GRAŠEVINE SLAVONIJE I HRVATSKOG PODUNAVLJA POKAZALE SVOJ PUNI POTENCIJAL  - NASTUPILO 10 VINARA IZ POŽEŠTINE  -

ZAGREB - Na prvom ovogodišnjem En primeuru zablistala je graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj, koja u zadnjem desetljeću privlači sve veću pažnju, kako domaćih vinskih znalaca, tako i iskusnih vinskih kritičara diljem svijeta.

U organizaciji Graševine Croatice, danas su u hotelu Esplanade vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz HGK.

Iako dio predstavljenih uzoraka nije još izbistren (jer graševine najviše kvalitete i cjenovnog ranga još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca), prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni.

Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.

Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku. „Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su danas vina koja će siguran sam doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koje se danas moglo kušati, pokazuje kakva se vinska sila polako, ali sigurno izgrađuje na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno doprinijeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“

Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.

Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.

POŽEGA - Gradsko vijeće Grada Požega održalo je svoju 25. sjednicu, ujedno i prvu u 2024. godini, na kojoj se našlo 9 točaka dnevnog reda.

Sve je započelo s Aktualnim satom koji traje 30 minuta a uz jedno pitanje vijećnika HDZ-a ostala pitanja postavljali su vijećnici iz oporbe, SDP-a i Mosta. Vijećnike je zanimalo do kuda je došlo planiranje i izvođenje radova koji bi spriječili oborinske poplave koje su zadnjih nekoliko godina ugrožavale grad i okolna prigradska naselja. To je jedan sveobuhvatni projekt koji će kroz nekoliko godina izvođenja, a koji financiraju Hrvatske vode grad Požegu spašavati od takvih poplava i velikih šteta koje nastaju. Vijećnika SDP-a zanimalo je dali je grad Požega dao suglasnost za korištenje prostora Fakultetu za turizam i ruralni razvoj i Sveučilištu Josipa Jurja Strosmayera za izvođenje nastave. Pitanje o stanju obnove i energetske obnove više stambenih zgrada preusmjereno je na Komunalac Požega, koji se o tome brine. Dali se uopće organiziraju savjetovanja s građanima u organizaciji grada Požege, zatim pitanje zapošljavanja u Gradskom muzeju Požega, i način kako i tko se zapošljava u programu Zaželi. Ponovljeno je i pitanje kako se igralište za djecu u Zelenoj ulici sada našlo u privatnom vlasništvu. Igralište je napravio i uredio grad Požega, a prošle godine ta parcela se vratila zakonskim vlasnicima jer im je bila oduzeta za bivše države. pa je sada i igralište na privatnom prostoru.

Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Požege su vijećnici usvojili, jer se radi samo o usklađivanju sa planom uređenja Trga sv. Trojstva koji uskoro kreće. Usvojen je i prijedlog Odluke o uređenju prometa na području grada Požege, a grad se odlukom vijećnika odrekao pravo prvokupa zgrade Samostana časnih sestara koji je ponuđen za otkup po cijeni od 1,35 milijuna eura jer se samostan zatvara. Po neslužbenim izvorima tu zgradu namjerava kupiti Požeška biskupija za neku od svojih djelatnosti.

Usvojene su i Odluke o sufinanciranju studenata medicine, stipendista Požeško-slavonske županije za akademsku godinu 2023./ 24. u dijelu koji pripada gradu Požega. Usvojena je i Odluka o izmjenama Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima grada Požege.točka Prijedlog Rezolucije o proglašenju Grada Požege sigurnim mjestom za žene nije dobio potrebnu većinu glasova, jer su za prijedlog glasovali samo vijećnici oporbe, koji su i predložili Rezoluciju, dok vijećnici koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta nisu prihvatili ovaj prijedlog.

Zadnja, 9. točka Prijedlog Rezolucije o proglašenju Grada Požege sigurnim mjestom za žene nije dobio potrebnu većinu glasova, jer su za prijedlog glasovali samo vijećnici oporbe, koji su i predložili Rezoluciju, dok vijećnici koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta nisu prihvatili ovaj prijedlog.

POŽEGA - Gradska knjižnica Požega raspisuje literarni natječaj "Jednominutna priča" koji traje od 1. veljače do 1. travnja 2024. godine. Jednominutna priča kratak je prozni tekst koji se može pročitati u jednoj minuti, a podrazumijeva dužinu teksta od maksimalno 850 znakova s prazninama. Premda se radi o kratkoj formi, jednominutna je priča cjelovito djelo čija vrijednost leži u umijeću autora da vještom upotrebom malog broja riječi ispriča cjelovitu priču. Književna manifestacija Jednominutna priča prvi se put održala prošle godine, a na prvom natječaju sudjelovalo je ukupno 214 autora s 401 prijavljenom pričom.

Možeš li napisati priču koja se može pročitati u jednoj minuti? Imaš 18 ili više godina? Ako je odgovor na ta pitanja potvrdan, prijavi se na natječaj i osvoji vrijednu nagradu!

Najuspješnijih 15 priča prema ocjeni Prosudbenog povjerenstva autori će imati priliku pročitati publici 4. lipnja 2024. godine na svečanoj manifestaciji u Gradskoj knjižnici Požega uoči održavanja 32. Hrvatskog festivala jednominutnih filmova. Najbolje ocijenjena priča bit će nagrađena novčanim iznosom od 500 eura, dok će ostalih 14 dobiti utješne nagrade.

Cjelokupni program odvija se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više o programu i natječaju pročitaj na poveznici.

S obzirom na učestale i silovite napade hutista koji sprečavaju normalno odvijanje prometa kroz Sueski kanal, logističke kompanije primorane su mijenjati rute opskrbnih lanaca, što značajno produljuje vrijeme isporuke  -

Jemenski hutisti, naoružana skupina iz jemenske šijitske muslimanske manjine, krajem studenog prošle godine počela je napadati komercijalne brodove u Crvenom moru. S obzirom na činjenicu da hutisti kontroliraju zapadnu obalu Jemena (uključujući za promet izuzetno važan tjesnac Bab el-Mandab koji spaja Adenski zaljev i Crveno more), njihove aktivnosti stvaraju značajne poremećaje na ovoj pomorskoj žili kucavici o kojoj ovisi globalna ekonomija.

Posljedice nemogućnosti plova Crvenim morem

Sueski kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more najkraća je pomorska ruta između Azije i Europe, a prema podacima PRA-a (neovisne agencije za izvješćivanje o cijenama usmjerene na globalno tržište tereta te za pružanje visokofrekventnih podataka za globalni lanac opskrbe), preko Sueskog kanala svaki dan u prosjeku prođe 50-60 brodova, odnosno 19.000 brodova godišnje, što čini oko 30 posto globalnog kontejnerskog prometa.

“Prema podacima koje je objavio SCFI (Shanghai Containerized Freight Indeks), u odnosu na isti tjedan vidljiv je porast od čak 80 posto, na 2694 USD po TEU, od Dalekog istoka do Sjeverne Europe i porast od 70 posto, na 3491 USD po TEU, od Dalekog istoka do Mediterana. Poput svih na globalnoj razini, i Hrvatska je izložena povećanju operativnih troškova. Posljedica takvih povećanja mogu biti više stope i dodatne naknade, kao i potencijalna kašnjenja u opskrbnim lancima, no u cargo-partneru se trudimo anulirati sve razlike i svojim klijentima osigurati najbolje uvjete”, komentirao je Zoran Starčević, generalni direktor tvrtke cargo-partner Hrvatska.

Troškovi osiguranja udeseterostručili su se od početka prosinca

Mnoge svjetske logističke kompanije preusmjeravaju promet na druge, mnogo udaljenije rute. Primjerice, brodovi sada idu oko Rta dobre nade na jugu Afrike, što uvelike produljuje put (iz Azije u Europu za najmanje 10 dana i između 15 i 20 dana iz Europe u Aziju), a ovakva situacija ima i ozbiljne reperkusije na povećanje troškova transporta i osiguranja. I prije napada hutista Crveno more bilo je među područjima visokog rizika, za koja su kompanije dužne obavijestiti osiguravatelje da prolaze kroz njih i podmiriti dodatnu premiju. No trenutno su premije ratnog rizika porasle na otprilike 1 posto vrijednosti plovila u usporedbi s približno 0,7 posto. Očekuje se daljnji porast stopa, što može rezultirati dodatnim troškovima, navodi Reuters.

JANKOVAC - Da je Jankovac poseban svi znamo, a nedavno je priložen i još jedan znanstveni dokaz toj tvrdnji. Krajem prošle godine grupa autora iz materijala koji je mađarski entomolog sakupio davne 2005. opisala je novu vrstu obalčara (Plecoptera) naziva Leuctra papukensis. Obalčari su kukci koji su vrlo osjetljivi na zagađenja i obično su vezani za čiste tokove kakvih je kod nas srećom još mnoštvo. U ličinačkom stadiju koji živi u vodi i diše škrgama provede od jedne do četiri godine, a zatim se u konačnoj preobrazbi pretvori u odraslog krilatog kukca koji živi svega nekoliko tjedana. Iz izvorišnog dijela Jankovačkog potoka koji vidite na fotografiji nije opisana jedna endemska vrsta, ne dvije, nego ukupno čak tri usko endemične vrste! Uz dva pužića iz roda Graziana, naš novi obalčar naš je novi ponos, ali i velika odgovornost.

Leuctra papukensis za sada je poznata samo iz Jankovačkog potoka do ušća u Kovačicu i niti sa jednog drugog lokaliteta na svijetu. Ovaj kukac još uvijek nema hrvatski narodni naziv jer je potpuno nov. Za determinaciju vrste obalčara vrlo je važno promatrati sićušne detalje na stražnjem dijelu tijela.

O samome pronalasku više možete pročitati u originalnom radu: Reding, J.-P., Vincon, G., Wolfram, G. (2023): Notes on Leuctra signifera Kempny, 1899 and Leuctra austriaca Aubert, 1954 (Plecoptera: Leuctridae), with the description of a new species. Zootaxa 5296 (1): 001–015.. 5296. 001–015. 10.11646/zootaxa.5296.1.

Autor fotografija endema je dr. Jean-Paul Reding.

POŽEGA - U prostorijama HPD "Gojzerica" održano je predavanje poznatog osječkog planinara Đorđa Balića, na temu: Povijest slavonskog planinarstva. Predavač je inače doajen hrvatskog i slavonskog planinarstva, a istakao se svojim djelovanjem u Slavonskom planinarskom savezu tijekom niza godina. Jedan je od osnivača PD Zanatlije iz Osijeka te njihov predsjednik u nekoliko mandata. Sudjelovao je na svim značajnim ekspedicijama u organizaciji slavonskih planinara, kao što su uspon na Ararat i Kavkaz. Iza sebe je ostavio kilometre i kilometre pređnih planinarskih staza. Cijeli svoj život posvetio je planinarstvu, a zadnjih nekoliko godina priprema i knjigu kojom bi obuhvatio taj segment povijesti. U privatnom životu, osim što je dugogodišnji sudski vještak za građevinu, istakao se istraživanjem tunela ispod osječke Tvrđe.

Sa svojim zanimljivim predavanjem odazvao se na poziv predsjednika HPD Gojzerica Požega Višeslava Turkovića, s kojim dijeli planinarski interes kao i višegodišnje prijateljstvo. Na predavanju je bilo četrdesetak znatiželjnih planinara, što iz matičnog društva, što gostiju iz Slavonskog Broda, Našica, Đakova, Pleternice te ostalih požeških društava. Nakon predavanja nazočni planinari postavljali su pitanja predavaču, a onda se sve završilo ugodnim druženjem uz kapljicu i kolače. Sve u svemu ovo je bila ugodna večer za druženje i širenje dobrih planinarskih vibracija, koje su ih dotaknule ostavivši ih beskrajno sretnima.

POŽEGA - Na 16. po redu, a prvoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, našle su se samo dvije točke dnevnog reda. Na temelju Zakona o lokalnim izborima i pismene ostavke vijećnice Kristine Šimić, provedena je zamjena vijećnika i time je započeo mandat vijećnika Zorana Krejčija.

Vijećnici su usvojili Odluku o objavi Javnog poziva za isticanje kandidatura za izbor članova Savjeta mladih Požeško-slavonske županije i Odluku kojom se Požeško-slavonska županija kao ovlaštenik prava prvokupa odriče prava prvokupa nekretnina koje imaju svojstvo kulturnog dobra, a konkretno radi se o nekretninama u vlasništvu Samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog Požega.

Osim usvajanja navedenih odluka tijekom aktualnog sata otvorene su teme produženog boravka u osnovnim školama na području županije, palijativne skrbi te projekta Terme Lipik.

Županica Jozić upoznala je kako je praksa da se produženi boravak u školama u kojima je osnivač Požeško-slavonska županija financira iz proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem području je škola i takav model već se primjenjuje u Pakracu, Pleternici i Lipiku. Također je spomenula pilot projekt Cjelodnevne škole u koji se uključilo pet osnovnih škola kojima je osnivač Požeško-slavonska županija i u kojima je produženi boravak i niz drugih aktivnosti za učenike besplatan.

Na postavljeno pitanje o palijativnoj skrbi rekla je kako su se opće županijske bolnice pripremale za odgovor na taj izazov dok su bile pod upravljanjem županije i vjeruje kako će se to realizirati i nakon prelaska u državno vlasništvo. Istaknula je i kako je Dom zdravlja Požeško-slavonske županije uputio zahtjev Ministarstvu zdravstva za pružanje usluge hospicija koji trenutno ne postoji na području Požeško-slavonske županije te će i to biti korak naprijed u skrbi i brizi za najpotrebitije.

- Što se tiče odjela palijativne skrbi i kreveta koje bi trebalo osigurati na području županije namjera je da i Opća županijska bolnica Požega i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana imaju takvu uslugu. S obzirom na to da su od siječnja te bolnice u nadležnosti države to je ono što mogu reći, a kako smo donedavno mi upravljali tim bolnicama znam da su se i jedna i druga bolnica pripremale za to. Međutim, nije samo stvar palijativne skrbi koja se obavlja u bolnicama. Naš Dom zdravlja Požeško-slavonske županije uputio je Ministarstvu zdravstva zahtjev da nam se odobri pružanje usluge hospicija kojeg mi nemamo na području Požeško-slavonske županije. Idemo u smjeru da osiguramo 16 ležajeva u hospiciju i njime bi upravljao Dom zdravlja Požeško-slavonske županije kojemu je osnivač Požeško-slavonska županija – objasnila je.

Istaknula je kako će se pri realizaciji težiti pribavljaju sredstava iz europskih fondova za nabavu potrebne opreme, a trenutno je najveći izazov prostor koji zadovoljava sve potrebne uvjete.

- Najveći problem je prostor koji mora biti tlocrtne površine između 700 i 900 četvornih metara. Već imamo nekakve lokacije o kojima razmišljamo i tražimo prostor koji bi se relativno brzo mogao prenamijeniti kako bi do kraja 2025. godine i uspostavili željeni hospicij za najpotrebitije, one koji nemaju skrb u svojim kućama i ljude kojima nažalost medicina ne može pomoći, a zaslužuju dostojanstvene zadnje dane svoga života – pojasnila je.

Na sjednici je bilo govora i o projektu Terme Lipik o kojemu je predsjednik Županijske skupštine i gradonačelnik Grada Lipika, Vinko Kasana, upoznao kako će se pronaći mogućnosti i modeli za financiranje te završetak projekta. Županica Jozić dodala je kako je projekt financiran europskim sredstvima, sredstvima gradskog i županijskog proračuna te kako je nositelj najvećeg dijela troškova Grad Lipik, a s krajem 2023. godine Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju je završila svoje aktivnosti.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pakraca koji je u prosincu 2023. u Pakracu na Trgu bana Josipa Jelačića u ugostiteljskom objektu otuđio mobitel i novac u vlasništvu 65-godišnjaka.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Protiv 70-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 22. siječnja 2024. oko 14.15 sati u Požegi u Ulici kralja Krešimira, 70-godišnjak vikao na 26-godišnjakinju.

Protiv 70-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.