ŽETVA BUČE GOLICE RAZOČARALA PROIZVOĐAČE -

POŽEGA - Već desetak dana na slavonskim poljima traje žetva buče golice. Suša je uzela golem danak na količini dragocjenih koštica - sirovinske baze za proizvodnju visoko kvalitetnih i traženih bučinih ulja. Umjesto očekivanih i do 2000 kilograma sirovih koštica po hektaru, prvi su rezultati pravo razočarenje - tek nešto više od 500 kilograma prinosa. Iako tržište, pogotovu ono Europske unije, vapi za ovom visokokvalitetnom sirovinom, ni prosječna cijena od tri eura za kilogram prosušene koštice kažu slavonsko baranjski proizvođači, neće ove godine pokriti gubitke.

Iako se očekivao bogat urod ove tradicijske kulture slavonskog sela - pod vriježama ga je upola manje.

Obitelj Grbić ekološkom i integriranom proizvodnjom golice bavi se već osmu godinu. I to na vlastitih 50 hektara i 100 u kooperanata u svim županijama slavonske regije.

Urod se kombajnira svakodnevno, no prvi su rezultati poražavajući.

- Očekivali smo puno, no na žalost na ovim poljima buče u Požeštini suša je učinila svoje. Plodova je upola manje od uobičajenog broja, a ako uračunamo i ove zelene od retrovegetacije, bit će tek trećina očekivanog uroda. Od standardnih 1600 do 2000 kilograma visokokvalitetne sirove koštice po hektaru površine, na ovim je poljima tek nešto više od pola tone. U ekološkoj proizvodnji - još je slabije - kaže Ivan Grbić, iskusan proizvođač buče i organizator proizvodnje ove kulture u Slavoniji i Baranji.

   Iako su tla bogata hranjivima, vlage nije bilo ni za lijeka, upozorava Ivan Han, poljoprivredni savjetnik u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško slavonske županije. - Hranjiva su trebala doći u listove buče, u tu 'tvornicu' koja će ih usmjeriti u plodove. Nedostatak vlage u taj pritok hranjiva iz tla u plodove je bio puno, puno slabiji pa su i plodovi manji, uroda je manje, a i kakvoća mu je lošija - pojašnjava Han.

Od toga strahuje i donedavni rekorder u prinosu buče - obitelj Kožić iz Šeovaca. Ovo je četvrta godina da ju proizvode, ali svoj rekord od nevjerojatnih 2 tisuće i 300 kilograma po hektaru, ove godine mogu tek sanjati. Prinos će u ovoga kooperanta biti upola manji.

I dok će u zapadnim dijelovima Hrvatske prinos biti uobičajen, što istočnije, barem kada je o buči riječ - to žalosnije.

Europsko tržište vapi za visokokvalitetnim bučinim košticama, plasman i cijena standardno dobri, no sada je to slaba utjeha. Gubici su preveliki da bi se moglo zaraditi čak i uz cijenu od 2,70 do 3 eura za kilogram koštice.

Iako izvozi uspješno na austrijsko tržište, ove godine zbog mala prinosa količine će zadovoljiti tek vlastitu preradu. Prve kapi dragocjenog ulja poteći će za nekoliko dana kada će se pokazati i prava kvaliteta sirovine.

Kako dolaze sve sušnije godine, bez navodnjavanja ova kultura kao ni mnoge druge nema šanse. Država im tu, poručuju, mora bez odgađanja pomoći.

Samo tako ova visoko vrijedna kultura koja se na slavonsko baranjska polja ponovno vratila, može biti itekako isplativa s više nego dobrom izvoznom perspektivom - i koštice i ulja.   (SN)

STANOVNICI LATINOVCA ZAJEDNIČKIM DRUŽENJEM PROSLAVILI ASFALTIRANJE ULICE -

LATINOVAC - Stanovnici sela Latinovca zahvaljujući Vijeću srpske nacionalne manjine općine Čaglin uz prigodan su program i zajedničko druženje minuloga vikenda proslavili modernizaciju dijela ceste kroz svoje naselje.

- Vijeće srpske nacionalne manjine u suradnji s općinom Čaglin realiziralo je asfaltiranje jedne ulice u Latinovcu. Završetak radova bio je povod za naše okupljanje. Ovdje ima i Hrvata i Srba a tu su nam i prijatelji iz Bosne i Hercegovine koji ovdje dolaze na kamp. Problema ima jer mi živimo na selu. Ti su problemi naši zajednički problemi. Naime stanovništvo je starije i pomalo pasivno. Drago mi je što smo se sada uspjeli svi okupiti -istaknuo je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine općine Čaglin Predrag Kusić dodajući kako su mlađi ipak spremni pokrenuti određene projekte ali da ih onda i oni koji odlučuju moraju poduprijeti jer bez toga neće biti ničega.

Kustić je najavio i druge aktivnosti među kojima će biti i uređenje tamošnje crkve koja je preživjela sve ratove. - Ja bih htio da ta crkva postane simbolom našeg suživota. Ona je uvijek zvonila za sve mrtve i Srbe i Hrvate. Na žalost vrijeme je napravilo svoje i crkvu danas treba obnoviti. Iskreno se nadam da ćemo to svi zajednički učiniti – rekao je Kustić, dodajući kako se samo zajedničkim snagama puno toga može učiniti.

Zadovoljan realiziranim projektom i zajedničkim druženjem svih mještana bio je i načelnik općine Čaglin Ivan Đurina. - Uspjeli smo u suradnji s mnogim udrugama i samim mještanima. Projekt je realiziran preko Ministarstva regionalnog razvoja. Iako se radi o dijelu ceste ona puno znači ovdašnjim stanovnicima. Inače Vijeće srpske nacionalne manjine u Čaglinu je vrlo aktivno i imamo dobru suradnju - rekao je Đurina dodajući kako će dobri projekti uvijek imati potporu općine pa tako i projekt uređenja pravoslavne crkve.

Unatoč poznim godinama svečanosti u selu nazočio je i 98-godišnji Stevo Stanisavljević najstariji stanovnik čaglinskoga kraja. - Recepta za dugi život nema. Uvijek sam živio skromno i nikada nisam ni pomislio da ću dočekati ovolike godine. Kad sam bio mlad i kad bi mi netko rekao da ima 60 godina pomislio bih Bože koliko je taj čovjek star. A sada ja eto skoro stotinu imam. Cijeli sam život tu proveo. Rođen sam u Velikom Bilaču a eto tu sam se skrasio. Godine su sustigle i ne mogu više sam. Paze me i pomažu. Nije mi teško. Sve imam ali imam i puno godina - kaže Stanisavljević dodajući kako se on uvijek rado prisjeća Latinovca iz svojih mlađih dana jer je tada selo bilo puno življe a u svakoj je kući bilo barem petoro-šestoro ljudi dok je danas većina kuća prazna.

Uz seoski dom priređen je i kulturno umjetnički program kojeg su izveli članovi folklorne skupine Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Okučana. Oni su izveli nekoliko pjesama i plesova uz tamburaški sastav. Uz čelnike općine Čaglin, zamjenika župana za gospodarstvo Željka Jakopovića svečanosti i druženju nazočili su svi mještani Latinovca. (V.Re.)

12. SPORTSKE IGRE UDRUGA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA SLAVONIJE I BARANJE -

POŽEGA – Grad Požega i Udruga računovođa i financijskih djelatnika Požega bili su domaćini 12. Sportskih igara Udruga Slavonije i Baranje, poznatih kao RIFIJADA. Natjecalo se preko 300 učesnika iz deset gradova, Beli Manastir, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Slav. Brod, Osijek, Valpovo, Vukovar, Županja i Požege.

Natjecanja su održana u odbojci, malom nogometu, kuglanju, pikadu, stolnom tenisu, košarci i potezanju konopa.

Predsjednik požeškog društva mr. sc. Ivan Čolak poželio je dobrodošlicu svim natjecateljima, a pozdravio je goste zamjenika ministra zdravlja mr. sc. Marijana Cesarika, prof. dr. sc. Danimira Gulina, Ivana Jurkovića i Ivana Mršu, čelnike Hrvatske zajednice računovodstveno financijskih djelatnika. Sportske igre je u Dvorani Grabrik otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zaželjevši dobrodošlicu i dobre rezultate svim natjecateljima i da im Požega ostane u dobrom sjećanju. Natjecanja su održana na Gradskoj kuglani, igralištu OŠ Antuna Kanižlića i Sportskoj dvorani Grabrik.

POŽEGA - Više od 53 milijuna kuna iznosi prva procjena štete od suše na području Požeško-slavonske županije iako taj iznos nije konačan budući da još nije prošao rok od 60 dana do kada će se znati konačna procjena . Na žalost suša je druga ovogodišnja elementarna nepogoda koja je zadala dodatni udarac slavonskim seljacima. Naime nakon mraza početkom travnja ove godine koji je ubrao plodove s voćnjaka i vinograda od suše su sada najviše nastradali ratari i rane proljetne kulture. - Na 13.600 hektara imamo procjenu da šteta iznosi 53,1 milijun kuna. Pribroji li se ovim štetama i one prijašnje očekujemo da će ovogodišnja šteta od elementarnih nepogoda biti između 130 do 150 milijuna kuna - rekao je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović.

Na žalosti niti voćarima niti ratarima država ne može pomoći, a pomoć koju može dati županija i više je nego simbolična, tako da će seljacima iduća godina uistinu biti izuzetno teška.

- Meni je već prije bilo jasno da naknada od štete neće biti. S obzirom da i sam imam voćnjak znam koliko su velike štete u voćarstvu. Na razini Hrvatske voćari imaju između 800 i 900 milijuna i tada je već bilo jasno rečeno da država nema novca. Najveća šteta koja je brojčano iskazana je na području Pleternice, Kutjeva i drugim sredinama. U Pleternici oko 10 milijuna kuna, u Brestovcu 4 milijuna kuna, u Kutjevu 9,4 milijuna kuna, u Kaptolu 3,8 milijuna kuna u Požegi oko 2 milijuna kuna u Velikoj oko 4 milijuna kuna, u Lipičkom kraju 5,3 milijuna kuna, Čaglinu oko 8 milijuna kuna, Jakšiću 4,6 milijuna kuna te u pakračkom kraju oko 2 milijuna kuna iako napominjem da će se konačne štete znati nakon 60 dana kada konačan obračun šteta bude gotov - rekao je Aladrović. (V.Re.)

OTVORENO PISMO PAKRAČKE UDRUGE GRAĐANA SRPSKE NACIONALNOSTI -

PAKRAC - „Ne želimo da nas ponovo vode ljudi koji su organizirali pobunu Srba u zapadnoj Slavoniji 1991.godine što je donijelo mnogo zla svim stanovnicima ovog kraja bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost". Piše ovo u otvorenom pismu Udruge građana srpske nacionalnosti grada Pakraca kojega su javnosti uputili nakon niza polemika između predsjednika RH Ive Josipovića i saborskog zastupnika Milorada Pupovca a u kojima se, kažu članovi udruge, "kao moralna vertikala srpstva ponovo pojavljuje Veljko Džakula, predsjednik SDF-a."
   Oni pozivaju institucije vlasti da provjere djelovanja pojedinaca iz SDF-a i doznaju odgovore na pitanja gdje su završile donacije koje je SDF dijelio lojalnim Srbima ali ne i Srbima koji su ostali u Hrvatskoj, gdje su i kako završili donirani strojevi i automobili poslani na uporabu našim sugrađanima, kako su dijeljena financijska sredstva povratnicima u iznosu od 14.000 kuna  i drugo? – „Nismo protiv SDF-a ali smo protiv čelnog čovjeka i ljudi oko njega čija politika dijeli srpsko stanovništvo na način da nagrađuje sredstvima iz donacija poslušne i lojalne a odbacuje sve druge koji ne misle kao oni. Naša udruga diže glas protiv pokušaja vraćanja Džakule i ostalih u hrvatsku politiku jer je na najteži i najbolniji način dokazano da su to ljudi koji se okreću kako vjetar piri, zaboravljajući što su učinili 1991.godine" – navodi se u pismu pakračke Udruge građana srpske nacionalnosti.   (vm)

ČEŠKA BESEDA IZ BJELIŠEVCA IMA 3 FOLKLORNE SKUPINE -

BJELIŠEVAC - Najmlađi članovi "Češke besede" iz Bjeliševca i nemaju baš često priliku da pokažu sve ono što su naučili tijekom redovitih proba, zato ih veseli svaki nastup, doznajemo od tajnika Besede, Gorana Hruške koji ističe kako folklorna dječja skupina djeluje već 12 godina, odnosno od samog obnavljanja rada Besede u Bjeliševcu.

- Imamo tu mlađu skupinu koja redovito vježba ali i uči češki jezik njegujući tako kulturu i običaje svojih predaka. Najveću potporu imamo od Saveza Čeha koji nam pomaže šaljući koreografe što nam puno znači. Zahvaljujući stalnim ulaganjima u uređenje svog češkog doma imamo i solidne uvjete za rad. Nemamo problema s probama, kako oni stariji tako i mlađi. Jedino je problem što i nema puno djece jer je Bjeliševac malo mjesto sa 130 stanovnika tako da se već osjeti čim netko ne dolazi na probe - kaže Hruška.

U sklopu Češke besede Bjeliševac djeluju čak tri skupine. Uz pjevačku i stariju folklornu tu je i ona najmlađa skupina. Češka beseda iz Bjeliševca inače okuplja 120 članova od kojih se 20-ak nalazi u folklornim skupinama te gotovo isto toliko i u pjevačkoj skupini. - Kod starije folklorne skupine problem je što su oni većinom studenti i vrlo ih je teško okupiti. Unatoč tomu nastojimo sve uskladiti. Rado se odazivamo na sve smotru u Požeštini pa i šire jer idemo na smotre koje organizira Savez Čeha - kaže Goran Hruška. (V.Re.)

UPRAVNO VIJEĆE JU PARK PRIRODE PAPUK - 

VELIKA – Upravno vijeće Javne ustanove Park prirode Papuk na svojoj posljednjoj sjednici održanoj 31. kolovoza donijelo je odluku o razrješenju ravnatelja dr. sc. Ivice Samardžića zbog neobavljanja funkcije za koju je postavljen, niz nepravilnosti u radu, kršenja akata i odluka ustanove, nekooperativnosti i nesuradnje s novo imenovanim Upravnim vijećem Parka, narušenih međuljudskih odnosa, nezakonitih zapošljavanja, te zapuštanja Parka. Odluku o tome priopćio je predsjednik Upravnog vijeća dipl. ing šumarstva Dražen Dumančić na tiskovnoj konferenciji koju je sazvao u Parku prirode Papuk. Nakon ove odluke Upravnog vijeća potvrdu odluke donosi ministar Mihael Zmajlović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode koja se očekuje ovih dana.

- Park prirode ne radi po usklađenim i odobrenim pravilnicima koje je ravnatelj mijenjao svojom voljom a nisu usklađena sa zakonskim rješenjima i tako niz godina. Ravnatelj ne poštuje procedure pravilnika u primjeru imenovanja glavnog nadzornika koji je imenovan nakon 6 mjeseci pripravničkog staža u ustanovi, imenovan je bez natječaja, bez poštovanja minimalnih uvjeta a to da mora imati 3 godine radnog iskustva i visoku stručnu spremu, bez odobrenja ministarstva, a imenovanje vršitelja dužnosti glavnog nadzornika produžavao je preko 30 mjeseci. Koncesijska odobrenja potpisana su i odobrena bez suglasnosti ministarstva. Ta odobrenja su produljivana voljom ravnatelja bez odobrenja nadležnog ministarstva. Ravnatelj iako odgovoran Upravnom vijeću nije izvršavao potrebe tog vijeća nego se učestalo oglušivao na zahtjeve. Nakon imenovanja novog Upravnog vijeća on nakon dva dana saziva staro Upravno vijeće i donose odluke po njegovom prijedlogu, pa mi na prvoj sjednici moramo poništavati tu 56.sjednicu – rekao je predsjednik Dumančić, te dodao da ravnatelj Samardžić vodi dosta sudskih sporova protiv djelatnika i bivših djelatnika koje će tek trebati razrješavati. O nepravilnostima ima i nekoliko zapisnika upravnih nadzora nadležnih ministarstava po kojima nije ništa izvršeno.

Park prirode je neprofitna organizacija i kao takav je sto posto na budžetu RH i po Zakonu on ne smije dodjeljivati pomoći i donacije. – Ravnatelj je nama na tri sjednice stalno podastirao takve zahtjeve, a poslije kad sam gledao prošle zapisnike donacije su bile – rekao je Dumančić dodavši da kadrovska politika nije uopće vođena adekvatno ovakvom tipu parka, nema biologa, nema povjesničara koji bi obradio povijesni dio parka i to prikazati, sa šumarima u Hrvatskim šumama nema nikakve suradnje iako je cijeli park pod šumom, a sve ostalo se plaćalo vanjskim suradnicima dok je iz same ustanove malo dolazilo.

Kada je u pitanje status Geoparka, posebno se obratio Zdenko Samaržija, član Upravnog vijeća. – Titula geoparka je dobivena na četiri godine, a sada je smanjena na dvije godine i uvjetima se mora udovoljiti do kraja ove godine. Sijaset je takvih započetih a nedovršenih stvari, odnosno nema ništa za što bi rekli evo ovo je sad proizvod, ovo je gotovo. Osim tzv. grofove pouče staze. Znamo da Janković nije bio grof, a ako nešto nosi titulu poučno da se ne smije bazirati na laži. Lik na info tablama uopće nije Janković, jer na tablama tako složen nedvosmisleno sugerira da se radi o čovjeku koji je preuredio jankovačku dolinu i napravio jedinstveni mauzolej u živoj stijeni. Ono najgore što se staza ne održava, neprestano se nešto gradi u parku, pa i još nekoliko poučnih staza koje uopće nisu formirane kao turistički proizvod, niti edukacijski proizvod, niti ih itko posjećuje. Uzalud se bacaju sredstva a učinak je nikakav – kaže Samaržija, jer od prikazanih 100 tisuća posjetitelja za javnost i u medijima, stvarni podaci govore o samo 6-7 tisuća posjetitelja.

Nakon odobrenja ministarstva Upravno vijeće imenovat će vršitelja dužnosti, a u roku 60 dana raspisati novi natječaj za ravnatelja.

Ravnatelj Samardžić podnosi prijave Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i USKOK-u

Prijavu revanšizma zbog nezakonitih radnji u Parku prirode Papuk s ciljem zataškavanja istih protiv predsjednika Upravnog vijeća Dražena Dumančića podnosi aktualni ravnatelj Ivica Samardžić. On u svojoj prijavi navodi nekoliko bespravno sagrađenih šumskih cesta i šumskih objekata koje su građene po nalogu Dražena Dumančića kao čelnog čovjeka Šumarije Požega, o čemu postoje prijave, nalazi inspekcija koji su utvrdili neprocjenjivu štetu na flori i fauni. Inspekcije nalažu i uklanjanje objekata i vraćanje stanja u prvobitnu situaciju, što nije učinjeno.

Upravo ova hajka protiv ravnatelja i smjene u Parku prirode Papuk idu za time da se ova situacija zataška, smatra Ivica Samardžić – Osnovni cilj mu je ukloniti direktne svjedoke navedenih djela kako bi se zataškale istrage, sačuvalo postojeće nelegalno stanje te kako informacije o nezakonitom ponašanju ne bi došle do javnosti.

U petak, 21. rujna oko 23.35 sati u mjestu Alilovci 20-godišnji vozač osobnog automobila marke „BMW“, požeških registracijskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio s kolnika i udario u betonski rubnik. Vozilo se potom okrenulo u zraku i udarilo u betonski stup javne rasvjete. Putnik iz vozila star 27-godina smrtno je stradao, a vozač je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi kaznena prijava.