POČELA REKONSTRUKCIJA PRUGE VELIKA – POŽEGA -

VELIKA – Nedavno najavljena rekonstrukcija pruge pravca Požega – Velika upravo je krenula s realizacijom. Krenulo se prvo od kolodvora u Velikoj – prema Trenkovu, a prema planu HŽ infrastrukture radovi bi trebali biti gotovi za četiri tjedna. – Od ponedjeljka do petka radnici i strojevi će završiti 1 km pruge i preko vikenda će se odvijati normalni željeznički promet. Za vrijeme radova vozit će zamjenski prijevoz autobusom – rekao je Zlatko Horvat, glavni inženjer za održavanje i gradnju pruga.

U rekonstrukciji se mijenja cijeli gornji postroj, jer je građen od šljunka i zemlje, a sada će se ugraditi tucanik koji osigurava daleko veću nosivost. Mijenjaju se i svi pragovi te postavljaju nove tračnice koje više nisu duge 20 metara nego 180 metara, pruga dugog traka koja će osigurati znatno veće brzine. – Već za četiri tjedna ovom prugom će se moći voziti brže, jer je ovo najlošija dionica, pa će se put od Velike do Požege skratiti već na 20 minuta, kada se u proljeće dovrši cijela trasa put će trajati svega 12 minuta jer će brzina vlaka biti do 80 km na sat – rekao je Krunoslav Papić, regionalni direktor regulacije prometa istok.

Zadovoljan što je sve krenulo po planu bio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko koji je došao na početak radova od veličkog kolodvora. – Ja sam još prije dvije i pol godina kada je državna politika zauzela stav da se pruge ne održavaju, kako bi se smanjivala brzina što je bio uvod za ukidanje. Ukinuli su pravac Pleternica-Čaglin–Našice a plan im je bio da to učine isto s prugom Požega – Velika, ali nisu uspjeli jer smo ih preduhitrili izborima. Sada je došla nova politika, novi vjetrovi, politika koja se zalaže za obnovu pruga i izgradnju lokalnih pruga. Ja kao zastupnik i gradonačelnik odmah sam požurio u lobiranje za oba pravca. U tim pregovorima smo uspjeli, a grad Požega je prvi ponudio i da učestvuje u tim sredstvima, jesu to simbolična sredstva, ali smo mi pokazali namjeru i interes lokalne zajednice za tu prugu – rekao je Ronko dodajući da će u proljeće ova rekonstrukcija biti gotova, a onda započinje rekonstrukcija pravca Pleternica-Čaglin-Našice. - Potreba pruge Požega-Velika je velika, kako zbog putnika, tako i zbog tereta, drvna masa, kamen, da su to silni kamioni koji uništavaju naše ceste i koji su daleko opasniji za građane i sudionike u prometu. Mi željeznicom možemo prevoziti i tuf, kamenu sirovinu iz Poljanske u Cementaru Našice. Danas svaki dan 50 kamiona tuf prevoze u Našice, cestama koje nisu građene za taj teret.

Grad će uskoro potpisati i sporazum s HŽ-om o sudjelovanju u rekonstrukciji pruge Pleternica- Čaglin-Našice. - Kada plan bude donesen na Saboru potpisujemo ugovor s HŽ infrastrukturom. Kao grad zbog svojih građana, zbog svojih studenata, zbog građana koji koriste KBC Osijek, zbog 400 štićenika u Domu u Ljeskovici i zbog građana koji žive u najnerazvijenijem dijelu županije, mi kao županijsko središte opet ćemo učestvovati u toj rekonstrukciji sa svojim sredstvima – istakao je Ronko.

- Prije izbora tadašnja politika išlo je na zatvaranje pruga i ukidanje željezničkog prometa na nekim pravcima. Stigli su novi vjetrovi, sada se politika zalaže za obnovu i izgradnju lokalnih pruga. Kao zastupnik i kao gradonačelnik krenuo sam odmah nakon izbora u razgovore za ovu dionicu i za dionicu Pleternica-Čaglin-Našice. U tome smo uspjeli. Grad Požega je prvi koji je ponudio i svoja sredstva, možda simbolično, ali to su sredstva kojima smo pokazali namjeru i interes lokalne zajednice za ovo. – kaže gradonačelnik Zdravko Ronko i naglašava gospodarski značaj prijevoza teških tereta. Npr. danas dnevno barem 50 kamiona prevozi tuf iz Poljanske u cementaru Našice cestama koje nisu ni projektirane, niti građene da taj teret mogu podnijeti. Ujedno je najavio da nakon ove pruge koja bi trebala biti dovršena do svibnja, iduće godine počet će rekonstrukcija pruge Pleternica-Čaglin-Našice. – Tada će Grad Požega kao županijsko središte ponovno zbog svojih građana, studenata, zbog onih koji iz Požege koriste KBC Osijek, zbog 400 štićenika u Domu u Ljeskovici i napose zbog građana najnerazvijenijeg dijela Požeško-slavonske županije, sudjelovati s određenim financijskim inicijalnim sredstvima, kako bi se i ta pruga otvorila. – 

Svoje zadovoljstvo što se krenulo s rekonstrukcijom pruge posebno je istakao Stipe Barišić, šef prometnog područja Požega, koji stanuje u velikoj, jer kaže vratit će se ponovno željeznički promet na ovu prugu. Velika ima dosta potreba za prijevozom kamena, drvne mase, poljoprivrednih proizvoda, a kad bude osiguran brzi prijevoz osigurat će se i povoljni vozni redovi za učenike i radnike.

MARTINJE PROŠLO BEZ PROMETNIH NESREĆA -

Tijekom proteklog vikenda na području Policijske uprave, povodom narodnog običaja krštenja mošta („Martinja“) i očekivano povećanog broja sudionika u cestovnom prometu koji su konzumirali alkoholna pića, a u cilju sprječavanja prometnih nesreća i njihovih posljedica provedena je preventivno-represivna akcija nadzora alkoholiziranosti vozača, izvijestila je glasnogovornica PU, Ivana Radić.

Tijekom akcije ukupno je na vožnju pod utjecajem alkohola i droga kontroliran 391 vozač. Od tog broja pod utjecajem alkohola bilo je 16 vozača osobnog automobila i jedan vozač bicikla. Niti jedan vozač nije odbio testiranje na alkohol, a nije bilo ni vozača pozitivnih na preliminarnom testiranju na droge.

Najveći broj vozača koji su upravljali vozilom pod utjecajem alkohola bio je u dobnoj skupini od 18 do 24 godina - 5 vozača i u dobnoj skupini od 25 do 30 godina - 5 vozača. Najveći broj vozača imao je koncentraciju alkohola u rasponu od 0,51 do 1 g/kg – 8 vozača, te u rasponu od 1,01 g/kg do 1,5 g/kg – 8 vozača.

Apsolutni rekorder vezano za prekomjerno konzumiranje alkohola je 54-godišnjak s područja Požege koji je 10. studenoga oko 22.20 sati u Požegi u ulici Stjepana Radića upravljao osobnim automobilom marke „VW polo“, krapinskih registracijskih oznaka, a utvrđena mu je prisutnost alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,98 g/kg. On je smješten u posebnu prostoriju Policijske uprave do otrežnjenja i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

DILJEM POŽEŠTINE KRSTIO SE MOŠT A OBIČAJE MARTINJA OBILJEŽILI VINOGRADARI I VINARI POŽEŠKOG I KUTJEVAČKOG VINOGORJA, ŠTOVATELJI SV. MARTINA -

Diljem Požeštine u dane kada je padao 11. studeni, dan sv. Martina, u brojnim podrumima i na trgovima s veseljem i uz vinsku kapljicu štovatelji sv. Martina pučkom veselicom i starim običajima krstili su mošt i uspjeli gotovo sve količine pretvoriti u vino. Ovaj stari pučki običaj u našim krajevima provodi se već više od stoljeća, a kako postajemo sve više poznati vinski kraj, tako raste i broj i veličina manifestacija obilježavanja Martinja. Kako je to i dobar turistički brand običaj slavljenja Martinja prihvatili su i gradovi koji su feštu iznijeli na svoje trgove i javne prostore, učinili ih dostupnim svim građanima i brojnim turistima.

Dopodnevno Martinje u Požegi

Turistička zajednica grada Požege uz grad kao pokrovitelja već sedmu godinu organizira Martinje na javnom prostoru, unazad dvije godine taj događaj se održava na parkiralištu iza gradske kuće. Na prigodnim štandovima građanima i gostima grada Požege ponuđena su vina požeških vinara vinarija Hart, Vojak, Kopilaš, Bartolović, Ostojić, Romić, Zrinšćak i studentska vina Veleučilište u Požegi. Uz njih su svoje proizvode ponudili i medari, mljekara BiZ sa kvalitetnim sirevima, kupinovo vino, domaći ajvar i voćni pekmezi te suveniri bili su na štandovima.

Najvažniji dio je svakako obred krštenja mošta, koji u šaljivoj priči i zagovoru sv. Martinu vodi vinski biskup, za ovu priliku radijski voditelj i glumac u kazalištu Boris Benčić. Vinski kum koji u ime mošta odgovara na vinska pitanja i zaklinje se u poštenje i ne miješanje s vodom bio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, a u proceduri su pomagali i vinski ministranti Ivan Čolak i Bruno Horvat. Ovogodišnjem Martinju prisustvovala je i carica Marija Terezija koja je na putu za Kutjevo sa svojom dvorskom svitom i nezaobilaznim domaćinom barunom Franjom Trenkom nakratko posjetila slobodni kraljevski grad Požegu.

Sve je ipak završilo s poznatom pjesmom i dilemom piti il ne piti, te dočekati stotu ili otići mlad, uz konstataciju da oni koji piju će svakako umrijeti, a oni koji ne piju umrijet će i prije.

Martinje u krčmi Zlatni lug

Prvi puta svečanost krštenja mošta i martinjska fešta održala se i u krčmi Zlatnog luga u Donjim Emovcima. Tamo je boravila i grupa turista iz Zadra koji su u sklopu aranžmana upoznavanja slavonskih narodnih običaja sudjelovali u proslavi Martinja. Za njih je ceremoniju krštenja vodio naš vinski kardinal Vlado Bauer uz pomoć ministranata Igora Kovačevića i Željka Pejkovića. Naravno da su kumovi bili izabrani iz redova gostiju iz Zadra, a po tome kako su brzo savladavali pehare vina, očito se razumiju u vino.

Za Martinjsku večeru bila je poslužena prava slavonska večera, od juhe, kuhanog mesa sa sosom i hrenom, domaće sarme, te pečenih nekoliko vrsta kobasica i kotleti s prilogom. – Vina smo za ovu godinu priredili puno više, jer sad naša krčma radi punim kapacitetom, pa su i količine znatno veće. Ove godine smo iz naših vinograda dobili izuzetnu kvalitetu grožđa koja se odrazila i na kvalitetno vino, a o kvaliteti ovogodišnjeg vina govori samo raspoloženje gostiju – istakao je Thomas Pandžić.

Uz dobro vino i dobri tamburaši Naše grane i fešta je za čas dočekala svitanje.

Najveće Martinje u Hrvata je kutjevačko

Već tradicionalno nekoliko godina najbrojnija Martinja se organiziraju u kutjevačkom kraju, naravno kad tamo ima najviše dobrih i kvalitetnih vinara ali i vina. Običaj krštenja mošta o Martinju tako su svi organizirali u svojim podrumima i kušaonicama.

No najmasovnije i najveće Martinje u Hrvata, ove godine dvodnevno, svakako je ono na Trgu graševine u Kutjevu koje organiziraju zajedno, grad Kutjevo i njihova Turistička zajednica, Planinarsko društvo Vidim, Udruga Kutjevački vinari i tvrtka Kutjevo d.d. Najmasovnije je svakako jer već dugi niz godina Kutjevo kao svoju destinaciju za vinske blagdane izabiru planinari, a ove godine došli su čak iz 65 društava iz Hrvatske, od primorskih gradova do Zagreba i cijele Slavonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Već u rano jutro domaćini iz HPD Vidim počastili su sve koji su došli sa slavonskim doručkom, čvarcima i mazanim kruhom s svinjskom mašću i crvenom paprikom. Nakon toga poveli su ih u svoja gorja i vinograde na izlet na tri pravca, koja su se razlikovala koliko ste sati htjeli hodati. Njihov povratak očekivala je bogata ugostiteljska ponuda od vola na ražnju koji se počeo peći na ražnju dan ranije, kada su svečano pod njim potpalili vatru, carica Marija Terezija, barun Franjo Trenk, predsjednica uprave Kutjeva d.d., Natalija Mataić, gradonačelnici Opatije, Novog Vinodolskog, Sopja iz Makedonije i domaćin Ivica Nikolić. Na ponudi je bilo i ostalih slavonskih delicija, od suhomesnatih, do čobanca, a na prigodnim štandovima bogata ponuda svih kutjevačkih vinara. Prigodno sve se plaćalo grozdovima, novom valutom koju je za vinske manifestacije tiskala Vinska banka, a mijenjala se pod povoljnim tečajem 1 kuna = 1 grozd. Valuta je u opticaju na Trgu graševine gdje su radile i mjenjačnice.

Da je Kutjevo postalo pravo odredište planinara i destinacija koju cijene i žele doći, pokazuje da je otvoren i prvi muzej planinara. HPD Vidim u suradnji sa svojim Slavonskim planinarskim savezom i tvrtkom Kutjevo d.d. koje je dalo adekvatan prostor postavilo je Planinarski muzej. – Muzej za sada ima postavu povijesnog dijela, od prvih pisanih dokumenata planinarstva u Slavoniji, do ostalih predmeta, planinarskih karata i mnoštvo fotografija koje prikazuju planinarstvo Slavonije, te posebno predstavljaju i naše mlado društvo HPD Vidim. Dio postave će ostati trajno a dio postave će se mijenjati, ovisno o prigodi – istakao je predsjednik kutjevačkih planinara Srećko Koren, zahvaljujući Kutjevu d.d. i predsjednici uprave Nataliji Matajić na pomoći i davanju prostora za muzej.

Poznati ceremonijal krštenja mošta na ovako velikoj manifestaciji uz vinskog kardinala Vladu Bauera asistirao je i kutjevački vinski biskup Fijo, a vinski kum je bio Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije. Nakon krštenja pred zaista brojnom publikom, preko dvije tisuće ljudi, planinara i gostiju koje su dovezli i Martinjski busevi iz Zagreba, Osijeka, Slav. Broda i Požege koji su realizirani s APP-om uz prigodne cijene, otvorena je bačva mladog vina, poklon podruma Kutjeva d.d. Hvaleći vino obratila se svom puku i carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk žaleći što svoj boravak u Kutjevu ne mogu produžiti.

Nakon ceremonije uslijedilo je narodno veselje uz brojne izvođače koji su se redali na velikoj pozornici na Trgu graševine. Svirali su i zabavljali TS Garavuše, Antun Tuca Nikolić, Željko Lončarić Žec, TS Veličke Legende, TS Da Capo, Tihomir Kožina i Minea koja je izvela koncert u dva dijela.

Legendarno Martinje kod Enjingija

Već godinama jedno od većih i veselih Martinja s bogatim programom održava se kod Ive Enjingija na lokaciji Venje. Ove godine s Enjingijevim vinom Martinje je odlučilo proslaviti do sada najviše ljudi, što je Ivu posebno obradovalo, - kao čovjeka koji ima toliko puno prijatelja, ja sam onda najsretniji, kaže Ivo i to je zorno i pokazao svojim domaćinstvom.

I njegovu ceremoniju već tradicionalno vodi vinski kardinal Bauer, a ove godine bila je potpomognuta sa župnikom Milanom Maksimilijanom i vinskim biskupom od Gradiške. Biser kum je bio Mirko Pralija iz Splita, a u ceremoniji su asistirali nogometaš Ladić, brzi vozači Pulić i Durlen.

Za zabavu su bili zaduženi tamburaši Castruma, a cijelu večer su imali i pomoć dvije mlade pjevačice. Svoj cjelovečernji koncert održala je i klapa iz Šibenika. Nekoliko buradi pripremljenog vrsnog vina Enjingija pred jutro je potpuno presušilo.

USPJEŠNA 9. ŠTUKIJADA ŠRU VELIČANKA -

TRENKOVO – Po deveti puta ŠRU Veličanka protekle nedjelje organizirala je tradicionalnu Štukijadu na svojim ribnjacima. Ove godine prijavilo se 23 ribiča koji su svaki sa po dva štapa na plovak, pecali po principu ulovi i pusti, a računale su se isključivo štuke. – Lijepo vrijeme, dobar odaziv, a i dobar ulov. Ulovljeno je preko 50 riba, a najveći ulov imao je Milan Beslić, sa štukom od 5,90 kg – istakao je predsjednik Vjekoslav Bajić. Još dok smo razgovarali s ribičima u posljednjim minutama trajanja natjecanja kod Bešlića je ponovno povuklo, a na kedera se uhvatila štuka od 3,19 kg. Ovaj puta bila je prilika za brzo fotografiranje, jer je štuka odmah puštena u ribnjak. Tako je Milan Beslić uvjerljivo pobijedio i kao ribič sa najviše ulovljene ribe.

Najboljima su uručena priznanja i pehari, a svi zajedno su se nakon napornog ribolova opustili uz ručak.

PLETERNIČKA GOSPODARSKA ZONA DOBIVA -

PLETERNICA – Uskoro se završava prvi poduzetnički inkubator u pleterničkoj gospodarskoj zoni, koji će biti namijenjen poduzetnicima početnicima. – Trenutno se postavlja drugi asfaltni sloj u krugu poduzetničkog inkubatora, a u zgradi postavljena je stolarija, rade se nadbetoni i postavljaju instalacije. Slijede nam fini obrtnički radovi i završetak i otvorenje inkubatora očekujemo za 30-tak dana. Ukupna površina je 1000 m², u kojemu je predviđeno šest uredskih prostora za poduzetnike, dvije veće proizvodne hale za proizvodnju, uredi Poduzetničkog centra Pleternica, učionica i konferencijska sala, te ostali prateći prostori. – istakla je zamjenica gradonačelnika Antonija Jozić. Cijeli projekt košta oko milijun eura, a financiraju ga sa 623 tisuće eura iz sredstava EU, 200 tisuća eura Ministarstvo obrta i malog poduzetništva i ostalo iz sredstava grada Pleternice.

Inkubator je namijenjen za poduzetnike početnike u kojima će oni moći raditi do tri godine dok se ne osnaže, osamostale ili izgrade svoje hale u gospodarskoj zoni, gdje mogu kupiti zemljište po povoljnim cijenama. - Prve tri godine su najteže u poslovanju poduzetnika, kažu svi statistički podaci, jer u tom razdoblju ima najviše zatvaranja tvrtki, stoga im mi želimo pružiti punu podršku dok se ne osnaže. Grad Pleternica ima u gospodarskoj zoni 30 ha površina potpuno komunalno opremljenih koje čekaju poduzetnike – dodala je Antonija Jozić.

MIRA VAPNAR IZ POLJANE IMA NAJLJEPŠU OKUĆNICU ŽUPANIJI -

POLJANA -  Još kao djevojčica Mira Vapnar iz Poljane kraj Lipika je voljela prirodu pa je maštala o tome kako bi jednom u svom dvorištu željela imati livadu, šumu i baru. Nakon dvadesetak  godina marljivog rada želju si je uspjela ostvariti što su primijetili i drugi pa su Miru predložili za nagradu Turističke zajednice Požeško-slavonske županije Zeleni cvijet za najuređeniju okućnicu. Po ocjeni komisije pripalo joj je prvo mjesto. - Sve što sam godinama radila na okućnici bilo je zato što sam u tome uživala a ne zbog neke moguće nagrade. Na natječaj  se nisam ni javila nego je to učinila susjeda Snježana Kos i evo, uspostavilo se da se i drugima sviđa ovo što imam – rekla je skromno Mira.
   Na Mirinoj okućnici sada doista postoji mala šuma i to od stabala ruja na kojima je suprug Stanislav izgradio kućicu za unuke. Suprug je zadužen i za 'livadu', odnosno travnatu površinu oko kuće koju redovito kosi. Mirina pak, glavna briga su nekoliko kamenjara i mala 'bara' u kojoj su raznovrsne ribice. Naravno, i cvijeće kojega je u izobilju. - Doista ne znam koliko vrsta zasađenog cvijeća imam a ni ono u lončanicama nisam brojala. Znam samo da je lončanica, koje sam spremila sad pred zimu, pun podrum, kuća, kao i tavan. Jako volim 'starinsko' cvijeće kao što su cinije, dalije, božuri, hortenzije i naravno, ruže a kad ga nabavljam nastojim da bude bijele boje. Bijela boja mi djeluje nekako svečano  – kazala je Mira. Inače, malo od onog što je zasađeno oko kuće ili je u lončanicama Mira je kupila. Većinu je razmijenila s drugim ljubiteljima cvijeća ili je sama 'ispelcala'. Kamo god krene, kaže, traži gdje ima kakvo sjeme i nosi ga kući, ponekad i ne znajući što će izrasti. Osim cvijeća, Mirinu okućnicu krasi i loza posebno oblikovana da pravi hlad, dvije banane, šaševi, bunar obložen posebnim kamenom i niz drugih sitnica koje čine jedinstven sklad. - Nisam zaposlena i svakodnevno svemu tome posvećujem dosta vremena. Čim ustanem najprije odem do jezerca s ribicama, nahranim ih i uživam u lopočima. I tijekom dana ponešto oplijevim, prekopam, zasadim... jer, i biljke, poput ljudi, traže mnogo ljubavi i strpljenja – zaključila je Mira.    (vm)

PROVEDENI IZBORI ZA MJESNE ODBORE OPĆINE BRESTOVAC -

BRESTOVAC – Po prvi puta u 19 mjesnih odbora s područja općine Brestovac provedeni su pravi demokratski izbori za vijeća Mjesnih odbora. Do sada su članovi vijeća birani na zborovima građana, a sada je prvi puta na glasačkom listiću kandidiranih zaokruživano ime kandidata i stranačke liste. U 19 mjesnih odbora kandidirano je 40 lista, 15 HDZ-a, 13 HDSSB-a, 8 SDP-a, 3 nezavisne liste i 1 SDSS-a.

- Izbori su od samog raspisivanja pa do provedbe prošli u redu, nije bilo nikakvih problema, niti jednog prigovora. Zadovoljni smo velikim izlaskom birača na glasovanje, jer je od 3634 upisana birača izašlo njih 1311 ili 36,06%. Najveći odaziv bio je u Vilić Selu, čak 59,57%. Uz stranačke liste imali smo i tri nezavisne liste u Dolcu, Brđanima i Novom Zvečevu – istakao je načelnik općine Zdravko Mandić.

Najviše mandata vijećnika dobio je HDZ, 54 ili 56,35 svih mandata, HDSSB 16 vijećnika, SDP 8 vijećnika, SDSS 5 vijećnika i nezavisne liste 13 vijećnika.

- Sada kad su prošli i žalbeni rokovi nakon prebrojavanja glasova možemo objaviti da je HDZ dobio vlast u 11 MO, HDSSB u 3, Nezavisne liste u 3, SDP i SDSS po jedan MO – rekao je Mandić, očekujući i skoro konstituiranje MO jer je općini bitno da može surađivati sa odgovornim rukovodstvom u pojedinom naselju a ovaj puta i demokratski izabranom.

Sve tri nezavisne liste mladih kao iznenađenje uspjele su osvojiti vlast u Dolcu, Brđanima-Perencima i Novom Zvečevu. HDSSB je najviše dobio u Daranovcima, Završju i Vilić Selu, a u Nurkovcu će vladati SDP. U Crljencima i Podsreću pobijedio je SDSS, a u Brestovcu, Zakorenju, Gučanima, Busnovima, Ivandolu, Jaguplijama, Skenderovcima, Boričevcima, Pavlovcima, Deževcima i Orljavcu vladat će HDZ.

NEOČEKIVANI REZULTATI NOVIH PRAPOVIJESNIH ISTRAŽIVANJA POŽEŠTINE -

ZLATNA DOLINA JE JOŠ PRIJE 28 STOLJEĆA BILA JEDINSTVENO PODRUČJE U EUROPI

TULNIK - To da je naselje iz starijeg željeznog doba iznad Kaptola u svoje vrijeme, dakle oko 7. stoljeća prije Krista bilo jedno od tadašnjih europskih moćnih prijestolnica istraživačima je već odavno poznato. Ali kako je moguće da je osim Kaptola u Požeškoj dolini postoje još dva takva naselja? Šest kilometara istočnije od Kaptola, iznad Lukača i Vetova te nekih dvadeset i pet kilometara jugoistočnije, u mjestu Tulnik, nalaze se ista takva naselja. Za sada je samo Kaptol ozbiljnije istraživan. Ovih dana u Tulniku se obavljaju geofizička istraživanja koja bi arheolozima trebala pomoći da točno odrede mjesta ispod kojih se krije vrijedno arheološko blago.

- U Tulniku su još 70-ih godina prošlog stoljeća registrirani veliki humci za koje se pretpostavljalo da pripadaju starijem željeznom dobu. Ti tumuli višestruko premašuju, čak i 20-ak puta, one koji su nam do sada bili poznati i pripadaju među najveće takve spomenike u Hrvatskoj. Nažalost, jedan od tih tumula je teško oštećen u posljednjih 40-ak godina te smo na njemu odlučili provesti jedno metodološko istraživanje kako bi utvrdili kako tim spomenicima pristupiti. Postoji poseban interes znanstvenika u Europi za našu metodu jer do sada im nitko nije pristupao kao mi. Radi se o jednom eksperimentu u koji je uključen docent dr. Branko Mušič sa Sveučilišta u Ljubljani sa svojom tvrtkom za obavljanje geofizičkih radova, a koja je jedna je od najboljih u Europi – objasnio je dr. Hrvoje Potrebica, predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja.

A već prvi rezultati geofizičkih istraživanja u Tulniku govore, kako je istaknuo dr. Mušič, da stoljetne naslage zemlje kriju jednu intrigantnu i zanimljivu priču s kakvom se do sada nisu imali prilike susresti. A što se konkretno krije ispod zemljine površine arheolozi će u Tulniku pokušati saznati iduće godine jer na tome tlu svoju lopatu još nisu imali prilike zakopati. Međutim, već sada je jasno da se ovdje piše neka nova povijest Europe.

-Požeška kotlina s obzirom na groblje u Kaptolu i ove monumentalne grobove u Tulniku, a znamo barem za još jedno takvo groblje iznad Lukača i Vetova jedinstveno je područje u cijeloj Europi. Naime, nigdje unutar jedne zatvorene cjeline kakva je Požeška kotlina nemamo tri monumentalna groblja s tumulima. To je ustrojstvo kakvo do sada nitko još nije vidio, odnosno takva koncentracija moći na jednom malom prostoru u Europi još nije zabilježena. Nadamo se da će istraživanja dati odgovor zašto je to tako – poručuje dr. Potrebica.   (a.t.)

GRADSKA ORGANIZACIJA HDZ-a POŽEGE -

POŽEGA – Pripremajući se za skore lokalne izbore gradska organizacija HDZ-a Požege formirala je radne odbore koji trebaju pripremiti programe, njih 17, po pojedinim aktivnostima i posebnim stručnostima.

Mi smo to formirali da bi se na vrijeme pripremili za izbore, te da vidimo što muči malog čovjeka, što muči naše biračko tijelo, posebno kada je u pitanju gospodarstvo, socijalna skrb, infrastruktura, prometna izoliranost, stvaranje radnih mjesta. Ove radne grupe vode i čine visoko obrazovani ljudi i stručnjaci – rekao je Ante Šolić, predsjednik gradske organizacije, a s ciljem da se ljudi opet ne prevare jer u ovih proteklih nekoliko godina dobili su samo popravljen jedan srušeni most, skulpturu Nikole Tesle i jednu šetnicu, što je malo za utrošenih 200-300 milijuna u protekle četiri godine.

GO HDZ formirao je radne grupe za gospodarstvo, regionalni razvoj, financije, pravosuđe, lokalnu upravu i samoupravu, poduzetništvo i obrt, umirovljenike i socijalnu pomoć, poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije, graditeljstvo i prostorno uređenje, branitelje, zdravstvo, znanost i obrazovanje, obitelj i mladež, kulturu, sport i medije.

TRIBINA O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PLETERNICI -

PLETERNICA - Hrvatsko žensko društvo Pleternica organiziralo u Dnevnom boravku za starije osobe u Pleternici posljednju tribinu o ravnopravnosti spolova kao dio projekta „Žena 21. stoljeća – Pogled s više strana“, a na kojoj je sudjelovalo 63 sudionika zajedno s predavačicama.

Teme kao što su zakonodavni okvir ravnopravnsti spolova u Hrvatskoj, kome se obratiti za pomoć od institucija, uloge žene u društvu, poduzetništvo, žene i duhovnost, samozastupanje te na kraju zdravlje kroz tjelovježbu prezentirale su pravnica, socijalna radnica, sociologinja, ekonomistica, katehetkinja, psihologinja i kineziologinja.

- Jako smo zadovoljne odazivom na sve tribine, kako na onu prvu u Kaznionici u Požegi, tako i na onu u HGK Požega, ali nas je posebno obradovala ova u Pleternici jer se na nju odazvalo najviše sudionica. Provele smo i evaluacije po kojima bi 89% žena ponovno sudjelovalo. Čini se kako su im se najviše svidjele radionice na kraju tribine koje je provela profesorica Anđelka Ravlić, a koje su im omogućile da izraze svoje misli, stavove i osjećaje na nov i kreativan način - kazala je dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček, jedna od predavačica projekta.

Tribinu je posjetila i predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske koji finanicira projekt, gospođa Tamara Šterk.

Partneri u provođenju projekta su Udruga Zajednica-stručnost i multidisciplinarnost, Udruga mladih grada Pleternice Oppidum, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova županije i Požeško-slavonska županija.