Prikazujem sadržaj po oznakama: požeško slavonska županija

UZ MALU IZLAZNOST ODRŽAN REFERENDUM U IME OBITELJI  -

POŽEGA – Bez ikakvih incidentnih situacija uz vrlo mali broj izlazaka na birališta, svega izašlo 23.879 glasača ili 34, 93%, glasači su u znatnom broju na području Požeško-slavonske županije zaokružili „Za“. Tako je 18.828 glasača glasalo za ili 78,84 posto, dok je protiv glasalo 4.886 ili 20,46%.
Za su uvjerljivo zaokružili i građani Požege, njih 6.351 ili 71,82%, dok je protiv glasalo 2.357 ili 27,56%, što je nešto manje od prosjeka cijele županije i odraz urbanijeg dijela. U svim ostalim gradovima i općinama s visokim postotkom se glasalo „Za“ referendumsko pitanje.
Iako od mnogih osporavan, iako od vlasti proglašavan nepotrebnim, ovaj referendum je izazvao duboke podjele u našem društvu. Da li će imati kakvog značaja pokazat će budućnost, no sada znamo da već u ponedjeljak nismo osjetili ništa novo, no jedino smo bili svjesni da smo dan prije potrošili 50-tak milijuna kuna. Vratili smo se svojim problemima, problemima nezaposlenosti, neimaštine, organizaciji humanitarnih koncerta za potrebite, problemima s nedostatkom novca za prijevoz prosvjetnih djelatnika, povećanjima lista čekanja u bolnicama, kopanjima po kontejnerima u potrazi za bočicama koje koricu kruha znače. Ne nismo izgleda bili svjesni da smo samo u jednom danu potrošili toliki novac, no kako uvijek lukavi političari kažu, demokracija košta, koliko košta nema veze samo da je moja saborska iliti političarska fotelja sigurno ostala, a demokracije neka se igraju građani. Problemi se i tako vješto sakriju pod tepih, a surova stvarnost ostaje nama koji smo dobili demokraciju.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA UREDNO VRAĆA KREDITE  -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija u prvih šest mjeseci ove godine za otplatu kredita utrošila je oko 2 i pol milijuna kuna, od čega je za kamate po kreditima plaćeno 900 tisuća kuna, a za otplatu glavnice kredita 1,6 milijuna kuna. Požeško-slavonska županija prema riječima župana Alojza Tomaševića uredno podmiruje svoje obveze.

- Od gotovo sto milijuna kuna predviđenih sredstava, računamo da će do kraja godine biti realizirano oko 87 milijuna kuna. Na žalost i dalje imamo tu razliku od 12-13 milijuna kuna koji nedostaju proračunu naše županije i upravo taj iznos mi tražimo od Vlade jer ako su prethodne vlade i u nekih drugim županijama mogle dati potpore i pomoći onda smatramo da i naša županija ima pravo tražiti pomoć u iznosu od tih 12 milijuna kuna kako bi popunili i pokrpali rupe u proračunu. Naš proračun ima jedno teško opterećenje iz prijašnjeg vremena i mi gotovo pet milijuna kuna plaćamo kreditnih obveza zbog ŽUC-a i svih onih problema iz prethodnih vremena. Kada bi od vlade možda kroz 4 godine dobili tih 12 milijuna kuna mi bi zapravo dobili taj novac kako za razvoj poljoprivrede tako i gospodarstva. Ako ne dobijemo traženu potporu prenijet ćemo taj dug u iduću godinu. U svakom slučaju Požeško-slavonska županija svoje kreditne obveze plaća na vrijeme jer ne želimo da se županija nađe u blokadi. S druge strane nemamo namjeru imati nikakva nova zaduženja bez obzira što smo nedavno dobili ponovno kreditni rejting da se možemo zadužiti - rekao je župan Tomašević dodajući kako je cilj županije što više racionalizirati troškove. Požeško-slavonska županija za otplatiti ima još 22 milijuna kuna.

Požeško-slavonska županija u prvih je šest mjeseci ostvarila prihod od 43 milijuna 700 tisuća kuna. U odnosu na isto razdoblje to je za 32 posto više novca u županijskom proračunu. Najveći su bili prihodi od poreza, odnosno poreza na dohodak koji je ujedno i najznačajniji izvorni prihod županije. Na povećanje toga prihoda koji u prvih šest mjeseci iznosi 8,8 milijuna kuna utjecala je bolja fiskalna disciplina, ali i smanjenje olakšica građanima što je pridonijelo smanjenju obveza povrata novca iz županijskog proračuna.

Školstvo, zdravstvo, socijalna skrb

Za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi ove će godine Požeško-slavonske županija iz državnog proračuna dobiti 44,7 milijuna kuna. Najveći dio toga iznosa 17,4 milijuna kuna predviđeno je za osnovno školstvo dok bi upola manje odnosno 8 milijuna i 400 tisuća kuna trebalo dobiti srednje školstvo. Za zdravstvene je ustanove osigurano 9,3 milijuna kuna dok bi domovi za starije i nemoćne ove godine iz decentraliziranih sredstava trebali dobiti sedam milijuna kuna. Centrima za socijalni rad i pomoć za ogrjev osigurano je 2 milijuna 400 tisuća kuna. Sredstva za decentralizirane funkcije usklađena su s odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima i smanjena su za 140 tisuća kuna.

Navodnjavanju manje novca

Požeško-slavonska županija za izgradnju i projektiranje sustava za navodnjavanje ove godine planira osigurati oko 6 milijuna kuna, što je za 2 milijuna kuna manje u odnosu na dosadašnji plan. Tako bi za izgradnju sustava Ramanovci-Bektež bilo osigurano 3,6 milijuna kuna, a za završetak i dogradnju sustava u Kaptolu oko 200 tisuća kuna.

U planu su još dva kapitalna projekta. Tako bi za početak projektiranja sustava za navodnjavanje u pakračko-lipičkom kraju trebalo osigurati 250 tisuća kuna dok bi za sustav Orljava-Londža trebalo osigurati oko dva milijuna kuna.

PRVI PUTA SAZVANA TEMATSKA SKUPŠTINA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Po prvi puta, što su pozdravili svi vijećnici, posebno oni koji su se uključili u raspravu, da je sazvana jedna tematska sjednica Skupštine Požeško-slavonske županije, a posebno stoga što je tema bila upravo Aktualno stanje poljoprivrede i ruralnog prostora županije. No kako je informirao župan Alojz Tomašević to je jedan od dogovora pet slavonskih župana i tematske sjednice su se održale s istom temom u svih pet županija u isto vrijeme, utorak 10 sati. – Predlažemo da se konačno kaže kako voditi poljoprivredu i kompletan razvoj, jer poljoprivreda nije samo prehrana i proizvodnja hrane, ona je političko, društveno ali i nacionalno pitanje. Opstati i ostati na ovim prostorima. Stoga molim prijedloge i zaključke s ove sjednice. Nema kvalitetnog upravljanja državnim zemljištem, nikako se ne upravlja a zadnje dvije godine potpuno zaustavljeno. Ne postoje mjere ruralnog razvoja, problematika stočarstva a pogotovo mljekarstva je vrišteća i moramo je dići na najveću razinu. Problem propadanja sela vidimo samo u podatku da u pet godina u našoj županiji s 1.034 proizvođača mlijeka danas imamo samo 440 proizvođača mlijeka. To je strašan podatak gdje smo mi u Slavoniji dočekali da uvozimo mlijeko – rekao je župan Alojz Tomašević, koji smatra da se selu mora pomoći da ostane na svom prostoru, no Ministarstvo poljoprivrede ne zna upravljati poljoprivredom jer selo i Slavonija propada i to zaboravljena.

Očekujući kvalitetne zaključke s ove skupštine da bi pomogli poljoprivredi i selu zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović je istakao da smo izgubili dvije godine zaustavljajući prodaju poljoprivrednog zemljišta, jer se nije ništa radilo, a niti jedan hektar nije stavljen u funkciju. – Rezultat je smanjenje poljoprivredne proizvodnje za preko 10%, a došlo je do anomalija i zloupotrebe u sustavu potpora za izravna plaćanja, koja su umanjena za čak 35%. Mjere ruralnog razvoja iz zajedničkog fonda EU koje se financiraju iz europskog novca u dvadeset mjeseci nisu definirane, nisu prošle Sabor što znači da ne mogu biti upućene Europskoj komisiji i da postoji bojazan da u 2014. godini mi nećemo moći koristiti ta sredstva. EK je predložila nove četiri mjere što od našeg ministarstva nije usvojeno – kaže Željko Jakopović, koji smatra da je upravo štićenjem mljekarske industrije  zapostavljena proizvodnja mlijeka i uništavanje farmi. Tržište poljoprivrednih proizvoda nije nikako sređeno, a ministarstvo je imalo nekoliko mogućnosti da to donekle sredi, od skladišnice, do klasiranja pšenice ili plaćanja troška čuvanja pšenice nekoliko mjeseci dok ne dođe do povećanja cijene pšenice. – Ova poljoprivredna politika favorizira krupni kapital, a naša poljoprivredna proizvodnja se želi industrijalizirati, a da se ne vodi računa što onda s tim ljudima, što s tim prostorom sela, što onda s tim kulturnim nasljeđem – kaže Jakopović koji misli da je poljoprivreda sinergija svega, pa i turizma kojim se želimo baviti u ruralnom prostoru koji će ostati prazan.

Da i lokalna zajednica može puno pomoći seljaku, od poticaja za osjemenjivanje krava i krmača, poticaja za sadni materijal, kaže Franjo Odobašić,  vijećnik s liste SDP-a, no to ne čini. Nekada je županija to poticala a 1,5 milijuna kuna, a onda je prošli župan to sve zaustavio. Grad Požega je do sada bio svijetli primjer, pa se Odobašić nada da će i novi gradonačelnik Neferović tako nastaviti i pomoći selu. Kao loš primjer je naveo grad Kutjevo koji u prošlom mandatu unatoč obećanjima nije isplatio niti lipu za poticaje poljoprivrednicima, jer se gradonačelnik Nikolić stalno izgovara da nema novaca, a grad Pleternica isplaćuje samo za vinograde i voćnjake dok je stočarstvo potpuno zanemareno.

Vladimir Petošić iz HDSSB-a pita se zbog čega smo prijašnjih godina stimulirali podizanje trajnih nasada kada sada tu proizvodnju ne prihvaćamo i potpuno je obezvređujemo, niskom cijenom grožđa i voća, koje sada ostaje neubrano, a ljude ostavljamo na milost i nemilost bankama koje su financirale tu proizvodnju, a sada je neisplativa, niti za povratak kredita.

Nakon  diskusije u kojoj su učešće uzeli i ostali vijećnici doneseni su Zaključci, ali uz tri suzdržana glasa SDP-ovih vijećnika.

Potrebno je napraviti Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede s bilancom poljoprivredne proizvodnje, prekinuti ovakav centralizirani postupak raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem kojim se nije riješio niti jedan hektar, donijeti hitno Mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014-2020. Pronaći cjelovito rješenje za stočarsku proizvodnju a posebno mljekarstvo koje mora imati plan na nacionalnoj razini. Rebalansom državnog proračuna osigurati 700 milijuna kuna za isplatu izravnih plaćanja odmah u prosincu, a od Eu zatražiti povrat već u ovoj godini.

PLETERNICA BILA DOMAĆIN ŽUPANIJSKOG NATJECANJA ORAČA  -

PLETERNICA - Podružnica Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško-slavonske županije bila je organizator a Grad Pleternica domaćin tradicionalnog, desetog po redu, županijskog natjecanja orača. Na prostoru uz Londžu okupili su se orači iz Alilovaca, Bjeliševaca, Jakšića, Viškovaca, Gradca, Pleternice, Požege, Alaginaca, Biškupaca i Gornjih Emovaca. Natjecali su se u dvije kategorije: plug ravnjak i plug premetnjak.

- Drago mi je što je Grad Pleternica po drugi puta domaćin ovog natjecanja i nadam se da će današnji pobjednik biti najbolji i na državnom natjecanju u Brodsko-posavskoj županiji te otići na svjetsko natjecanje orača – istakla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.

  Pokrovitelj natjecanja orača bila je Požeško-slavonska županija pa se natjecateljima obratio i župan Alojz Tomašević. - Dalmatinci kažu: Ploviti se mora a ja bih dodao da Slavonci kažu: Orati se mora. Volio bih da svaka stopa slavonske zemlje bude preorana i da si seljaci preko te preorane zemlje mogu osigurati budućnost. Proizvodi s naše zemlje trebali bi se prodavati u Europi a ne da mi uvozimo njihove – istakao je župan Tomašević.

Kao posebna atrakcija natjecanja orača bili su članovi Konjogojstvene udruge "Valis aurea" koji su prikazali kako se zemlja nekada orala s konjima.

Najbolji u kategoriji plug ravnjak bio je Miroslav Bartolović iz Alilovaca, drugo mjesto je pripalo Peri Pilašu iz Viškovaca dok je treći bio Nenad Gaić iz Požege. U kategoriji plug premetnjak pobijedio je Mijo Samaržija iz Biškupaca, drugi je bio Nikica Marić iz Alaginaca a treći Luka Japarić iz Požege. Državno natjecanje će se krajem mjeseca održati u Sređancima.      

ODRŽAN PLENUM KLUBOVA PRVE ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKE  -

POŽEGA – NK Dinamo Vidovci je u svom reprezentativnom objektu bio odličan domaćin plenuma klubova Prve ŽNL Požeško slavonske. Od 12 klubova plenumu je bilo nazočno 11 predstavnika i to Požega, Hajduk (Pakrac), Croatia (Mihaljevci), Papuk (Velika), Sloga (Trenkovo), Dinamo (Vidovci), Kaptol, Sulkovci, Bsk Buk (Buk), Tim osvježenje (Kuzmica), Kutjevo, dok je izostao predstavnik Mladosti (Pavlovci). Plenum je otvorio predjednik ŽNS PSŽ Drago Lucić, a tehnički tajnik Marijan Rudež je proveo operativni dio plenuma. Izvješća o prošlogodišnjem natjecanju klubovi su dobili u pisanom obliku i kako nije bilo rasprava pojašnjeni su izmijenjeni članci propozicija natjecanja, pa se prišlo izvlačenju natjecateljskih brojeva. S obzirom da su se klubovi u pismenom obliku izjasnili o terminu igranja utakmica kao domaćini, odlućeno je da će čak pet klubova svoje utakmice kao domaćini igrati subotom poslijepodne i to Požega, Hajduk (Pakrac), Papuk (Velika) i Kaptol dok će Tim osvježenje (Kuzmica) utakmice igrati u večernjim satima, dok će ostali igrati nedjeljom poslije podne. Zbog razilaženja klubova koji su na bližoj udaljenosti jedni od drugih, kao i s klubovima višeg ranga natjecanja, neki klubovi su izabrali svoje brojeve, pa su na kraju ovako podijeljeni natjecateljski brojevi: 1. Sloga (Trenkovo), 2. papuk (Velika), 3. Dinamo (Vidovci), 4. Sulkovci, 5. Mladost (Pavlovci), 6. Kutjevo, 7. Croatia (Mihaljevci), 8. Hajduk (Pakrac), 9. Kaptol, 10. Bsk Buk (Buk), 11. Tim osvježenje (Kuzmica) 12. Požega. NK Kaptol svoje utakmice kao domaćin će igrati u Vetovu. Slijedom toga u 1. kolu 31. kolovoza igra se utakmica u Velikoj Papuk – Tim osvježenje (Kuzmica), a 1. rujna u 17 sati. Trenkovo: Sloga – Požega, Vidovci: Dinamo – Bk Buk (Buk), Sulkovci: Sulkovci – Kaptol, Pavlovci: Mladost – Hajduk (Pakrac), Kutjevo: Kutjevo – Croatia (Mihaljevci).

KOORDINACIJA ŽUPANA PET SLAVONSKIH ŽUPANIJA -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević bio je domaćinom koordinacije župana i njihovih zamjenika pet slavonskih županija, na kojoj se raspravilo i donijelo zaključke o nekoliko pitanja. Sastanku su prisustvovali i predstavnici razvojnih agencija Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije.

Zaključak sa sjednice je da se što hitnije održi sastanak s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, na kojemu bi zajedno s predstavnicima seljačkih udruga i proizvođačima trebali donijeti odluku o cijeni pšenice. – Zbog vremenskih neprilika i nepogoda koja je zaustavila i žetvu na sedam dana mi smatramo da moramo pomoći našem seljaku. Bilo to kroz cijenu pšenice, bilo to kroz cijenu skladištenja, potpora i pomoć našem seljaku mora biti definirana – rekao je župan Alojz Tomašević.

Cijena pšenice trebala bi biti kao prošle godine, a resorni ministar mora sa svima dogovoriti tu cijenu. Naši OPG-ovi su u teškim situacijama i ako želimo spasiti situaciju moramo otvoreno razgovarati – rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. – Ministar bi trebao donijeti pravilnik o kvaliteti pšenice za otkup, a pravo rješenje mora se tražiti između proizvođača i otkupljivača. Donijeli smo i zakon o skladišnici no on još uvijek nije u punoj primjeni. Svi proizvođači bi trebali imati iste uvjete na tržištu u poslovanju, ne mogu se jedni dogovarati s drugima koliko će platiti, a da ministarstvo podržava takav način dogovaranja otkupljivača, jer ako ne reagira onda podržava njihov dogovor – dodao je zamjenik Osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak.

Raspravljalo se i o pitanju sanacija županijskih bolnica u kojoj su se našle sve slavonske opće županijske bolnice. – Stava smo da je ovo čisto političko pitanje iz kojega će samo proizaći još novi dugovi. To nije zapravo sanacija bolnica u cijelosti nego sanacija HZZO – rekao je župan Alojz Tomašević.

Posebno se raspravljalo i o korištenju fondova i sredstava EU po projektima koje rade županijske razvojne agencije. – Naše razvojne agencije nemaju potporu od države. Županije nemaju velike izvorne proračune za to, pa se traži da se osnuje jedan garancijski fond od strane ministarstava koji će odobravati i pomoći agencijama za ostvarivanje projekata – rekao je Alojz Tomašević.

Mi kao županije davali smo svoje prijedloge kako poboljšati uvjete za realizaciju financijskih sredstava iz EU fondova. Prisutna je sporost u organizaciji, slaba suradnja između ministarstava i naših agencija koja mora biti jača i bolja. Tražili smo i da se osnuje subregija pet slavonskih županija koje imaju iste probleme s razvojem gospodarstva. Želimo da se u zakonske okvire definira taj razvoj i da se osigura financijsko učešće za dobivanje projekata – istakao je Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Hrvatska će imati velika sredstva na raspolaganju što je veliki izazov za naše županije i korisnike sredstava. Moramo naći najbolje modele kako bi naši proizvođači što uspješnije koristili sredstva EU. Osječko-baranjska županija do sada je iskoristila preko 120 milijuna eura, imamo dobro iskustvo i sada je upitno da proširimo tu mrežu a ne da sredstva koriste jedne te iste udruge, jedni te isti korisnici, nego da uključimo što veći broj korisnika. No tu je pitanje projektiranja i financijskog učešća u projektima – rekao je zamjenik Osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak.

DANI ČEŠKE KULTURE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

BJELIŠEVAC – Pod domaćinstvom Češke besede Bjeliševac u organizaciji Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH održani su Dani češke kulture Požeško-slavonske županije. U programu su sudjelovale četiri besede s preko 150 učesnika, Češka beseda Kaptol, Češka beseda Prekopakra, Češka beseda Bjeliševac a kao posebni gosti nastupili su i Češka beseda Prijedor iz Bosne i Hercegovine.

U programu su sudjelovale pjevačke skupine, te dječje i odrasle folklorne skupine, a na programu su bile pjesme i napjevi, te kola i plesovi iz starog kraja Češke domovine. – Ovi Dani češke kulture za naše selo znače mnogo, jer naše običaje koje smo sačuvali, koje su donesli naši stari iz Valaske i dalje nastavljamo, a nastavit će i naši mladi kroz pjesmu, kroz folklor, kroz tradiciju, kroz običaje od pečenja kolača i starih jela. drago mi je da smo se uspjeli izboriti da se ovi dani češke kulture županije održe ove godine u Bjeliševcu – istakla je predsjednica Alenka Hruška. Bjeliševačka beseda izvela je nekoliko pjesama sa svojim mješovitim pjevačkim zborom, „Bjeliševačka dolina“, „Zelena livada“te nastupom dječjeg folklora koji su izveli nekoliko starih dječjih igara. - Mi njegujemo običaje iz Valaska odakle su došli naši stari prije stotinu godina. Naše malo selo ima oko tridesetak kuća, a možemo reći da svi učestvuju u radu Češke besede Bjeliševac i organizaciji susreta.

Češka beseda Kaptol izvela je pjesmu „Djetelina kraj vode“, „Kod klaštera veliki kamen“ i plesove iz Moravske. Gosti iz Češke besede Prijedor uzvratili su posjetu bjeliševačkoj besedi jer oni uvijek gostuju na njihovim Danima češke kulture Bosne i Hercegovine. Nakon kulturnog programa domaćini su u svom domu pripremili domjenak uz pjesmu gdje su se zadržali do noćnih sati.

POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA ORGANIZIRALA -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju organizirao je Svečanu akademiju u Gradskom kazalištu Požega. Akademiji su nazočili saborski zastupnik Franjo Lucić, generalni vikar Požeške biskupije msgr. Josip Devčić, predsjednica Skupštine županije dr. sc. Mirela Mezak Stastny, zamjenici župana i vijećnici županijske Skupštine, požeški gradonačelnik Vedran Neferović, gradonačelnici gradova i načelnici općina, čelnici političkih stranaka, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici vojske, policije, kulturnih institucija, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, gospodarstvenici i poduzetnici.

Na početku nakon intoniranja himne koju su uz klavirsku pratnju prof. Miroslava majića izvele sopranistice Ivana Miletić i Marija Ticl, prikazan je film o dugoj, bogatoj povijesti i kulturnim znamenitostima Županije, koje s ponosom unosimo u Europsku uniju. U svom obraćanju ovom visokom skupu župan Alojz Tomašević je istakao da s ponosom ulazimo u Europsku uniju – Sjećamo se svih ovih blistavih trenutaka koje je naša županija prošla u svojih više od osam stoljeća, sa osobitom zahvalnošću i sjećanjem svih naših poginulih branitelja koji su svoje živote položili na oltar domovine za slobodu Hrvatske. Ona se ovih dana vraća u obitelj europskih naroda – rekao je Tomašević, nabrojivši sve čime se ponosimo i što unosimo u EU.

 - Povijesni put Hrvatske u EU bio je dugotrajan, često popraćen očekivanim i neočekivanim preprekama. Usporedo sa stvaranjem države stvarala se i ideja o europskoj budućnosti RH. Pred nama su sada prednosti, prava ali i obveze koje nas očekuju u europskoj obitelji. Ulaskom u EU suočit ćemo se sa velikom konkurencijom, ali ćemo imati na raspolaganju i 400 milijuna eura iz fondova. – istakao je saborski zastupnik Franjo Lucić i pozvao sve da se aktivno uključe u proces razmjene iskustava, osnaživanje naših kapaciteta i zajednički rad na pripremi projekata.

U glazbenom dijelu sudjelovao je Tamburaški komorni ansambl s dirigentom Sašom Botičkim koji je izveo narodnu skladbu Kolo u H-molu, poznati motiv iz filma Enricea Moriconea i skladbu „Slavonijo hoćeš li me svojim sinom zvati“ . Ivana Miletić izvela je „Na gondoli“ Ivana pl. Zajca a Marija Ticl skladbu „Serenada“ Josipa Hatza. U programu su sa spletom narodnih pjesama i kola sudjelovali članovi KUD Slavonija iz Jakšića i KUD Zagrađe.

Nekoliko skladbi a na kraju i dvopjev Eve i zrinjskog iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ izvode operni pjevači HNK Osijek, Sanja Uroić Ljutić i Vlaho Ljutić uz klavirsku pratnju Igora Valerija.

Zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha pročitao je predloženu Deklaraciju Požeško-slavonske županije povodom ulaska RH u EU, koju će na slijedećoj sjednici usvojiti Skupština županije.

Na kraju uz klavirsku pratnju prof. Miroslava majića sopranistice Ivana Miletić i Marija Ticl izvode himnu Europske u nije „Odu radosti“.

DODJELOM NAGRADA ZAVRŠIO NATJEČAJ ZA UČENIKE  -

POŽEGA – Požeško-slavonska županija raspisala je natječaj za učenike srednjih škola „Kreativni i neovisni“ za izradu likovnih i literarnih radova, plakata, fotografije ili jednominutnog filma na temu „Što cigarete/alkohol/kocka/droga čine ljudima“. Imam stav i govorim ne porocima obradili su učenici kroz raznu tematiku, a dvadesetak primljenih radova ocijenio je stručni žiri ta nagradili pojedinačne i skupne radove.

Prvom nagradom nagrađen je plakat pod naslovom „Što alkohol čini ljudima“, autora učenika Ekonomske škole Adeline Aliti, Elvedine Aliti, Filipa Božića, Svena Sloviaka, Ivone Teodorčević, koji su nagrađeni s 1.000 kuna i priznanjem.

Drugu nagradu dobila je fotografija učenika Katoličke klasične gimnazije pod naslovom „Biram život“ koju su izradili Žana Bartošak, Ema Thur, Elizabeta Vučković Ema Hiršman i Sara Vukušić koji su nagrađeni s 750 kuna.

Treću nagradu dobila je Srednja škola Pakrac za film pod naslovom „Opet je bio drogiran“ koji su snimili učenici Karlo Žili, Josip Roban, Danijel Hlapović i Mislav Hihlik, koji su nagrađeni sa 500 kuna.

U kategoriji Individualni uradak najbolja je bila Petra Knajs učenica Ekonomske škole u Požegi, koja je snimila jednominutni film pod nazivom „Što alkohol čini ljudima“ i osvojila 500 kn.

Drugu nagradu osvojila je Ingrid Grgurić učenica Katoličke gimnazije za plakat „Ne“, kojim osvaja 500 kuna. Treću nagradu osvojila je Maja Gjajić za likovni rad „Ne“ i 450 kuna, a četvrto plasirana Tamara Kordovan izradila je fotografiju s temom „Što alkohol, cigarete i droga čine ljudima“ i osvojila 400 kuna.

Nagrade su uručili zamjenik župana Ferdinand Troha i pročelnica Vesna Vlašić.

RAZMINIRANJE NA PODRUČJU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA - Na području Požeško-slavonske županije još uvijek ima 43,6 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina. Najviše ih je u pakračko-lipičkom kraju te u općinama Brestovac i Velika.

Požeško-slavonska županije među 12 županija koju još uvijek muči ovaj problem iako su od 1998. godine do sada razminirana gotovo 23 kvadratna kilometra minsko sumnjivih površina. Prema riječima glasnogovornika Hrvatskog centra za razminiranje Mladena Crnkovića godišnje se na razini države razminira oko 40 kvadratnih kilometara.

U Hrvatskoj je, doznajemo dalje, još uvijek pod minama 680 kvadratnih kilometara površina. Za razminiranje je do sada utrošeno 4,1 milijarda kuna, od kojih je 220 milijuna kuna utrošeno na razminiranje u Požeško-slavonskoj županiji.

Iako je broj stradavanja od mina iz godine u godinu manji, opasnost je, upozorava Crnković i dalje prisutna.

Od 1991. godine u 1.352 incidenata od mina je nastradalo 1.975 osoba od kojih 509 smrtno. Kada je riječ o Požeško-slavonskoj županiji u bazi Hrvatskog centra za razminiranje u istom je razdoblju evidentirano je 117 stradalih osoba od koji 31 smrtno.

Svjesni opasnosti od mina danas se sve manje uništavaju znakovi koji upozoravaju na minska sumnjiva područja. Upravo su sada u tijeku akcije kontrole postavljenih znakova o minskoj opasnosti. Pazeći i čuvajući te znakove nekome je zasigurno sačuvan život.

V.Re.