VELIKA - Održana je Redovna i Izvještajna godišnja skupština HPD-a “Sokolovac“ Požega u prostorijama Planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj. Na skupštini su iznesena  i usvojena su izvješća o radu Društva, izvješća svih Sekcija koje rade u sklopu Društva, financijsko izvješće te izvješća Gospodarskog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti za 2023. godinu. Izvješće o radu Društva podnijela je Anamarija Marković, Izvješće blagajnika (financijsko izvješće) podnosi Silvija Čajka, Izvješće Gospodarskog odbora podnosi Slavko Lončarević, Izvješće Nadzornog odbora podnosi Predrag Livak, Izvješće Markacističke sekcije podnosi Anita Bubak, Izvješće Sekcije biblioteka Papuk podnosi Vjeko Kramberger, Izvješće Sekcije društveni vodiči podnosi Ratimir Čajka, Izvješće Sekcije "Kapavac" Zakorenje podnosi Slavko Lončarević, Izvješće Sekcije Ruševo podnosi Blaž Arežina, Izvješće kroničara Društva podnosi Goran Hruška, Izvješće izletničke sekcije podnijela je Dragica Anić.

HPD "Sokolovac" je najveće planinarsko društvo u Požeško-slavonskoj županiji sa preko 160 članova, a može se reći i najaktivnije, jer su prošle godine imali preko 100 raznih aktivnosti, gotovo desetak mjesečno. Bilo je najviše izleta, jednodnevnih po okolnim planinama i gorama, višednevnih pohoda po većim planinarskim sjedištima u Hrvatskoj ali i inozemstvu, ali i višednevnih pravih ekspedicija po svjetskim planinarskim izazovima. Puno aktivnosti odradile su Sekcije, posebno Markacistička sekcija koja je uredila i obilježila desetke planinarskih staza i putova. No problema su imali s prošlogodišnjim nevremneno u srpnju jer je porušeno puno stabala, pa su zakrčeni I planinarski putovi. Nešto su očistili sami članovi sekcije i postavili nove oznake ali dio putova morat će očistiti radnici šumarije jer za to treba teška mehanizacija. Kako uz svoje prostorije u Požegi, upravljaju sa Planinarskim domom Lapjak i Planinarskim odmorištem na Trišnjici veliki broj je i radnih akcija na uređenju samih prostora, okoliša i stalnom održavanju.

 Sve ovo društvo postiže sa skromnim proračunom od desetak tisuća eura i svakako im je potrebna pomoć šire zajednice a posebno Požeško-slavonske županije koja godinama izostaje. Proračun uz članarine i gospodarske aktivnosti pomažu popuniti općina Velika i grad Požega, TZ Zlatni Papuk i poneki sponsor, no ta sredstva su nedostatna, posebno što ih očekuje znatno ulaganje u nužno uređenje Planinarskog doma Lapjak.

Podršku Skupštini dali su predstavnik općine Velika Bernard Grujić, glavni tajnik Požeškog sportskog saveza Željko Mitrović, dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Požega dr. sc. Borislav Miličević koji je posebno zahvalio planinarima što u svoje aktivnosti i pohode uključuju i studente  fakulteta.

Društvo se već priprema za svoju najveću planinarsku manifestaciju "Papučki jaglaci" koja će se ove godine održati 16. i 17. ožujka kada opet očekuju nekoliko tisuća planinara, posjetitelja i gostiju iz cijele države ali i susjednih zemalja.

Skupštine su uvijek prilika da se nagrade pojednci koji su se istakli svojim radom i angažmanom u društvu i planinarstvu općenito, a nagrađeni su: Drago Tomić, Marica Subić, Davor Subić, Vesna Matoković, Dragan Davidović, Anita Bubak, Krešo Bubak, Darko Majski,  Dražen Jakoubek, Anamarija Marković, Slavko Lončarević, Dragica Anić, Vjekoslav Milevoj i Josip Jelić. Priznanja i plakete je uručio predsjednik društva Bruno Horvat.

Nakon Skupštine planinari i njihovi gosti ostali su na druženju i večeri, te razgovoru u kojemu je bilo dosta prijedloga kako poboljšati rad ali i podmladiti društvo, organizirati Opću planinarsku školu za odrasle ali i Malu planinarsku školu za buduće mlade članove.

10. OBILJEŽAVANJE VINCELOVA U VETOVU U ORGANIZACIJI UDRUGE VINOGRADARA, VOĆARA I VINARA „VETERI CASTRA“ I VETOVAČKIH UDRUGA -

VETOVO - Po 10. puta Udruga vinogradara, vinara i voćara „Veteri Castra“ iz Vetova organizator je završne svečanost "Vincelova u Vetovu", obilježavanja ovog najvećeg vinogradarskog blagdana sv. Vinka, koji simbolizira početak nove vinogradarske godine u Požeštini. Vetovčani to već tradicionalno rade uvijek u prvu subotu nakon blagdana sv. Vinka, i to rade kao što je pokazala i ova fešta, odlično. Vincelovo u Vetovu tako uvijek bude najveća fešta na otvorenom od svih Vincelova u Požeštini, a ove godine svakako bi mogli to ocijeniti i kao najbolju vincelovsku feštu u Požeštini, ali i šire u Slavoniji.

Članovi udruge posebno su se pripremaju za ovu najveću vinsku feštu u svom kraju, jer sami prirede sve suhomesnate proizvode dva tjedna prije, tako da je ove godine bilo priređeno u velikom kazanu od 500 litara preko 1.000 porcija graha sa suhim mesom. Priredili su i veliku količinu tradicionalnog jela za Vincelovo, a to je vincelovski ražanj, štap na kojemu je nabodena slavonska mesna kobasica i komad slanine koje su sami članovi udruge proizveli prije Vincelova, malo je odimili i sve naboli na ražanj za pečenje. Posjetitelji su samo izabrali svoj ražanj i pekli na nekoli velikih vatri po svom ukusu. Odličan grah je u velikom kazanu Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije kuhao Josip Biljanić Joka iz Novog Sela, poznati majstor na kazanu za čobanac i grah.

Sve ove delicije mogli ste degustirati po volji i želji, a i popiti vina po želji samo kupnjom čaše s natpisom Vincelovo u Vetovu 2023. uz dobrovoljni prilog od 10 eura. Znači nitko iz Vetova nije mogao otići niti gladan, a još manje žedan. Sve je organizirano velikim zalaganjem članova i ostalih Udruga iz Vetova, ali i svih mještana, koji su postavili i niz štandova na trgu na kojima su ponudili svoje autohtone proizvode na degustaciju sve potpuno besplatno. To je svakako ključ uspjeha da je u Vetovu već niz godina najveće Vincelovo u Požeštini i šire.

U centru sela na svom Trgu sv. Vinka na kojemu su prije deset godina podigli i jedan red vinograda s graševinom proveli su blagoslov i prvo orezivanje loze. Trsove, ali i sve nazočne posjetitelje i vinare blagoslovio je vetovački župnik vlč. Želimir Žuljević. Prva orezivanja su uz članove Udruge Veteri Castra koji su zalijevali trsove mladim vinom, odradili kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, županica požeško-slavonske županice Antonija Jozić i predsjednik Udruge Veteri Castra Damir Špoljarić.

Na pozornici su sve odlično zabavljali tamburaši TS Behar iz Slavonskog Broda, a za kraj fešte na otvorenom svirali su tamburaški band i solista Ivan Štivić, a fešta se protegla do duboko u noć.

Članovi konjogojstvenih udruga su sa svojim lijepim konjima i ukrašenim zapregama vozili zainteresirane kroz Vetovo, a na brojnim štandovima vinogradari su ponudili na kušanje svoja vina te slane i slatke slastice koje su proizvele vinarske gospodarice. I ova vincelovska fešta svoj kraj je imala iza ponoći. a vetovačko vino sve je dobro zagrijalo. Od popodneva, kad je fešta počela, po lijepom, sunčanom i toplom danu, pa do kasnih noćnih sati Vetovačko Vincelovo ugostilo je gotovo 2.000 posjetitelja.

Protiv 60-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara  -

U subotu 27. siječnja 2024. dovršen je očevid požara na vikendici nedaleko od mjesta Viškovci kao i kriminalističko istraživanje te je utvrđeno da je dana 26. siječnja u jutarnjim satima, 60-godišnji vlasnik zapalio vatru u pecalu koje se nalazi uz objekt vikendice i napustio mjesto događaja.

Tom prilikom došlo je do širenja požara iz pecala  na obližnji gorivi materijal odakle se požar proširio na krovište i potkrovlje vikendice.

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 8.000,00 eura, a protiv 60-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Fotografije: DVD Pleternica

KAPTOL - Po prvi puta održalo se obilježavanje i proslava Vincelova kod obitelji Novak, braće Zdravka i Ferdinanda i sestre Ivanke udane Kunkera, na lokaciji kaptolačkih vinograda iznad naselja a odmah uz Akumulacijsko jezero Bistra.

Ferdinand Novak, poznati i dugogodišnji predsjednik Udruge vinogradara, vinara i voćara Vino-kap iz Kaptola šaljivo kaže: - Evo bio sam predsjednik udruge vinogradara 20 godina a da nisam imao vinograd, ja sam inače voćar. Evo sad sam i vinogradar jer smo sestra, brat i ja naslijedili vinograd od oca i majke, na lokaciji Čemernica, odmah uz kasnije izgrađenu akumulaciju Bistra. Ovdje su zapravo posađeni prvi plantažni vinogradi u Kaptolu, a sada se ovdje prostiru vinogradi na desetke hektara. Svako smo dobili po tri reda vinograda i jedan zajednički, a odmah smo se dogovorili da ćemo dalje obrađivanje vinograda povjeriti bratu Zdravku, dat ćemo mu u arendu. On je dobar vinogradar pa smo povjerili tu brigu, ja sam više za organizirati fešte u vinogradu i piti vino - dodaje Ferdinand, a sve dok ga bude uredno održavao, obrađivao i bude puno dobrog grožđa i naposljetku vina.

Još nisu odlučili kako će se vino zvati, ali logično je da bude Vino sa Čemernice.

Blagoslov i ceremoniju prije orezivanja loze odradio je kutjevački vinski biskup Fistrić Fio uz asistenciju pomoćnog vinskog biskupa Cecilijusa Sontachi Cece, zvonara i vincilira. Uz dobre želje o urodu, dobroj godini i ostalim ceremonijama koje je izgovorio vinski biskup, prišlo se orezivanju koje su odradili braća Zdravko i Ferdinand, a naravno i starim vinom zalili stare trsove da bolje rode. Kako je bio lijep, sunčan i topao dan, po litanijama vinskog biskupa vinogradarska godina će svakako biti dobra, velikih uroda i grozdova dugačkih kao kobasice i velikih kao tabla slanine, kojom su okitili trsove loze. Nakon ceremonije Ferdinand je pripremio veliku gozbu u vikendici, na kojoj su se pojavili i vinski prijatelji iz čak pet županija, a i iz inozemstva.

Počeli su dobro, odmah su održali tradiciju koju svaki vinogradar mora obaviti u blagdan Svetog Vinka u vinogradu, a za Martinje u danima sv. Martina u podrumima i prekrstiti mošt u mlado vino.

Neka im sa srećom bude ovaj vinogradarski i vinarski zanat!

Dogodile su se dvije prometne nesreće u Požegi i Velikoj  -

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Šokačka cesta i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Velika u Ulici dr. Franje Tuđmana.

Protiv 57-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

U subotu 27. siječnja 2024. oko 20.15 sati u mjestu Velika u Ulici dr. Franje Tuđmana, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola od 1,57 promila upravljao 57-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA  -

POŽEGA – Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta kratku komemoraciju organizirali su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega na Židovskom groblju u Požegi. Tajnik požeških antifašista Ranko Janković podsjetio je na ukupno stradanje u koncentracijskim logorima u kojima je stradalo gotovo 6 milijuna Židova za koje je odgovoran fašistički režim koji je vladao u nekoliko europskih zemalja. Iako se stalno prisjećamo holokausta da se više nikada ne ponovi, opet imamo u cijelom svijetu ratnih sukoba i stradanja, civila, naroda, pa ispada da nismo ništa naučili iz dosadašnjih stradanja i genocida naroda. Danas nema manje vrijednih, da se ne razlikujemo i ne smijemo razlikovati po rasi, vjeri, boji kože, spolu ili spolnoj orijentaciji. Upravo to razlikovanje uzrokuje mržnju među osobama i narodima, a to dovodi do zločina. Na taj način se upravo odnosilo prema Židovima, smatralo se da su drugačiji, pa i na prostoru grada Požege i Požeštine bilo je progona i stradanja Židova koja su provodile ustaške organizacije, a rezultat je da danas nemamo više niti jednog živućeg pripadnika židovske nacije, a groblje se tretira kao spomenik kulture.

Član Antifašista Kazimir Semunović pročitao je nekoliko ulomaka iz Dnevnika Ane Frank.

Uz članove Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega vijenac su položili članovi Gradske organizacije SDP-a grada Požege, predsjednik Dinko Zima i saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, a onda su svi po starom židovskom običaju postavili po jedan kamenčić na sve grobove.

POŽEGA -  Hrvatski lovački savez i Lovački savez Požeško-slavonske županije organizirali su 11. Memorijal Duška Radića, dvodnevni lov u Lovačkim društvima na području Požeštine, prvi dan na fazane, a drugi dan na divlje svinje, na koji su pozvani predstavnici medija koji prate lovstvo, lovačka društva i Županijske lovačke saveze, Hrvatski lovački savez, pojedinačno događanja u koje su uključeni lovci. Drugog dana u sklopu Memorijala održan je okrugli stol i panel diskusija pod nazivom „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ na kojoj se raspravljalo koja razmišljanja i stavove imaju mediji o lovstvu i lovačkoj organizaciji koja ima u svom članstvu 64.500 lovaca koji su organizirani u lovačkim društvima i Županijskim lovačkim savezima.

Panel diskusiju vodio je voditelj sa HTV-a Mislav Togonal, u razgovoru o temi sudjelovao je predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor kao domaćin, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. O tome kakvu percepciju imaju lovci i lovstvo u medijima o svojim iskustvima govorili su Vladimir Janković director proizvoda Jutarnjeg lista i Patra Balija urednica posebnih projekata Večernjeg lista, a kako su u dvorani Hrvatske gospodarske komore Požega bili nazočni iz rukovodstva lovačkih saveza i lovačkih društava bilo je dosta pitanja i komentara, a u diskusiji je sudjelovao i general Mladen Markač i kao branitelj i kao lovac te istakao veliku snagu lovaca u sigurnosnom pitanju RH, koju su odlično pokazali u Domovinskom ratu.

Na početku skupa nastupili su rogisti sa lovačkim rogovima Glazbene škole Požega pod vodstvom prof. Kristine Banovac, na četiri lovačka roga koje je Županijskom lovačkom savezu donirao Goran Šutalo da uveličaju lovačka događanja. Uvod u temu dao je predsjednik Ivica Budor istaknuvši kako percepcija javnosti nije uvijek pozitivna, ali lovci sve više postaju dio društvene zajednice, posebice u situacijama pojave divljači u gradovima kada lovci otklanjanju potencijalne opasnosti za građane. Istaknuo je također kako se pojedinci uvijek nečime bave, a činovi pojedinaca se onda preslikaju na percepciju javnosti o čitavoj skupini. - Mislim da smo dosad već dosta toga pokrenuli. Pridružili su nam se mladi, od proljeća savez započinje sa školom u prirodi i lovačkim kampovima za djecu. Danas je noć muzeja u kojoj sudjeluje i Lovački muzej što isto govori da se percepcija pomiče na pozitivno.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je doprinos lovaca društvu vidljiv kroz učinkovito trošenje resursa, čuvanje ekosustava, bioloških bogatstava te da je lovstvo neophodno za održavanje ravnoteže između različitih sustava. Istaknula je također kako Ministarstvo poljoprivrede brojne pozive usmjerava prema razvoju infrastrukture u ruralnim područjima, a smatra kako mi se mogao iznaći i model za financiranje ulaganja u lovačke domove.  - Kao Ministarstvo poljoprivrede, osim što se bavimo zadaćama koje jesu najizazovnije, a to su zadržavanje interesa za proizvodnju hrane, bavimo se i infrastrukturom. Dosada smo se bavili određenom infrastrukturom kojoj je bio cilj olakšati život u ruralnom prostoru, kao što su društveni domovi, kulturni centri, sportska infrastruktura, vatrogasni domovi, dječji vrtići i nerazvrstane ceste. Poznajući pravnu regulativu fondova, smatram da je u tu infrastrukturu moguće uvrstiti i lovačke domove i mislim da ćemo morati naći neko rješenje što se tiče financijskih sredstava pa ćemo i o tome razgovarati u narednim mjesecima.

Direktor proizvoda Jutarnjeg lista Vladimir Janković negativne medijske natpise komentirao je kako neznanja uvijek ima i po njegovom mišljenju lovci nemaju izdvojeni problem po pitanju loših medijskih natpisa nego dijele sudbinu svih drugih grupa koje su na neki način zatvorene, u smislu članstva i specifičnosti zanimanja.

Na tragu toga, svoje mišljenje podijelila je i članica glavnog uredništva Večernjeg lista Petra Balija koja je istaknula kako je u medijskom prostoru loša vijest, dobra vijest, jer javnost  nažalost u najvećoj mjeri zanimaju takve vijesti. Također je istaknula kako se negativni činovi pojedinaca preslikavaju na percepciju o svim lovcima.

Voditelj okruglog stola Mislav Togonal istaknuo je tezu kako je Požeško-slavonska županija dio Hrvatske u kojemu se na lovstvo gleda na drugačiji, pozitivniji način, na što je odgovorila županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić.

- Složila bih se s tezom da je percepcija lovaca u Požeško-slavonskoj županiji zapravo drugačija nego što se ponekad kroz medije uspije pročitati da je u drugim krajevima. Mi smo mala sredina, lovstvo je ovdje tradicija i prisutno je preko 200 godina, ali lovci i lovačka društva nisu samo oni koji vode računa o šumama, divljači i očuvanju bioraznolikosti, nego su oni i dio zajednice, pokretači društvenih aktivnosti i usudit ću se reći da su oni uistinu vidljivi u svim jedinicama lokalne samouprave Požeško-slavonske županije. Lovci su kod nas često organizatori različitih humanitarnih aktivnosti, oni koji daruju biskupijski Caritas, oni koji se odazivaju na društvene manifestacije, ali i oni koji organiziraju manifestacije.

Županica Jozoć spomenula je i potencijale lovnog turizam na području Požeško-slavonske županije. - Potencijal koji imamo tek se treba iskoristiti, ovdje imamo i onih koji u svojim smještajnim kapacitetima ugošćuju lovce iz cijele Hrvatske, a potencijal je vidljiv u velikom broju lovišta koji imamo na području Požeško-slavonske županije. Ovdje ne treba gledati isključivo na lovstvo kao lovstvo i lovni turizam, nego u kombinaciji sa svim drugim prirodnim i kulturnim bogatstvima koje imamo.

Na izazov nedostatka smještaja za grupe o čemu je županica govorila, nadovezali su se Goran Šutalo i Thomas Pandžić, poduzetnici, oba strastveni i aktivni lovci, koji će na području Požeško-slavonske županije graditi svoje hotele i time zasigurno pridonijeti razvoju i ove specifične grane turizma.

Veliki potencijal Požeško-slavonske županije je i strelište u Bzenci gdje se održavaju i državna natjecanja, a Požeško-slavonska županije je kandidat za domaćinstvo i europskog natjecanja. - Naše strelište je u funkciji i jedno je od najsuvremenijih strelišta u Hrvatskoj. Ulažemo u njega i uz pomoć županije idemo u dogradnju te se nadamo da će se tu odvijati i međunarodna natjecanja kao što se već godinama održavaju i državna – dodao je predsjednik Županijskog lovačkog saveza Branko Bertelović, a s obzirom na interaktivnost okruglog stola, svoja mišljenja dali su i brojni drugi.  

Dobru percepciju s lovcima i odličnu suradnju s lovačkim društvima na svom terenu istakli su gradonačelnica grada Pleternice Marija Šarić i gradonačelnik grada Požega Željko Glavić.

Zaključak rasprave o percepciji javnosti bio je da je lovstvo potrebno sagledati u cjelini i potpunije ga prezentirati javnosti jer je najveći izvor dezinformacija, nedostatak informacija, a ministrica Vučković obećala je da će u sklopu ruralnog investicijskog ciklusa uz vatrogasne domovi, dječje vrtiće pronaći mjesta i za obnovu lovačkih domova u vlasništvu lovačkih društava.

Okrugli stol zaključili su rogisti sa još dvije skladbe za koje su dobili veliki pljesak svih nazočnih.

Na kraju panel rasprave održana je i promocija knjige Ive Gregurića „Zapisi jednog lovca, drugi dio“, koja je izašla kao izdanje Hrvatskog lovačkog saveza, a kako u Požegi nije održana niti promocija prve knjige, nazočni su upoznati s obje knjige.

POŽEGA - U Đačkom domu u Požegi rađene su brojne aktivnosti. Nakon predavanja o štetnosti energetskih pića u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, predavanja policije o ovisnostima i mladim vozačima, predavanja gospođe Željke Jakopčević o njenoj borbi s ovisnošću, kvizova znanja za učenike pod nazivom “Quizdom”, izleta “Advent u Zagrebu”, radionice izrade božićnih ukrasa, natjacanja za najljepše blagdanski uređenu sobu, božićne večere, malonogometnogt urnira, večer idruštvenih igara, natjecanja za najljepše fotografije za kalendar Đačkog doma, uključivanja u prikupljanje donacija za “Marijine obroke”, humanitarne akcije za Dječji dom u Lipiku I posjeta tom domu, radionice povodom Međunarodnog dana tolerancije, radionice “Što nakon srednje škole”, obilježavanja Dana mentalnog zdravlja, radionice “Citrus Party” na kojoj su učenici pripremali zdrave voćne sokove i održavanja kina u domu, u tijeku je priprema “Foto karnevala” tako što učenici provlače svoju fotografiju kroz široku galeriju likova u računalu i izabiru lik u kojem se najbolje osjećaju. U organizaciju ovih aktivnosti uključile su se sve odgajateljice i pedagoginja.

Uz sve ovo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu Poziva za financiranje projekata u sklopu izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2023./24. odobrilo je Đačkom domu financijska sredstva u iznosu od 3.800,00 eura zaprovedbu projekta “Sunčana strana Đačkog doma”. Nositeljica projekta je odgajateljica Štefanija Drežnjak, a uz nju će aktivnosti zacrtane projektom provoditi i sveostale odgajateljice i pedagoginja uz podrškuravnatelja. Cilj projekta je uređenje okoliša i stvaranje svojevrsne suvremene „učionice“ na otvorenom te educiranje učenika na temu održivog razvoja i promicanja zdravih stilova života. U okviru projekta plan je provesti radionice izrade eko proizvoda za učenike Đačkog doma, formirati Eko patrola od učenika koji će osmisliti domski Eko kodeks i pratiti njegovo izvršavanje u domu, organizirati Eko sajam te posjetiti Park prirode Papuk uz edukativni program obilaska. Po završetku projekta bit će izdana eko brošura u digitalnoj verziji u svrhu promocije projekta, a kao rezultat stečenih znanja i praktičnog rada učenika. 

Slijedi očevid i daljnje utvrđivanje svih okolnosti nastanka navedenog požara  -

U petak 26. siječnja 2024. oko 14.45 sati nedaleko od mjesta Viškovci, došlo je do požara na vikendici u vlasništvu 60-godišnjaka. Na gašenju su angažirani vatrogasci koji su požar ugasili.

U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba. 

KUTJEVO - Kutjevo d.d. je na svojoj najpoznatijoj mikro lokaciji Vinkomir u siječnju obilježilo najveću vinogradarsku svetkovinu, blagdan sv. Vinka pri kojem se započinju obrezivanje loza, jedan od velikih poslova u vinogradu, kojim ujedno i započinje nova vinogradarska godina. Obrezivanje vinove loze i blagoslov vinograda kojeg se ukrašava suhomesnatim proizvodima uz želju da grozdovi budu veliki i dugi kao kobasice i švargl je glavni događaj kod nas poznatog pod nazivom Vincelovo. To su bile najveće fešte na brdu Vinkomir Kutjeva d.d. kada su se obilježavali vinogradarski i vinski blagdani. Uz Upravu Kutjeva d.d., djelatnike vinogradarstva, prijatelje tvrtke i medije tradicija nije izostala niti ove godine.

Sve je započelu uz Vilu Vinkomir odakle se proteže najljepši pogled na vinograde Kutjeva d.d. a posebno pogled na cijelu Požešku kotlinu. Uz veliku vatru gdje su si svi pekli "vincelovski štap" sa odličnim kobasicama i slaninom, odjekivali su pusnji iz pandurskog topa Povoijesne postrojbe Trenkovi panduri Požega. Naravno da se lagano kušalo i najbolja Graševina Kutjeva d.d., za koju su sve pohvale išle na račun glavnog enologa Ivana Marinclina.

Član uprave Dino Galić osvrnuo se na prošlu godinu koja je usprkos čestim vremenskim nepogodama i oscilacijama vremena i temperatura koje nas sve više pogađaju, bila uspješna za proizvodnju grožđa, proivodnju vina u podrumima i prodaju. - Zahvaljujem svima koji su u prošloj godini svojim trudom i doprinosom donijeli do ovih plodova, do grožđa i kasnije vina prepoznatog diljem Hrvatske i svijeta. Svim svojim kolegama, koji su ponajviše zaslužni u vinogradarstvu i vinarstvu, zahvaljujem na doprinosu i želim jednu lakšu i bezbrižniju godinu, nego li je bila prošla. Pokažimo ono po čemu smo najprepoznatljiviji, a to je naša graševina, da uživamo u dobroj kapljici, solidarnosti i zajedničkom uspjehu. Građevinski radovi na restoranu privode se kraju, slijedi unutarnje opremanje, a prve goste trebali bi dočekati u travnju. Stoga se u Kutjevu d.d. iduće godine nadamo Vincelovo proslaviti u širem krugu na novom prostoru restorana Slavonska kuća Vinkomir.

Nakon blagoslova vinograda na Vinkomiru koji je dao kutjevački župnik, orezani su prvi trsovi i zaliveni starim vinom za bolju rodnost. Uslijedila je priprema vincelovske delicije, pečenje kobasice i slanine na štapu uz veliku vatru koje su zalijevanje ponajboljom Graševinom Kutjeva d.d.