DOSADAŠNJA PREDSJEDNICA MARIJA BAJT PODNIJELA IZVJEŠĆE O STANJU NA VELEUČILIŠTU

Nakon 14 godina rada Veleučilišta u Požegi, prvi put, prije isteka mandata, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Odlukom o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi, za Dan grada Požege, imenovao je nove članove Upravnog vijeća mr. sc. Snježanu Jakobović, dipl. ing., Sanju Vukelić, dipl. oec., mr. sc. Ivana Čolaka a razriješio mr. sc. Katarinu Aladrović Slovaček, Želimira Janjića, prof. i Mariju Bajt, prof.

Prema Statutu Veleučilišta i Poslovniku Upravnog vijeća, sazvala sam sjednicu novog saziva Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi za petak, 23. ožujka 2012. god.

S obzirom na to da sam osnivala Veleučilište i od početka njegova rada, u svim mandatima, bila član Upravnog vijeća i izabrana predsjednica, zbog upita nekolicine novinara smatrala sam obvezom da vas izvijestim o stanju na Veleučilištu u Požegi.

Veleučilište u Požegi osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. svibnja 1998. godine. Od tada do danas kroz Veleučilište su prošla 9.163 studenata. Od 1998. do 2007. godine studij su upisala 6.433 studenta, a diplomiralo ih je 846, ili 13,15 %.

Nakon dolaska nove uprave na Veleučilište, od 2007. do 2012. godine, od upisanih 2.730 studenata diplomiralo ih je 1.224 ili 44,84 %. Zbog smanjenih upisnih kvota, Veleučilište u akademsku godinu upisuje 420 novih studenata.

Nakon osnutka, Veleučilište nije imalo vlastito stručno nastavno osoblje. 2004./2005. akademske godine zaposleno je 10 predavača kojima je proveden izbor u zvanje, a te godine za vanjsku suradnju nastavnika Veleučilište je platilo 1,58 milijuna kn.

Danas Veleučilište ima 52 zaposlenika. Omjer zaposlenika i vanjskih suradnika je 92 % prema 8 %. Za akademsku godinu 2010./2011. Za vanjsku suradnju plaćeno je 158 tisuća kn.

Prema potrebama Veleučilišta i u interesu nastavnika odobravano je školovanje na postdiplomskim studijima (do 2007. godine magisterij, postdiplomski specijalistički studij, a kasnije doktorati). Na magisterije je upućeno 13, a na doktorate 17 nastavnika. Troškovi Veleučilišta za njihovo školovanje iznose 1,4 milijuna kn (doktorati milijun kn, magisteriji 350 tisuća kn). Danas Veleučilište ima 8 doktora znanosti i 8 magistara znanosti (5 ih je napustilo Veleučilište i oštetilo ga za 112 tisuća kn). Proveden je izbor u zvanje (predavači, viši predavači) za 20 zaposlenika i za 9 vanjskih suradnika.

Osnutkom, Veleučilište je od Ministarstva obrane dobilo na korištenje prostor bivšeg Doma JNA koji je 28. veljače 2005. godine dodijeljen gradu Požegi u vlasništvo s isključivom namjenom za Veleučilište.

Do 2007. godine Veleučilište je uređivalo i održavalo dijelove prostora u gradu Požegi koje je koristilo (Rektorat Veleučilišta u Gimnaziji, dio podruma Poljoprivredne škole, zgrada Sokola, Županijski centar), ustrojilo vozni park, te uz pomoć matičnog ministarstva gradilo nastavni objekt u Vetovu, ulagalo u trajne nasade, laboratorij, računalnu i komunikacijsku opremu.

Nakon odlaska prvog dekana dr. sc. Stjepana Madjara 2007. Godine Veleučilište je raspolagalo s 9 milijuna kuna. U proteklih 5 godina, Veleučilište je u investicije, radi poboljšanja uvjeta rada i studija, u građevinsko obrtničke radove na zgradama Veleučilišta u Požegi i Vetovu, igralištima za studente, laboratorijsku i podrumarsku opremu utrošilo 11,5 mil. kn. (2010./2011. akademske godine 4 mil. kn.).

Danas, za vrijeme mandata dekana dr. sc. Ivana Budića, Veleučilište raspolaže sa 16,5 mil. kn. koje prema postojećem programu, ima plan utrošiti za unapređenje i daljnji razvoj Veleučilišta, nastavnu opremu i pomagala, nove studije, napredovanje u zvanja i slično.

Nakon osnivanja 1998. godine Veleučilište je poslovalo s privremenim dopusnicama za izvođenje studija, a tijekom godina dokazivanja kvalitete programa rada i studija dobilo je trajne dopusnice. Nakon međunarodne evaluacije 2009. godine, Veleučilište od 2010. godine  ima trajne dopusnice za svih pet studija i za specijalistički diplomski stručni studij Trgovinskog poslovanja. U tijeku je dobivanje specijalističkog studija Vinogradarstva i vinarstva.

Od 2008. god. pokrenute su međunarodne aktivnosti Veleučilišta: Međunarodna konferencija Valis aurea koja će se ove godine održati treći put (s oko 150 radova) i ERASMUS, razmjena studenata i nastavnika koji odlaze na usavršavanje u partnerske institucije diljem Europe.

Godine 2011. dobiven je standard za kvalitetu ISO 9000.

Veleučilište još čeka, prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje i prema Zakonu, provjera sustava kvalitete za cjelokupan proces rada.

Kroz projekt EU Veleučilište je dobilo certifikat za tri edukacijska programa: UPC (upravljanje projektnim ciklusima), ECDL (računalni operater) i Vinogradar - podrumar. Veleučilište njeguje i suradnju s gospodarstvom u sklopu koje studenti obavljaju stručnu praksu.

Početkom ove godine uređena je nova WEB stranica Veleučilišta u Požegi.

Tijekom proteklih 14 godina održano je 88 sjednica Upravnog vijeća. Veleučilište u Požegi ima svu potrebnu i urednu dokumentaciju (statut, poslovnik, pravilnike, odluke) u skladu sa zakonskim propisima.

Tijekom proteklog vremena bilo je pokušaja ukidanja Veleučilišta u Požegi, pojedinih studija, ukidanja upisnih kvota, mreže prema kojoj je Veleučilište trebalo dobiti studije za koje nije bilo niti stručne niti materijalne osnovice, ali je Upravno vijeće uvijek u suradnji s dekanom uspijevalo zadržati stabilnost i sigurnost institucije.

Iskreno se nadam da će tako biti i ubuduće u interesu studenata, Veleučilišta u Požegi i cijelog sustava visokog školstva u Republici Hrvatskoj.

Marija Bajt

POŽEGA - Tijekom noći sa srijede na četvrtak, 21./22. ožujka 2012. godine u Požegi, u Industrijskoj ulici, s prostora željezničkog kolodvora HŽ-a otuđeno je 190 metara telekomunikacijskog kabela. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su ovo kazneno djelo počinili 19-godišnjak i 20-godišnjak, obojica s požeškog područja. Tom prilikom 20-godišnjak je policijskim službenicima pokazao gdje je sakrio kabel koji mu je oduzet i vraćen vlasniku. Protiv obojice slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

ČAGLINČANI OBILJEŽILI SVJETSKI DAN VODA  -

SOVSKI DOL - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i Osnovna škola Stjepana Radića iz Čaglina ove godine zajedno su obilježili Svjetski dan voda na Sovskom jezeru. Zajedničkom akcijom očistili su okoliš Sovskog jezera, te očistili prošle godine postavljene info table na Tematsko-poučnoj stazi "Sovsko jezero". U ovoj aktivnosti su sudjelovali učenici od petog do sedmog razreda, učiteljica Slađana Švajda, te Predrag Livak, nadzornik u Javnoj ustanovi.

Svjetski dan voda obilježava se sličnim aktivnostima diljem svijeta na dan 22. ožujka

Poznat je veliki utjecaj vode na ljudsko zdravlje jer je voda sastavni dio većine stanica u ljudskom tijelu, donosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari. Približno pet milijuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom, a gotovo 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće. Stoga je važno kod ljudi poticati svijest o očuvanju vodotoka čistim i urednim posebice kod mladih osoba. Ovakvim akcijama djecu se uči da čuvaju prirodu i u prirodi se ponašaju čuvari okoliša.

ŽUPANIJA POMAŽE U OPREMANJU PROGRAMA ZA STARIJE OSOBE  -

POŽEGA – Županija požeško-slavonska je za potrebe programa „Dnevni boravak i pomoć u kući“ koji skrbi za 205 korisnika, starijih osoba nabavila dva mopeda. – Ovaj program provodi se od kolovoza 2010. god. i trenutno je u programu zaposleno 14 djelatnika. Brine se za preko 200 korisnika s područja općine Brestovac, općine Jakšić i grada Požege. Do sada je županija nabavila jedan automobil i osam bicikala prošle godine. Svakodnevno obilazeći korisnike programa djelatnici su iskazali potrebu i za mopedima. Pa evo ja sada simbolično predajem ove registarske pločice za dva skutera i kacige za koje je županija izdvojila 20 tisuća kuna – istakao je zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.

Mopede je primila voditeljica programa Pomoć u kući za starije osobe Irena Martinek koja je istakla da će im mopedi dobro koristiti jer pokrivaju zaista veliki prostor, pa se do najdaljih korisnika gubi puno vremena na odlazak. – Teren je jako velik a svaki dan od nas 14 zaposlenih,12 djelatnika je na terenu. Skuterima će se koristiti oni koji prelaze najviše kilometara. Najdalje naselje gdje imamo korisnika je Striježevica, na području općine Brestovac, do kojega imamo preko 30 kilometara. Bez obzira gdje je korisnik mi moramo do njega doći, jer ta osoba treba našu pomoć iz programa – istakla je Irena Martinek.

Sada će svakako biti brže doći do korisnika koji su udaljeniji i stići obići više korisnika u danu, jer će vrijeme putovanja biti daleko kraće.

KANIŽLIĆI UGOSTILI KNJIŽEVNICU ZA MLADE ŽELJKU HORVAT VUKELJA  -

POŽEGA – Osnovna škola Antuna Kanižlića danas je ugostila književnicu za mlade, Željku Horvat Vukelja, glavnu urednicu časopisa za mlade Modra lasta. Pisanjem se bavi od mladih dana, a napisala je stotinjak kratkih priča, uglavnom objavljenih u tiskovinama za mlade i na radiju. Piše igrokaze za djecu, izdala je zbirku priča Šiškabališka, roman Putovanje patuljka Zvončića i slikovnice Poplava iz šalice kave, Balončica, Panjoglav, Hrabrica i Slikopriče.

S svojim „pričokazom“ družila se s prvašićima u matičnoj školi i područnoj školi Vidovci. Posebno je interesantan bio njen način pričanja priča, jer je za djecu to bilo nešto novo. – Ja djeci pričam priče na meni svojstven način, a ja to nazivam Pričokazom. To je jedna forma koja se sastoji od klasičnog pričanja priče i igrokaza. Imam torbu s rekvizitima, razni uporabnih predmeti koji u priči ožive s mojim pričanjem a djeca mi u tome asistiraju. Oni su moji glumci i moji asistenti, a cilj je da na taj način involviramo djecu u samo pričanje priče. Priče su kratke, od tri minute do desetak minuta, zbog uspješnog održavanja dječje koncentracije. Priče su uglavnom objavljene a pričam one koje još nisu objavljene i ja ih sada usmjeravam da te priče čitaju – istakla je Željka Horvat Vukelja.

Čitanju djecu privlače i kroz časopis Modra lasta, jer ga stalno usmjeravaju u pravcu da bude zanimljiv, posebice onima od 12-te godine, ali vrlo rado za njim posežu i desetogodišnjaci, kaže Željka. Pripremljene su teme koje interesiraju djecu, problemi odrastanja, odnosa u školi, kako međuvršnjačkog, tako i nastavnicima, roditeljima, okolinom.

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA POSTAVLJA PITANJA  -

Interesantna je činjenica da se u javnosti gotovo svi potezi Milanovićeve vlade prezentiraju kao jako dobri i bez kritika, stoga HSS drži svojom dužnošću oštro protestirati protiv dva Vladina poteza. Odricanja hrvatske nacionalne naftne kompanije INE prihoda od Sirijskih naftnih izvora i najnovijeg poteza eutanazije Hrvatske poljoprivredne komore.

Koji je to djelomični politički suverenitet koji će hrvatska država zadržati po ulasku u EU ako već sada mora slijediti takve, za Hrvatsku samoubilačke poteze kao što su sankcije EU prema Siriji i to unatoč činjenici da Švicarske pa i Francuske kompanije uvoze i trguju čak i naftom iz Irana usprkos dugogodišnjim sankcijama?

Zašto je obavezno članstvo i plaćanje članarine hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj gospodarskoj komori, što ju čini najbogatijom hrvatskom institucijom, tako dobra stvar za hrvatske radnike i poduzetnike, a postojanje poljoprivredne komore tako loša stvar za hrvatske poljoprivrednike da poljoprivrednu komoru treba uništiti? HSS-ovo protivljenje uništavanju te poljoprivredne institucije ne proizlazi iz činjenice da je HSS seljačka stranka nego se protivimo zbog toga jer je poljoprivreda jedan od najznačajnijih razvojnih resursa Hrvatske. HSS-u je prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori potpuno neprihvatljiv jer predstavlja udar na organiziranje poljoprivrednika kao partnera Vlade, Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.

Radi li se ovdje o nespretnosti i nerazumijevanju ili se potvrđuje teorija da ovoj Vladi očuvanje sela i proizvodnje hrane nisu u nikakvim prioritetima?

VETOVO – Dragovoljac od 21.12.90. i branitelj iz Domovinskog rata, prvo u policiji, pa onda u HV-u, više puta ranjavan, s još nekoliko gelera u tijelu, nije bio baš oduševljen kada su ga poslali u mirovinu po završetku rata. Mirko Kuliš je osjećao da još može nešto raditi, da još može biti od neke koristi, a ne samo da se povuče u kuću ili da vrijeme provodi u kafićima. I nakon razmišljanja odlučio se za vinogradarstvo. Posadio je na lokaciji Starac iznad Vetova tri hektara vinograda, koji je posađen po svim pravilima i posebno uredan.

- Zasadio sam merlot, cabernet souvignon, shiraz i graševinu, oko 10.000 trsova. Sada je to u punom rodu, no ne idem na maksimalan urod. Evo vidite sada u rezanju već određujem koliko će grožđa biti. Režemo ga na jedan lucanj i jedan reznik, tako da možemo po trsu očekivati od 1-1,5 kg grožđa. Idem na maksimalnu kvalitetu, jer samo tako možeš prodati grožđe – kaže Mirko, kojega smo u vinogradu zatekli baš na izvozu loze nakon rezanja. U rezanju, izvozu trsa, ali i u ostalim poslovima pomažu mu njegovi prijatelji, također branitelji, brat i cijela obitelj.

Volim raditi u društvu mojih prijatelja, branitelja, tako nam posao lakše ide. Družimo se nešto ispečemo a imamo i vina jer sam pomalo krenuo s pokusnom proizvodnjom. Sve teže ide s prodajom grožđa. Prošle godine sam imao odličnu kvalitetu i zato sam uspio prodati Krauthakeru, Čamaku i Jakoboviću, ali kako će ići dalje neznam. Mnogima je ostalo puno grožđa prošle godine ili su ga prodali pošto poto. Stoga ću krenuti graditi i podrum, nabaviti bačve i početi proizvoditi i vino. I u sadnju vinograda sam krenuo vlastitim sredstvima i kreditom koji sam dignuo u banci. Nisam mogao dobiti nikakva poticajna sredstva zato što imam mirovinu – dodaje Mirko.

Lijep vinograd je podigao, sve je na drvenim stupovima, a pokazuje još jedan komad zemlje na brdu uz graševinu. – Evo tamu ću zasaditi još 1,5 ha vinograda, moram požuriti prije nego što uđemo u EU. Bit će posla za one koji vole raditi, a i budućnosti za moju djecu – kaže Mirko i nakon predaha uz koji smo malo prezalogajili dobre slanine i kobasice i zalili crnim vinom, sjeda na traktor koji je već pun loze. Razmišlja da bi i tu orezanu lozu trebao nekako bolje iskoristiti, a ne samo zapaliti, nego iskoristiti za grijanje.

Uskoro trebamo od ovog vrijednog dragovoljca umirovljenika očekivati i Vetovačku graševinu sa Starca.

PREDSTAVLJENA NOVA VINOTEKA ZLATNOG LUGA VINARIMA POŽEŠTINE  -

DONJI EMOVCI –Od nedavno je svoja vrata otvorila Krčma Zlatni lug i time znatno proširila ugostiteljsku ponudu Požeštine. Krčma je uređena u autohtonom stilu, a postavljena je u objekt nekadašnje staje i štaglja starih 70 godina. Osim ponude biranih domaćih slavonskih  specijaliteta, jela iz kotlića, jela ispod peke i s ražnja, u Krčmi Zlatni lug moći će se dobiti birana, najbolja vina Požeštine. U starom zidanom podrumu ispod prenočišta uređena je prava vinoteka u kojoj se nalazi izbor najboljih vina dvadesetak vinara s kutjevačkog, pleterničkog i požeškog vinogorja, od Kutjeva d.d., Krauthakera, Enjingija, Mihalja, Adžića, Jakobovića, Tandare, Galića, Josipovića,Markote, Bartolovića i dr.

- Svi vinari koji su nazočni sa svojim vinima pozvani su da im prezentiramo kako čuvamo njihova vina, u kojim uvjetima i da nam pomognu u što boljoj prezentaciji vina, svojim prijedlozima i kritikama. Karakteristika ove vinoteke je da u ponudi ima samo vina požeškog kraja – istakao je ThomasHeinz Pandžić, idejni začetnik turističkog kompleksa Zlatni lug, koji malo po malo pokreće neki od sadržaja, u koji je uključena i cijela obitelj Pandžić.

Vinoteka Zlatni lug predstavljena je javnosti, a predstavljanju su nazočili i svi vinari čija se vina nalaze u ponudi vinoteke. Svaki vinar je za vrijeme degustacije i predstavio svoj podrum i vina koja se degustiraju. - Na taj način predvidjeli smo da kad imamo veću grupu gostiju, da pozovemo i vinara čija vina će se piti, da gostima ispriča svoju priču. Organizirat ćemo i obuku našeg osoblja, da bude što bolje educirano o vinima, te gostu uvijek prezentirati pravu priču koja ide uz svako vino – rekao je Thomas Pandžić.

TRADICIONALNO DRUŽENJE I BAL FRIZERKI  -

- Zadovoljni smo što se ponovno sekcija pojavljuje sa svojim aktivnostima. To je i prije bila najaktivnija sekcija, a nadam se da će ponovno biti s puno aktivnosti. Drago nam je da su se sa svojim Balom ponovno vratile u prostorije našeg Udruženja, koje imamo na raspolaganju i želja nam je da i ostale sekcije te prostore koriste češće i za druga druženja, za edukacije, sportska druženja i obilježavanja – istakao je predsjednik požeškog Udruženja obrtnika, Slavko Rich, pozdravljajući okupljene frizerke.

Skup je pozdravila i bivša predsjednica Ceha frizera Antonija Nikšić, koja je bila nositeljica brojnih aktivnosti, te dala podršku svojim dosadašnjim kolegicama, da ustraju, aktiviraju se, više druže, organiziraju edukacije i treninge s novim metodama i novim materijalima koji se koriste u frizeraju.

Naša sekcija danas broji 60 članova, no članstvo se malo pasiviziralo, pa ćemo ga morati malo probuditi. Jedno od nastavka aktivnosti je i organizacija ovog bala, na kojemu se dobro družimo. Očekuje nas organizacija edukacije o odlaska na sajmove frizerske opreme i novih tehnika rada – rekla je predsjednica sekcije frizera Marijana Hip.

Na balu su za zabavu bili zaduženi članovi TipTop banda iz Požege, catering je organiziralo ugostiteljstvo Ivana Pejić. Ne moramo posebno naglašavati da je bal bio prava revija ljepote, frizura i stylinga. Bilo je to večer kada su se okupile najljepše žene Požeštine na jednom mjestu, njih 45, a o svemu svjedoče i fotografije.

12. SKUPŠTINA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA – 12. Skupština požeško-slavonske županije započela je "Aktualnim satom" kojega je svojim pitanjima otvorio vijećnik Nikola Brekalo. Njega je zanimalo što je od investicija s područja Požeško-slavonske županije ušlo u državni proračun, koji su to projekti koje će županija kandidirati prema fondovima, te rade li se projekti vezani uz energetsku učinkovitost.

Na prvo je pitanje Brekalo je zatražio pisani odgovor. Požeški župan Marijan Aladrović je  odgovorio kako je  do sada već 20-ak javnih objekata obrađeno za energetsku učinkovitost  te da je županija dosta projekata kandidirala bilo da je riječ o izgradnji novih objekata ili adaptaciju i uređenje onih starijih.

Seriju pitanja imao je i vijećnik Ivan Begić kojega je zanimalo kada će biti završena cesta od Vesele do Požege. Njega je zanimao i rad Županijskog sportskog saveza s koliko novaca on raspolaže te koje udruge on financira. Zanimalo ga je i čija su parkirališta mjesta obilježena za invalide uz Dom zdravlja. Jesu li ona namijenjena djelatnicima hitne medicinske pomoći, liječnike obiteljske medicine koji imaju stupanj invaliditeta ili ravnatelja Doma. Ukoliko nisu onda bi ta dva parkirna mjesta, rekao je Begić trebale koristiti osobe s invaliditetom.

Prema riječima požeškog župana Aladrovića rok za izgradnju ceste  koja je ugovorena u kolovozu prošle godine je godinu dana, no prema njegovim saznanjima i neslužbenim informacijama ona bi mogla biti asfaltirana već do Uskrsa. Kada je riječ o Domu zdravlja  on nema svojih površina kao ustanova već su to javne površine za koje vrijede pravila kao i na drugim javnim površinama.

U nastavku sjednice poduža se rasprava vodila oko izvršenja proračuna za prošlu godinu kojega ipak nisu usvojili vijećnici SDP-a kao ni godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste također za prošlu godinu iako je ŽUC izašao iz stečaja i pozitivno posluje sa čak 10 milijuna kuna ostatka, koji je nastao povećanim prihodima i manjim troškovima na održavanju i asfaltiranju cesta koji su ostvareni manjim cijenama na javnim natječajima zbog krize u gradnji.

Da je požeško-slavonska županije u dubiozama svima je poznato no koliko je uistinu ta situacija nezavidna moglo se čuti i na skupštini Požeško-slavonske županije. Ukupne obveze županije iznose 48 milijuna kuna od kojih je na naplatu dospjelo 46 milijuna kuna.  Nedospjelih obveza županija ima još u iznosu 52 milijuna kuna.

Iako je Požeško-slavonska županija unatrag tri godine nastojala uredno podmirivati sve svoje obveza i vraćati kredite najveća je tragedija što se dugovanja nisu smanjila i  ukupni se dug nije pomaknuo s mrtve točke. Upozorio je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović  pojašnjavajući kako je samo lani na kamate po kreditima iz županijske blagajne  otišlo čak 3,6 milijuna kuna.