RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na početku drugog mandata -
Nakon što je odličnim rezultatima na lokalnim izborima potvrdio još jedan mandat, porazgovarali smo s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem o planovima u novom četverogodišnjem razdoblju.
Župane na vjetru odličnih rezultata mirno ste uplovili u novi mandat, što će karakterizirati taj novi mandat?
- Dobri izborni rezultati ali ja bih se svakako na početku zahvalio prije svega svim građanima i stanovnicima Županije požeško-slavonske koji su prepoznali moj rad u protekle četiri godine. Vrijeme koje sam koristio u razgovorima, inicijativama, slušajući potrebe nastojao sam staviti u puni program razvoj županije i mog rada i zato je ovaj rezultat, ne bih rekao očekivan, no na određeni način očekivao sam pobjedu. Sretan sam i zadovoljan što se kao takva i ostvarila i realizirala. Nastavak rada je prioritet u svakom slučaju i uvijek govorim i govorit ću dok god jesam tu, da je kompletan fokus moga rada i uvijek će biti gospodarstvo. Promišljanja što to možemo učiniti i kako unaprijediti odnose sa gospodarstvenicima i svim našim stanovnicima, poboljšati rad u samoj županiji, poboljšati rad u svim uredima, naći modele ekspeditivnosti, da građani budu zadovoljniji. Siguran sam da prostora i za to ima i naredne četiri godine posvetit ću upravo tome dijelu u razvoju i reorganizaciji same županije, još boljoj koordinaciji i suradnji sa gradonačelnicima i načelnicima. Okrenuti se još više prema našim građanima, isto tako pozivam naše građane i poljoprivrednike neka svojim idejama, prijedlozima i promišljanjima budu mi potpora da realiziramo upravo ovakve projekte.
Puno se pričalo o brojnim projektima, koji su već pripremljeni, koji su u pripremi i planiranim projektima, što nas očekuje u novom mandatu u vodoopskrbi i zaštiti od voda?
- Puno projekata kao što smo govorili u kampanji mi smo pripremili, pripremamo i nastavak u svakom slučaju slijedi. Ponosni smo što smo značajan dio tih projekata do sada i realizirali. Možemo govoriti i o zdravstvu i o školstvu, no jedan od strateških ali apsolutno strateških projekata svakako je obrana od poplava i navodnjavanje, ja se borim i tvrdim, i jučerašnji sastanak koji smo imali u Zagrebu na tezi da nema moderne poljoprivrede bez organiziranja, bez navodnjavanja i upravljanja onime što nam je priroda i Bog dao. To su naše vode, naših pet rijeka ili pritoka koje idu prema rijeci Orljavi. Da bi to mogli na taj način realizirati i staviti u punu funkciju gospodarstva, nužno se nameće vidjeli ste i sami što se dogodi u desetak sati, velike padaline koje dođu ovdje čine velike štete i za gospodarstvo, obiteljska gospodarstva, farmerima i svima onima koji razvijaju gospodarske aktivnosti. Nameće se apsolutno i to je projekt na kojem se dugo radi, izgradnja Akumulacije Kamenska koja će služiti i za obranu od poplava jer to je od prilike 30 milijuna kubika veličine koja će svojem dijelu 25% biti i retencija, moći će dakle primiti sve one bujične vode, a s druge strane zapravo i prostor na kojem se otvara mogućnost navodnjavanja, upravljanja rijekom u svome koritu, nizvodno do Lužana do ulaska u rijeku Savu. Otvara se mogućnost na taj način da hidro potencijale koje imamo stavimo u funkciju navodnjavanja predivnih plodnih obala lijeve ili desne strane Orljave, sa izgradnjom plastenika i staklenika, bioplinskih postrojenja i svega onoga što smo zapravo pripremili u svome poslovnom planu. Isto tako proizvodnja električne energije kao projekti mini hidro centrala ili hidroelektrana nizvodno od Požege je planirano 6 i 4 uzvodno. I sama hidroelektrana na brani koja je predviđena upravo u toj akumulaciji da je novi zamah i novi dodatak svemu tome, dakle koristiti vodu, obraniti se od poplava, navodnjavanje, proizvodnja električne energije i samim time možemo pojeftiniti mogućnosti i nova ulaganja ali i turistički kapacitet jer jezero i prostor Kamenske je zapravo kada gledate geografski središnji dio naše županije, nalazi se upravo na raskrižju predivnih putova od juga prema sjeveru gdje izgradnjom velikog strateškog projekta, izlaska na autocestu dolazimo do toga da zapravo ključni moment postaje središte razvoja upravo ta akumulacija. Nastavak toga je sjeverno odlazak prema Zvečevu ili našem Papuku, stavljati u punu funkciju gospodarstva. Navodnjavanje ili obrana od poplava, izgradnja akumulacije projekt broj 2, broj 1 je izlazak na autocestu i sa time mi ne stajemo. Trenutno smo u fazi dovršetka i dorada, nešto što moramo realizirati u poslovnome planu naše županije, novi projekt za koji se zna jer je to u kontekstu upravljanja vodama cijele Slavonije. Želimo to staviti u punu funkciju a s druge strane pozivam sve one koji se bave zaštitom, jer moramo strateški promišljati o zaštiti i zaštiti prirodu, ali ne štititi već živjeti i zajednički očuvati prirodu i okoliš, očuvati staništa, staviti u punu funkciju gospodarstvo.
U planu je čak četiri velika projekta Aglomeracija na području županije?
- Imamo nekoliko aglomeracija, Aglomeracija Pleternica, Požega, Pakrac i Lipik i aglomeracija Kutjevo. Prije svega smjernice Europe i europske komisije koje su jasno rekle do 2020. godine sva naselja preko 50 ljudi moraju dobiti vodu, drugi dio naselja preko 2.000 ljudi moraju se uključiti u aglomeraciju da sve otpadne vode ne idu u prirodu nego kroz filterska postrojenja, pustiti u prirodu kao gotovo čistu vodu. To su velike investicije, preko 300 milijuna kuna To je nešto što je potreba i na tim projektima i gradovi ali i županija u suradnji sa Tekijom i komunalnim poduzećem Pakrac Lipik, smo otišli daleko sa projektnom dokumentacijom i mogu slobodno reći da očekujemo nekakvu odluku i Hrvatskih voda kada taj projekt može krenuti sa izgradnjom.
Govori se jedno duže vrijeme o potrebi otvaranja i dobivanja brzog izlaza na autocestu, gdje smo po pitanju izgradnje prometnica?
- Na žalost do sada je bilo promišljano prije više od 4 godine, samo je autocesta ostala kao nekakva važna prometnica, ali ja s tim nisam bio zadovoljan, rekao sam gospodo ne možemo mi učiniti od Slavonije izolirani prostor gdje će istočni dio Hrvatske biti samo tranzitni tunel Europe, nego obrnuto mi moramo prije svega sve učiniti da bi te prometnice bile žile kucavice za razvoj, ostanak i na svojim prostorima razvijanje gospodarstva. Drugačiji smjer apsolutno i danas je činjenica da će se i smjernica Vlade, predsjednika i ministra prometa, i jučerašnji sastanak održan je u tome kontekstu, Slavoniju ili kopneni dio hrvatske treba premrežiti po modelu kako kažemo riblje kosti, da od sjevera od podravske magistrale spajamo se prema autocesti, da ovaj prostor oživi jer kvalitetnim cestama mi možemo dati odgovor koji je gospodarstvo. Požega ili Požeština ne smije biti izolirana, ne može biti zatvorena nego otvaranjem autoceste otvaraju se i gospodarske aktivnosti. To je i velika investicija, oko 500 milijuna kuna, očekuje se prije svega da će to raditi naša građevinska infrastruktura kao na Akumulaciji Kamenska. To su par godina velikih radova što znači nešto gdje se otvaraju nova zapošljavanja. Isto tako važno je nastavak obilaznice Požega jer su projekti završeni i krenut će se upravo sa izgradnjom i završetkom tih državnih cesta kao takvih oko Požege, prema Pleternici, prema Našicama i sve ono što smo predvidjeli u našem planu. Ne smijemo zaboraviti da prometna izoliranost Pakraca i Lipika je od jednake važnosti i da izlaz na brzu cestu prema autocesti je jednak prioritet kao i ovdje kod Godnjaka. Pogotovo jer prije dvije godine tamo je ugašena pruga, došlo je do izoliranosti tko zna iz kojih razloga. Nije samo pitanje dali je neki puti pravac isplativ nego obrnuto, mi moramo promišljati kako možemo pomoći da taj čovjek ostane tu, gašenjem i ukidanjem prometnih pravaca i nemogućnosti dolazi do iseljavanja.
Nešto novo u što smo ušli je energetska obnova. Što županija planira po tome raditi?
- Mi smo shvatili i činjenica je jedna da tražimo i preko razvojnih agencija županije i svih za razvoj gradova i u suradnji sa općinama, dok nema drugih velikih projekata o kojima razgovaramo kako bi mogli privući sredstva, mi prijavljujemo na gotovo sve natječaje. Jedna važna stvar koju smo prepoznali je upravo energetska obnova gdje se otvaraju mogućnosti ušteda primjerice bilo koja osnovna ili područna škola ima loše prozore, ako je fasada loša, ako dolazi do gubitka energije, mi možemo plaćati plin ili bilo koji drugi energent duplo više a efekt neće biti realiziran, što je zapravo ugodni radni školski prostor za djecu i nastavnike. Upravo obrnuto mi smo prepoznali taj način i krenuli smo i ponosan sam na sve ravnatelje škola, ponosan sam na gradonačelnike ali svakako na djelatnike agencije gdje smo privukli najviše sredstava u Hrvatskoj, do sada oko sedam škola je u natječaju i neću stati dok i zadnja škola područna ne bude obnovljena. Opet se vraćamo na europska sredstva, županija tu sufinancira oko 15%, no međutim ima tu nekad i nepredviđenih potreba, ali važno je napomenuti da sve to rade tvrtke iz naših prostora. Svaki natječaj je od velike gospodarske važnosti i sa svakim se otvaraju veće mogućnosti, tako da pri natječaju tvrtke znaju koliki je trošak pa nekada i pozivam da iskoriste sva sredstva koja su im predviđena. Iskoristiti sve a ne samo 60% od predviđenog, omogućuje veću plaću radnicima što dovodi do ostanka čovjeka na ovim prostorima.
Poznati su vaši stavovi da moramo mijenjati sustav srednjih škola, koje ne pripremaju učenike za život, za rad. Što predviđamo uraditi sa školstvom?
- Cijela nacija raspravlja o tome, jedna od najvažnijih reformi je reorganizacija ali i strateško promišljanje je budućnost školovanja naše djece. Učimo našu djecu za život koji oni žele i koji će voditi. Želimo u našim školama učiti upravo to našu djecu jer nećemo imati kvalitetnu budućnost, primjerice poljoprivreda, obrtništvo ili nečega drugoga. Ne trebamo njih zatrpavati sa podatcima u glavi koje će sutra zaboraviti, danas u modernoj tehnologiji sve ono što je potrebno možete i pronaći, važno je znati gdje pronaći, no međutim ako mi želimo stvarati obiteljska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili obrtnička zanimanja, a mi smo danas dio Europe. Mi ne možemo biti odvojeni otoci po sistemu, mi ćemo učiti onako kako mi želimo a ne koristiti mogućnosti Europe ili nekakve druge. Poljoprivrednoj školi se mora od prve do četvrte godine učiti metodom postupnosti, jasno da prva i četvrta godina nisu iste ali mu davati šanse i mogućnosti. Pružiti mogućnost da on može koristiti sve uređaje, sve strojeve, imamo do 120 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se stavlja upravo u funkciju, ne da bi škola zaradila novac, nego upravo obrnuto, da bi učili djecu kako se novac zarađuje. Postaviti neke poligone, evo primjerice kao u vojsci, ako želite nešto naučiti imate poligone za vježbanje, tako vrijedi i ovdje, poligoni voćarstva, ratarstva ili nešto drugo. Ponosan sam što smo stavili kamen temeljac za razvoj naše Poljoprivredne škole. Škola stara 130. godina koja je osnovana da bi pomogla poljoprivrednicima, to je simbioza zajedništva, a europa upravo podupire takva razmišljanja. Ja neću stati dok ne budemo najbolja Poljoprivredna škola u Hrvatskoj, pa samim tim se otvara mogućnost međunarodne razmjene. Požega je grad obrtnika kroz povijest poznata kao takva, međutim mi moramo razmotriti što mi možemo mladim ljudima ponuditi da ta zanimanja upisuju, sve je veća potreba za građevinskim radnicima, građevina se ipak oporavlja, bez građevine teško je pomisliti da se može nešto brzo i razvijati ali kad građevina funkcionira tada i industrija i sve grane funkcioniraju. Dakle svako zanimanje koje mi spomenemo, možemo iskoristiti i podići razinu a samim time poveznica svih naših i obrtničkih, tehničkih i poljoprivrednih zanimanja i škola upravo u jednoj simbiozi i suradnji mogu naučiti našu djecu kako raditi i upravljati organizacijama. Naime ako u Ekonomskoj školi uče kako upravljati organizacijom, postoje fiktivne tvrtke, direktori, komercijalisti i tako dalje, u čemu je onda problem da nemamo poljoprivrednu zadrugu osnovanu na Poljoprivrednoj školi.
Zdravstvo je jako bitno u životu ljudi, naše možemo reći za koplje je ispred zdravstva drugih županija, no i ovdje planirate velike pomake i nove investicije?
- Izuzetno sam ponosan na naše liječnike i medicinske sestre, sve djelatnike koji rade u bolnici, domu zdravlja, hitnoj službi, stomatološkim ambulantama, u zdravstvenim institucijama jer njihov rad i njihova volja, upravo i želja da se prema pacijentu odnose kao prema čovjeku rezultat je toga da je naša bolnica prije dvije godine proglašena kao najbolja u Hrvatskoj. Nemamo namjeru stati s time jer procjenjujemo da prostora ima i dalje a tako i mogućnosti, pa evo i potpis ugovora koji je prije mjesec dana i realiziran je 36 milijuna kuna novih investicija koje na našoj bolnici neće završiti samo u prolazu, nego obrnuto, izgraditi dnevna bolnica, proširit će se i podići još veći standardi na pedijatriji i dječjem odjelu gdje treba najveća briga za najmlađe pogotovo biti učinjena. Znači nove investicije, nova ulaganja, priprema se važan novi projekt, opet se vraćamo na energetsku učinkovitost i obnovu kompletne naše bolnice sa kompletnom ovojnicom. Nismo zaboravili niti Dom zdravlja, 6 milijuna kuna i preko Doma zdravlja će biti usmjereno u podizanje razine neposredno prema pacijentima, opremanje ambulanti. Moram priznati prošao sam evo kroz svoj život i radni vijek puno i medicinskog prostora bolnice i drugih institucija, stvarno smo za koplje iznad drugih i ponosan sam na sve djelatnike. Trenutno imamo problem da hitne službe nisu prepoznate u europskim fondovima ali preko ministarstva zdravstva i ministarstva europskih fondova tražimo kako staviti u mogućnost da još sredstava bude privučeno, te da uz našu bolnicu izgradimo novu Hitnu službu. Novo vrijeme traži i izgradnju heliodroma za hitni prijevoz.
Uz poljoprivredu odrednica razvoja županije je i turizam. Što ćemo tu napraviti?
- Turizam ne može biti predvodnik razvoja jedne države, to znači da ona primarna proizvodnja a kod nas je poljoprivreda broj jedan sa industrijama koje se nadograđuju i samim time i turizam je postao industrija. Kada to nadogradimo to je onda garancija uspjeha, mi moramo proizvoditi ono što će biti plasirano uz turizam i zato se mi apsolutno fokusiramo što mi možemo u našoj županiji učiniti kako bi turizam stavili u funkciju razvoja gospodarstva. Dosta je toga učinjeno, pojedinačno ljudi ulažu, bilo to privatni smještaji ili određeni gospodarski objekti su u funkciji pojedinačnog razvoja turizma, ne reklamiram nikoga ali primjerice Zlatni lug ima predivnu priču. Mi smo shvatili da je zapravo lovni turizam otišao na višu razinu, ciklo turizam kao moderni trend u koji smo se mi uključili evo, imamo u planu 600 kilometara staza i karata ucrtanih i sad dolazimo u drugu fazu. Što mi moramo u tom turizmu učiniti, ja vidim da mi puno činimo ali zapravo nema simbioze, mi još uvijek nismo došli u fazu da ne možete bicikl voziti kroz jednu općinu a onda kroz drugu ne. Dakle kada čovjek krene biti turista za njega nema granica, zato se želimo staviti u drugačiji model, fokusiranja i promišljanja što znači da sada u tom čuvenom kalendaru, o kojem ja govorim, o aktivnostima koje moramo promišljati barem dvije godine ili nekoliko godina unaprijed. Određene manifestacije koje su tradicionalno kao takve već poznate, moramo staviti u kalendar da se ne dogodi da u isto vrijeme imamo u dva bliska grada ili dvije bliske općine velike manifestacije. Siguran sam da će već ove godine od jeseni biti mnogo toga promijenjeno, sa idućom godinom još više, intenzivnije jer ne možemo previše čekati da će neko nama dovesti turista, mi moramo širiti turističke agencije i širiti turističke atrakcije i sadržaje. Svih pet planina naših treba staviti u funkciju, jedno Grgurevo na koje tisuće ljudi trebaju doći i vidjeti, uživati u kulturi. Moramo osmisliti nove sadržaje, možda jednu bitku u kojoj smo i tako pobijedili, to ljudi vole vidjeti. Uključiti konjanike, društva, udruge, svaka manifestacija mora imati dobar model ali i znati kako novac zaraditi.
Cijela Europa priča o ruralnom razvoju, mi smo gotovo cijeli u tom ruralnom dijelu. Što će nam donijeti taj ruralni razvoj?
- Niz mjera koji se rade, u ruralnom prostoru postoji i nešto što imate na primjer smještaj na obiteljskom gospodarstvu opet zahtjeva neke standarde kao takve, lijepo je imati tradiciju i kulturu ali iza tog se čovjek treba i otuširati. To je ono što mi zapravo želimo, najviše sredstava upravo ide kroz ruralni razvoj, kroz turizam kao takav sad se ponovno vraćam, ljudi moraju intenzivnije slušati i čitati, tražiti i pratiti što se događa i prijavljivati na natječaje. Svakako je istina da nama treba jedan hotel viših standarda u Požeštini jer ne možete napraviti neki konferencijski turizam kao takav bez stotinu soba, da bi doveli ljude kod nas. No možemo okrenuti priču ako pogledate koliko je praznih kuća, dakle obitelji pozvati ili barem predlažem na razmišljanje kako ostvariti sredstva i obnoviti te stare kuće, staviti u funkciju. Pa ako je godišnje sto dana ili koliko bude iskorišteno je već bolje za početak nego ništa. Kada to učinimo i kada shvatimo da se može dovest autobus turista ili pojedinačno tog momenta mi zapravo počinjemo promišljati kako se može zaraditi novac od onoga što možemo ponuditi. Učinimo da od našeg grada bude turizam, od grada čokolade, evo Zvečeva, tko nama brani da muzej čokolade napravimo. To je ono što je važno, to smo vidjeli u svijetu, da je to prihvatljivo, počnimo graditi ovdje kod nas. Pojedinačno ne možemo ništa ali simbiozom, zajedništvom, projektima i programom možemo učiniti čuda i ono što je minus pretvoriti u plus.
Gospodarstvo je temelj svega pa i ostali razvoj izostaje bez gospodarstva. Najavljivani su neki veliki projekti stranih ulagača, no gdje zapinje?
- Mi trenutno imamo dva problema, dakle to je pitanje Zvečevo i Orljava, i to su naravno privatna poduzeća, no svakako tražimo modele kako da te aktivnosti budu jednostavno finalizirane i da se sačuvaju radna mjesta. Na ovaj ili onaj način, bitno je da se to ponovno stavi u funkciju gospodarstva. Tendencija i želja otvaranja novih radnih mjesta je da drvna industrija želi proširiti svoju proizvodnju i razvijati se, možda to nije puno, 300 radnih mjesta ili 500 ali par godina unazad vratimo se pa ćemo vidjeti koliko je zapošljavano novih radnika u Spin valisu, Color emailu, Plamenu i tako dalje. Svako radno mjesto ili stotine su pokazatelji da su kod nas ne samo smanjeni brojevi nezaposlenosti već se povećao broj zaposlenih. To je ono što je za nas ključno i važno. Primjerice Kutjevo d.d. koje ide u jednom drugačijem smjeru, mlada uprava i vlasnik je meni to osobno rekao da želimo vratiti ili ići prema tendenciji kooperativnih odnosa, sa Papukom u proizvodnju mesa i tako to. Vinarstvo i vinogradarstvo ne treba puno ni spominjati, investicija se velika događa u Kutjevu, gospodin Galić svoj će podrum krajem godine završiti. Kuću graševine ovih dana finaliziramo, ipak je to 30 ili 50 milijuna kuna investicije. Zbog zemljišta smo stajali godinu dana sa radovima, no mislim da smo pri kraju. Sve su to stvari koje mi želimo omogućiti i realizirati, svaka izgradnja novog objekta je novo zapošljavanje. Ja bih bio sretan i borit ću se otvoriti još jednu tvornicu ovdje primjerice, prehrambenu ili nešto slično, što možemo pozicionirati ovdje u dogovoru sa predsjednikom uprave Podravke i k tom tragu idemo. Sve su to mogućnosti koje mi zapravo želimo, s druge strane mislim da mi moramo opet početi gledati kako sebe možemo okrupniti, kako da naši poljoprivrednici i djelatnici u tome kontekstu koji danas funkcioniraju. Evo mliječna industrija je taj pokazatelj i vjerujem da ćemo sigurno uspjeti u tome, evo par poljoprivrednika je preuzelo tvrtku BiZ, mljekaru sa tendencijom proizvodnje, finaliziranja i preuzimanja djelatnosti. To je zapravo ono čemu ćemo mi ići i nećemo stati. Na žalost nismo uspjeli finalizirati izgradnju tvornice stakla, puno smo na tome napravili, no ta priča još nije gotova, od nje se nije odustalo, mislim da će i to biti pozitivno riješeno.
Tekst/foto: Vladimir Protić