EKIPE IZ DEVET LOVAČKIH DRUŠTAVA NATJECALE SE NA STRELIŠTU U BZENICI  -

 BZENICA – Na strelištu Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije održan je Kup sv. Huberta, tradicionalno natjecanje lovačkih društava s područja županije u streljaštvu na leteće golubove. Natjecalo se devet lovačkih društava sa po šest strijelaca u ekipi a svaki je imao dvanaest hitaca na leteću metu.

 Pojedinačno najbolji strijelac sa svih 12 pogodaka Tomislav Rohaček iz LD Strijela Bektež, drugi je Božo Terzić s 11 pogodaka iz LD sv. Hubert Požega a treće mjesto osvojio je s 10 pogodaka Goran Blažević iz LD sv. Hubert Požega. Nagrađeni su s medaljama i poklonima sponzora, lovačkim priborom i opremom.

 Ekipno treće mjesto nakon raspucavanja osvojila je ekipa LD Fazan Ruševo s 27 pogodaka, a ekipu su činili Tomica Mrđenović, Ivica Kopecki, Željko Kurnjafka, Mirko Benčević, Slavko Fržuljević i Branko Gilich. Drugo mjesto osvojila je ekipa LD Strijela Bektež s 39 pogodaka a ekipu su činili Tomislav Rohaček, Marijan Valentić, Ivan Rohaček, Igor Jurčević, Dragan Markuš i Dražen Miličević.

 Više godina za redom prvo mjesto osvajaju strijelci LD Sv. Hubert iz Požege s 43 pogotka, a ekipu čine Božidar Terzić, Nikola Blažević, Goran Blažević, Ivan Včelik, Drago Tutić i Augustin Markanjević.

 - Svi su očekivali da će LD Slavonac iz Kutjeva postići zavidan rezultat, jer su najviše vježbali, no međutim ostali su posljednji – istakao je glasnogovornik natjecanja Tomica Mrđenović, koji je za njih pripremio i utješnu nagradu u vidu municije za dodatno vježbanje.

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO VETOVO 1924. – 2014.  -

 VETOVO – Svečanom sjednicom, posvetom zastave i novog navalnog vozila, svečanim mimohodom kroz naselje i vatrogasnom pokaznom vježbom DVD Vetovo obilježilo je 90 godina postojanja i uspješnog rada, devedeset godina u humanoj zadaći spašavanja od požara, te drugih ugroza i elementarnih nepogoda. I danas su ustrajali na tom zadatku, ali pokretač su i nositelj i svih ostalih aktivnosti u selu, pa i kulturnih i društvenih događanja, a bez njih se jednostavno ne može. – Svi smo se mi već toliko navikli na vas, a i mirno spavamo jer znamo da ste vi tu, stoga vam hvala za sve – istakla je predsjednica Gradskog vijeća grada Kutjeva, Vetovčanka, Josipa Miličević. Ovu visoku obljetnicu čestitao im je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, zamjenik župana Željko Jakopović, te predsjednik VZŽ Željko Petrović.

 Sve je zapravo počelo u proljeće 1924. godine kada se grupa naprednih seljana okupljena oko župnika organizirala i krenula u osnivanje vatrogasnog društva na dobrovoljnoj osnovi. Te iste godine nabavili su i prvu ručnu vatrogasnu štrcaljku, ali odmah krenuli sa gradnjom vatrogasnog spremišta za opremu ali i gradnju vatrogasnog doma kojeg dovršavaju 1930. godine. Cijeli niz godina radili su na temelju dragovoljnosti, humanosti i solidarnosti, a rad je prekinut samo za vrijeme 2. Svjetskog rata. No odmah nakon rata nastavljen je rad s opremom koju su mještani sakrili u svojim kućama i tako spasili. Za Domovinskog rata iako je puno pripadnika otišlo u redove hrvatskih branitelja rad nije niti jednog trenutka prekidan, nego se radilo sa pojačanom opreznošću i stalnom spremnošću društva.

 Danas društvo broji ukupno 88 članova i dva odjeljenja djece i mladih. Vatrogasci su niz godina obučavani za vatrogasne zadatke te i posebne specijalnosti, a na raspolaganju im je uz staro navalno vozilo TAM i novo donirano navalno vozilo Stayer iz austrijske pokrajine Tirol sa kompletnom opremom za navalu na požare. U tijeku je gradnja novog vatrogasnog spremišta za zbrinjavanje vozila i osobne opreme vatrogasaca.
Nakon posvete vatrogasne zastave s likom sv. Florijana, vetovački župnik Tomo Mrnjec blagoslovio je i donirano vozilo te sve vatrogasce. Nakon posvete i svečanog mimohoda izvedena je pokazna vatrogasna vježba u koju su uključeni i vatrogasci Vatrogasnog centra Kutjevo s hidrauličnim 24 metarskim auto ljestvama koji su inscenirani požar na krovištu doma gasili s visine.

 Prilikom obilježavanje 90. obljetnice plamenicama i priznanjima nagrađeni su vatrogasci za 10, 20, 30 i 40 godina rada u društvu, te zaslužne institucije i tvrtke koje su pomogle u dosadašnjem radu.

 UDVDR OGRANAK PLETERNICA POSTAVIO SPOMEN PLOČU POGINULOM BRANITELJU   -

GRADAC – Ogranak Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Pleternica postavio je spomen ploču na područnu školu u Gradcu poginulom branitelju Mati Kovačeviću, rođenom u Gradcu 29. listopada 1971. godine. Samo dva dana prije svoga 23. rođendana 27. listopada 1994. godine prilikom izvršavanja zadatka između mjesta Branešci i Španovica smrtno je stradao od aktiviranja neprijateljske eksplozivne naprave. – Nakon dvadeset godina sjećanja još ne blijede i Mato će ostati u sjećanju kao iskreni domoljub koji je svoj život položio za domovinu koju mi sada baštinimo. Namjera UDVDR Pleternice je postaviti spomen ploče braniteljima koji su poginuli na prvim crtama bojišnica u Domovinskom ratu – istakao je Zvonko Polić, predsjednik UDVDR Pleternica i zahvalio se svima na velikom odazivu na ovom svečanom otkrivanju spomen ploče.

 Uz roditelje i rodbinu poginulog Mate Kovačevića na otkrivanju spomen ploče okupili su se brojni mještani, učenici OŠ fra Kaje Adžića, Područne škole Gradac, suborci iz Udruge Specijalne policije Trenk, čiji je Mato bio pripadnik, predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Požeško-slavonske županije, Ranko Lovrić, ratni zapovjednik Specijalne jedinice policije, tajnik UDVDR i savjetnik ministra branitelja Marko Matanović, predsjednik UDVDR županije Krešimir Pavelić, pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, saborski zastupnik Franjo Lucić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. – Ponosan sam ovdje govoriti kao župan, kao general, ali i kao suborac prijatelja kojemu danas dajemo malu sitnicu, počast na kamenu upisana i zapisana na spomen njega i njegovog djela. Jesen je vrijeme kada se vraćamo unazad 23 godine, kada je Hrvatska bila upitna, ali postojali su ljudi koji to nisu dali da to tako bude, nego su dali sebe i spremni bili dati sve pa i svoje živote. takav je bio Mato Kovačević koji je dao život, dao je ono najviše što je mogao – rekao je župan Tomašević obraćajući se posebno djeci i učenicima, da se prisjećaju branitelja i teškog dobivanja Hrvatske.

 Učenici Područne škole izveli su recital domoljubnih stihova, spomen ploču otkrila je majka Terezija Kovačević i predsjednik udruge Zvonko Polić, a ploču i sve nazočne blagoslovio je pleternički župnik Antun Čorković. Vijence podno ploče položili su delegacije UDVDR, grada Pleternice, Požeško-slavonske županije, Udruge Specijalne policije Trenk te rodbina i roditelji Mate Kovačevića.

 POŽEGA – Po 19. puta Požežani su mogli uživati u ljepoti, mirisu i slasnoj jabuci i ostalim prerađevinama i slasticama od jabuke, na tradicionalnoj izložbi Dani jabuka Požega 2014. Ova najstarija manifestacija u Hrvatskoj koja slavi jabuku i izlaže jabuku, ove godine održana je u Sportskoj dvorani Tehničke škole, nakon višegodišnjeg neodobravanja prostora od strane Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi, koje usput budi rečeno baštini zgradu koju joj je na korištenje dao upravo grad Požega.

- Nadamo se da će toplina slavonskog srca, sva raskoš mirisa, okusa i boja našeg ruralnog i do besvijesti nepatvorenog kraja, postavljena na posebno mirnom mjestu u gradu Požegi, a sve skupa je urađeno radi posjetitelja i građana, i nadalje pronositi ugodne vibracije, te da će priča o izložbi, o Požegi,o našem zavičaju, uz zvuke tamburice u daljini i dalje trajati u sjećanju – kazao je ispred organizatora Tomislav Božičević, ističući da je ove godine organiziran i besplatan prijevoz svim građanima Požege sa nekoliko punktova do prostora izložbe koji je na periferiji grada.

Na prostoru ispred i u dvorani okupilo se 60-tak izlagača, od velikih do malih proizvođača jabuka, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prerađivača voća i proizvođača brojnih proizvoda iz jabuka, od pekmeza, džemova, sokova, pa i brojnih slastica, učeničkih zadruga koje sve više pokreću vlastiti uzgoj u voćnjacima, ali i preradu tog voća slijedeći ekološke preporuke uzgoja, do proizvođača voćnih rakija i likera.

Izložbu je otvorio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nekrijući iznenađenje da se ove godine pojavio i netko iz Ministarstva poljoprivrede, pomoćnik ministra Marko Dražetić. Ponovno je ponovio da se Slavoniju ne smijem više zapostavljati, jer Slavonija je najveće bogatstvo koja sa svojom poljoprivredom ovoj zemlji može dati puno više. No u Slavoniju treba ulagati, slavoniju prvo treba urediti i zaštiti od poplava, urediti njene rijeke i potoke, jer samo ove godine Požeško-slavonska županija bilježi gotovo 170 milijuna kuna, a samo trećinom od tih sredstava riješila bi se sva vodoprivredna problematika. Poljoprivrednu proizvodnju moramo staviti kao glavnu stratešku granu cijele Hrvatske, a sve voćare i proizvođače pozvao je da unatoč teškim vremenima i nepogodama ne odustaju od proizvodnje. Kao domaćin sve izlagače i posjetitelje pozdravio je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

U sklopu izložbe održane su dječje radionice korištenja jabuke kao zdrave hrane, a djeca Dječjeg vrtića sv. Leopold Mandić svojski su prionuli pripremi voćne salate od jabuka. Održana su i predavanja „Izgradnja hladnjače na OPG-u" koju je prezentirala požeška tvrtka Magma, „Rashladni sustavi u hladnjačama" koju je prezentirala MB Frigo grupa, „Mjere ruralnog razvoja RH 2014.-20." koju je prezentirala tvrtka Core Consulting, „Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i informacijski sustav", promotivna demonstracija „Senzoričko ocjenjivanje novo-introduciranih sorti jabuka", a predstavljeno je voćarstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Niz godina na Danima jabuka izlaže OPG Šulc Tomislav iz Jakšića, proizvođač osam vrsta jabuka. – Osim samih jabuka krenuli smo od prošle godine i u dodatnu preradu jabuka, tako da osim voćnih rakija, sada nudimo i sok od jabuka u box pakiranjima te razne vrste pekmeza. Pekmezi se prave po starim recepturama moje bake, au jabuke miješamo dunju i šljivu, također iz naše proizvodnje. Otišli smo u poljoprivrednoj proizvodnji još korak dalje te podigli dva plastenika, oko 300 kvadrata u kojima uzgajamo povrće, od salata, paprike, rajčice, a to sve prodajemo na kućnom pragu. Sve se proda jer radimo potpuno ekološki uzgoj. Nasade jabuka nećemo više širiti jer u planu je podizanje plantaže lješnjaka, za sada na 4 ha – kaže glasnogovornica OPG Mira Šulc, koja ističe da su dobili sve potrebne certifikate za ekološki uzgoj, a za 20 tona jabuka imaju i vlastitu hladnjaču.

 Po prvi puta na Danima jabuka izlaže Učenička zadruga Neven iz OŠ fra Kaje Adžića iz Pleternice. – Počeli smo s radom ove godine i uglavnom se bavimo bio kozmetikom, a za to koristimo ljekovito bilje i voće iz našeg okruženja. Osim maslinovog koristimo i ulja od oraha, konoplje, a dodajemo neven koji sami uzgajamo. Posadili smo aroniju, lavandu, a osim školskog nasada koji nam nije dostatan zasadit ćemo nove nasade jabuka i oraha. Naša dizajnerska ekipa osmišljava a u našoj radionici modelara izrađuju se i drvena ukrasna pakovanja i suveniri za kozmetiku te ukrasni aranžmani od suženog voća , cvijeća i ostalih biljki. Učenici su jako dobro prihvatili rad u zadruzi, a kod proizvodnje kozmetike, sapuna i dr. ujedno učimo nešto iz kemije. Za sada proizvode prodajemo po ovakvim sajmovima – kaže nastavnica kemije i biologije Sanja Grbeš, upraviteljica zadruge.

Dani jabuka fotogalerija

SLIJEPE NE VIDE ONI ODOZGO, A ONI NJIH NARAVNO NE MOGU VIDJETI  -

POŽEGA – Iako je osnovana davne 1954. godine, kao prva organizacija koja se brinula za osobe s invaliditetom, do sada se uspješno brinula za slijepe i slabovidne osobe, no danas bez sustavnog financiranja udruge ona to više nije u stanju. Iako su unazad desetak godina u suradnji s gradom Požegom riješili i svoj prostor veličine 220 m2, u Sokolovoj broj 5, danas nemaju niti toliko sredstava da plaćaju na četiri sata administrativnu tajnicu, što je bilo svih dosadašnjih godina, predsjednik volontira preko dvije godine, ali nema niti za putne troškove. – Ukoliko se ovakvo stanje nastavi i ne osigura sustavno financiranje udruga će na žalost prestati s radom. Sadržaji koje je do sada pružala udruga dostupni su samo trećini članova s područja grada Požege, dok ostalim članovima, a ima ih 94, nedostupni su zbog neorganiziranog prijevoza, a preskupog javnog prijevoza – istakao je u svom izvješću na Svečanoj akademiji povodom ove visoke obljetnice Zdravko Čop, predsjednik Udruge.

Zasjenilo je to na kraju izvješća i brojne uspjehe koje je udruga postigla, brojne projekte koje je uspješno provela u suradnji s ministarstvima, odlično uređen prostor, opremljen sa sportskim rekvizitima, spravama za rekreaciju slijepih osoba, ali i planovima koje su imali, a to je uređenje računalnog odjela te knjižnice i čitaonice opremljene audio djelima prilagođene slijepim osobama. Od 2001. godine udruga je sustavno educirala svoje članove kroz Računalno-edukacijski centar, obrazujući ih i pripremajući za tržište rada, jer danas je slijepima jako teško doći do radnog mjesta. Članovi udruge redovno se natječu u državnim i regionalnim ligama za osobe s invaliditetom u kuglanju i pikadu.

- Žalosno je da je osoba koja je čitala ovo izvješće radi kao tajnica već dugo, a da za svoj rad dobila nikakav novac i da čovjek koji predsjedava i nije tražio nikakvu naknadu, ne dobije novac niti za prijevoz svaki dan. Ako netko u ministarstvu može imati dvije i tri tajnice, zar slijepcu i Požegi ne mogu imati jednog administrativnog službenika koji će im obavljati ono što oni ne mogu. Mislim da mora i to je odgovornost i lokalne samouprave i državne politike. Mi smo više puta predlagali sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom. Ako netko misli da je udruga „Dobre kapljice“ ako je jednaka udruzi slijepih, onda je netko pobrkao lončiće i očito živimo u društvu koje bi moralo neke stvari prestrojiti. Udruga se nesmije dovesti u ovakvu situaciju da slijepi uskoro neće imati kamo doći – vrlo kritički se osvrnuo Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih i voditelj Dramskog studija slijepih i slabovidnih osoba „Novi život" koji su održali i predstavu za građane „A kako vi vodite ljubav“, a sav prihod od predstave darovali su požeškoj udruzi.

- Vrlo često nam kažu da vodimo ljude na izlete. Da gospodo, vodimo ih, jer je to jedini njihov godišnji izlazak, jer je to jedini njihov događaj koji će im nešto značiti u životu, koji bi vi mogli probati, možda samo na dan-dva, pa biste osjetili kako je živjeti u kolicima, sa štapom, i kako je živjeti bez nečega, s invaliditetom, kojima je oduzeto po nešto i koji u tome žive ekonomski nesolventni da budu i siromašni. Kad govorim o građanima koji su ispod granice siromaštva, onda znajte, su slijepi još dolje negdje na dnu, da ih ne vide oni odozgo, a ovi njih, naravno, ne mogu vidjeti – ispričao se na svojoj oštrini Perić, no kako kaže nije imao izbora jer smatra da ova udruga ne smije nikada doći u ovu krizu i biti nefinancirana.

 - Bilo je uspona i padova u ovom dugom periodu rada ove udruge, no sada je upitno samo to sustavno financiranje. Dobro je što nam je Ministarstvo socijalne politike raspisalo poziv za dodjelu asistenta slijepim i slabovidnim osobama koje su nesamostalne u kretanju, a osobito osobama koje žive same. Asistent bi svakodnevno bio tijekom četiri sata dnevno na usluzi – istakao je predsjednik Čop.

Jedna od asistenata slijepim osobama je Andrea Resanović iz Požege. - Moj posao je uglavnom izvan kućanstva, odlazak ili pratnja do liječnika, stomatologa, odlazak u HZZ zbog uputnica i pomagala, odlazak na tržnicu, a jako puno sam surađivala s knjižnicom gdje sam odlazila po građu koju su oni jako rado slušali. Uglavnom su to vanjski poslovi koji se tiču njihovog kretanja. Dobro su nas ljudi prihvaćali i ne mogu se požaliti, a taj posao se isto treba voljeti. Mislim da ljudi još nisu dovoljno educirani, ali kad im se pristupi i zamoli uvijek se pomogne.

 Svečani dio akademije bila je dodjela priznanja za počasne članove koji su udruzi pomagali niz godina, a to su Kata Kuraja, dugogodišnja djelatnica, Verica Rebrina volonterka, suradnica i novinarka, Jozo Marić, dugogodišnji suradnik i volonter te Ilija Zadro, dugogodišnji suradnik. Dodijeljene su i zahvalnice svim institucijama, javnim ustanovama, tvrtkama i pojedincima te sponzorima koji su pomagali rad proteklih godina. Zahvalnice su između ostalih dobili Požeško-slavonska županija, grad Požega i tjednik Kronika požeško-slavonska.

ČLANOVI UDRUGE „MI“ SUDJELOVALI NA 5. OLIMPIJADI STARIH SPORTOVA -

VINKOVCI / POŽEGA – Članovi Udruge „MI“ roditelja djece s posebnim potrebama i ove godine su na poziv Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ iz Vinkovaca uzeli svoje učešće na 5. Olimpijadi starih sportova za osobe s intelektualnim teškoćama.

Na Olimpijadi je sudjelovalo 78 natjecatelja iz 13 ekipa.
Za Udrugu „MI“ u natjecateljskom dijelu nastupili su Mara Filipović koja je osvojila srebrnu medalju u disciplini „karike na marike“, Gordana Juričić koja je osvojila brončanu medalju u disciplini bacanje kamena s ramena, te Ivana Tončić, Tanja Dragaš, Matea Đeker i Antonio Kovačević. Uz medalje svim natjecateljima su uručene zahvalnice za sudjelovanje na Olimpijadi, što je razveselilo natjecatelje i učinilo ih ponosnima.

Nakon Olimpijade, članovi Udruge „MI“ i volonteri Udruge krenuli su na šokačko imanje „Acin salaš“ u Tordince. - Veseli natjecatelji i navijači nakon kratkog odmora i ručka, s oduševljenjem su razgledali salaš. Oduševljenje viđenim kulminiralo je kada su stigli do korala s konjima i jahanja istih. Većina članova i volontera tada su po prvi put doživjeli direktan kontakt s konjima i osjetili ljepotu jahanja. Financijska sredstva za cjelodnevni izlet, za 27 članova i volontera Udruge, osigurala je Hrvatska elektroprivreda d.d., odobrivši projekt pod nazivom „Put znanja“, koji smo prijavili na natječaj „Svjetlo na zajedničkom putu“ - rekla je voditeljica projekta Sniježana Marić.

Ovih dana udruzi „MI“ je stigla vrijedna donacija u iznosu od 5.000 $ iz dalekog Chicaga. Donaciju, koju su prikupili hrvatski iseljenici, vjernici župe sv. Jeronima u Chicagu, predsjedniku udruge „MI“ Slavku Đeker, uručio je fra Jozo Grbeš, hrvatski franjevac koji službuje u spomenutoj župi.

Nakon kraćeg zadržavanja, razgovora i razgledavanja Centra za rehabilitaciju Udruge, predsjednik Đeker je zamolio franjevca da u ime svih članova Udruge „MI“ prenese zahvalu i pozdrave prijateljima na američkom kontinentu, a donirana sredstva, poručio je Đeker, utrošit će se strogo namjenski za potrebe štičenika Udruge.

NAKON USPJEHA ODBOJKAŠICE I MAŽORETKINJE NA PRIJEMU U GRADU POŽEGI -

POŽEGA - Povodom odličnih rezultata na brojnim natjecanjima požeški gradonačelnik Vedran Neferović primio je u Gradsku vijećnicu Odbojkašice Ženskog odbojkaškog kluba Vallis Aurea i članice Požeških mažoretkinja.

- Čestitam vam na vašem upornom radu koji sigurno nije samo unazad kratkog vremena, već rezultat upornog treniranja nekoliko godina unazad, bez kojeg sigurno ne biste sada imali ove rezultate na natjecanjima – rekao je gradonačelnik Neferović, zahvaljujući što su i najbolji promotori grada Požege. Odbojkašicama je za nastavak natjecanja obećao i nove dresove od grada Požege.

Odbojkašice ŽOK Vallis Aurea bile su sa trenerima Anom Đurčević Paukner i Karlom Jančekom, te tajnikom Goranom Pilašem. Odbojkašice su se plasirale u 1.B Hrvatsku odbojkašku ligu, što je najviši rang natjecanja u ovakvoj vrsti sportova u gradu, a Požeške mažoretkinje koje su bile u pratnji s voditeljicama Marinom Mihelčić i Natašom Ledić su na Europskom prvenstvu u Slavonskom Brodu, koje je održano i pod domaćinstvom Požeških mažoretkinja, osvojile dvije zlatne i jednu srebrnu medalju u seniorskoj konkurenciji.

Sportaši su se zahvalili gradonačelniku na potpori i nadaju se da će suradnja i dalje ostati dobra kao i ovih godina.

PONOVNO PO PETI PUTA OVE GODINE POPLAVLJEN DIO NASELJA TRENKOVO -

 TRENKOVO – Odmah ujutro načelnik općine Velika Vlado Boban je sazvao sastanak s mještanima u Trenkovu kod igrališta NK Sloga gdje je po peti puta ove godine došlo do izlijevanja rijeke Veličanke.

- Nismo htjeli biti naporni i dosadni, znamo da je u cijeloj Hrvatskoj problem, da kiša neprestano pada, ali po meni je nedopustivo, da od svibnja ove godine po peti puta, ne samo ovo igralište nego i obiteljske kuće i gospodarske zgrade plivaju, i to zbog čega? Zbog Hrvatskih voda, evo njih direktno ovdje prozivam, bilo koga od njih koji tamo rade, koji za to primaju plaću. Mi smo dijagnosticirali problem i ukazali smo na probleme od petog mjeseca, nikakvi gabioni – kamene ograde, nikakvi veliki skupi troškovi i sanacije, nego čisto izmuljenje korita Veličanke, da se produbi, da ta voda ima gdje otići a ne da razlijeva, te uništi usjeve i kuće po peti puta ove godine. Evo bliži se i kirvaj u Trenkovu koji se trebao održati na ovom igralištu, mještani se vesele tom danu, ali sve je uništeno, uništene su klupske prostorije, kuhinja i sva stolarija – kaže načelnik Boban koji navodi da su imali gotova rješenja za izmuljenja i čišćenje korita Veličanke, no ništa od toga Hrvatske vode nisu napravile. - Treba doći jedan stroj ući u korito i očistiti i ispustiti korito, a s tim pijeskom bi mogli pokrpati poljske putove. No međutim dali je to gospodin Taborski, dali je to netko drugi, mene ne zanima ali ja evo spreman sam s ovim ljudima ići u Zagreb u Hrvatske vode, da kažemo što se događa. S malim sredstvima se ovo sve moglo spasiti, meni je bitno da ne pliva svaka kuća svako imanje i igralište. Ovo je strašno žalosno i zato smo se okupili da ovim putem i nećemo stati na tome, nego ako treba zajedno ćemo podići jednu tužbu. Neka nama netko kaže kako je rečeno da nema novaca, vi to sami probajte riješiti i napraviti. Općina Velika bi našla sredstva za to i stroj i izmuljili bi ta korita, mene ne zanima ni flora ni fauna mene zanimaju ovi ljudi i njihove kuće.

Koji je odgovor Hrvatskih voda na ovu situaciju?

- Niste u planu, nema sredstava, tako bi i ja mogao govoriti. Evo od svibnja mi radimo gabione, čistimo jarke, nismo asfaltirali nigdje, nismo ništa radili sve smo usmjerili da bi zaštitili imovine, ono što je prvo, a njihov odgovor je da nema novaca. U ovakvoj izvanrednoj situaciji se to ne može reći, po meni mora se naći način ili reći ljudi organizirajte se i pomognite vi nama. Neki ljudi ovdje imaju privatno svoje strojeve ali ne smiju ući u korita, jer dolaze odmah inspektori iz zaštite okoliša, da ne govorimo gore u Velikoj ispod crkve gdje je Park prirode Papuk, tamo se doslovno ne smije ni pogledati u potok – kaže ljutito načelnik Boban, koji je na terenu već od 4 sata ujutro zajedno s vatrogascima DVD Trenkovo i DVD Velika.

- Na terenu je i vodo-čuvar Mršić, i opet ništa od Hrvatskih voda, za deset dana ako bude ovakvo vrijeme mi ćemo opet stajati ovdje i gledati ovu vodu, mi smo sami spremni riješiti ovaj problem samo tražimo dopuštenje od Hrvatskih voda – zatražio je načelnik Boban.

Projekt „The Bee Incubator“ je prijavljen u sklopu natječaja dodjele bespovratnih sredstava za program “Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih”, unutar IPA IV. komponente – Razvoj ljudskih potencijala, natječaja kojeg je objavila Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel za financiranje i ugovaranje EU programa.

Veleučilište u Požegi nositelj je projekta te svih aktivnosti vezanih za uspješnu realizaciju projekta. Veleučilište u Požegi osiguralo je adekvatan prostor za smještaj opreme koja je nabavljena u sklopu projekta, ali je i osiguralo održavanje obrazovanog programa predviđenog projektnim prijedlogom. Partner u projektu - Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu sudjelovalo je u organiziranju, ali i djelomičnom financiranju projekta.

Suradnik u projektu „The Bee Incubator“ je Pčelarska udruga „Zlatna dolina“ Požega čija je uloga bila suradnja u organizaciji i provođenju stručne prakse u uspostavljenom pčelinjaku.

Ukupna ugovorena vrijednost projekta je 145.008,74 eura, od čega je 126.012,60 eura ili 86,90% financirano sredstvima Europske unije, a preostali dio od 18.996,14 eura ili 13,10% sredstvima prijavitelja i partnera.
Opći cilj projekta je jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih i priprema za provedbu usavršavanja polaznika u području pčelarstva s ciljem povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada i mogućnosti za samozapošljavanje.

Specifični ciljevi projekta su:

1. Uspostaviti kurikulum za obrazovanje odraslih u području pčelarstva.

2. Uspostaviti infrastrukturu i nastavni poligon za praktičnu edukaciju nezaposlenih odraslih osoba i njihovu pripremu za samozapošljavanje i konkurentnost na tržištu rada u području pčelarstva.

Projekt je osmišljen na temelju istraživanja ovoga područja djelovanja u kojemu je istaknuta potreba stručnog usavršavanja odraslih nezaposlenih osoba i njihove, kroz ovaj projekt, jednogodišnje pripreme za pčelare i poduzetnike. Temeljem takve procjene potreba, te istraživanja najbolje prakse i benchmarkinga drugih institucija u regiji, izrađen je kurikulum za edukaciju 20 polaznika za tri glavna područja edukacije: tehnologija pčelarstva, upravljanje poslovanjem i stručna praksa.

Polaznici edukacije pohađali su devetomjesečnu teoretsku i praktičnu obuku, u skladu s nastavnim programom osposobljavanja pčelara, tijekom koje su primili znanja i vještine potrebne za samostalno vođenje pčelarskih aktivnosti. Nastavni proces obuhvaćao je 120 sati teoretske i 120 sati praktične nastave.

Teoretski dio edukacije podučio je polaznike tehnologiji pčelarenja te upravljanju poslovanjem u svrhu povećanja mogućnosti njihova samozapošljavanja. Stručna praksa osposobila je polaznike za pripremu pčelarske opreme, planiranje i uspostavu pčelinjaka te provedbu tehnoloških radnji za razvoj pčelinjih zajednica i njihovu pripremu za optimalno iskorištenje pčelinjih paša. U okviru prakse polaznici su samostalno proveli umjetno razrojavanje, prevenciju i kontrolu pčelinjih bolesti te pripremu pčelinjih zajednica za selidbu i zimovanje.

Osposobljavanjem za poslove pčelara/ice, pružila se odraslim nezaposlenim osobama bolja mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja.

Kako bi osigurali visoko profesionalno funkcioniranje „Pčelarskog inkubatora“ te unaprijedili postojeća znanja i vještine nastavnika, a u cilju jačanja kapaciteta Veleučilišta u Požegi i Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu, organizirane su i edukacije nastavnika.

Dio edukacija odvijao se kroz studijska putovanja, ali i kroz sudjelovanje nastavnika u radionicama, seminarima ili konferencijama.

Tijekom 12 mjeseci implementacije, provedene su i druge aktivnosti kojima su ostvareni projektni ciljevi. To su: Izrada web stranice projekta kao i Facebook grupe za potporu korisnicima projekta i svim zainteresiranim osobama, nabava opreme za praktični dio edukacije te pripremne radnje za uspostavu pčelinjaka, studijska putovanja u Murciu i Dardu, te održavanje završnog ispita i nagrađivanje najboljih polaznika.

Plemenita komponenta projekta svakako predstavlja finalno nagrađivanje najboljih polaznika edukacije. Obzirom kako je inicijalni ulog u pčelarstvo ipak znatan financijski izdatak, predviđen je vrijedan poticaj najboljim polaznicima. Nagrada za najboljih pet pčelara predstavlja poklon 10 živih pčelinjih zajednica svakom. Ukupna ekonomska vrijednost nagrade je oko 50.000 kn i nadamo se kako će nagrađeni polaznici imati dobar početak vlastite pčelarske djelatnosti te kako će u roku nekoliko godina izgraditi dovoljno vlastitih resursa za stvaranje egzistencije svojoj obitelji.

Projekt „The Bee Incubator“ provodio se na Veleučilištu u Požegi od 19. listopada 2013. do 18. listopada 2014. godine.

Svjetlana Džomba, prehrambeni tehničar iz Dervišage, dugotrajno nezaposlena osoba uspješno je završila edukaciju za pčelara. – Naučila sam puno jer nisam znala ništa, no trebat će još. Bilo mi je jako zanimljivo i sada me posebno zainteresiralo. Odlučila sam se baviti pčelarstvom u budućnosti, a ova nagrada od 10 pčelinjih zajednica bit će mi dobar početak. Svoj pčelinjak ću postaviti u Viškovcima, a u proljeće ću nabaviti nove košnice.

Mihael Gustin iz Poljanske - Bilo je lijepo, korisno i zabavno, a naučili smo puno o pčelama što nismo znali iako ja već imam nešto pčela koje sam nabavio prije dvije godine i počeo s pčelarstvom. Mislim da sam stvarno puno naučio i ovih 10 pčelinjih zajednica će mi puno pomoći u daljem razvoju. Sada ću ukupno imati oko 40 košnica i to će svakako biti moje buduće zanimanje.

Dražen Bradić iz Ugarci, mladi poljoprivrednik – Ljubav prema pčelama sam naslijedio od djeda koji se bavio pčelama, ja sam to nastavio i jako zavolio pčele. Imam do sada svojih 29 košnica i ova nagrada od 10 pčelinjih zajednica puno će mi pomoći da ozbiljnije nastavim dalje. Sada nakon ove edukacije želim se baviti i pčelarstvom ozbiljnije, jer sada u poljoprivredi bavimo se mljekarstvom. Med s našeg područja je jako kvalitetan i mislim da se i od pčelarstva može živjeti. Osim meda tu je još i pelud, propolis, matična mliječ, sama pčela, puno je proizvoda od kojih se može zaraditi u pčelarstvu.