjem Strategije napravljen veliki iskorak u poticanju jednakog regionalnog razvoja za sve, a prijedlozi promjena pojedinih stavaka poslani su Ministarstvu. Oni se odnose na nužnost usklađivanja detalja same strategije kao što su kartografski prikazi, informacije SWOT analize, ali i potrebu fokusa na ruralni razvoj i ribarstvo. Svoja mišljenja prenijeli su zamjeniku ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davoru Huška, koji je također sudjelovao na sjednici.

„Mi smo pobornici partnerskog razvoja županija i ministarstva. Dio vaših primjedbi je već primljen na znanje i unesen u proces formiranja završnog dokumenta. Ciljevi regionalnog razvoja su na temeljima daljnje decentralizacije fiskalnih kapaciteta i decentralizacije obveza i nadležnosti. Sve treba generirati puno kvalitetniji zakon o regionalnom razvoju što će omogućiti i još više povlačenja sredstava iz EU fondova.“ objasnio je zamjenik ministra Huška.

Uz navedeno, bitna tema današnje sjednice bila je rasprava i analiza Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

„Ovo je jedna jako bitna tema u Republici Hrvatskoj jer se nalazimo u visokim stupnjevima gradnje i formiranja centara za gospodarenje otpadom. Neki su završeni poput riječkog, neki su u završnom postupku izgradnje, neki su u postupku planiranja i izrade dokumentacije, a neki još nisu ni započeli. Međutim, Planom gospodarenja otpadom koji nije prihvaćen u Vladi, i nadamo se da takav neće biti prihvaćen, definiran je jedan novi način gospodarenja otpadom koji podrazumijeva da sve ovo što je do danas uloženo i utrošeno u takav program bude stopirano“ rekao je Pauk i dodao kako bi u tom slučaju bilo potrebno izraditi novu dokumentaciju, po novom konceptu te bi se na razini Republike Hrvatske plaćale velike kazne. Zaključeno je kako će se opet pisano obratiti premijeru i Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja te tražiti povlačenje Prijedloga Plana gospodarenja otpadom ili izmjenu zbog provedbe već započetih projekata.

GRAD POŽEGA PRIJAVLJUJE SVOJ PROJEKT PODUZETNIČKOG INKUBATORA NA NATJEČAJ -

POŽEGA – Grad Požega je nešto intenzivnije krenuo u ovom mandatu u realizaciju Poduzetničke zone, te je često na temama Gradskog vijeća, od odluka, okrupnjavanja zemljišta, rješavanja problematike imovinskih prava, uvrštavanja u GUP i dr. Poduzetnička zona je dobila konkretne konture, a intenzivno se radio i projekt za Poduzetnički inkubator, trebalo je još samo osigurati sredstva. - Prošli tjedan objavljen je natječaj pri Ministarstvu poduzetništva a grad Požega ima pripremljenu dokumentaciju i već prvog dana će prijavu poslati u Ministarstvo. Uz brojne aktivnosti koje imamo u gradu, ovo je jedan od najznačajnijih projekata u gradu Požegi, gdje s rješavanjem pitanja inkubatora rješavamo i početak realizacije cijele Poduzetničke zone. Definirali smo zonu i trenutna problematika je utvrđivanje prava i povrat crkvi koja je podnijela zahtjev za povrat oduzetih čestica u budućoj Poduzetničkoj zoni. Do okončanja ovog postupka povratka nije u mogućnosti riješiti parcelacijski elaborat. Riješili smo i s privatnim osobama čestice koje su u toj zoni, a ostaje još ovaj sporni dio koji nas zaustavlja u definiranju Poduzetničke zone – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji naglašava da projekt Poduzetničkog inkubatora koji se gradi na gradskom zemljištu zbog toga neće trpjeti. Otvorit će se vrata novim poduzetnicima i otvaranju novih radnih mjesta, koja ne otvara grad Požega, nego stvara bolje uvjete za njihovo otvaranje. Parcelacijski elaborat za dalji razvoj cijele zone zbog toga će još morati čekati. – Toliko vremena je prošlo svih ovih godina, a nama su ostali ovi neriješeni slučajevi rješavalo. Danas da dođe bilo koji investitor i da nam nudi neznam kakve novce, grad Požega mu ne može osigurati ništa jer smo blokirani zbog jednog procesa u kojem grad direktno nema poveznicu. Zainteresirani smo za rješenje toga, a spor vodi crkva i država, u kojemu mi samo možemo pomoći da se brže riješi.

Kako je natječaj tek otvoren, prijave kreću od 01. listopada, potrebno je sada ubrzano samo prilagoditi projekt uvjetima i obrascima iz natječaja, što će se u gradskom Uredu za EU integracije do tog roka i napraviti. – Ukupno na razini Hrvatske na raspolaganju je 380 milijuna kuna, a po jednom projektu može se aplicirati do 20 milijuna kuna. Poduzetnički inkubator Požega vrijedan je 16 milijuna kuna i uklapa se u zadane elemente. Po procesu ocjenjivanja u Ministarstvu poduzetništva očekujemo pozitivan odgovor do kraja godine. Planirano je sufinanciranje s 85%, a natječaj će dozvoliti i bolje uvjete, pa se mogu prijaviti i soft aktivnosti i obvezna infrastruktura – istakao je dr. sc. Mario Šostar, pročelnik ureda.

Tekst/foto: Vladimir Protić

JUDO KLUB KUTJEVO - SEKCIJA ČAGLIN, NA MEĐUNARODNOM TURNIRU U VINKOVCIMA -

VINKOVCI - Na Međunarodnom judo turniru održanom u Vinkovcima, ove subote 17. rujna, u konkurenciji oko 200 natjecatelja iz 23 kluba, džudaši Judo kluba „Kutjevo“ sa sekcijom Čaglin nastupili su na turniru sa 7 natjecatelja te se kući vratili sa 7 odličja!

Zlatnu medalju osvojio je Goran Miloš, srebrnu medalju osvojili su Petra Grgurić, Ivona Bošnjak, Jakov Šipoš, Lorena Grgurić i Vinko Šapina, dok se brončanom okitio Petar Marjanović.

- Nakon duže stanke zbog ljetnih praznika, džudaši su se ponovo vratili u dvoranu i na strunjaču, te nastavili sa bogatom berbom medalja. Od naših 7 natjecatelja, 3 ih je nastupilo po prvi put na nekom natjecanju. Bitno je naglasiti da je danas osvojena prva zlatna medalja za sekciju Čaglin – ističu treneri i voditelji Robert Garc i Hrvoje Prevolšek.

18. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Samo 22 vijećnika odazvala su se na 18. sjednicu Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, no sve točke dnevnog reda, pa i one koje se tiču proračuna usvojene su gotovo jednoglasno i od vijećnika na vlasti (HDZ-HSS), ali i od krnje oporbe. Vijećnici SDP-a uglavnom su bojkotirali sjednicu, jer se na sjednici pojavio samo jedan vijećnik.

Tako je jednoglasno prihvaćen Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Požeško-slavonske županije za 2016. godinu kao i Izmjene i dopune Proračuna Požeško-slavonske županije za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu u vidu prijedloga. Većih primjedbi nisu vijećnici imali niti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije za razdoblje siječanj-lipanj 2016. godine koji je također jednoglasno prihvaćen.

Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Požeško-slavonske županije za 2015. godinu je također jednoglasno prihvaćeno i to na ponos požeško-slavonskog župana jer je Izvješće po prvi puta bezuvjetno što govori o transparentnom i zakonitom radu te županijske institucije. - Ponosan sam što smo prvi puta do sada da se Državna revizija očituje bezuvjetnom revizijom, bezuvjetnim mišljenjem što je uspjeh jer smo uz sve one poteškoće uspjeli izbalansirati sve obveze i pažnjom dobrog gospodara upravljati sredstvima i imovinom županije – istakao je župan Alojz Tomašević.

Bez primjedbi vijećnici su prihvatili Polugodišnje izvješće o radu župana za razdoblje od 01. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine – U prvih šest mjeseci mi smo učinili baš sve kako bismo privukli dio sredstava, kako ruralnog razvoja i sufinanciranja europskih sredstava, sredstava ministarstava, Fondova regionalnog razvoja, Fondova energetske učinkovitosti i niz fondova gdje smo težili da privučemo sredstva za škole, vrtiće i druge objekte u našoj županiji. Svim ministarstvima smo davali niz prijedloga kao ubrzati postupke, modele građenja, pojednostaviti mogućnosti, a u drugih šest mjeseci to nastavljamo, no uvijek ima i mjesta za poboljšanje tog rada – istakao je župan Tomašević.

Usvojena je i Strategija razvoja ljudskih potencijala Požeško-slavonske županije 2016. - 2020. godine, te Prijedlog Odluke o sufinanciranju provođenja programa predškole na području Požeško-slavonske županije.

Nešto više diskusije i posebno pojašnjenja župana Tomaševića zahtijevao je Prijedlog Zaključka kojim Županijska skupština nije suglasna s potpisivanjem Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između Ministarstva zdravlja, Požeško-slavonske županije i Opće županijske bolnice Požega. Župan Tomašević je naglasio kako se nastoji doći sa nadležnim ministarstvom do sporazumnog rješavanja prava i obveza nakon završetka sanacije te zdravstvene ustanove, a radi se o obvezi podmirenja financijskih obveza do kraja 2019. godine što nije moguće iz brojnih opravdanih razloga. - Bolnica nakon sanacije koja je provedena, a zapravo nije provedena, vraćena je županiji na upravljanje. u tom periodu sanacije požeška bolnica je dobila najmanje sredstava, a sada nam je vraćena sa još većim dugom nego što je bila kada je odlazila u sanaciju. Prijedlog ministra zdravlja je da Požeško-slavonska županija kao osnivač do 2019. godine taj dug sanira. Smatramo da to nije korektno, jer županija i bolnica iz svojih redovnih prihoda to ne može, radi se o 39 milijuna kuna, i stoga tražim i predlažem da ova Skupština ne daje suglasnost ravnatelju bolnice i meni kao županu da potpišemo takvu odluku. Mi tražimo da Vlada RH i budući ministar zdravlja budu ti koji će takva dugovanja vratiti na onu mjeru kakva je bila. Predlažemo da se ne daje takva suglasnost - istakao je župan Tomašević, a vijećnici su to podržali.

Vijećnici su prihvatili i Prijedlog Zaključka kojim Županijska skupština ne daje prethodnu suglasnost za sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama sa specijalizantima i specijalistima svim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Požeško-slavonska županija o čemu se ovih dana sve glasnije govori i naglašava kao problematika na nacionalnoj razini. - Kada specijalizant odlazi na specijalizaciju, bolnica koja ga šalje plaća sve troškove, od plaće za tog liječnika, do troškova koji tamo nastaju, što je oko milijun kuna troškova. Normalno da onaj koji je liječnika poslao na specijalizaciju očekuje njegov povratak na rad u bolnicu. Događa se da liječnik prelazi u drugu bolnicu, a sada je prijedlog da se ta sredstva koja je bolnica uložila, specijalizant ne treba vratiti bolnici. Nego samo dio oko 59 tisuća kuna. kada imate kao požeška bolnica i pet specijalizanata, ne može si dozvoliti da izgubi pet milijuna kuna. Ispada da mi koji smo siromašniji plaćamo onim bogatim, pa je prijedlog da se trošak plaća koji plaća bolnica vrati, te ravnatelj ne može potpisati takav aneks prijedloga. Tražimo da se s ministarstvom pronađe model, da će ako se odlazi u drugu bolnicu, ili bolnica ili ministarstvo obešteti te bolnice. Sutra taj liječnik odlazi u Njemačku ili druge zemlje Europe, mi ga školujemo i obrazujemo i on odlazi van, a da nitko ne obeštećuje bolnicu koja je to školovanje provela. Pa i za nogometaše koji odlaze van neko obeštećuje klub u kojem je stasao – istakao je župan Tomašević, koji ovaj aneks ministra zdravlja smatra propašću za male bolnice i gubitkom milijunskih svota samo će sebe ugasiti.

Tekst/foto: Vladimir Protić

NOVE MARKE: Prigodni blok Mađarske i Hrvatske pošte -

ZAGREB – Hrvatska i Mađarska pošta pustila je u optjecaj 5. rujna zajednički prigodni blok povodom 450. obljetnice bitke kod Sigeta. U posljednjih 25 godina Hrvatska pošta izdala je petnaest zajedničkih izdanja s drugim državama. Njihova posebnost jest ta što one vrijede kao sredstvo plaćanja poštanskog prometa u svim državama koje su surađivale. Tako će i ovo izdanje Hrvatske i Mađarske pošte imati iste motive, no marke će se u Hrvatskoj i Mađarskoj razlikovati po natpisu i vrijednosnoj valuti.

Ovaj zajednički prigodni blok čine dvije poštanske marke, a motivi su im grb grada Sigeta te ulje na platnu „Juriš Zrinskog iz utvrde Siget“. Za konačan izgled bloka zaslužan je Attila Elekes, dizajner iz Mađarske. Marka s motivom grba grada ima nominalnu vrijednost 4,50 kn, dok marka „Juriš Zrinskog iz utvrde Siget“ nosi vrijednost 6,50 kn. Autor marke inspiraciju za stvaranje ovog bloka pronašao je u dva umjetnička djela. Grb grada Sigeta dizajner je izveo prema fotografiji reljefa turskog skulpturista Metina Yurdanura, dok je „Juriš Zrinskog iz utvrde Siget“ nastao prema slici koja se danas nalazi u muzeju Déri (Mađarska), a naslikao ju je mađarski umjetnik Bertalan Székely.

RAZGOVOR S POVODOM: Darko Puljašić, osmi na osmoj listi u 5. Izbornoj jedinici -

POŽEGA - "Ako sretneš moju baku negdje samu na sokaku ti joj priđi srca laka kao da je tvoja baka", stihovi su Ratka Zvrke s kojima su mnogi odrastali. Bake i djedovi koji su mnoge od nas naučili prvim životnim istinama i vrijednostima, umirovljenice i umirovljenici, zlatne generacije koje su svojim marljivim radom priskrbile mnoge dobrobiti za one koji dolaze iza njih danas trebaju pomoć i pažnju cijele zajednice. U predizbornim pričama mnogi će im ponuditi mnogo – rijetki vjerodostojno, kaže Darko Puljašić,osmi na osmoj listi u petoj Izbornoj jedinici kojeg su, gle čuda, odgojili djed i baka!

Nekako su po strani u ovoj kampanji ostali naši seniori, i vi ste se ovih dana susretali i s mladima, i s poduzetnicima i mljekarima, ali najmanje s njima. Što je ustvari "Vjerodostojno" pripremilo za tu populaciju? Vi ste i privatno emocionalno vezani baš za starije, zar ne?

- Da, upravu ste. To je dio mog života, moje mladosti. Kako su moji roditelji većinu svog radnog vijeka proveli u Njemačkoj, mene su kao malo dijete odgojili baka i djed. Iskreno sam bio vezan uz njih, oni su danas nažalost pokojni, ali osjetio sam kolika je važnost djedova i baka, naših umirovljenika za cijelu zajednicu. Ostavili su nam u naslijeđe ovu prekrasnu zemlju, a danas im nažalost nije lako, sva desetljeća koja su stvarali, danas u tim rezultatima rada ne mogu spokojno uživati. Upravo je stoga moja dužnost, kao jednog od kandidata na listi broj 8 Hrvatske demokratske zajednice brinuti vjerodostojno za solidarnost, za partnerstvo za one najugroženije. U našem programu istaknuto je da ćemo trajno usklađivati visinu mirovina, da u odnosu na BPD, proračunski deficit i troškove života u iduće četiri godine mandata povećamo tu mirovinu minimalno pet posto. "Vjerodostojno" se zalaže i za uvođenje nacionalne mirovine koja bi bila u visini 40 posto minimalne plaće za one koje osobe nisu bile u mogućnosti samostalno privređivati i raditi. Mi znamo kako imamo puno baka, supruga koje su bile kućanice, evo moja baka bila je kućanica, nije imala dana radnog staža a odgojila je i mene i moju sestru i nakon smrti djeda, da nije dobila njegovu mirovinu, bilo bi doista teško, a takvih slučajeva ima puno. Mi smo ruralni kraj i mnoge supruge nisu ostvarile radin staž a kroz program "Vjerodostojno" želimo pomoći i njima. Isto tako, zalažemo se za osiguravanje minimalnih zdravstvenih potreba koje su nužne trećoj dobi. Mogu se uistinu pohvaliti da je Dom zdravlja Požeško-slavonske županije jedan od rijetkih u Republici Hrvatskoj koji ima osiguranu palijativnu skrb. To je upravo skrb za one koji su ostali sami, čija djeca i unuci nisu pored njih jer upravo je ovo loše stanje depopulacije dovelo do njihovog odlaska, a o starcima se nema tko brinuti. Znam što mogu napraviti, a naš program "Vjerodostojno" temelji se na namjeri da poboljša tim ljudima život, da im se osigura adekvatna skrb. Samo povećanje naknade za udomitelje od 30 posto izuzetno je važno. Stariji ljudi vole biti u svom domu i ako ga već moraju napustiti, važno je da dođu u okolinu gdje se mogu osjećati udobno kao u svom domu, da nisu samo broj smješten po sistemu "pređi brigo na drugoga". To se ne smije dozvoliti i mi usrdno radimo na tome pa mogu najaviti i pokretanje još jednog palijativnog tima u Pakracu, cijelu našu županiju pokrivamo i važno nam je da skrb bude ravnomjerno raspoređena. Imamo Pakrac, Lipik, naš Čaglin koji zahtjeva još brojna rješenja, tu smo da odradimo i riješimo probleme.

Kakvo je Vaše mišljenje o sustavu "Pomoć u kući"?

- To je projekt o kojem smo nedavno govorili i u prigodi Dana općine Velika jer kolega Vlado Boban prvi je s tim krenuo i dobro je to funkcioniralo u njegovom kraju, ali i drugdje. To se mora revitalizirati, otvoreno je i idemo od početka jer ono što se događalo samo pokazuje nerazumijevanje one druge strane koja ne razumije ovo društvo, koja ne razumije ovdašnje prilike. Nije Hrvatska samo Zagreb i Rijeka, nisu Hrvatska veliki centri, Hrvatska je i Slavonija, Čaglin, Ljeskovica, svi oni mali gradovi i sela gdje su naši ljudi zaslužili kvalitetan život. To je projekt koji je izvrstan, s njim smo puno pomogli našim ljudima na način da ih netko obilazi, donosi im lijekove, brine o hrani i higijeni, da im je netko iscijepao drva. Ovdje u Požegi imali smo 150 korisnika koji su i danas zainteresirani i nadamo se da ćemo upravo kroz naš EU ured opet ishoditi suglasnost i dobiti sufinanciranje. Idemo to revitalizirati, to je ono što HDZ nudi više od one druge strane jer razumije svoj narod, jer živi sa svojim narodom. To je ono što ja hoću, mogu, što želim raditi i mislim da sam kroz ove godine na čelu Doma zdravlja puno napravio na tom planu te imam temelja za ono što govorim. Smatram da kao saborski zastupnik imam i priliku i obvezu izboriti se za ovaj kraj i u tom segmentu.

Koliko Vas iskreno boli ona slika Hrvatske od koje ne možemo pobjeći – kopanje po kontejnerima za bocama, za komadićem izgubljene egzistencije?

- Da, boli, ali ja bih to rekao na jedan drugi način. Naravno da je strašno i strašno mi je neugodno kad to vidim. Sramim se kad vidim da moji Hrvati kopaju po kontejnerima, tako ponosan i hrabar, sposoban narod. Mi političari moramo to riješiti, snosimo dio krivice, ali ja u tom vidim i nadu – znači ti naši seniori se ne predaju! Oni se bore za sebe, za život, nije legao pod most kako to čine u Europi, bori se za sebe i to je ta prilika gdje možemo vidjeti da su i naši seniori spremni još dodatno raditi i mi im moramo pomoći- zašto ne bi, ako oni to žele dva, tri ili četiri sata odradili i bili plaćeni. Ali to tek nakon one priče o onom minimalnom što im moramo osigurati kako do takvih scena ne bi dolazilo.

Ima li naše društvo u cjelini dovoljno empatije za tu populaciju?

- Da, to je ono čime smo se dugo hvalili i doista imamo ovdje više empatije nego u urbaniziranim velikim sredinama jer ovdje svatko zna svog susjeda, sve bake i djedove i nikada se neće desiti da im se ne pruži ruka pomoći. Ali, jesmo, postali smo društvo koje više nije empatično, od lovljenja novaca, profita, postali smo bešćutni. Žao mi je to i posebno sam emotivno vezan uz tu populaciju jer odrastao sam uz njih, u mladim godinama kada se čovjek formira i uistinu gledam sve mogućnosti za pomoć. Uostalom i ja ću biti senior, i o meni će se netko morati brinuti i sve se nadam da će "netko gore" vidjeti da moja pregnuća i napisati koji plus više.

Znači bake i djedovi, umirovljenici mogu računati na "malog iz Dervišage"?

- Apsolutno. Tu sam za njih. Vjerodostojno.