PREDSTAVLJEN GLASNIK „FRA LUKE IBRIŠIMOVIĆA“ UDRUGE VINOGRADARA, VINARA I VOĆARA „STJEPAN KOYDL“  -

POŽEGA - Udruga vinogradara i voćara "Stjepan Koydl" u povodu Dana grada Požege ali i 45. obljetnice rada udruge  predstavila je prvi broj "Glasnika fra Luke Ibrišimovića" budućeg glasila ove udruge koji će izlaziti tri puta godišnje u sklopu tjednika Kronika Požeško-slavonska.

- Kako bi Požežane ali i sve ostale upoznali s dugom tradicijom vinogradarenja ali i znamenitim Požežanima koji su se bavili tim poslom, Udruga vinogradara, vinara i voćara "Stjepan Koydl" odlučila je pokrenuti svoje glasilo - istaknuo je to na predstavljanju glasila tajnik udruge Ivica Ajanović navodeći kako su vrsni vinogradari svojedobno bili i župan Miroslav Špun Strižić, gradonačelnik Franjo Ciraki i mnogi drugi.

- Mnoge su zanimljivosti „skrivene u arhivi“ i malo tko za njih zna pa smo odlučili te povijesne činjenice prezentirati javnosti jer se na žalost za njih danas ne zna. Naravno bit će tu i aktualnih stvari u vinogradarstvu i voćarstvu - rekao je dalje Ajanović, podsjećajući kako i Agronomski fakultet radi na projektu istraživanja graševine, te da bi im svakako bio zanimljiv podatak da je župan Miroslav Špun Strižić prije 150 godina među prvima posadio graševinu u Požegi. Zapravo imamo činjenice bez kojih se ne može napisati povijest hrvatskog vinogradarstva i voćarstva.

Glasnik "Fra Luke Ibrišimovića"bit će tiskan tri puta godišnje i to uz Grgurevo, za  Dan udruge odnosno za blagdan svetog Vida, te za Martinje.

Na predstavljanju nazočne je vinogradare pozdravio i urednik Vladimir Protić budući da će Glasnik „Fra Luke Ibrišimovića“ biti tiskan u sklopu tjednika Kronika Požeško-slavonska. (V.Re.)

POŽEGA - Treću godinu za redom Požežani koji vole fotografiju i fotografiranje imaju priliku svoju ljubav podijeliti sa širom javnošću zahvaljujući  foto natječaju otvorenom za Dan grada. Ove je godine tako nastala izložba fotografija "Biti Požežanin" koje čine izbor od blizu 80 fotografija pristiglih na ovogodišnji istoimeni foto-natječaj. Na izložbi je, po izboru Ocjenjivačkog odbora predstavljeno 27 fotografija među kojima su i tri najuspješnije osvojile novčane nagrade.

Prvu nagradu od 1.000 kuna osvojio je Zoltan Bartaky za fotografiju "Požežanin", drugu nagradu od 700 kuna osvojio je Josip Mesić za fotografiju "Odraz", a treća nagrada od 500 kuna pripala je fotografiji "Djevojčica pod boltama" Kristine Lešić. - Za razliku od prethodnih natjecanja kojima je u središtu objektiva uglavnom bila bogata arhitektura Požege, ovaj put dodatni kriterij, odnosno motiv fotografije trebali su biti ljudi, dakle Požežani - naglasila je predsjednica Ocjenjivačkog odbora  Mirjana Šperanda, ravnateljica Gradskog muzeja Požega.

- Imam preko tisuću fotografija grada, ali kako je ove godine jedan od kriterija bio da na fotografiji bude i osoba, odlučio sam snimiti sebe i to tako da sam kameru tijekom leta paraglajderom  postavio na nogu - ispričao je o svojoj fotografiji prvonagrađeni Zoltan Bartaky, inače profesor tehničke kulture u Osnovnoj školi "Julija Kempfa", koji je Požežanima već dobro poznat po svojim fotografijama iz zraka. Izložba fotografija postavljena je u Galeriji "Ciraki" Gradskog kazališta Požega.

PRI ZAVRŠETKU SUĐENJE ZECU, KRISTIĆEVOJ I BIVŠIM DIREKTORIMA CESTE   -

POŽEGA - Suđenje prvooptuženoj Đurđici Kristić, članici Uprave Kamen Ingrada, drugooptuženom Vladi Zecu, predsjedniku Uprave iste tvrtke te bivšim direktorima Ceste Vjekoslavu Bajiću i Dragutinu Martinašu privodi se kraju. Prošloga petka počelo je iznošenje obrane optuženih koje Državno odvjetništvo tereti da su zlouporabili mjenice koje je grad Požega dao Kamen-Ingradu kao sredstvo osiguranja za izvođenje, sanaciju i rekonstrukciju objekata visoko i nisko gradnje tijekom 2003. i 2004. godine.

-Kako sam za ista kaznena djela već osuđena na dvije godine i 11 mjeseci te kako se radi o kaznenim djelima počinjenim u tom istom vremenskom periodu i dok sam obavljala istu funkciju te kako nije počinjena nikakva šteta a ni korist za Kamen – Ingrad smatram da me se ne može ponovno osuditi. Ispunjavajući mjenice vjerovala sam da to činim u skladu za zakonom, žao mi je što je drugačije ispalo – kazala je Kristićeva.

Zec je u svojoj obrani pokušao reći da kao predsjednik Uprave nije gotovo ništa znao što se u tvrtki događa niti kako se postupa s mjenicama.

-U tvrtki je bilo oko dvadesetak izvršnih direktora koji su imali svoje obveze i prava. Oni su me jednom mjesečno na kolegiju obavještavali o rezultatima u njihovom sektoru. Nisam tražio niti poticao ih da rade protuzakonito niti sam htio da se tako radi. Sada mi je žao što sam uopće prihvatio biti direktor, bolje bi bilo da sam ostao skladištar – kazao je Zec na rubu suza koji je u Kamenu proveo skoro 28 godina. Počeo je raditi kao skladištar da bi 1988. postao direktor i bio na tom mjestu sve do odlaska tvrtke u stečaj s izuzetkom od jednog kratkog razdoblja kada je zbog političke funkcije u županiji to prepustio drugome.

Na upit državnog odvjetnika Vlade Novaka koliki je vlasnički udio imao u vrijeme počinjenja kaznenog djela odgovorio je da ne zna te da se nikada nije osjećao kao većinski vlasnik niti je znao biti dioničarom. Zanimljivo je da nije znao ni odgovoriti je li Kamen-Ingrad bio većinski vlasnik Ceste. Znao je samo da su kupili dionice od pojedinih dioničara te da je moguće da su bili njihovi većinski vlasnici. Kao i Kristićeva smatra da je za djela koju mu se stavljaju na teret već osuđen u prijašnjem postupku za što je dobio zatvorsku kaznu od 5 godina i jednog mjeseca.

Ovog ponedjeljka nastavljeno je iznošenje obrane trećeokrivljenog Vjekoslava Bajića, četvrtookrivljenog Dragutina Martinaša i petookrivljenog Kamen-Ingrada u stečaju.

Bajić koji je bio direktor od 2003. do 2004. u Cesti kazao je da je na to mjesto postavljen od strane Vlade Zeca, većinskog vlasnika Kamen-Ingrada, tvrtke koja je bila i većinski vlasnik Ceste. - Nakon što je Cesta potpisala ugovor o građenju ceste u Industrijskoj ulici s gradom Požegom nazvao me Vlado Zec i kazao mi je da odem po mjenice koje je naša tvrtka dobila kao sredstvo osiguranja od Grada i rekao mi je da ih donesem u Kamen Ingrad jer je Cesta dužna Kamenu. O mjeničnom poslovanju ništa nisam znao niti sam mjenice ispunjavao, ja sam bio sam kurir koji je te dvije mjenice odnio iz Grada u Kamen, u ured Đurđice Kristić. One nikada u Cesti nisu ni bile – kazao je Bajić dodajući da o financijama ništa nije znao jer prije direktorske funkcije obavljao dužnost voditelja transporta u Kamenu. Nakon godinu dana direktorske funkcije Bajić je dao ostavku.

-Financijski poslovi Ceste su se vodili iz Kamen-Ingrada – kazao je Dragutin Martinaš koji je na funkciji direktora Ceste bio tri godine, sve do imenovanja Bajića. Kazao je da mjenicu Grada koju je Cesta dobila za radove na Kalvariji nije on popunjavao. - Bio sam pozvan u Kamen Ingrad da potpišem mjenicu. Ne sjećam se da li je ona već bila popunjena, ali ja to nisam učinio. Đurđica Kristić me odvezla i u Osijek u banku gdje sam potpisao eskont – kazao je Martinaš koji je zatražio da se kao obrana pročita njegov iskaz dan u istrazi.

Nakon iznošenja obrane optuženih općinski državni odvjetnik Vlado Novak je izmijenio dio optužnice, odnosno smanjena je protupravno stečena imovinska korist, umjesto prvotnih šest milijuna kuna, ona sad iznosi 2,8 milijuna kuna. Razlog tomu je što su se neke banke naplatile iz založene hipoteke Kamena. Štetu je pretrpio jedino grad Požega u iznosu od 2,8 milijuna kuna, ali kako se oni ne smatraju oštećenim nisu podnijeli nikakav odštetni zahtjev.

Idući tjedan očekuje se donošenje presude.   (a.t.)

POŽEGA – Jednoglasnom odlukom Domski odbor Đačkog doma u Požegi razriješio je funkcije ravnatelja Vladu Vukoju. Nakon nalaza inspekcije da je ravnatelj prilikom prijema djelatnika prekršio Zakon o pravima hrvatskih branitelja, te umjesto branitelja Mirka Tutića, koji je udovoljavao sve uvjete, primio na radno mjesto svoga sina, preporučeno je da Domski odbor razriješi ravnatelja.

– Na prijedlog prosvjetne inspekcije ravnatelj Vukoja je razriješen jednoglasno, a za privremenog vršitelja dužnosti imenovan je Josip Matuha, inače zaposlenik Đačkog doma. On ima obvezu u roku od trideset dana raspisati natječaj za ravnatelja. I natječaj za zaposlenje portira je poništen, te će i on biti ponovno raspisan – rekao je zamjenik župana Ferdinand Troha ispred Požeško-slavonske županije osnivača Đačkog doma.

GRGUREVO SE ODUVIJEK SLAVILO KOD BAUERA  -

POŽEGA – Grgurevo se oduvijek slavilo u vinogradu Vladimira Bauera, a pucnjevima iz topova uvijek podsjećalo da je to zbog toga što smo na taj dan istjerali Turke iz Požege. Unazad nekoliko godina to je i kultno okupljalište, na koje navraćaju i brojni gosti izvan naše Požeštine, umjetnici, glazbenici, i članovi brojnih udruga koji žele doživjeti Grgurevo u vinogradima. Tamo na onom mjestu gdje su legende i nastale, gdje je pisana povijest našeg grada.

Ove godine uz brojne goste Bauer je primio i članove Rotary kluba Požega, koji su u goste doveli i rotarijance iz susjednih nam slavonskih klubova. Zvonjavom velikog zvona Bauer uvijek najavi da su mu došli gosti u vinograd, a nakon toga ih upozna sa poviješću, od Turaka do današnjih druženja. Bila je to ujedno i prilika za zajedničko fotografiranje, za povijest.

Tijekom godina prerasli su ovi moji skupovi moje mogućnosti, pa su mi uskočili prijatelji sponzori, koji mi pomažu da za sve goste pripremimo dovoljno hrane i pića, kaže Vlado, bez njih to ne bih mogao, jer sada se kroz nekoliko godina ovdje nađe i nekoliko stotina gostiju. Zahvaljujem svojim kolegama vinarima koji mi pomažu u organizaciji, kuhanju, pripremanju delicija i brojnim prijateljima čije mi tvrtke pomažu.

Svi gosti su dočekani s pladnjevima slavonskih suhomesnatih delicija, a na meniju je bila dakako Bakina juha, koju je Vlado s prijateljima kuhao i u na TV, zatim sarmice, buncek u kiselom zelju, rolice carskog mesa i dakako na kraju odojak.

NEZAPOSLENI INOVATOR NUDI SVOJE IZUME ZA PRIMJENU  -

BOLESNICIMA OD KARCINOMA DEBELOG CRIJEVA NUDI UMJETNO CRIJEVO, A DISTRIBUTERIMA STRUJE UREĐAJ KOJI OTKRIVA KRAĐU STRUJE

DERVIŠAGA – Nezaposleni RTV mehaničar Mijo Maljković (56) autor je nekoliko inovacija, koje nudi za primjenu, ali kaže sam nema velikog zanimanja ovdje u Hrvatskoj. - Kada mi je otac došao iz bolnice 2008. godine nakon operacije i odstranjivanja debelog crijeva zbog karcinoma vidio sam kakve ima tegobe jer je nosio vrećicu na tijelu tj. na vanjskom dijelu trbuha to me potaklo da tražim rješenje radi olakšanja njegovog života u novonastalim okolnostima – priča Mijo koji je za inovaciju umjetnog debelog crijeva dobio zlatnu medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija INOVA u Zagrebu.

Uz potporu grada Požege posredstvom Razvojne agencije Požeško-slavonske županije povezao se sa Tehnološko-razvojnim centrom osječkog sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera pa je inovacija dospjela u javnost na toj izložbi, no na tome je nažalost sve ostalo. Otada je prošlo dosta vremena, no inovacija nije zaživjela i nitko nije pokazao zanimanje za njenu proizvodnju i primjenu. Sam Maljković nema nikakvih primanja unazad tri godine pa nije u mogućnosti niti zaštiti autorstvo te inovacije što bi stajalo oko pet tisuća kuna, a nema ni novca za izradu prototipa ovog crijeva.

- Umjetno debelo crijevo su ugrađuje u trbušnu šupljinu tako da se bolesniku izvana ništa ne vidi i on ne treba nositi vrećicu, a pražnjenje trbuha tj. obavljanje nužde se obavlja na uobičajeni način i to pomoću komprimiranog zraka – priča u nastavku Maljković dodajući da u svijetu ima oko pet milijuna ljudi kojima je odstranjeno debelo crijevo, a u našoj zemlji petnaestak tisuća. Stoga je on siguran da bi se proizvodnja umjetnog debelog crijeva, koje inače radi na mehaničkom principu, brzo isplatila, te bi omogućila lakši život bolesnima, ali i zapošljavanje velikog broja ljudi.

Maljković se inovacijama bavi četrdesetak godina, a među još desetak izuma za koje je dobio devet priznanja na državnoj razini, posebno je zanimljiv uređaj koji otkriva krađu električne energije tj. priključenje nelegalnog korisnika prije električnog brojila.

- On se priključi na električnu mrežu kod tavanskog osigurača i pokazuje ukoliko je netko priključen na niskonaponsku mrežu prije brojila, a reagira čak i kada se u trenutku priključenja ne koristi struja – kaže nadalje Maljković. To je ponudio HEP gdje je dobio obrazloženje da oni koriste takve uređaje, no on smatra da to ne stoji, pa ispada da HEP ne zanima lovac na kradljivce struje!

- Sada radim na poboljšanju tog uređaja kako bi on točno mogao utvrditi udaljenost ilegalnog priključka od mjesta kontrole – zaključio je Maljković izrazivši nadu da će se on kad-tad naći u širokoj primjeni.

Smatrajući ove inovacije isplativima u kratkom vremenskom roku Mijo se u više navrata obraćao predsjednicima naše države i vlade, te nadležnim ministarstvima kako bi se potakla njihova proizvodnja i uporaba jer bi se tako moglo postići ogromne uštede, brojnim bolesnicima olakšati svakodnevni život i što je najznačajnije otvoriti mnogo novih radnih mjesta.

- Dobio sam mnogo odgovora od nadležnih nakon upućenih pisama, no to se sve odugovlači, jedni te dopise prosljeđuju drugima, pa se godinama ništa ne mijenja i stvari ne polaze u nikakvu realizaciju – kaže na kraju Maljković koji razmišlja da svoje inovacije ponudi izvan granica Hrvatske nadajući se da će onda lakše doći u primjenu.   (T)

KAMP ARSENALOVE ŠKOLE NOGOMETA U PLETERNICI  -

PLETERNICA - Arsenalova škola nogometa iz Virovitice, jedina u regiji, organizirala je kampove za talentirane nogometaše godišta 1999./2000. Do sada u Virovitici, Pakracu i Županji. Svoje je znanje iskusnim trenerima koji su bili na školovanju na Arsenalovoj akademiji u Loutraki pokazalo stotinjak igrača s područja cijele istočne regije (Bjelovar, Virovitica, Pakrac, Našice, Vinkovci, Županja, Požega, ali i Rijeka i Orašje (BiH).

Arsenalova škola nogometa uspostavila je kontakte i s rukovodstvom NK Slavija iz Pleternice, te se jedan kamp za mlade nogometaše planira odraditi i u Pleternici, prije konačnog odabira igrača za odlazak u Grčku. Trener mlađih kategorija Petar Čuljak vodit će organizaciju mladih igrača Pleternice.

Kako doznajemo od glasnogovornika Arsenalove škole nogometa, Slobodana Kadića, izbor mladih nogometaša za Pleternicu održat će se u nedjelju  18. ožujka na terenima NK Slavije.

- Nakon tog kampa, objavit će se konačan popis selekcije talenata koji će sljedećeg mjeseca zaigrati na Loutraki Easter Cupu, natjecanju svih Arsenalovih škola iz cijeloga svijeta. Prije odlaska u Grčku, selekcija Škole odigrat će pripremnu utakmicu u Virovitici  - ističe Kadić.

IZLOŽBA AKADEMIKA ZLATKA BOUREKA  -

POŽEGA – Gradski muzej Požega povodom Dana grada postavio je izložbu karikaturista, akademika, akademskog kipara, slikara, režisera, kostimografa, scenografa, lutkara, autora crtanih i igranih filmova Zlatka Boureka. Požeškoj publici predstavio se prvi puta izborom jedanaest slika i skulptura koje je izradio u razdoblju od 1968. do 2010. godine. Izložena djela predstavljaju sažetak umjetničkog iskustva na različitim likovnim područjima koja je Zlatko Bourek, prije svega kao izniman crtač s osjećajem za prostor, mogao realizirati.

Nikada nije zatajio odakle je, kaže slikar Bourek, s Drave, Save, Dunava i Orljave, a to se vidi upravo u njegovim slikama. Osim što je napravio sliku Most na Orljavi napravio je i film od jedne minute s tom tematikom. – Most na Orljavi, ja na njega padam jer je to bio prvi željezni most, i jedna ogromna debela rijeka koja je nosila sve. To je bilo fascinantno i ostalo za cijeli život. Čamci moji nisu za vozanje nego za bježanje s obale na obalu. Mi smo cijelo vrijeme bježali, sad do zadnjih dana – istakao je Bourek pojašnjavajući mostove na svojim slikama, a tu je i sveprisutna žena na svim slikama.

Slike odražavaju njegovu bliskost njemačkom ekspresionizmu Otta Dixa i Maxa Beckmana, te hrvatskog slikara Krste Hegedušića, na čijem je iskustvu gradio svoj svijet ispunjavajući ga nestvarnim, fantastičnim scenama s temom čovjeka i njegovog života.

Skulpture na izložbi predstavljaju lik Alme koji se jedini izdvaja čistoćom, mirom i toplinom. Poput Danteove Beatrice u sebi nosi plemenitu ljepotu, ali i zabrinutost. Izvana različita, djevojka s trešnjama ili žena s mislima o domu, crna ili bijela, ona je u sebi dosljedna i čista.Zlatko Bourek stavlja na postolje lik žene koja umjetničkim djelom prenosi moralnu poruku nadređenu svemu što je umjetnik slikom prikazao – kaže Lidija Ivančević Španiček iz Gradskog muzeja predstavljajući autora.

Izložbu je otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, a za građane je otvorena do 22. ožujka.

PUCANJEM IZ TOPOVA, MUŽARA I KUBURA POŽEŽANI  NA GRGUREVO ISTJERIVALI TURKE IZ OVIH KRAJEVA  -

POŽEGA - U povodu Dana grada Požege i proslave Grgureva u Požegi su se okupile 22 povijesne postrojbe koje su svečanim mimohodom prošetale požeškim ulicama. Gostovale su povijesne postrojbe iz Karlovca, Varaždina, Ivanca, Bakra, Križevaca, Bjelovara, Čakovca, Zeline, Zaboka, Omiša, Kostela, Petrovskog, Pregrade, Klisa, Otočca, Županje, Zaprešića, Donja Stubica, Orahovica, te iz Tomislavgrada (BiH) i skupina iz Halsbacha (Njemačka) s barunom Trenkom i svitom s dvora Marije Terezije.

Svečano je postrojavanje bilo upriličeno na Trgu svete Terezije kod spomenika fra Luki Ibrišimoviću, požeškom "Sokolu" kako bi mu svi zajedno odali počast i prisjetili se čuvene bitke na Sokolovcu 1688. godine kada su pod njegovim vodstvom protjerani Turci iz ovih krajeva.

Kako to i priliči proslavi „Grgureva“ nije nedostajalo ni pucanja iz topova, mužara, kubura, pistola i ostalog oružja, a svojih dugih mačeva prihvatili su se i Zelinogradski vitezovi, te vitezovi Ružice grada koji su prezentirali borbu vitezova. Iako su vitezovi Ružice grada iz Orahovice prvi puta došli u Požegu, to im kaže Vlado Grgić neće biti posljednji put.

- Zbilja nam je prekrasno ovdje i oduševljeni smo. Naša udruga ima stotinjak članova od kojih je polovica aktivna. Mi se ponosimo našom poviješću i Ružica gradom. Radujemo se ovakvom okupljanju i uživamo u zajedničkom druženju - kaže Vlado. Da su i žene kroz povijest imale značajnu ulogu potvrđuje i križevačka djevojačka straža. - Postrojbu smo utemeljili 2008. godine a zapisi o njima govore da su čuvale Josipa bana Jelačića za vrijeme boravka u Križevcima - kaže Marija Škrlec iz Križevaca koja već drugu godinu za redom dolazi u Požegu. Među onima koji već godinama za Grgurevo dolaze u Požegu su i pripadnici Gradske straže iz Bakra iz 1848. godine. - Prije četiri godine obnovili smo tradiciju i ustrojili stražu koja ima odore rađene prema originalu. Iz toga vremena ostalo je očuvano ulje na platnu a u muzeju i originalna sablja tako da nam nije bio problem napraviti vjerne replike. Ima nas 20-ak članova a tu rado dolazimo i vrlo smo zadovoljni. Mi u Bakru slavimo sv. Margaretu kada također okupljamo sve povijesne postrojbe. Tada organiziramo i pomorsku bitku, opet prema očuvanim zapisima o tomu  kada su Mlečani napali Bakar - kaže Krešimir Herceg.

Na čuvenu bitku na „Sokolovcu“ podsjetio i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko navodeći kako su s obronka Sokolovca prije 324 godine pucnji iz topova objavljivali  pobjedu. - I ovih dana s tog legendarnog brda odjekivat će pucnjevi iz topova i mužara ali kao zvonki odjek tradicije naslijeđene od naših predaka. Požega slavi, obnavlja, čuva svoju tradiciju. I ove godine Dan grada i Grgurava proslavljamo sjećajući se svih onih koji su Požegu stvarali i ostavili plodni trag u njenoj povijesti i nas zadužili - rekao je Ronko dodajući kako radost Grgureva Požežani danas dijele s mnogima koji dolaze u Požegu kako bi uživali u ovoj autentičnoj proslavi. Požežani su sa svojim gostima Grgurevo proslavili i na obližnjim brdima s kojih je odjekivala salva topova i mužara baš kao i u vrijeme fra Luke Ibrišimovića.

Nakon pobjedničke salve na Trgu sv. Terezije pucanje se ponovilo i na Trgu sv. Trojstva, a sve članove povijesnih postrojbi u gradskoj kući primio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. (V.Re. i V.Pr.)

ZA PROJEKT "STAZAMA LIPICANCA I KUNE" IZ EU BESPOVRATNO 3 MILIJUNA KUNA  -

OMANOVAC -  Grad Lipik kao provoditelj projekta "Stazama lipicanca i kune", te grad Pakrac i Poduzetnički centar Pakrac kao partneri, dobili su za taj projekt iz pretpristupnog fonda IPA Europske unije bespovratno oko 386 tisuća eura (2,9 milijuna kuna). Ugovor o tome u planinarskom domu na Omanovcu potpisali su gradonačelnici Lipika i Pakraca Antun Haramija i Davor Huška, te direktorica Poduzetničkog centra Vida Iličić. Ukupna vrijednost projekta je 515 tisuća eura, a ostatak novca zajednički će osigurati gradovi Pakrac i Lipik.

Glavni cilj projekta "Stazama lipicanca i kune" je osnažiti turističke potencijale na pakračko-lipičkom području što bi trebalo povećati broj posjetitelja u taj kraj. Najveći dio novca utrošit će se na uređenje nekoliko lokacija: Planinarskog doma na Omanovcu, jezera Raminac, Pjeskara i Pakurnovac, te staza, pješačke, biciklističke i jahačke, duge gotovo stotinu kilometara koje ih povezuju.

Na tim lokacijama postavit će se info ploče, stalci za bicikle i vezanje konja, stolovi, sjenice, urediti prostori za roštilje, dječja igrališta i drugo. Manji dio novca namijenjen je edukaciji djelatnika, turističkih djelatnika dvaju gradova te turističkih vodiča. Važno je istaći da je projekt usmjeren i prema poduzetnicima aktivnim u turizmu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima smještenim uz stazu koja će povezivati navedene lokacije kao i farme koje su zainteresirane za bavljenje seoskim turizmom. Lokalne udruge u projekt bi se trebale uključiti kroz različite manifestacije i natjecanja.

- Nadam se da će ovaj projekt pomoći razvoju naša dva grada, on jest šansa prije svega za razvoju turističke ponude ali i za cjelokupan razvoj - rekao je gradonačelnik Lipika Antun Haramija. - Ovaj projekt je prilika za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao i boljoj aktivnosti raznih udruga a sve zajedno, nadam se, jednog dana će biti nadopuna ponudi Zdravstveno rekreacijskog centra čijoj se skoroj obnovi nadamo - kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Realizacija projekta "Stazama lipicanca i kune" službeno je počela od veljače a svi planirani poslovi trebali bi biti završeni u slijedećih četrnaest mjeseci.    (v.m.)