LJETNA ŠKOLA POVIJESTI NA TEMU 100. GODIŠNJICE PRVOG SVJETSKOG RATA -

POŽEGA – Po prvi puta zahvaljujući aktivnim članovima Povijesnog društva Požega organizirana je Ljetna škola povijesti. Organizaciju su im pomogli Katolička gimnazija i Gradska knjižnica i čitaonica, te u stručnom dijelu Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema i Hrvatski odbor za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata.
Ovogodišnja tema Ljetne škole bio je Prvi svjetski rat i požeška perspektiva, a održana je kao trodnevni susret sa predavanjima i radionicama na kojima su vodeći povjesničari na primjeru izvorne arhivske građe o Požegi i Prvom svjetskom ratu upoznali učenike i pripremali ih za samostalan istraživački rad.
Učesnicima škole predstavljen je i priručnik za nastavnike u izdanju Školske knjige „Prvi svjetski rat“, te knjiga dr. sc. Igora Despota „Balkanski ratovi 1912.-13. i njihov odjek u Hrvatskoj. Knjiga je sustavni pokušaj analize svih segmenata balkanskih ratova te njihova odjeka u hrvatskoj politici i javnosti, te kao takva prva knjiga na hrvatskom jeziku o balkanskim ratovima. Pisana je popularno, publicistički, lako je čitljiva i vrlo informativna, a bazirana je na istraživanjima u Skopju, Sofiji, Cetinju, Solunu, Beogradu i Zagrebu. – Da napišem ovu knjigu motivirao me vrlo interesantan prostor, nama susjedni, nepokrivenost tog područja hrvatske historiografije i moje dugogodišnje bavljenje tom temom izvan nama danas istočnih država. Najvažnije u ovoj knjizi je to što smo mi do sada Balkanske ratove shvaćali iz nama dostupnih srpskih naočala, a većina izvora su također bili srpski izvori. Vrijednost knjige je što sam se ja okrenuo i drugim izvorima, istraživao bugarske, makedonske, rumunjske i britanske izvore. Posebno sam obradio hrvatska reagiranja na te događaje. Bilo je ljudi, koji su angažirani u Balkanskim ratovima, pa sam u crnogorskom arhivu našao podatke o mladim ljudima, pripadnicima austrougarske vojske koji su bježali u crnogorsku vojsku. Njihove majke su se obraćale Austrougarskom konzulatu tražeći da ih se vrati u domovinu, koji je od Crnogorske vlade tražio povratak tih mladića. Uhvaćeni su i neki mladići iz Dalmacije i Slavonije koji su bili u ratu, neki i kao medicinsko osoblje, ali i novinara. Procjenjujem da je možda 400-ak osoba sudjelovalo u Balkanskim ratovima iz Hrvatske – rekao je autor Igor Despot.

- Na ovim radionicama obrađivali smo povijest svakodnevice Požege tijekom Prvog svjetskog rata, pa su učenici pronašli podatke kakve su cijene bile u restoranima, podatak da se jedan čovjek utopio, kako se reklamiraju lijekovi za živčane bolesti, kakav je bio odjek atentata u Sarajevu. Tu ima jako puno posla jer ima svega nekoliko studija koje se dotiču Požege u Prvom svjetskom ratu. Osim Glasnika požeško-slavonske županije koji je tada izlazio puno zanimljive građe imaju osobe, pojedinci. Od materijalne kulture tu su odlikovanja, medalje, fotografije, pa npr. poznati požeški slastičar Rudolf Gešmajdig je bio časnik u austrijskoj vojsci, pa imamo njegove medalje, njegov pribor za jelo i njegovu poznatu kuharicu iz tog vremena. Dio svog vremena u Požegi u to vrijeme proveo je i hrvatski književnik Miroslav Krleža, koji piše o Požegi, kakav je to grad, kako susreće vojnike, susret s mrtvima, jedna tuga, jad i čemer, i dosada koja vlada gradom – kaže voditelj Ljetne škole povijesti, prof. povijesti Goran Đurđević. Škola upravo motivira učenike osnovnih i srednjih škola da se bave poviješću i istraživanju povijesne građe. Oni analiziraju te izvore i pripremaju prezentaciju istraženog. – U budućnosti će svakako biti napravljen i jedan rad na osnovu istraživanja Požege u Prvom svjetskom ratu. Sada radimo na tako da kažem registru boraca, i registru umrlih, pa onda to sve s brojnim fotografijama i dokumentima, digitaliziranim predmetima privatnih zbirki, objediniti u jednom radu.

U holu Gradske knjižnice postavljena je izložba Fragmenti Velikog rata 1914.-1918., autora Gorana Đurđevića, Vjekoslava Krambergera i Vinka Tadića, a izloženi su predmeti, odlikovanja, oružja, fotografije, dokumenti i osobni predmeti. Sve izloženo dio je privatnih zbirki Vjekoslava Krambergera i Dražena Primusa koji se bave skupljanjem povijesnih predmeta i dokumenata, te su redovni učesnici i Sajma antikviteta koji organizira tjednik Kronika požeško-slavonska sa svojim zbirkama.