ĐURĐICA LUCIĆ IZ ZAGRAĐA 2,5 MJESECA VOLONTIRALA U BENINU  -

SVAKI DAN JEDU NEZAČINJENU KAŠU A MESO SE JEDE SAMO NA VELIKE BLAGDANE

 Priča o samo jednoj jedinoj napolitanki koju djeca još podijele na listiće sretni što ih je dopao i jedan listić potaknula je Đurđica Lucić, tridesetogodišnju djevojku iz Zagrađa kraj Pleternice da posjeti tu djecu i donese im više od jedne napolitanke. Ta djeca žive u Beninu, jednoj od najsiromašnijih afričkih država. Đurđica je tamo volontirala s redovnicama iz Družbe Marijine sestre od čudotvorne medaljice koje vode sirotišta, škole i zdravstvene ustanove. S još pet curica ona je prošle godine postala kuma maloj Bernadeti iz Benina tako što su joj plaćali školovanje. U Benin je došla s mnogo darova, školskog pribora i naravno slatkiša. Osim njezine obitelji mnogi ljudi kada su čuli da odlazi dali su joj svoj novčani prilog.

–Tamo se djeca raduju jednom jedinom bombonu. Najviše traže slatkiše jer si oni to ne mogu priuštiti. Tamo se meso jede samo za velike blagdane. Svaki dan jedu jednu te istu hranu, nekakva vrsta kaše u koju se ne stavljaju nikakvi začini. Kada sam bila u jednom njihovom internatu djevojke su naišle na leglo štakora koje su zatukle i uz veliko veselje ih ispekle i pojele. Posebno mi je bilo dirljivo kada sam dvojici dječaka dala jedan bombon jer više nisam imala. U usta ga je uzeo prvo stariji dječak i malo ga je cuclao, a onda ga je dao mlađem. Nakon što ga je on malo pocuclao, opet ga je vratio starijem – priča Đurđica posebno potresena sudbinom djece koja od najranijih nogu umjesto igre rade. U školu neki polaze već i s četiri godine jer tako će je prije završiti, a osim toga u školi dobiju jedan besplatan obrok što je za obitelj jako važno, a kojeg osiguravaju brojni donatori iz cijelog svijeta među kojima je mnogi i onih iz Hrvatske. Učionice u kojima nema ništa osim klupa su napravljene od blata s krovom od slame koji više sliči na nadstrešnicu. Djeca pišu na pločice koje brišu rukom.

Za boravka u Beninu susrela je i svoje kumče Bernadetu čije ju je siromaštvo posebno taknulo. Ona živi s obitelji svoje sestre u kućici od blata koja je veličine četiri s četiri metra.  –U toj kućici bio je samo jedan krevet na kojem spava njih osmero. Na njemu sam vidjela malo odjeće, a pokraj kreveta je jedna vrećica s još malo odjeće. Tu je još mala klupčica, plastična kanta, malo posudica, i to je sve. Jednostavno nisam mogla vjerovati kako mogu svi spavati na jednom krevetu – kaže Đurđica koja sada želi pomoći ovoj obitelji da im se izgradi jedna skromna kućica od dvije prostorije. Unatoč tome tamo su, dodaje, svi sretni i veseli. Nemaju struje ni vode po koju odlaze već i najmanja djeca u kilometrima udaljena mjesta noseći je u posudama na glavi. Popločene su ceste samo u glavnom gradu i to one glavne dok su ostale blatnjave i prašnjave.

Posebno su dirljiva njihova misna slavlja koja traju najmanje dva sata, a na kojima se mnogo pleše i pjeva. U njima svi sudjeluju, od najmanje djece na majčinim prsima pa sve do djedova i baka.

Iako joj je bio problem što ne zna njihov jezik, kaže da se s njima sporazumjela na najljepšem i najrazumljivijem jeziku – jeziku ljubavi. Svi koji žele pomoći školovanju djece mogu se obratiti družbi Marijinih sestara u Osijeku.   (a.t.)

NISI SAM – HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ ALENU HLEBECU  -

Naći nekoga tko se danas neće na nešto požaliti, gotovo je nemoguće. Iako bi se udovica Mirjana Hlebec (49) iz Brestovca kraj Požege mogla požaliti na tisuću stvari skromno će reći da je dobro i „Ne daj Bože gorega“. A nju život doista nije ni malo štedio.

Prije dvanaest godina ostala je udovica sa sedmero male djece, najmlađem je bila tek godina i pol, a najstarijem 12 godina. Nisu imali gotovo ništa. Suprug Nedjeljko, dragovoljac Domovinskog rata poginuo je u šumi iznad Skenderovaca dok je sjekao drva pokušavajući na taj način prehraniti svoju obitelj. Živjeli su u dvije dvorišne  prostorije obiteljske kuće njezinog svekra u Skenderovcima. Uz pomoć brojnih donatora, a prije svega Požeške biskupije i općine Brestovac izgrađena je obiteljska kuća u Brestovcu. S velikom radošću u nju su se uselili u ljeto 2002. godine. Živeći od socijalne pomoći i dječjeg doplatka krpao se kraj s krajem. A tada je uslijedio novi šok i tragedija. Prije točno sedam godina tada sedamnaestogodišnji sin Alen, učenik Tehničke škole teško je nastradao u prometnoj nesreći. Nagnječena mu je leđna moždina i četvrti kralježak. Slijedila je višemjesečna neizvjesnost i liječenje u Zagrebu i Varaždinskim toplicama. Kući se vratio nepokretan, samo glavom i ramenima može micati.

- Najviše mi nedostaje nogomet – kaže  Alen, a njegova majka dodaje da je od sve njezine djece upravo najviše bio zaluđen nogometnom igrom. Nije mu kao osmogodišnjaku bilo teško biciklom ići u nekoliko kilometara udaljenu Lipu ili Pavlovce da bi igrao. Bio je igrač i Slavonije. A onda u sekundi njegov san o završetku škole, igranju nogometa, druženju s vršnjacima, odlascima u kafiće, na zabave, je jednostavno nestao. Sada uglavnom vrijeme provodi na internetu. Brat mu je nedavno nabavio tablet, te uz pomoć olovke koju drži u ustima čita ono što ga zanima. Na televiziji prati sportske događaje, naravno, najviše nogomet.

Bez neprestane tuđe pomoći i njege ne može, dodaje majka, koja se najviše brine o svome sinu. Kako mu se počela kvrčiti šaka desne ruke potrebno je nabaviti dodatno medicinsko pomagalo.

Majka sada ima status njegovateljice za što prima plaću dok Alen ima invalidninu od 1.250 kuna. U obitelji radi samo najstariji sin 24-godišnji Slaven što je obitelji ipak olakšalo situaciju. Njegova sestra 21-godišnja Marijana radi na sezonskim poslovima u cvjećarni, a 19-godišnji Goran koji je završio za plino-instalatera još čeka svoje prvo zaposlenje. Školuje se još troje djece, Maja pohađa 2. razred Ekonomske škole te Mihael koji ide u osmi razred i Mateo u šesti razred.

- Nije lako, uvijek nešto treba, ali snalazimo se – ističe majka Mirjana koju je ugodno iznenadila akcija Katoličke klasične gimnazije u Požegi i njezinog prof. tjelesne kulture Maria Raguža koji su odlučili obitelj pomoći kroz organizaciju humanitarnog malonogometnog turnira „Nisi sam“ koja počinje 9. ožujka u sportskoj dvorani u Brestovcu.  – Kako vrijeme prolazi ljudi obično zaborave što se dogodilo. Zato nam je drago što ga se netko sjetio. Na svu sreću ima i prijatelja koji redovito dođu, ali ima i dovoljno braće i sestara pa je ipak lakše nego da nema nikoga – objašnjava majka.  (a.t.)

KAPTOL / POŽEGA – Prošle godine na području županije u radu je bilo nekoliko investicija, koje su i uspješno privedene kraju. Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, obišao je završene investicije u Kaptolu i Požegi, koje su u funkciji.

Tako je u Kaptolu obišao završenu prvu fazu navodnjavanja, dovršenu krajem prošle godine, koja će već ovoga proljeća pomoći poljoprivrednim proizvođačima, posebice povrtlarima da poboljšaju svoju proizvodnju. – Ovo je prvi sustav za navodnjavanje u Požeško-slavonskoj županiji, čija prva faza omogućuje navodnjavanje za 70 ha.  - Sustav vrijedi 3,9 milijuna kuna, a zajednički ga je financirala Ministarstvo regionalnog razvoja i županija u omjeru 70:30. Pripremljeno je sve za drugu fazu koja bi navodnjavala još 40 ha, osigurana financijska sredstva Hrvatskih voda i županije. Htjeli smo krenuti i sa gradnjom sustava za navodnjavanje Ramanovci – Bektež, osigurali sredstva i sporazum s hrvatskim vodama, ali korisnik Kutjevo d.d. je odustao. Županija će na području županije pratiti sve ove veće investicije u navodnjavanju – istakao je župan Aladrović.

Druga investicija je bila dogradnja Ekonomske škole, a danas učenici već koriste nove i suvremeno opremljene učionice. – Od nove školske godine učenici su krenuli u korištenje novog prostora veličine 400 m² koji se sastoji od 4 učionice i nove zbornice. Financirano je preko Ministarstva obrazovanja i preko županije u iznosu od 2, 46 milijuna kuna. Kroz investiciju su dodatno opremljene sve učionice na školi sa suvremenom opremom, kompjuterima, didaktičkom opremom, a ne da imaju samo ploču – istakao je župan Aladrović. Sada u Ekonomskoj školi 19 razrednih odjeljenja normalno pohađaju nastavu i nema potrebe za trećom smjenom i ranim jutarnjim satima.

POLICIJSKA UPRAVA POŽEŠKO SLAVONSKA UPOZORAVA  -

Kako je u zadnjih deset dana došlo do naglog zatopljenja stvorili su se povoljni vremenski uvjeti za radove na otvorenom prostoru. Iskustveno znamo da u takvim okolnostima nastupa razdoblje učestalijeg spaljivanja korova, žbunja, šikara, suhe trave i drugog biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume. Svjedoci smo da je do pojave nekontroliranog spaljivanja biljnog otpada i širenja vatre na otvorenom prostoru već došlo budući da su proteklog vikenda od 2. do 4. ožujka na području PU požeško-slavonske zabilježena  četiri požara na poljoprivrednim površinama te još šest požara niskog raslinja i suhe trave na otvorenom prostoru u kojima je nastala manja materijalna šteta. Još četiri požara izbila su u ponedjeljak.

Naime u petak, 2. ožujka 2012. godine na otvorenom prostoru u blizini mjesta Duboka zapalilo se nisko raslinje i suha trava na površini oko 4 ha, a zatim se požar proširio na vinograd 62-godišnjaka.

U subotu, 3. ožujka 2012. godine, oko 11 sati u Trenkovu 49-godišnjak nije prilikom spaljivanja korova u svom voćnjaku poduzeo potrebne mjere i radnje da se požar ne proširi, zbog čega se požar proširio na susjedni voćnjak u kojem je izgorjela suha trava

Nešto kasnije, oko 11.30 sati na otvorenom prostoru između mjesta Bešinci i Podgorje zapalila se niska trava i raslinje, a potom se požar proširio i na vinograd 51-godišnjaka. Ukupno je opožareno ok 5 ha zemljišta.

Isti dan, oko 13.15 sati u Požegi u ulici Pavla Radića 56-godišnjakinja je spaljivala u svom vrtu suho granje, te se uslijed djelovanja vjetra vatra proširila na obradivu površinu 35-godišnjeg susjeda na kojoj je zasađen kukuruz.

U ponedjeljak, 5. ožujka 2012. godine, oko 13 sati u Kutjevu u ulici Stjepana Radića 50-godišnjak je spaljivao biljni otpad u vrtu obiteljske kuće te se uslijed djelovanja vjetra požar proširio na suhu travu i vinograd u vlasništvu 60-godišnjaka.

Isti dan, oko 13.30 sati iznad mjesta Doljanci iz neutvrđenog razloga zapalila se suha trava i nisko raslinje na površini oko 30 ha. Požar je preko zapuštenih pašnjaka i neobrađenih poljoprivrednih površina prešao i na 1,5 ha voćnjaka 57-godišnjakinje u kojem su zasađena stabla oraha.

Nešto kasnije, oko 14.30 sati u Badljevini u ulici Antuna Mihanovića 42-godišnjakinja je na svojoj njivi zapalila manju količinu otpada te otišla kući i ostavila vatru bez nadzora. Vatra se proširila i prešla na susjednu poljoprivrednu površinu gdje je izgorjelo dvadesetak posađenih borova u vlasništvu 52-godišnjaka

Također oko 14.30 sati gorjela je suha trava i nisko raslinje na neobradivoj površini iznad mjesta Knežci, između 15 i 17 sati u blizini mjesta Sovski Dol, a oko 19 sati svega 500 m od naselja Jaguplije.

Stoga upozoravamo građane ukoliko spaljuju korov da poduzmu sve mjere i radnje kako se požar ne bi proširio.

Neke od zaštitnih mjera su :

- odmaknuti tvari koje se spaljuju od vodova električne energije, javnih cesta, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih građevina i drugih objekata, na udaljenost izvan dosega vatre i dima,

- načiniti pojas širine 3 metra čist od suhe trave i drugih zapaljivih tvari oko mjesta predviđenog za spaljivanje,

- osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za gašenje požara, a ovisno o veličini površine koja se spaljuje i količini gorive tvari,

- uz mjesto spaljivanja osigurati sredstva za gašenje požara poput lopata, rovica, čeličnih metli, vode i dr.,

- spaljivanje provoditi isključivo za mirnog vremena, odnosno kada nema vjetra.

Prošle godine na području PU požeško-slavonske došlo je do znatnog povećanja broja požara na otvorenom prostoru (2011. godine 176, a 2010. godine 34 požara), a znatno je povećana i opožarena površina (2011. godine 257 hektara na 176 požara, a 2010. godine 65 hektara na 34 požara).

Tijekom ove godine na području PU požeško-slavonske zabilježeno je 17 požara na otvorenom prostoru.

DRUŠTVO SVETI GRGUR OBILJEŽILO GRGUREVO  -

POŽEGA - Dvanaest povijesnih postrojbi Hrvatske vojske okupilo se  minuloga vikenda u Požegi kako bi održali redovitu godišnju skupštinu Saveza povijesnih postrojbi, te svečanim mimohodom požeškim ulicama zajedno obilježili „Grgurevo“.  Pripadnici postrojbi vijence su položili kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade, podno biste dr. Franje Tuđmane, svoga zaštitnika sv. Florijana, i spomenika fra Luke Ibrišimovića kako bi odali počast požeškom „Sokolu“ koji je još davne 1688. godine protjerao Turke iz ovih krajeva te u čiji se spomen sve do danas zahvaljujući vinogradarima održao običaj istjerivanja Turaka na Grgurevo. – Proslavu Grgureva Društvo sv. Grgur organizira punih 20 godina u ovom gradu, a tek nekoliko godina unazad samostalno bez sudjelovanja grada Požege – istakao je Vatroslav Bekafigo, predsjednik društva.

Nakon svečanog postrojavanja i prijavka na Trgu sv. Terezije koji je primio zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, predsjednik Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske Vatroslav Bekafigo, iskazao je zadovoljstvo brojem okupljenih postrojbi koje su došle u Požegu.

- Broj povijesnih postrojbi iz godine u godinu je sve veći pa je i sve teže organizirati ovakva okupljanja. Savez danas okuplja 22 udruge a danas bi na Skupštini trebale biti primljene još dvije udruge. Za udrugu i za mene to je vrlo teško financijski pratiti - rekao je Bekafigo dodajući kako je skup uredno prijavio policiji no ne i gradu Požegi  jer za to, dodao je, nije bilo potrebe, te da ne očekuje nikakvih neugodnosti.

- Ako i budu kakve kazne to ćemo platiti. Lani su bile podnijete prekršajne prijave protiv Udruge i mene kao odgovorne osobe. To smo podnijeli, a ako budu i ove godine plaćamo dalje - rekao je dalje Bekafigo navodeći kako će članovi udruge „Grgurevo“ proslaviti 12. ožujka zajedno s ostalim Požežanima ali na brdu u vinogradima, gdje društvo ima svoj društveni objekt. Društvo sveti Grgur održalo je i konferenciju za novinare na kojoj je bilo riječi o radu Saveza povijesnih postrojbi hrvatske vojske, te planiranim aktivnostima za ovu godinu.

Povijesna postrojba "Senjskih uskoka" prvi je put gostovala u Požegi, te su svi kaže     uskočki vojvoda Marin Tomljanović iznenađeni bogatom povijesnom tradicijom Požege. - Uistinu nam je lijepo ovdje i Požega kao grad nam se sviđa. I mi nešto slično imamo „Uskočke dane“ koje organiziramo prvog tjedna u srpnju mjesecu. Okupljamo se na našoj poznatoj tvrđavi Nehaj a dolaze nam i druge povijesne postrojbe. Od našeg sam gradonačelnika dobio ovlasti da pozovem vašu povijesnu postrojbu nama u goste. Mi smo mlada udruga tek dvije godine i volimo ovakva druženja. Naša se postrojba sastoji od vojvode, zastavnika i sedam Uskoka. Dojmovi su odlični - kaže naš sugovornik.

Oduševljeni Požegom bili su i članovi Gradske straže 1948. godine iz Bakra.

- Tradiciju smo obnovili prije četiri godine a odora nam je napravljena prema originalu sa slike. U muzeju je pak iz toga vremena ostala sačuvana sablja tako da smo napravili „vjerne replike“. Volimo tu doći i evo nas već četvrti put u Požegi - kaže Krešimir Herceg  dodajući kako u Bakru slave svetu Margaretu kada se također okupljaju sve postrojbe a svojim sugrađanima i gostima prezentiraju atraktivnu  pomorsku bitku.

U Požegu su došli i rapski samostreličari iz 1864.godine. - Ima nas puno članova, skoro 200 od kojih je 80-ak aktivno. Radimo u nekoliko sekcija pa tako imamo zastavničare, bubnjare, fanfariste, samostreličare, plemstvo, te topnike i plesače. Na otoku godišnje organiziramo četiri velika nastupa, a glavna nam je fešta uz sv. Kristofora koji je i naš zaštitnik - kaže Šimun Tomulić dodajući kako je i njemu i ostalima uvijek drago doći u Požegu ali i sva druga mjesta gdje se okupljaju povijesne postrojbe.

1. ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKA - 16. kolo   -

POŽEGA – Na otvaranju proljetne sezone u Prvoj ŽNL u Pakracu je odigrana derbi utakmica kola između Hajduka i Slavonije iz Požege. Slavonija je bez obzira na to što je bila gost, važila za favorita u ovom susretu, jer se u pauzi između dvije sezone znatno igrački pojačala. Hajduk se nije predao i uspio je ostvariti pobjedu i tako napraviti iznenađenje, iako je i on za proljetni dio prvenstva dosta izmijenio igrački kadar. Bez obzira na Slavonijinu dominaciju tijekom cijelog susreta bodovi ostaju u Pakracu, a Slavonija je mogli bi reći izgubila prvu set loptu. Pobjedom nad Kutjevom Kaptol je povećao bodovnu prednost u odnosu na Slavoniju i sada ima velikih osam bodova zalihe, ali još je daleko od toga da mu Slavonija i Hajduk ne mogu pomrsiti račune. Porazom u Kaptolu Kutjevo je zasjelo za začelje tablice zavaljujući slabijoj gol razlici od Dinama iz Rajsavca. U Rajsavcu do ovog kola posljednje plasirani Dinamo bio je bolji od Eminovaca, te pobjedom od 2:1 uhvatio prve bodove, koji bi mogli biti vjetar u leđa prema luci spasa. Papuk je u Velikoj s visokih 6:2 savladao Kemen iz Vetova u utakmici koja je imala karakter malog derbija, jer je Kamen na tablici prezimio ispred Papuka, a sada su zamijenili mjesta na tablici. Četiri pogotka za Veličane postigao je Marinko Miškić. Požega na svom terenu u susretu protiv Sulkovaca nije dozvolila iznenađenje i pobjedom do 3:1 dolazi do tri boda i prelazi na tablici Eminovce. Pobjedom Dinama iz Vidovaca nad Mladosti iz Pavlovaca iako samo s 1:0 Dinamo je «pobjegao» tri boda klubovima iz opasne zone. Jakšić je savladao BSK Buk i time Bučane doveo u opasnu zonu. U Mihaljevcima dosta tvrda igra i na momente «prljava» nije donijela niti Croatiji niti Tim osvježenju više od jednog boda.

PAPUK – KAMEN  6:2

POŽEGA – SULKOVCI   3:1

HAJDUK – SLAVONIJA   2:1

CROATIA – TIM OSVJEŽENJE  1:1

DINAMO (V) - MLADOST    1:0

TABLICA

KAPTOL                                           16       13       0          3          49:15              39

HAJDUK                                          16       10       2          4          54:34              32

SLAVONIJA                                     16       9          4          3          48:22              31

PAPUK                                             16       9          1          6         55:33              28

KAMEN                                            16       8          3          5          34:35              27

POŽEGA                                          16       8          1          7          38:33              25

EMINOVCI                                       16       7          4          5          28:27              25

JAKŠIĆ                                             16       7          3          6          38:36              24

MLADOST                                        16       5          6          5          30:36              21

TIM OSVJEŽENJE                           16       6          3          7          34:45              21

DINAMO (V)                                    16       6          0          10       31:41              18

SULKOVCI                                      16       4          6          6          26:37              18

BSK BAZINATURS                          16       4          3          9          30:36              15

CROATIA                                         16       3          4          9          29:51              13

DINAMO (R )                                   16       3          3          10       22:42              12

KUTJEVO                                        16       3          3          10       22:44              12

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVA GRABARJE  -

GRABARJE -  Uz redovna dežurstva i intervencije po potrebi vatrogasci su bili nositelji brojnih društvenih aktivnosti u mjestu, uspješno smo nastupili na županijskim natjecanjima pa su se tri ekipe plasirale na državna natjecanja u Zadru - istakao je podnoseći izvještaj o radu DVD Grabarje na godišnjoj skupštini, tajnik društva Branko  Rezo, te dodao da su zajedničkim novcem 23 člana i DVD kupili radna vatrogasna  odijela, a održane su dvije radne akcije na uređenju bazena za vodu i vatrogasnog spremišta.

Predsjednik društva Branko Vido za ovu godinu je najavio niz aktivnosti kojima će krajem 2012. proslaviti jubilarnih 70 godina rada DVD Grabarje, a značajna ulaganja odnose se na uređenje fasade vatrogasnog domu za što je potporu najavio uz čestitke za dobar rad društva i gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić. Riječi pohvale o radu uputio je i zamjenik požeško-slavonskog župana Ferdinand Troha, a Grabarac Stjepan Vrkljan, poznati likovni umjetnik našeg kraja darivao im je u gipsu izrađen grb DVD-a uz ovaj vrijedan jubilej.

Društvo je poznato po svome aktivnom radu i brojnosti, a sada okuplja 150 članova. Na skupštini je prihvaćen izmijenjeni statut DVD Grabarje usklađen sa novim propisima, te dodijeljene diplome za zvanja u vatrogastvu.   (T)

DUGOGODIŠNJA SJEMENARSKA TRADICIJA U HRVATSKIM DUHANIMA  -

* Što o ulozi agronomske znanosti i struke u primarnoj proizvodnji duhana kaže dr. sc. Ana Budimir, koja je nedavno doktorirala svojim znanstvenim radom o genetskim poboljšanjem agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia

 Sjemenarska proizvodnja kultivara duhana u Hrvatskim duhanima ima dugogodišnju tradiciju zahvaljujući suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i Hrvatska je danas od rijetkih zemalja u svijetu proizvodnje duhana koja ima vlastitu sjemenarsku proizvodnju, koja pokriva potrebe hrvatske primarne proizvodnje duhana,a preostali dio izvozi se u susjedne zemlje. Razvoju sjemenarske proizvodnje značajan doprinos dao je i dugogodišnji stručni i znanstveni rad djelatnice Hrvatskih duhana Ane Budimir, koji je potkraj protekle godine na zagrebačkom Agronomskom fakultetu okrunjen i doktorskom znanstvenom titulom za rad Genetsko poboljšanje agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana tipa virginia (flue-cured), dok je prethodno magisterij znanosti stekla 2004. godine na osječkom Poljoprivrednom fakultetu svojim radom o Genetskoj varijabilnosti hibrida virginijskog duhana.

-Do sada nisu rađena istraživanja procjene genetskog poboljšanja gospodarskih svojstava kultivara virginijskog duhana razvijenih i priznatih u Hrvatskoj, njihove interakcije s okolinom kao ni analize genetske divegentnosti istih kultivara. Dobivena saznanja su korisna kod izbora oplemenjivačke germplazme i metode oplemenjivanja kao i pri izboru sortimenta za uzgoj u određenim agroekološkim uvjetima - objašnjava dr. sc. Ana Budimir važnost svog doktorskog rada u koji su uloženi rezultati višegodišnjih istraživanja u pokusnom uzgoju kultivara duhana.

O stručnim i znanstvenim izazovima i iskustvima u proizvodnji duhana i oplemenjivanju kultivara duhana ovih dana razgovarali smo s dr. sc. Anom Budmir u Poslovnom centru Hrvatskih duhana u Kutjevu u kojemu je sjemenarska proizvodnja kultivara duhana.

– Za mene je to uvijek bio velik  izazov. Kao agronom, kada sam počela prije 20 godina raditi u Hrvatskim duhanima to je bila prva suradnja sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i suradnja s prof. Vinkom Kozumplikom. Jednostavno rečeno, nađete se u poziciji u kojoj nema više stajanja. Zahtjevi proizvodnje vas prisiljavaju da morate ići dalje. Nalazite se u polju duhana gdje su različite sorte, gdje vam one stvaraju mogućnosti da uvijek tražite nešto novo i vi jednostavno to morate pratiti i vidjeti može li neka nova sorta dati još nešto više i bolje, koje su njezine mogućnosti i njezine zadnje granice i gdje to u konačnici vodi. Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja vi morate ići dalje i ne možete reći ja to ne želim ili ja to ne mogu, jer vas nešto vuče da idete dalje. Tu je bio i prof. dr. Vinko Kozumplik i uz  njegovu potporu, veliko znanje i iskustvo u oplemenjivanju bilja prihvaćala sam sve te izazove i onda se kod vas stvori želja da sami pokušate nešto novo stvoriti. Dakle, mora se prije imati velika želja da biste nešto ostvarili, ali istodobno to što radite morate i voljeti, jer bez toga nema ništa.

Dug i mukotrpan put do novih kultivara

Kakav je  osjećaj kad nakon višegodišnjeg rada dobijete pozitivan rezultat?

- To mi je zaista teško opisati. Naime, kada sam završila Poljoprivredni fakultet nikada nisam mislila da ću raditi na duhanu, a nisam niti njegov konzument, ali duhan je nešto što čovjek stvarno može voljeti. Oplemenjivanje je mukotrpan rad, jer da biste dobili jednu sortu ispitivanja moraju potrajati osam do deset godina. Znači da vi svake godine i svakog dana iščekujete što će to biti i hoće li biti ispunjena vaša očekivanja. Imate u polju tisuću različitih linija, a vi trebate dobiti jednu ili dvije i ako u tome uspijete to je onda zaista veliki uspjeh. To je onda onaj trenutak u kojem se skače do neba, što bi rekla djeca kad dobiju peticu u školi. Međutim, nakon tog zadovoljstva slijedi suočavanje s realnosti da ne možete na tom rezultatu stati i da morate ići dalje. Gdje je u tom granica? To ne zna nitko. Ne možete vječito povećavati ni prinos ni kvalitetu, a da ipak ne dođete do jedne granice. Jesmo li mi došli do te granice? Mislim da još nismo, jer još je mogućnosti za napredovanjem, za boljim. Osjećaj dobitkom pozitivnog rezultata u oplemenjivanju je prekrasan, ali mora se voljeti da bi se to osjetilo.

Dakle, pred novim ste izazovima!?

- Prostora za nove izazove uvijek ima. Sada imamo oko 50 novih linija i ako nam se ove godine od njih ostvari samo jedna ili dvije s kojima ćemo dalje raditi bit ćemo zadovoljni našim poslom.

Kako ocjenjujete dosadašnji odnos Hrvatskih duhana prema znanstvenom i stručnom radu u oplemenjivanju kultivara duhana?

- Kad o tome razgovaram sa svojim kolegama iz nekih drugih tvrtki oni jednostavno ne mogu vjerovati koliko Hrvatski duhani ulažu u znanstveni i stručni rad koji je u funkciji primarne proizvodnje duhana. U svom radu imam maksimalnu potporu od svih djelatnika u Hrvatskim duhanima kao i od predsjednika Uprave gospodina Mirka Boića, koji je ujedno i najveći zagovornik takvog rada. Stoga je za naš uspjeh bitna logistika, a mi je imamo u Hrvatskim duhanima. To je onaj dobar vjetar koji donosi uspjeh, ali ja sam u Hrvatskim duhanima imala i više od toga, jednu oluju koja me je naprosto nosila u ovome poslu, a to se nastavlja i dalje. ( M. B)

Obavještavamo Vas da je u nedjelju 4. ožujka 2012. godine oko 20.25 sati telefonom dojavila zaposlenica Doma za psihički bolesne odrasle osobe Nova Ljeskovica da se istog dana oko 16 sati iz Doma u nepoznatom pravcu udaljio njihov štićenik 48-godišnji Branko Galić.

 Branko je visok oko 180 cm, težak oko 76 kg, čeone ćelavosti, kratke tamno smeđe kose, smeđih očiju, uskog lica, a u trenutku odlaska na sebi je imao tamno smeđu jaknu, plave traperice i visoke cipele crne cipele.

U ponedjeljak, 5. ožujka 2012. godine, oko 22.20 sati u mjestu Londžica pronađen je 48-godišnji Branko Galić za kojim su policijski službenici tragali jer se u nedjelju 4. ožujka 2012. godine oko 16 sati udaljio u nepoznatom pravcu iz Doma Nova Ljeskovica.

21. OBLJETNICA DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE POŽEGA  -

POŽEGA – Punih 21 godinu zadovoljni korisnici žive u Domu za starije i nemoćne u Požegi, povodom čega su i za proslavu ove godišnjice organizirali priredbu. Kao kuriozitet na proslavi je nazočio i prvi korisnik ovog doma Rafo Lušić, koji je sve ove godine proveo u požeškom Domu. Na priredbi je nazočila i najstarija korisnica doma Bara Skretić koja je napunila 97 godina. Od kada je otvoren 23. veljače 1991. godine puno truda i rada djelatnika doma je uloženo kakao bi i nakon 21-ne godine bio na zavidnoj razini u pružanju usluga svojim korisnicima.

- Dom je od otvaranja do 2008. godine imao kapacitet za smještaj do 138 korisnika, a preuređenjem i dogradnjom jedinice za pojačanu njegu dom je dobio novih 60 mjesta, i kategorizaciju doma visoke druge kategorije. Unutrašnjost doma opremljena je po najvišim standardima za pružanje ugodne i opuštene kvalitete življenja. Kako je dom smješten u samom središtu grada jer korisnicima osigurava živjeti životom grada i njegovih stanovnika. Dom na kvalitetu življenja utječe i pružanjem usluga u kojima korisnici imaju priliku sudjelovati u fizioterapijskim, radno-terapijskim, kulturno-zabavnim i rekreativnim aktivnostima - istakla je u pozdravnom govoru Marina Varga, radna terapeutkinja, pozdravljajući goste, predstavnike osnivača, Požeško-slavonske županije, zamjenika župana Ferdinanda Trohu i pročelnicu dr. sc. Vesnu Vlašić, članove Upravnog vijeća Antuna Tereka i Damira Golužu, ravnateljicu Doma u Velikoj Mirjanu Novak i sve korisnike koji su napunili gledalište.

Korisnici su kroz pjesmu, recitacije i skečeve zabavili goste i ostale korisnike, a prikazali su i dio vježbi koje odrađuju u sklopu svojih terapija.