
Lana
Smrtno stradala osoba kod Oblakovca
IZ POLICIJSKE BILJEŽNICE
Ronko pita gdje su novci
GRADONAČELNIK RONKO PODRŽAVA BRZU CESTU ALI U BOLJA VREMENA -
POŽEGA – Kao gradonačelnik grada Požege slušao sam i čitao pametovanja Franje Lucića o tunelima kroz Babju Goru, pa do nazovi „zabluda“ Požežana o cesti Požega - Lipovac - Nova Kapela. Pametni ljudi stare Požege otpočeli su 1912. i izgradili tu cestu, a 2012. bit će ta cesta u potpunosti asfaltirana. Projekt je to iz 2007. godine pod patronatom Fakulteta prometnih znanosti i dekana prof. dr. sc. Ivana Legca, naše gore list. Zato molim kao gradonačelnik Požege gospodina Lucića da se ostavi prometnih rješenja po Požegi jer to kod nas radi struka – kaže Ronko i poziva ga da sazove tiskovnu na temu „gdje su novci“.
- Jer je s Torpedom 1 i Torpedom 2 te Oropopletima zavaljano u Hrvatskim šumama 17 milijuna kuna. Vlasnici šuma su građani RH. Zamračeno je 10 milijuna kuna poreza a podignuto je i 12 milijuna kuna braniteljskog kredita a branitelji su završili na burzi. Tko zna što još sve slijedi glede onih subvencija kamata, pumpanja troškova poslovanja, te prodaje imovine iz jednog Tornada u drugog, pranja novca i td. Za sada samo za ovih 40 milijuna kuna koji su nestali u tim mračnim tunelima, red je da Franjo Lucić objavi gdje su ti novci. Koliko je tog novca završilo u Srimi na Jadranu, koliko u Austriji, a koliko je u imovini sljednika loze junačke – pita Ronko te pojašnjava što znači tih 40 milijuna kuna. – Svi stanovnici naše županije punu godinu dana ne bi smjeli pojesti krišku kruha ni popiti šalicu mlijeka. A čim Franjo vrati taj novac država može mljekarima naše županije punih pet godina isplaćivati poticaj. 1200 zaposlenika moglo bi primati godinu dana minimalnu plaću čime bi se nezaposlenost u županiji odmah smanjila za 25%. Za to pozivam Lucića da vrati građanima njihov novac za kruh i mlijeko, poticaje ili smanjivanje nezaposlenosti – ističe Ronko na tiskovnoj konferenciji i dodaje da nije protiv projekta brze ceste tom trasom i da će u budućnosti taj pravac sigurno biti napravljen. Međutim tu trasu nije izmislila ova garnitura jer je to stara ideja starih Požežana. U ovom vremenu ta ideja nije izgledna a budućnost nosi svoje.
Lucić smatra da netko koči
NEZADOVOLJAN PODRŠKOM ZA NOVU BRZU CESTU KROZ BABJU GORU -
POŽEGA – Saborski zastupnik Franjo Lucić nije zadovoljan podrškom i brzinom rješavanja planskih radnji na projektu brze ceste Brestovac – tunel kroz Babju Goru – Godnjak – Autocesta, koji je i dio HDZ-ovog projekta i njegovog izbornog programa na prošlim lokalnim izborima za županiju i prošlim parlamentarnim izborima.
Kao predsjednik Županijskog odbora HDZ-a o tome je i javno progovorio na tiskovnoj konferenciji u stranačkim prostorijama. – Nismo uspjeli završiti ovaj projekt koji sam ja potakao kao saborski zastupnik prije tri godine, jer nismo još ishodili potvrdu glavnog projekta jer smo imali veliki zastoj u Brodsko-posavskoj županiji koja nije na vrijeme promijenila prostorni plan. Sada je završena studija utjecaja na okoliš, u obje županije promijenjeni prostorni planovi za brzu cestu, i imamo obećanje iz Hrvatskih cesta da će se raspisati natječaj za glavni projekt – kaže Lucić koji naglašava da je ta cesta Požeštini potrebna kao brzi izlaz na autocestu koji je nužan za privlačenje investitora i gospodarstvenika. Od Brestovca do autoceste bilo bi samo 15 kilometara sa usponom od dva posto i tunelom od 800 metara kroz Babju Goru.
Iako svjestan teške situacije on smatra da sa projektom treba ići dalje i da se potreban novac može naći, jer svoje izlaze na autocestu dobili su svi gradovi uzduž autocesta, koje su koštale znatno više od ove za koju se procjenjuje da bi koštala od 250-300 milijuna kuna. – SDP sa saborskim zastupnikom Zdravkom Ronkom na čelu želi umanjiti sve ono što je do sada rađeno, sve što je do sada napravljeno i želi reći da niti jedan projekt nije dobar nego samo oni koje oni predlažu. Uvjeravam javnost da je ovo iznimno važan projekt i da bi ga bilo šteta izgubiti, ali sadašnja vlast u gradu Požegi s Ronkom na čelu opstruira sve projekte u gradu Pleternici, pa i ovaj koji je za Požegu od izuzetne važnosti. On spominje cestu preko Vrhovaca prema Lipovcu koja je počela s izgradnjom. Meni je cilj da se izgradi što više cesta na području županije i čestitam na svakom potezu. Smeta me da se gradonačelnik izruguje i sprda s projektom brze ceste koja su vrata Požeške doline – kaže Lucić i smatra da ova cesta prema Lipovcu nije budućnost za Požegu, jer ide kroz Sokolovu ulicu gdje kamioni ne mogu prometovati, ide kroz klanac, preko brda, a kad dođe do autoceste svi pravci su dalje od dosadašnjih izlaza. – Mislim da gradonačelnik Ronko sebi gradi spomenik i izlaz na autocestu koja vodi prema Beogradu. To mu je najkraći put a da ne mora prolaziti kroz Pleternicu – ističe Lucić.
Imenovan Dario Dasović
POLICIJSKA UPRAVA DOBILA NOVOG NAČELNIKA -
POŽEGA - Novoimenovani načelnik policijske uprave Požeško-slavonske Dario Dasović održao je konferenciju za novinare na kojoj je ukratko prezentirao buduće aktivnosti. Navodeći kako policijska uprava Požeško-slavonska u odnosu na druge policijske uprave ima dobre pokazatelje u gotovo svim segmentima djelovanja, Dasović je istaknuo kako i nadalje očekuje dobre rezultate. Ujedno je najavio kako će sada uslijediti i postupci raspoređivanja policijskih službenika s visokom ili višom stručnom spremom, a slijedom novog Pravilnika o unutarnjem redu koji je stupio na snagu sredinom ove godine, tako da su na neki način, pojasnio je, sva radna mjesta nova.
- Ova policijska uprava radi dobro i teško je sada reći što ćemo promijeniti. No sigurno je da teških i velikih promjena ipak neće biti, jer za sada ne vidim, da za to postoje posebni razlozi. Nisam došao ovdje jer je u ovoj policijskoj upravi bilo nekih problema u njezinu rukovođenju već jer smo jednostavno ušli u postupak izbora kadrova prema novom zakonu - rekao je Dasović, koji dolazi iz Našica, a zadnje je službovao u PU Osječko-baranjskoj sa radnim mjestom u Osijeku. Obavljao je dužnosti i u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. U sustavu policije nalazi se od 1993. godine.
Novoimenovani je načelnik Policijske uprave Požeško-slavonske također iskazao spremnost za dobru suradnju s lokalnim medijima, a u interesu šire javnosti.
V.Re. i V. Pr.
Najviše mandata HDZ-u, a drugi HDSSB
PLETERNICA PROVELA IZBORE ZA VIJEĆA MJESNIH ODBORA -
Uz sedam članova HDZ-e u Mjesnom odboru grada Pleternice sjedit će još samo dva člana HDSSB-a. HSS je dobio premalo glasova da bi izborio to pravo a SDP nije ni imao svoju listu. – Za nas u HDSSB-u ovo je odličan rezultat obzirom da do sada stranka nije imala niti jednog člana u bilo kojem mjesnom odboru. Sada smo, kada se ukupno gledaju naselja u kojima smo imali liste, osvojiLi 34 posto glasova a u Tulniku i Malom Bilaču jedino smo mi imali liste. Postali smo druga stranka po jačini na pleterničkom području i time smo iznimno zadovoljni – kazao je Vladimir Milković, predsjednik HDSSB-a Pleternica.
Prije izbora Socijaldemokratska partija je uputila niz primjedbi na njihovu pripremu i gradskom izbornom povjerenstvu u mjerodavnom ministarstvu ali su one odbačene. Zanimljivo je istači kako je ta stranka u Pleterničkim Mihaljevcima jedina imala svoju listu ali se na biračkom mjestu nije pojavio niti jedan mještanin. – Iako su naše primjedbe odbijene mi i dalje tvrdimo kako na ovim izborima nismo bili u mogućnosti ravnopravno sudjelovati s ostalim strankama. Što se tiče Mihaljevaca rečeno mi je kako su mještani bili nezadovoljni biračkim mjestom koje je uređeno u jednoj kući a dio ljudi bojkotirao je i izbore u Brđanima gdje je najprije rečeno kako će biračko mjesto biti u domu a onda se ipak glasalo u privatnoj kući – kazao je Ivan Tubić, predsjednik pleterničkog SDP-a.
Izbori su održani u 29 mjesnih odbora, HDZ-a je liste imala u 22, SDP u 10, HDSSB u 9 i HSS u 4 mjesna odbora. Stanovnicima Kuzmice, Trapara, Komorice, Zarilca i Knežaca ponuđene su nezavisne liste koje su bile vrlo uspješne pa će one 'imati vlast' u posljednja četiri naselja. U Kuzmici su po tri mandata osvojili nezavisna lista, HDZ i HDSSB. Na pleterničkom području inače, ima 10.209 birača a na izbore za vijeća mjesnih odbora odazvalo ih se neuobičajeno mnogo – 2.519 ili 25 posto. (vm)
Požeški „Sokol“ ugostio 170 gimnastičara
50. KUP SLAVONIJE I BARANJE U ŽENSKOJ I MUŠKOJ SPORTSKOJ GIMNASTICI – 4. kolo -
POŽEGA - Prošle subote 03. studenog u Sportskoj dvorani Grabrik održano je posljednje 4. kolo 50. Kupa Slavonije i Baranje u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici. Prvi puta nakon dvadesetak godina u regiji istok održano je ovako veliko natjecanje gdje vježba i muška i ženska gimnastika zajedno, a povjerenje za organizaciju ovako velikog natjecanja dodijeljeno je GD"Sokol" iz Požege. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom grada Požege, a službeno ga je otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zaželjevši ovim mladim sportašima dobrodošlicu i dobre uspjehe.
Na natjecanju je vježbalo 168 djece, odnosno 107 djevojčica i 61 dječaka. Ekipe su stigle iz Osijeka, Belog Manastira, Valpova, Vinkovaca, Slav. Broda, Vukovara, Pleternice, Đakova i Požege kao domaćin.
GD"Sokol" kao domaćin imao je svoje predstavnike i to u muškoj i ženskoj gimnastici.
Kadeti C program kao ekipa još su jednom potvrdili svoju dominaciju u regiji i zauzeli 1. mjesto. Kao pojedinci u svojim kategorijama medalje su odnijeli i mlađi kadet Luka Čajka, a senior Martin Gregurić bio je drugi.
U D programu kadet Ivan Čajka osvojio je srebro i po prvi puta se popeo na postolje.
Djevojčice u kategoriji kadetkinje osvojile su 3. mjesto.
Dobri su bili i pleternički gimnastičari GD Pleter. U kategoriji kadeta C programa osvojili su 3. mjesto.
Junior C programa Marko Rstić plasirao se na 4. mjesto.
Kadeti D programa ekipno su osvojili 1. mjesto, a pojedinačno su najuspješniji bili Toni Banović 3. mjesto i Fran Štadelhofer 1. mjesto.
Juniorka B programa Anita Čuljak osvojila je 2. mjesto.
Ovim natjecanjem gimnastičari GD Sokol su se kvalificirali za državno prvenstvo koje se održava 02.12.2012. godine u Sisku.
Generacija 1985/86. OŠ Vlade Brkić Španac
PRVI KOJI OBILJEŽAVAJU ZAVRŠETAK OSNOVNE ŠKOLE -
POŽEGA – Gdje je tko i što završio, gdje živi još je zanimljivije saznati o onima s kojima si išao u osnovnu školu. Uvriježeno je da se nakon nekog vremena sastanu maturanti, a da se nađu nakon 26 godina kako su završili osnovnu školu uspjelo je samo generaciji 1985/86. godine učenicima koji su završili 8a razred na OŠ Vlade Brkić Španac, danas školi Antuna Kanižlića.
Razred je završio 31 učenik, a na sastanak nakon 26 godina stiglo ih je 24., na žalost jedna kolegica im je pokojna, pa su obišli i njezin grob a neki nisu uspjeli doći jer su daleko. No došlo ih je iz Austrije, petoro iz Zagreba, a tek su sada saznali da ih ima i doktora nauka, ekonomista, stolara, prodavača, poduzetnika, bankara. Njihova razrednica Vlasta Nedela također nije uspjela doći iz Karlovca, gdje danas živi, zbog bolesti supruga.
Zoran Bošnjak, predsjednik razreda iz 1986. godine tako je u podrumu vinogradara Udruge Stjepan Koydl mogao započeti s veseljem, jer su prije toga u razgovoru saznali sve, gdje se tko nalazi i što je danas postalo od onih malih učenika iz 86'. Bili smo posebni i nestašni onda, kazali su svi, a posebni smo i danas.
Uručene nagrade Zeleni cvijet
TURISTIČKA ZAJEDNICA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA – Turistička zajednica Požeško-slavonske županije provela je i ove godine natječaj za najbolje uređeno mjesto kao cjelinu, najbolje uređenu okućnicu ili balkon kuće, te najbolju turističku destinaciju i ponudu. Sve kandidirane obišla je komisija i izvršila ocjenjivanje po propisanim kriterijima pravilnika o dodjeli priznanja Zeleni cvijet Hrvatske turističke zajednice. Nagrađenima u tri kategorije uručen su priznanja Zeleni cvijet, a svečanost uručenja održana je u Velikoj vijećnici. Nagrade je uručio zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.
U kategoriji uređenost mjesta kao cjeline: 1. mjesto osvojila je ponovno Općina Velika, 2. mjesto - Grad Kutjevo. U kategoriji uređenost pojedinačnih elemenata – okućnice privatne kuće 1. mjesto i 3.000 kuna osvojila je Mira Vapnar, Poljana, 2. mjesto i 2.000 kuna - Zdenka Zimmermann, Jakšić i 3. mjesto i 1.000 kuna - Ljubica Marković, Kutjevo. U kategoriji turistička ponuda ili zanimljivost 1. mjesto osvojio je OPG Božić, Lipik - Tradicijska kuća sa etno zbirkom i uređenom okućnicom, 2. mjesto - Kutjevo d.d., Kutjevo – za Stari vinski podrum i 3. mjesto - OPG Pandžić Thomas Heinz, Požega – Izletište Zlatni lug.
Iako ne krademo, ne varamo i ne otimamo na nas se gleda kao na dno društva
POŽEŠKI SKUPLJAČ BOCA IZDAO PRVI VODIČ O SKUPLJANJU BOCA -
- Krenuti prema prvom kontejneru za smeće, prvi je i najteži korak skupljača boca. To je osjećaj kao idete učiniti nešto loše i protuzakonito i da vas čeka kazna. Morate znati da prvi par očiju koji vas ugleda znači potpuno i sigurno rušenje vašeg ugleda i ponosa ma koliko prije toga bio izgrađen, vi postajete netko tko je po svim mjerilima i kriterijima samo dno društva. Ta slika se više ničim ne može popraviti – među ostalim piše ovo u „Malom vodiču skupljača boca“, prvom takvom u našoj zemlji.
Napisao ga je 42-godišnji Požežanin Dražen Perušić Boca. Od skupljanja boca živi zadnjih šest godina, odnosno od onda kada je počelo njihovo otkupljivanje. A na pisanje vodiča natjerala ga je spoznaja da gotovo nitko nema ispravnu sliku o skupljačima boca stoga je odlučio ponuditi istinu o tim ljudima.
- Ima puno neistina o skupljačima boca. Nije istina da skupljanje boca ljude dovodi do nezadovoljstva i razočaranja. Ja ne smatram da je moj život propao i da mi se svijet srušio zbog toga što skupljam boce. Zar smo mi nešto ukrali, oteli, prevarili. Znači ni jedno zlo se ne može dovesti u vezu sa skupljanjem boca. Isto tako postoje i različiti razlozi zašto to ljudi čine, netko da preživi, a netko da si nešto posebno kupi. Znam jednu ženu koja je boce skupljala kako bi si kupila auto – objašnjava Dražen koji je završio samo osnovnu školu, a za završetak srednje, kaže, bio je previše buntovan. Nikada nije radio u nekoj tvrtki, ali je stalno radio obavljajući različite poslove, od cijepanja drva, krečenja, kopanja i slično.
Kada je počeo skupljati boce nije bio svjestan toga da će mu to postati svakodnevni posao i da će od toga živjeti te postati prepoznatljiv po tom poslu. - To je postao moj redovan posao, samo na Uskrs i Božić ne idem skupljati boce. Ne gledam na vremenske prilike i neprilike već svaku noć, a ponekad i po danu odlazim u pohode po kontejnere. To traje nekoliko sati, ovisi o volji i snazi. Nekada sam pregledavao i kante, ali to se više ne isplati. Isto tako pokušavam svojim životom i kroz razgovore s ljudima pokazati da nisam zbog skupljanja boca po kontejnerima postao ni gori ni prljaviji, nego da sam isti, a možda i bolji. Naime, ja sam uvjeren da se može postati bolji. Kroz skupljanje boca dobio sam dar poniznosti što je hvale vrijedna osobina, osobito ako ste vjernik – kaže Dražen dodajući da je danas u kontejnerima daleko manje boca nego što ih je bilo prije šest godina. Razlog tome je što ima više skupljača, ali i što ima sve manji broj ljudi koji boce bacaju u smeće.
On ima sreću što je skupljajući boce stekao nove poznanike koji mu poklanjaju boce, a dobije ih i od članova molitvene zajednice u požeškoj franjevačkoj župi kojoj pripada unazad tri godine.
Za 'kopanje' po kontejnerima osim što čovjek mora nadići neke moralne predrasude društva potrebno je da ima i dobar želudac. - Uz boce u smeću kao što i sam riječ kaže nalazi se baš smeće, a to znači smrad, prljavština, trulež, crvi, krepane životinje kao što su pilići, mačke. Tu je i razbijeno staklo i konzerve na koje se možete dobro porezati što može izazvati ozbiljne posljedice po vaše zdravlje ako niste cijepljeni protiv tetanusa – stoji u Draženovom Vodiču kojeg posebno pogađa što ljudi bacaju velike količine hrane. Najtužniji je kada u smeću nalazi žive životinje, posebno male mačiće. Uvijek ih izvadi i pokuša za njih naći udomitelje. Jednom je u plastičnoj zavezanoj vrećici našao čak četiri mačića. U kontejnerima je nalazio i odjeću, obuću, igračke, šminku i parfeme što je sve odnosio jednoj siromašnoj obitelji. A u smeću je doslovce našao i prijatelja.
-Našao sam CD grupe Slijepih putnika. Na omotu je bila jedna pjesma koju je njezin autor Marijo Kovačević posvetio svom pokojnom prijatelju. Jako me je taknula. Našao sam njegov broj i napisao mu da je pjesma super. On mi je odgovorio i tako je počelo naše druženje. On je ilustrirao i naslovnicu moga Vodiča kojeg sam izdao u četristotinjak primjeraka. Sve sam ih uglavnom podijelio, nekoliko je brojeva otišlo u Zagreb i na more, jedan čak i u Njemačku – kaže Dražen koji bi napravio i veći Vodič da je za to imao novca, ali vjeruje da je i s ovo malo brojeva učinio jednu lijepu i plemenitu stvar, a to je da se na skupljače boca ne gleda jednim ljudskim očima kako oni to i zaslužuju. (a.t.)