Prikazujem sadržaj po oznakama: neferović

ZAPOČINJE REALIZACIJA PROJEKTA VELEUČILIŠTA U POŽEGI I IZGRADNJA STUDENTSKOG DOMA - 

POŽEGA – Dugo očekivani projekt izgradnje studentskog doma u Požegi, počeo je sa svojom realizacijom. Projekt je predstavljen na Veleučilištu u Požegi, koji je nositelj cijelog projekta koji financira Ministarstvo regionalnog razvoja RH u vrijednosti od 32,6 milijuna kuna, a predstavio ga je dekan Veleučilišta dr. sc. Dinko Zima. – Ovim Studentskim domom olakšat ćemo svim studentima pristup da studiraju u Požegi. Dom će imati 110 mjesta, od kojih 62 mjesta za studente s posebnim socio-ekonomskim statusom u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa zasebnim kupaonicama. Osim toga studenti će dobiti novu suvremenu kuhinju s 80 mjesta u restoranu. Studentski standard u domu je bitno poboljšan, imat će i malu fitnes dvoranu, a svaki kat ima svoju čajnu kuhinju i dnevni boravak opremljen s računalima. Veleučilište u Požegi će sa studentskim domom dobiti veći broj studenata, posebno iz ostalog dijela Hrvatske.

Studentski dom gradit će se na prostoru uz Gradsku kuglanu i Gradske bazene. Slijedi natječaj za izbor najpovoljnijeg ponuđača za gradnju i opremanje, a projekt mora biti završen do prosinca 2019. godine.

Gradnju studentskog doma pozdravio je i dao potporu požeški gradonačelnik Darko Puljašić. – Ubuduće će studenti iz drugih županija rado dolaziti studirati u Požegu, jer ovdje će imati dobre uvjete. Veleučilište si na taj način otvara nove mogućnosti za nove studije. Čestitam rukovodstvu Veleučilišta na ovom novom uspjehu.

Zamjenik župana Vedran Neferović je istakao da smo evo uspjeli, mada među zadnjima u Hrvatskoj dobiti i krenuti u realizaciju studentskog doma. – Neki su se trudili da to bude zadnje, a ja sam sretan ovoj najavi izgradnje doma. Posebno stoga što su to u potpunosti bespovratna sredstva i svakako ovakav projekt ima mjesto u ovoj sredini.

ODRŽANI 16. GLAZBENI SUSRETI MATICA UMIROVLJENIKA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE - 

POŽEGA - U organizaciji Matice umirovljenika Požeško–slavonske županije održani su u Restoranu Sara 16. Susreti glazbenih sekcija i pjevačkih zborova umirovljenika Požeško–slavonske županije. Domaćin ovog natjecanja je bila Matica umirovljenika Kutjeva, a smotra je održana pod pokroviteljstvom Požeško-slavonske županije i Grada Požege. Ovogodišnji susret okupio je deset glazbenih sekcija i pjevačkih zborova sa preko 200 izvođača i veliki broj umirovljenika iz svih Matica umirovljenika općina i gradova.

Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije, koja organizira susrete, ovim dugogodišnjim okupljanjem nastoji objediniti aktivnosti matica, razvijajući njihovo društveno djelovanje i međusobno druženje. Zahvalu općinama, gradovima i županiji na financijskoj i drugoj pomoći u organiziranju smotre izrazio je na početku susreta Ivan Ronta, predsjednik Matice umirovljenika Požeško–slavonske županije. Sve učesnike pozdravio je i gradonačelnik domaćin, Josip Budimir, kutjevački gradonačelnik, a smotri su nazočili, zamjenik požeškog gradonačelnika Ferdinand Troha, zamjenik pleterničke gradonačelnice Domagoj Katić, načelnici općina Velika Vlado Boban i Kaptola Mile Pavičić.

Smotru je otvorio zamjenik župana za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije Vedran Neferović. - Zadovoljstvo je da ste već ovdje po 16. puta na smotri, da ste vi u ovoj životnoj dobi aktivni, da se družite i susrećete kroz pjesmu, da prepoznajete svoj zajednički interes u hobiju koji volite. Ove dane koji su pred vama nemojte se pasivizirati, to je najgore, nego bavite se vama prirodnim aktivnostima. Vi ste izabrali pjesmu oko koje se okupljate veseli i nasmijani. Želim vam uspješne nastupe.

Svaka skupina izvela je po tri pjesme, poznatih slavonskih i narodnih pjesama. a zbor Matice umirovljenika Velika, izveo je svoje vlastite skladbe s kojima su snimili i svoj CD. Nastupilo je ukupno 167 pjevača iz pjevačkih skupina Matica umirovljenika iz Pleternice, Pakraca-Lipika, Vetova, Požege, Čaglina,Kaptol, Jakšić i MU „Orljava“ iz Brestovca. Sve nastupe sa brojni posjetitelji, njih oko 350 nagradili su dugotrajnim pljeskom.

Na kraju Susreta uručene su svim sudionicima zahvalnice, kao i pokroviteljima i donatorima, a pjevačka skupina MU Kutjevo, predstavljat će našu županiju na Državnoj smotri županijskih Matica umirovljenika 03. listopada u Zagrebu. Za zabavu i ples nakon svečanog ručka zadužena je bila glazbena grupa Kings.

RAZGOVOR S POVODOM: požeški gradonačelnik Vedran Neferović o realizaciji projekata, planovima za 2017. godinu i aktualnoj političkoj situaciji u gradu Požegi -

POŽEGA - Kraj kalendarske godine uvijek je prilika za razgovor s čelnim ljudima o realizaciji planova i projekata, planovima za novo razdoblje, a o svemu smo porazgovarali s požeškim gradonačelnikom Vedranom Neferovićem. On je uspio nakon jedanaest godina zaustaviti vlast SDP-a u Požegi, nametnuti neke nove standarde i način upravljanja gradom, koji je naravno oporba redoviti dočekivala na „nož“. U samom početku je imao veliku podršku svog HDZ-a i svi njegovi predizborni planovi, ali i obećanja dobivala su podršku, no onda se počela širiti priča da ta podrška iz HDZ-a, prvo s županijske razine, a nakon izbora u GO HDZ, splašnjava. Gradonačelnika, kako on kaže to ne ometa, da nastavi raditi dalje za dobrobit građana i grada Požega, a ocjene neka donose birači na izborima.

Zapravo sve što je u gradu Požegi rađeno posljednje tri godine radilo se s puno dubljim ciljem, dugoročnom vizijom, svakim potezom otvarali smo nove perspektive i pripremali drugačiji i budući izgled grada. – Samom gradnjom bazena mi smo riješili da naši građani dobiju bazen, mogućnost kupanja, plivanja, razvoj školskog plivanja, ali istovremeno uređenjem prije, prostora ispred Gradske kuglane, i sada ispred bazena dobili smo veliki broj parkirališnih mjesta koje trebaju ova dva objekta, ali uvijek u različito vrijeme, a otvorili ujedno i prostor za gradnju novog Studentskog doma. Ispred doma dobivamo nova parkirališna mjesta, koja će ponovno biti najviše u funkciji rada bazena, kada studenata nema i cijeli ovaj prostor, cijeli ovaj dio grada dobiva novu dimenziju, novu perspektivu. Ulaganje u studentski dom kreće početkom 2017. godine, sredstva su osigurana u Ministarstvu regionalnog razvoja, i grad Požega time dobiva novu vrijednost, a Veleučilište u Požegi mogućnost da se širi. Dobivamo i nove smještajne kapacitete u gradu, posebno u ljetnim mjesecima, kada nema studenata, a kada je veliki pritisak na smještajne kapacitet. Novim zahvatima na državnoj cesti D-38 dobit ćemo drugačiju regulaciju i bržu izmjenu prometa, od Osječke ulice, pa sve do ulice Stjepana Radića koja je žila kucavica do centra grada. Uređenjem obale Orljave uz uređeni Sportsko rekreacijski centar, a nastavljamo još i na desnoj strani kroz naselje Babin Vir, i uređenje desne strane Veličanke do vojne ceste. Taj dio grada dobiva nove sadržaje u više pravaca.

Jedna od velikih investicija koja je posljednja napravljena je Trg sv. Terezije, što će on donijeti građanima Požegu u daljnjoj perspektivi?
- Da i ta velika investicija otvara nove perspektive za ovaj dio grada. Imajući u vidu da sportska dvorana Gimnazije još nije završena, da Tuđmanova ulica traži rekonstrukciju, no moramo je pričekati dok se izgradi dvorana jer njena gradnja bi uništila tu ulicu, jer od rotora s Radićevom dolazi novo prometno rješenje. Ključno nam je križanje kod Veleučilišta, jer za buduće etažno garažno parkiralište nakon preseljenja dječjeg vrtića na novu lokaciju, ovdje će promet ići obrnuto od dosadašnjeg i iz garaža će se izlaziti u Kanižlićevu ulicu. Ovdje ćemo imati oko 3.000 kvadrata na kojem ćemo kraj novo uređenog trga, koji sada pješacima otvara perspektivu cijelog centra grada, veliki broj parkirališnih mjesta. S tog parkirališta otvorena je brza komunikacija prema svim državnim, županijski i gradskim institucijama, sportskoj dvorani, komercijalnom dijelu. U taj prostor uklapa se i novo uređenje Starog grada kao velikog turističkog lokaliteta, koje počinje početkom 2017. godine. Novi dječji vrtić vrijedan 11,7 milijuna kuna u gradnju kreće 02. siječnja, tako da ovaj prostor nakon travnja, kada bude gotov vrtić, kreće u preuređenje za garaže, a zgradu gdje su sada jaslice, koja je pod zaštitom, u svibnju preuredit ćemo u braniteljski dom. Nisu te investicije koje su neki napali, bez veze i donošene napamet, nego jedna veže drugu priču. I zbog novog vrtića u tom dijelu rekonstrukcijom prometnice D-38 na raskrižju Orljavske, Frankopanske i Pavla Radića dobit ćemo nova prometna rješenja, kao i na raskrižju Frankopanske i Eugena Kvatrenika. Taj dio grada prema vrtiću će biti jako dobro prometno povezan.

Požega još ni danas nema pravu poduzetničku zonu, a niti poduzetnički inkubator, što ste poduzeli po tom pitanju?
- Poduzetnički inkubator gradit ćemo u Industrijskoj ulici, a do travnja očekujemo rezultate natječaja. Svu potrebnu dokumentaciju za gradnju imamo. Već sada znamo da se otvara i natječaj za financiranje infrastrukture u poduzetničkim zonama. Mi želimo u našu zonu u Industrijskoj ulici dovesti svu potrebnu infrastrukturu, čekamo samo da se riješi problem oko povrata nekog zemljišta crkvi, za koje je zatražen povrat. Svi privatni vlasnici dali su nam suglasnost za elaborat o parcelaciji u poduzetničkoj zoni. Grad planira ponuditi ohrabrujuću i stimulativnu poruku svim poduzetnicima koji planiraju tu doći, a Gradsko vijeće treba donijeti odluku da li će se ići u koncesije, oslobađati poduzetnike od komunalnog doprinosa, odrediti koje grane djelatnosti mi želimo da se pojave.Ovdje se radi i reciklažno dvorište tvrtke Komunalac Požega, a planira se nabaviti i potrebna oprema za rad.

Puno ste ulagali i po Mjesnim odborima i u prigradskim naseljima, što je sve od toga završeno?
- Završena je Marije Jurić Zagorke, završavamo do kraja godine ulicu Ivana Gundulića, odmah se nastavlja ulica Dragutina Tadijanovića, a početkom 2017. godine Janka Matka. Osim toga radilo se na Varelovcu, Prauljama, uređena ulica Ervine Dragman, u Vidovcima završili Radničku, a nastavljamo dalje. Bitno je da smo onako kako smo krenuli 2013. godine, od manjih do većih ulaganja, ali ravnomjerno ulagati u svim dijelovima grada. Od nogostupa u Babinom Viru, a prijavili smo i pješačku stazu kroz Jagodnjak u vrijednosti 1.7 milijuna kuna na natječaj. To je sigurno trenutno jedna od najnesigurnijih ulica po pitanju sigurnosti pješaka. Tu su domovi u Vidovcima i Mihaljevci za energetsku obnovu, postavljanje deset novih autobusnih stajališta, uređenje nekoliko dječjih igrališta. Očekujemo pozitivan ishod i što prije krećemo u rješavanje tog prometnog pravca. Želimo i pet naših prigradskih naselja povezati s gradom biciklističkom i pješačkom stazom, a sve nerazvrstane ceste planiramo prijaviti na sredstva ruralnog razvoja.

Grad stvara bolje uvjete za gospodarstvo, no neke od tvrtki su u velikim problemima, što se vidi svakodnevno, može li im grad kako pomoći?
- Što se tiče npr. Zvečeva, ja sam u nekoliko navrata zbog njihovih obveza prema gradu i gradskoj tvrtki Tekija, htio sjesti i razgovarati na način da se dugoročno rješava problem. Zanimalo me na koji način vide dalju suradnju, jer smo mi htjeli pomoći u onom turističkom dijelu, gdje bi se mi profilirali kao grad čokolade. Nikada s njihove strane nije bilo volje i vremena da razgovaramo. Ušli smo u ovaj turistički projekt Grad okusa, gdje naš grad vežemo uz čokoladu. Mi ćemo svoj dio projekta napraviti, govorili smo i o muzeju čokolade, međutim izostala je njihova volja da se razgovara o tome. Požešku turističku kuću mi planiramo završiti do Dana grada, koju smo uredili uz pomoć Ministarstva turizma.

Otvaraju se natječaji i za kulturnu baštinu, a naš muzej su godinama zaobišla sredstva jer nije imao riješena vlasnička pitanja, gdje je muzej danas?
- Određeni natječaji koje smo čekali bit će otvoreni, natječaj za mogućnost uređenja Gradskog muzeja, kroz program kulturne baštine. Mi smo tu spremni s kompletnom dokumentacijom za muzej. Spremni smo s dokumentacijom i za rješavanje problema Sportske dvorane uz OŠ Dobriša Cesarić, jer od 2018. godine dobit ćemo sredstva na raspolaganje. Tu je i Thalerov ljekoviti hram koji planiramo također izgraditi iz europskih sredstava, a od 2018. godine i Multimedijski centar kojim bi riješili problem gradske dvorane za kino, kazalište i kulturne sadržaje. Iz iskustva drugih gradova vidimo da uz kulturne sadržaje moramo dodati još i nešto širu komercijalnu dimenziju. Želimo riješiti taj problem, a imamo u razmatranju nekoliko lokaliteta u gradu. Podloga tom centru može biti i naša Međunarodna revija jednominutnog filma, a ući u još neke sfere s takvim jednim prostorom.

Za sada imamo uređena dva gradska trga, no ostala nam je jedna od najvećih europskih ploha u starim središtima gradova, Trg sv. Trojstva, kakva je priča sada oko trga?
- Za iduću godinu smo planirali sredstva, već od veljače da se raspiše natječaj za idejno projektiranje rješenja za Trg sv. Trojstva, kao i za prostor požeškog stadiona. Na prostoru trga i stadiona trebamo dobiti rješenja kako će to sve izgledati. Ostaje nam neriješen problem tržnice u gradu. Protiv sam dislociranja tržnice iz zone trga, no moramo naći varijantu kako osigurati promet u ovim uskim ulicama, od Sokolove, do izlaska u Matice Hrvatske. Da li objekte u vlasništvu grada ukloniti i proširiti parkiralište ili podići parkiralište za jednu razinu. Očekujem da Ministarstvo poljoprivrede stvori uvjete da naš projekt Centar za razvoj i implementaciju održivih urbanih poljoprivredno prehrambenih proizvoda bude prihvatljiv za financiranje. Želimo da naša tržnica bude dio te priče, a imat će prioritet za pripremanje dokumentacije.

Kreće od proljeća projekt Aglomeracija Požega, u koji su uključene i gradske tvrtke. Što građani mogu očekivati od tog projekta?
- To je veliki projekt na uređenju odvodnje i ti zahvati će se osjetiti u Požegi, na području od Eugena Kvaternika pa do Osječke ulice i prigradskih naselja do Bankovaca. Projekt je vrijedan 140 milijuna kuna, no i gradski proračun će u slijedećim godinama morati nositi teret sanacije nekih ulica nakon aglomeracije. Stoga u neke ulice sada nismo ušli s rekonstrukcijama, da ih ne bi nakon tih radova opet popravljali. U slijedećoj godini kreće se s natječajem za odabir izvođača radova. Očekivao sam dosta takvih natječaja odmah u 2013., kada sam preuzeo gard bez ijednog projekta, strahovao da ih nećemo napraviti do 2014. kada smo opet očekivali natječaje, no evo uspjeli smo napraviti brojne projekte, a natječaji se tek raspisuju, tako da ćemo na mnogo njih konkurirati. Sve su otegli i ovi ponovljeni izbori, tako da mi kao grad tek očekujemo natječaje, ali spremni sa svojim projektima.

Kakvo je političko stanje u Gradskom vijeću, kako je političko stanje utjecalo na rad Gradskog vijeća i kakva je sada situacija nakon provedenih izbora u HDZ-u grada Požega?
- Startali smo s pet političkih opcija i nezavisnom listom, onda se dogodilo nekoliko izlazaka i još nezavisnih vijećnika, te nije bilo ni malo jednostavno. Vjerujem da ovi pokazatelji što smo napravili, na što sam ponosan, te privlačenje još 22 milijuna kuna izvan proračunskih sredstava za projekte, govore samo u našu korist. Očekuje se od svih odgovornost, a odluke koje smo donijeli i za ova zadnja tri velika projekta, da su donesena u korist ovog grada. Dio vijećnika uvijek je dizao glas protiv, a često nisu znali niti objasniti zašto su protiv. Sve što se dešavalo unutar HDZ-a prije ovog posljednjeg Gradskog vijeća i ono što je izašlo van u medije, je unutarstranački problem. Ja sam još u proljeće jasno izašao i dao javnu potporu dotadašnjem predsjedniku GO Anti Šoliću, prvenstveno nakon sastanka koji smo imali Franjo Lucić, predsjednik ŽO HDZ-a, Ante Šolić i ja, kada smo iskristalizirali stav da treba biti jedan kontinuitet. Sve ovo poslije što se događalo, nije mi drago da je do toga došlo i pojedinci koji misli da je HDZ nastao i da politički funkcionira kada su oni došli u Gradski odbor, a pojedinci su došli u stranku poslije izbora 2013. godine, moraju shvatiti da sve dobro i loše što je ova stranka ostavila u gradu Požegi, smo mi nasljednici. Ne može se skrivati ono što je bilo prije, ali ni svijet nije počeo našim dolaskom na mjesta u politici. GO HDZ-a je taj koji treba sudjelovati i kreirati odluke za život ovog grada, no čovjek koji je vodio stranku u vrijeme kada je bila debelo oporba, kada je stranka imala u Gradskom vijeću 4 vijećnika, preuzeti stranku i reorganizaciju stranke na terenu, mnogi nisu tada ni bili blizu vrata HDZ-a, da bi sada ocjenjivali njegov rad. To nije korektno i ove pozicije koji imaju ti ljudi, koje su kao stranački kadrovi dobili u političkom životu grada moraju shvatiti da je zasluga i za te njihove pozicije sada upravo rad ljudi u kontinuitetu proteklih osam, devet godina. Ako im je teško to priznati, da je to bio Ante Šolić, onda to nadilazi jednu kulturu, nego se spušta na jednu razinu osobnosti što nije dobro. Moramo respektirati da je taj čovjek za stranku napravio puni, može ga se voljeti ili ne voljeti, no pod njegovim vodstvom HDZ grada Požega je doživio to da može voditi i upravljati gradom Požega. Naravno da godine čine svoje ali kod nekih ljudi HDZ se promatra isključivo od kad su oni u GO, nekih se ne sjećam niti 2006., niti 2008., neki nisu bili ni u izborima 2011., ni 2013., ne kažem da su manje vrijedni, ali treba respektirati jedno vrijeme koje je bilo prije.

Kako je još jako puno posla, puno projekata, puno novih investicija, radova na infrastrukturi koji su tek započeli, a mandat je uskoro na izlasku, svakako bi bio potreban još jedan mandat za sve učiniti. Sam gradonačelnik Neferović kaže da do toga još ima dosta vremena, da će se odraditi još jako puno posla u gradu Požegi.

Da li će sav dosadašnji rad, ali i znakoviti napredak Požege, HDZ koji bi ga trebao ponovno kandidirati i građani Požege prepoznati te mu na izborima u svibnju 2017. godine dati svoj glas za još jedan mandat, ostaje za vidjeti. 

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA - Požeški je gradonačelnik Vedran Neferović posjetio požeško prigradsko naselje Komušinu, gdje su ga dočekali predsjednik mjesnoga odbora Čedomir Ćulubrk, njegov zamjenik Ivo Blažević te još nekoliko mještana, koji su čelnoga čovjeka Grada Požege upoznali s problemima njihova naselja, inače udaljenoga oko 5-6 kilometara od središnjega gradskoga trga.

- Znam da vam je asfalt glavni i najveći problem i tako je, nažalost, oduvijek. Nije realno obećati vam asfalt sada, no sigurno je da ćemo tražiti način za sufinanciranje, pogotovo kada na red dođu europski fondovi koji će pomagati izgradnju cesta, a dotad ćemo vam nastojati riješiti druge stvari. Primjerice, na proljeće ćemo vam provesti javnu rasvjetu kroz cijelo selo, mislim da je to realno. Već smo, doduše, jednim zahvatom od proljetos, kada smo javnu rasvjetu uveli u vama susjednu gradsku Ulicu Komušinski put, s tri rasvjetna stupa ušli i u Komušinu. Dakle, infrastruktura je tu, sada moramo samo isprojektirati njezin nastavak i osvijetliti cijelo selo, što vam je isto vrlo važno - rekao je gradonačelnik Neferović.

Nastavit će se uređivati poljski putovi, pojačano održavati cesta i putni kanali, a konačno će se nakon godina čekanja ići u postavljanje ograde oko cijeloga mjesnoga groblja. Lani je Komušina, podsjetimo, prvi put dobila i autobusno stajalište s nadstrešnicom, a postavljene su i table s nazivom sela, na ulazu i izlazu iz toga prigradskoga naselja. Ove im je godine, pak, Grad nabavio i trimer za košnju travnatih površina.

Tekst: Lana Protić Malbašić Foto: Grad Požega

POŽEGA - U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorčević primio je Vedrana Neferovića, požeškog gradonačelnika. Prvi čovjek Grada upoznao je biskupa s tijekom radova na uređenju trga ispred Katedrale, koji bi trebali biti završeni do 15. listopada, svetkovine sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške stolne crkve. Predstavio je i druge projekte koje Grad namjerava ostvarivati ove i sljedeće godine, među kojima je i izrada projekta uređenja Trga Svetog Trojstva. Biskup je gradonačelnika izvijestio da će 27. rujna, na 19. godišnjicu uspostave Požeške biskupije i na svetkovinu Obljetnice posvete požeške Katedrale biti postavljena na to zdanje nova brončana vrata koja je izradila kiparica Marija Ujević Galetović i da će biti blagoslovljena zajedno s obnovljenom katedralnom fasadom.

Pored toga najavio je da će se 1. listopada ove godine održati svečanost otvorenja Dijecezanskog muzeja u Požegi. Istaknuo je da su navedeni događaji u službi snaženja povijesno-kulturnog identiteta grada Požege. Povezano s time spomenuo je kako dragocjena sakralna kulturna baština Požege na oba njezina glavna trga traži puno promišljeniji pristup programima koji se na njima odvijaju i koji ne bi smjeli biti u suprotnosti sa spomenutim naslijeđem. Istaknuo je važnost suradnje na području kulture kako bi se Požega mogla predstaviti gostima u njezinom pravom svjetlu. Razgovarali su još o nekim aktualnim pitanjima koja se odnose na život u Gradu i potrebu uzajamne potpore u onome što se tiče općeg dobra svih građana, pa i vjernika.

Tekst/foto: Grad Požega

POŽEGA - Požeški gradonačelnik Vedran Neferović obišao je požešku Ulicu Snježne Gospe, odnosno predio grada poznatiji kao Gospino brdo, a zatim i prigradsko naselje Staru Lipu.

Na Gospinu se brdu gradonačelnik još jedanput upoznao s problematikom toga dijela grada, s lošom cestom koja ima samo prvi asfaltni sloj, dok gornji dio ulice, u kojem su naknadno napravljene kuće, uopće nema asfalt. Također, mještani su mu ukazali i na problem pješačke staze koja kraćim putem vodi Ulicu Snježne Gospe prema gradu, što posebno koriste školarci koji tamo žive, ali i učenici Poljoprivredne škole kada istim tim putem iz grada pješice dolaze do školskoga vinograda iznad Gospina brda.

- Znam da ste nedavno pisali i peticiju za tu stazu, da vam je to problem, a problem je i asfalt. Napravit ćemo troškovnik za cijelu ulicu, da znamo koliko bi stajalo asfaltiranje, a isto tako i za stazu, koja vam je, koliko vidim, dosta bitna, pa ćemo znati na čemu smo. Mislim da bismo na proljeće, za početak, mogli osvijetliti tu stazu, jer je sigurno problem prolaziti tim putem noću, pogotovo za učenike u drugoj smjeni – kazao je gradonačelnik Neferović u Ulici Snježne Gospe.

U Staroj Lipi, gradonačelnik se uvjerio u korisnost nedavno izvedenih radova na malčiranju i tarupiranju raslinja uz cestu pa je sada ulazak u to prigradsko naselje iz smjera Frankopanske ulice daleko pregledniji i ugodniji, a isti su radovi izvedeni i na frekventnijim poljskim putovima.

- Hvala vam na tome, ono je prije bila prava šuma, kako uz glavnu cestu, tako i uz poljske putove. Bankine su također popravljene, malo smo se i mi angažirali oko toga, a posebno oko uređenja kapelice – kazao je Jozo Kopačević iz Stare Lipe.

U tom se prigradskom naselju nastavlja s uređenjem kapelice, napravljeni su temelji za buduću ogradu i jedan manji zid s druge strane, kako bi se prostor oko nje konačno potpuno ogradio i uredio. Uslijedit će potom i uređenje krova te pročelja.

- Nagodinu ćemo riješiti i novo autobusno stajalište s nadstrešnicom, vi se samo usuglasite u selu za optimalnu lokaciju, a mi ćemo odraditi ostalo. Dovršit ćemo i planirane aktivnosti na oba groblja. Drago mi je vidjeti da ste složni, to je preduvjet za sve - kazao je gradonačelnik u Staroj Lipi.

GRAĐANSKO STRELJAČKO DRUŠTVO POŽEGA 1871 -

POŽEGA – Građansko streljačko društvo Požega 1871 prigodnom je svečanošću u Gradskom kazalištu Požega proslavilo svojih 145 godina postojanja. Kao najstarije sportsko društvo u Požegi imalo je značajnu ulogu u društvenom i sportskom životu grada što su posebno istaknuli i na tome im se zahvalili tajnik skupštine Požeško-slavonske županije Željko Obradović u ime župana požeško-slavonskog Alojza Tomaševića te dogradonačelnik grada Požege Darko Puljašić, a gradonačelnik Vedran Neferović poslao je čestitku društvu obećavši i dalje podršku u radu od strane grada. Sve prisutne u ime Hrvatskog streljačkog saveza pozdravio je Željko Tijan, dugogodišnji član i trener društva inače iz Slavonskog Broda koji se prisjetio 100. obljetnice društva kada je on kao dijete tek počinjao pucati, a posebno emotivno i svih rezultata i druženja i svega onoga što je streljana donijela ovome gradu.

- Prvi počeci streljaštva u Požegi javljaju se početkom druge polovice 19. stoljeća, kada vojnici i oružnici vrše službena gađanja u Jagodnjaku, izletištu Požežana nedaleko središta grada. Njihovim odlaskom pojedini građani to mjesto koriste za "zabavu strieljanja u nišan" još prije osnivanja streljačkog društva, a onda je 20. travnja 1871. godine održan inicijativni sastanak te predana molbu Gradskom poglavarstvu u Požegi u kojoj mole poglavarstvo "da se izašalje povjerenstvo u Grgin dol, a na livadu Ivana Ferkovića, gdje bi se imalo odrediti mjesto za novu strieljanu". 14. srpnja 1871. godine odobrena su i Pravila i prema tome društvo je moglo početi javno djelovati. O svrsi osnivanja Građanskog streljačkog društva i ulozi u društvenom životu grada Požege, najbolje svjedoči članak 1. Pravila u kojemu piše: "Svrha ovog gradj. strieljačkog društva jest, da se članovom i ostalim pripadajućim, sa pucanjem u nišan u društvenoj strieljani ugodna zabava pribavi, te kroz to u ovom gradu društveni život promakne"- istaknuo je Zoran Špoler, tajnik društva govoreći o njegovoj povijesti.

Društvo se može pohvaliti odličnim sportskim rezultatima jer su članovi društva nastupali za reprezentaciju Hrvatske, osvojili su 3 medalje na Svjetskim prvenstvima, 9 na Europskim prvenstvima, 52 medalje na Prvenstvima Hrvatske i 24 medalje u Hrvatskoj ligi.
- Društvo danas nema mnogo aktivnih članova, ali zato imamo puno djece koja pohađaju školu streljaštva i to nas najviše veseli. Imamo malih problema trenutno u streljani jer nismo zadovoljili europske uvjete pa nam je zatvorena streljana malog kalibra te na gađanja malog kalibra moramo ići na streljanu na jezeru Petnja koja je policijsko strelište. Danas se zbog sveukupne situacije na našem strelištu odvija samo gađanje zračnom puškom i samostrel. Postižemo vrhunske rezultate i vrlo smo zadovoljni i sretni jer nam djeca donose medalje s raznih natjecanja - rekao je predsjednik Građanskog streljačkog društva Željko Peternel.

Na svečanosti proslave 145 godina postojanja društva uručena su i priznanja za doprinos i podršku radu društva Ivanu Včeliku, Gradu Požegi, Hrvatskom streljačkom savezu, Željku Mitroviću, Đurđi Šakić te dugogodišnjem članu Ivanu Čokrliću. U ime dobitnika zahvalio je zamjenik gradonačelnika Mario Pilon.
- Želja svih u društvu je da društvene prostorije ponovno postanu mjesto okupljanja svih koji su željni kvalitetno provesti slobodno vrijeme, ostvariti svoje sportske ambicije i prije svega dobro se zabaviti – istaknuo je na kraju Zoran Špoler.

Tekst i fotografije: Lana Protić Malbašić

ODRŽANA 25. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGE -

POŽEGA – Na 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege održanoj u srijedu pred vijećnicima su se našle tri točke dnevnog reda koje su jednoglasno usvojene, a tematski su se ticale predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. Vijećnici oporbenog SDP nisu nazočili sjednici.

Sanda Lukić ponovno je izabrana za ravnateljicu Dječjih vrtića Požega na mandat od četiri godine, a donijete su i odluke o sufinanciranju troškova produženog boravka učenika u osnovnim školama.

- Grad Požega ima šest učiteljica u produženom boravku i dvije učiteljice u Katoličkoj osnovnoj školi. To gradski proračun košta nešto više od 700 tisuća kuna. Mislim da smo značajno podignuli standard ovom odlukom. Trendovi u našem gradu pokazuju da roditelji nemaju rješenja kuda s djecom poslije nastave i pokazuje je sve veća potreba da djeca duže ostanu u školama. Koliko god imamo problem pada broja novorođene djece i upisanih u prve razrede, mi ne možemo bježati od odgovornosti da ne stvaramo uvjete i nekakve popravke u školama koji su nužni da bi škole upravo funkcionirale prema ovim zahtjevima koji se pojavljuju. Hvala vam što ste prepoznali da je ovo ispravan put i odluka – rekao je gradonačelnik Vedran Neferović na sjednici Gradskog vijeća, dodavši kako će Grad Požega u proračun za iduću godinu pokušati uvrstiti dodatne olakšice za školarce.

Grad Požega u suradnji s gradskim školama od jeseni 2011. organizira produženi boravak djece u školama. Od školske godine 2010./2011. Grad je počeo izdvajati i sredstva za sufinanciranje materijalnih troškova Katoličke osnovne škole u Požegi, a potom i sredstva za plaće učitelja u produženom boravku. U školskoj godini 2016./2017. Grad Požega iz svoga će proračuna izdvojiti 180 tisuća kuna za plaće učitelja u produženom boravku u Katoličkoj škole te 140 tisuća kuna za meterijalne troškove, dok će za potrebe plaća učitelja u produženom boravku triju gradskih osnovih škola biti izdvojeno 513 tisuća kuna.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TRAGOM VIJEĆNIČKOG PITANJA NA POSLJEDNJOJ SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA – ŠTO JE SA NAJAVLJIVANOM OBNOVOM GRADSKOG MUZEJA U GRADU POŽEGI -

PET GRADONAČELNIKA JE DO SADA ZAPLETALO I RASPLETALO OVU SITUACIJU, NEKOLIKO PUTA SU VAĐENE LOKACIJSKE I GRAĐEVINSKE DOZVOLE, NOVAC TROŠEN A BEZ POTREBNE SUGLASNOSTI SUVLASNIKA U MUZEJU

POŽEGA – Na posljednjoj 17. sjednici Gradskog vijeća grada Požega postavljeno je vijećničko pitanje požeškom gradonačelniku Vedranu Neferoviću, a postavio ga je predsjednik Grdaskog vijeća Nino Smolčić. - Još 2002. godine pokrenuto je pitanje uređenja Gradskog muzeja u Požegi, a i 13 godina kasnije mi imamo istu situaciju, pa pitam koje su sve radnje poduzete glede rješavanja suvlasničkih odnosa, građevinske dozvole, te ostale potrebne radnje koje trebaju kako bi taj objekt mogao ići u potrebnu snaciju ?

Na postavljeno pitanje gradonačelnik Neferović je odgovorio: - 2013. godine osobno sa ljudima u gradu Požegi i stručnim službama u više navrata smo problematiku muzeja i razgovore kako konačno riješiti taj problem i postupke koji su potrebni odradili. Sa gosp. Zvonkom Strakom koji je svo ovo vrijeme u ovoj priči renoviranja muzeja uključen, jer jednostavno, zatekli smo jednu takvu situaciju. Ja nisam želio doista niti želim ulaziti u razloge prethodnog vremena zbog čega se neki dogovor ili sporazum rješenja tog problema između Strake i grada nije postigao, gdje su razlozi. Konstatirat ću da u svemu tome, nažalost je vrijeme prošlo i nadamo se da će se naći rješenje i da će naš muzej u Požegi moći konačno kandidirati na natječaj i povući sredstva da se on renovira. Stanje je alarmantno i hitnost obnove je neupitna. Do sada su izvršene slijedeće radnje: ishođena lokacijska dozvola, suvlasnik Zvonko Straka uložio je žalbu i njegovi žalbeni navodi su odbijeni, te je po pravomoćnosti lokacijske dozvole izrađen Glavni projekt i ishođena dozvola glavnog projekta. Tadašnji zakon nije predviđao ishođenje suglasnosti suvlasnika, stoga su radovi mogli započeti. Valjanje dozvole je bilo dvije godine s mogućnosšću produženja roka za još dvije. Međutim nisu bili raspisivani natječaji na kojima je grad Požega tada mogao prijaviti financiranje radova i nije bilo sredstava iz nekih drugih izvora da se počne s tom investicijom. U međuvremenu dolazi do promjena u zakonu o gradnji i potvrda o glavnom projektu više ne postoji i stoga se više ne može produžiti valjanje iste nego ishoditi novu građevinsku dozvolu uz mogućnost korištenja već izrađene projektne dokumentacije. Sve potvrde su pribavljene no sada zakon nalaže uključivanje suvlasnika u postupak vađenja dozvole. Suvlasnik Zvonko Straka pozvan je na sastanak u gradsku upravu, upoznat je s novim okolnostima, predloženo mu je potpisivanje sporazuma i davanje suglasnosti, što je isti odbio. Pred pravnicima nalazi se postupak ishođenja sugalsnosti sudskim putem ili razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, ukoliko se budu mogla osigurati sredstva u proračunu grada Požega za 2016. godine. Do okončanja sudskog postupka trebao bi biti raspisan i natječaj za obnovu spomenika kulture sredstvima EU, tako da obnova Gradskog muzeja treba i mora što hitnije početi. Vjerujem u dobru volju suvlasnika, ali on na taj način štiti neka svoja prava koja misli da po zakonu ima, a mi kao Grad također ne možemo se upuštati u nešto što on predlaže, jer pravnici kažu da to nije moguće. Došli smo u poziciju koja će najvjerojatnije završiti na sudu.

Kako se kroz cijelu priču kao glavni „krivac“ spominje ime Zvonka Strake koji u zgradi muzeja ima frizerski salon i 5% je suvlasnik cijele zgrade muzeja zatražili smo razgovor s njim, da nam pojasni kako je od najma lokala postao suvlasnik muzeja i zašto se ovih 13 godina vodi spor oko adaptacije muzeja, na koju on ne daje suglasnost. Cijeli razgovor donosimo u nastavku članka.

Kako ste vi uopće došli u cijelu priču?

- Iskreno rečeno prodati dio prostora i to 5% na nekretnini na kojoj si 100 % vlasnik nije baš naj mudrija ideja. No ja na to nisam imao utjecaja već sam putem javnog natječaja i javne licitacije na koju se je mogao svatko zainteresiran javititi, kupio poslovni prostor u to vrijeme po največoj cijeni što je do tad ikad prodan kvadratni metar gradskog prostora. Da ga nisam kupio ja, vjerojatno bi kupio netko drugi.

Odnos unutar zgrade je od tad postao suvlasnički, što u normalnim okolnostima to ne bi trebao biti problem ukoliko postoji dobre volje da se svi suvlasnički odnosi riješe dogovorom. To je u to vrijeme i funkcioniralo bez problema. Rezultat toga je i sad vidljiv prostim okom jer se tad zgrada i posljednji put obnavljala.

Problemi počinju 2003. g. dolaskom nove vlasti u Gradsku kuću i novim idejama. Raspisani su bili razni natječaji za obnovu koju su redom poništavani od strane državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, zbog netransparentnosti oko odabira izvodjača radova, o čemu postoji i vjerodostojna dokumentacija, a za sve propale investicije najlakše je bilo uperiti prst u nekoga drugoga koji s tim nema nikakve veze. Prozivati i blatiti po medijima samo da se sakrije pravi razlog zbog čega nisu obavljeni najaviti radovi u ovom slučaju to sam bio ja.

U želji da se već jednom prestane s medijskim prepucavanjem a i na nagovor svoje žene predložio sam bivšim gradonačelniku i to u prisutnosti tadašnjne ravnateljice gospodje Dubravke Sokač Štimac, da ću se odreći sveg suvlasništva na zgradi u korist grada i da ću zazidati sve otvore spram gradskog muzeja, a da mi se za uzvrat prizna makar 4.000,00 kuna na ime stvarnog ulaganja u zajedničku infrastrukturu i izda suglasnost za prikučak na plin. Odgovor je bio začuđujući, da to ne može. Zatim su usljedili daljnji igrokazi putem medija u kojim ja više nisam htio sudjelovati. Pravo priključka na plin sam ishodio sudskim putem.

Dolaskom današnjeg gradonačelnika gospodina Neferovića nadao sam se da će doći do pomaka u vidu dobre volje u rješavanju problema unutar suvlasništva zgrade gradskog muzeja. U pokušaju traženja rješenja za obnovu zgrade Muzeja. Obratio sam se i Ministarstvu kulture RH u Zagrebu. Uz predočenu dokumnetaciju s molbom da se u okviru svojih mogućnosti znanja i ovlasti uključe u riješavanje dugotrajnih nesuglasica izmedju suvlasnika unutar zgrade. Pisani odgovor Ministarstva kulture RH Klasa:612-05/14-01/0059, Urbroj: 532-05-01-03/4-14-04 od 22.travnja 2014. je citiram: „da se predmetno pitanje suvlasništva zgrade može riješiti dogovorno izmedju svih suvlasnika te riješenjem suvlasnički odnosa kupoprodajom, otkupom, davanjem zamjenskog prostora ili na drugi odgovarajuči način“. Takav dopis sam dao na uvid gradonačelniku i pročelnici Vodinelić.

Odgovor je bio da im to ništa ne znači ?

No nakon daljnjih niz razgovra i pregovora zadnji naš pregovor je ipak završio dogovorom i to: „Da ću se ja trajno odreći prava korištenja suvlasničkih prostora na cijeloj zgradi u svoje ime i svojih sljednika i da sav suvlasnički prostor pripadne Gradu Požegi, a za uzvrat ću nakon rekonstrukcije i dogradnje dobiti manji prostor s dvorišne strane koji ću moći pripojiti svom lokalu. I sve predočeno u projektu za koji ću dati suglasnost. Dogovorili smo sve detalje oko prozora i dimnjak a za kombi bojler koji bi trebao preseliti iz sadašnjeg prostora, te ventilacijskog otvora s naznakom da ću sav taj prostor ožbukati i urediti o svom trošku.

Tada mi se gradonačelnik obratio i riječima: «Eto vidite da smo trebali razgovarati i pregovarati i kako smo sad postigli konačno rješenje i to na obostrano zadovoljstvo i da će to pravne službe Grada Požege staviti na papir, da to i potpišemo i da bi to kao prijedlog moglo ići na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća. Pružili si ruke, rukovali se i razišli.

Nakon nekog vremena pozvan sam u Gradsku kuću na potpis dogovora. Tada mi je predočen i elaborat za obnovu i sporazum. Naskon uvida u dokumentaciju odbio sam to potpisati, jer takav prijedlog nije imao nikakve veze s zdravom pameti a niti sam ja lud, a od prijašnjeg dogovora niti riječi. Pitam se kako bi se svatko ponio na mom mjestu kad vam suvlasnik na zgradi ponudi da potpišete suglasnost da vam se oduzima sav suvlasnički prostor i još k tome zazida prozor, uruši i zazida dimnjak preko kojeg ide plinski kabel i bojler a da ne govorim da više nemam pravo na pristup infrastrukturi kao što je ormarić za plin, šahta za vodu, električni osigurači, a kantu za smeće bih od tada morao držati u lokalu. A to što sam vlasnik i suvlasnik na zgradi te da imamo ista prava to nema veze, jer nisam ja gradonačelnik da o tome odlučujem.

Tada sam uvidio da od mojeg vjerovanja na riječ da je postignut konačni dogovor nema ništa. A takodjer ni od pečenog janjeta, jer njima Gradu Požegi je draža ovca i to ona, kojom sam ja trebao postati potpisujući takav sporazum.

Iz svega proizlazi da gradonačelnik i njegove bliske suradnice nisu zainteresirani za obnovu Gradskog muzeja osim na riječima. Želim naglasiti da u svakom trenutku podržavam obnovu zgrade Gradskog muzeja pa samim time i moj prostor dobiva na vrijednosti, spreman sam potpisati svaku suglasnost koja ima zakonsku osnovu, a kod potpisivanja suglasnosti moj jedini uvijet je da se moj vlasnički prostor ne dira i ukoliko se žele promjene unutar suvlasničkog prostora da mi se osigura u pola manji zamjenski prostor nego što mi pripada temeljem kupoprodajnog ugovora, sudskog riješenja, gruntovnog i katastarskog izvadka.

A što se tiče promjene vlasti na bih se složio s time da se je vlast promjenila. Promijenio se je gradonačelnik a stvarna vlast tijekom ovih trinaest godina je ostala ista, samo što malo šara – kaže na kraju Zvonko Straka, koji i nudi prijedlog.

- Moj prijedlog da se nadje malo dobre volje i vremena od strane gradonačelnika te da se napravi sastanak uz prisustvo medija, po potrebi i predstavnika Ministarstva kulture ukoliko je to moguće, te da se dogovorno riješi problem oko obnove uz poštivanje odredaba važećih Zakona RH, a ne otimačinom, kako se to sad pokušava i k tome se još čudi i mene osudjuje što ja to neću potpisati. A što se tiče rješavanja spora putem suda, suglasan sam s tim, dapače, mišljenja sam da je to jedini način da se ovaj spor riješi i okonča potpunim, pravilnim, nedvojbeno utvrdjenim činjeničnim stanjem, te pravilnom primjenom odredaba važećih Zakona RH.

Samo neka gradonačelnik malo razmisli da sudski spor može trajati godinama, a sudski spor se može i izgubiti. Tijekom sudskog spora Zakonom nisu dopušteni i nema nikakvih zahvata na zgradi Muzeja. U svakom slučaju presudom suda ma kakva ona bila najviše na gubitku su gradjani Grada Požege koji zaslužuju da se kulturna blaga Grada Požege obnove i da se održava, a ne da propada na sramotu svih nas.

Tekst: Vladimir Protić, Foto: Vanja Protić

SEDMODNEVNI AUREA FEST POŽEGA JE IZA NAS – KAKO DALJE -

 POŽEGA – Drugu godinu po novoj koncepciji, Aurea fest se Požežanima predstavio kroz sedam dana priredbi, manifestacija, festivalskih večeri, koncerata. Kao i svako događanje bitno za neku sredinu, hvaljeno je i osporavano. Požega ima svoj glazbeni festival dugi niz godina, Požega se izborila i na festivalskoj sceni Hrvatske za svoj festival, mnogi su ga željeli preoteti, Požega zaslužuje svoj festival, Požega treba svoj festival, Požega želi svoj festival. Po kojoj koncepciji se taj festival treba organizirati, to je za razmišljanjem i diskusiju, a na tu temu svog viđenja i gledanja na festival nešto je rekao i požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

 - Požeški festival i tradicija slavonskog i hrvatskom entiteta i pjesme na ovom prostoru je nešto što je platforma da bi festival u Požegi opstao i da bi na području Slavonije egzistirao uz mnoga događanja u svim gradovima kada je u pitanju zaštita slavonskog identiteta. Drugačiji je u Požegi jer radi se o produkciji i novih pjesama i na toj platformi smo stvarali ideju nove koncepcije Aurea festa prije dvije godine. Bili smo svjedoci desetak i više godine gdje se od festivala kroz politiku i razvlačenje ljudi dovelo do devastacije i ugleda. Sve drugo je došlo u prvi plan osim onoga što je trebalo tu biti. Moja želja je bila da profesionalci, prvenstveno iz grada Požege i ljudi koji vole i žive s ovim gradom, poštuju i rad prethodnika, ali imaju i viziju za budućnost, dobiju prostor i mir da tu stvaraju. Na žalost svjedoci smo bili da to kod svih ljudi nije prihvaćeno, više kod onih zlonamjernih koji su u manjini. Nije prihvaćeno i tražio se problem, što bi narod rekao, dlaka u jajetu. Gospodarski i marketinški potencijal ovog grada, kad su u pitanju privatni poduzetnici, je da se ova manifestacija plebiscitom isfinancira koliko pojedinci mogu, i ja sam kao gradonačelnik na tome zahvalan za svaku kunu koja je od naših tvrtki došla u ovaj festival. Svjesni smo da to nije dovoljno i da s tim potencijalom ne možemo ovu priču razvijati šire i graditi u onom pravcu u kojemu bi željeli ljudi koji su ga razvijali ove dvije godine.

 - Nećemo odustati i svjesni smo da Grad Požega mora iza ove manifestacije financijski jače stati. Ja prvenstveno obećavam da se neću miješati i uplitati ni u jednu programsku zadaću koji si je festival zadao, ali da ću pokušati svim silama dokazati i uvjeriti one ljude koji u dvanaestom mjesecu diži ruke da se u proračunu grada Požega sa značajnijim iznosom, a ja bih rekao da to mora biti pola troškova festivala, pratiti Aurea fest. Svjedoci smo da i najmanji gradovi od obale do kontinenta pokušavaju organizirati manifestacije koje ne traju samo jedan da. Svjedoci ste i Ivanjskog krijesa i dva dana koncerta za redom ispunjenog Trga sv. Trojstva. Svjedoci smo da je i na festivalu tijekom lijepih dana bila posjećenost i da smo imali interes građani. Zašto, pitaju neki treba sedam dana? Nemojmo se uspoređivati s drugima, nemojmo se uspoređivati s gradovima koji su na pola sata vožnje od Zagreba, i nemojmo zaboraviti da je ovaj festival nastao na inicijativu ljudi koji su zaljubljeni u slavonsku glazbu, zaljubljenika i vinara, i da imamo jednu moralnu obvezu u marketinškom smislu zaštiti te ljude. Nadam se da će osim kritika, kojih će sigurno biti, nakon ovog festivala, prevladati razum i da će neki ljudi shvatiti da trebaju pokazati i svoj lokal patriotizam ovdje u gradu – rekao je gradonačelnik Neferović najavljujući slijedeći Aurea fest Požega 2016.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija (Vladimir Protić)