SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA LIPIKA - 

LIPIK - Dvadeseta sjednica Gradskog vijeća Grada Lipika ovog je puta, zbog već poznatih protuepidemijskih razloga održana u prostoru Vatrogasnog doma u Lipiku, a odmah, nakon što je predsjednik Gradskog vijeća Mladen Dolić pozdravio prisutne, započeo je aktualni sat. 

Vijećnik Mijo Štimac (HDZ) je upitao gradonačelnika Vinka Kasanu (HDZ) o situaciji oko energetske obnove društvenih domova te što je još preostalo, na što mu je odgovoreno kako je šest društvenih domova (Antunovac, Brekinska, Brezine, Filipovac, Marino Selo i Poljana), što se tiče građevinskog dijela, uglavnom završeno te se sad još završavaju financijske obveze i šalju izvješća. Gradonačelnik se osvrnuo i na to kako se prikuplja dokumentacija za obnovu preostalih društvenih domova na području Lipika.

Vijećnicu Mihaelu Žili Petrović (SDP) su zanimale novosti oko Kursalona i Wandelbahna, kao i oko aktualnih investicija. Gradonačelnik joj je odgovorio da nema nikakvih drugih novosti osim inicijative da to preuzme Grad, odnosno da Grad Lipik kupi Kursalon i Wandelbahn (bez hotela) kako bi ih mogli kandidirati na nekim natječajima putem kojeg bi u konačnici bili obnovljeni. Naravno, sve ovisi o tome kako će se razvijati pregovori sa sadašnjim vlasnikom. U vezi drugih investicija, gradonačelnik je odgovorio da su društveni domovi uglavnom obnovljeni, dobro se odvijaju i radovi na izgradnji osnovne zajedničke infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Lipik 2, projekt "Zaželi" ide dalje, a dobivena je i Odluka o financiranju Vile Zinke.

Nakon aktualnog sata vijećnici su prešli na Dnevni red sjednice pa su brzinski odmah usvojili čitav niz, manje više planskih dokumenata i točaka tehničke naravi koje su se odnosile na Prijedlog Izmjena i dopuna Odluke o kriterijima i načinu provođenja ocjenjivanja službenika i namještenika, Prijedlog Izmjena Odluke o ustrojstvu i djelokrugu Gradske uprave Grada Lipika, Prijedlog Izmjena Odluke o imenovanju povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na području Grada Lipika, Prijedlog dopune Odluke o pravima gradonačelnika Grada Lipika, Prijedlog Odluke o usvajanju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Lipika za 2020. godinu, Prijedlog Odluke o usvajanju analize upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu Grada Lipika te Prijedlog Odluke o usvajanju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Lipika za razdoblje od 2020. do 2026. godine.

Bez velike rasprave su usvojena izvješća gradskog komunalnog poduzeća Lipkom d.o.o., LAG-a Zeleni trokut i Turističke zajednice Grada Lipika. Usvojeno je i izvješće o radu Vatrogasne zajednice Pakrac-Lipik, prilikom čega im se gradonačelnik javno zahvalio na čitavom angažmanu koji čine za građane Lipika. Isto tako je usvojeno i izvješće o radu Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA d.o.o. u vezi čega je vijećnik Derenj pohvalio gradonačelnikovu odluku o osnivanju razvojne agencije čije je usluge u pisanju projekata i sam gradski vijećnik uspješno koristio.

S obzirom na to da na sjednici nije bilo predstavnika tvrtke Komunalac d.o.o. Pakrac, kao ni Vode Lipik d.o.o. i Javne vatrogasne postrojbe, točke 8., 12. i 14. Dnevnog reda sjednice na prijedlog gradonačelnika su povučene te će se izvješća o radu za 2019. godinu ovih dviju tvrtki i JVP-a naći na raspravi tijekom sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

Pod točkom "Razno", SDP-ov vijećnik Igor Papić je upitao gradonačelnika o projektu aglomeracije koji je na području Lipika započeo sredinom lipnja. Gradonačelnik mu je odgovorio kako se radi o projektu koji bi mogao trajati do tri godine i pri čemu će čitav Lipik biti obuhvaćen, ali, kako je rekao, ovo je prijeko potreban projekt kojim ćemo dobiti kvalitetnu kanalizacijsku i vodovodnu mrežu.

Vlado Stakor (HDZ) je upitao ima li nekih saznanja o tome kad će se završiti kanalizacija u Poljani, a odgovoreno mu je da se čini sve da se taj projekt završi, međutim i dalje je aktualan problem s izvođačem - Vodoprivredom Daruvar pa sad sve ovisi o tome kako će se odvijati situacija u tom poduzeću.

Izvor: compas.com.hr

PLANINARSKO DRUŠTVO MALIŠČAK VELIKA - 

Koronavirus poremetio je planove mnogima pa tako i planinarima. S nestrpljenjem očekivani izlet u Tatre otkazan je, no zato je tu uvijek atraktivan, nepredvidiv i njima posebno drag Velebit.

- Dva smo kombija ekspresno popunili, a zbog nedostatka smještaja u Svetom Roku stali smo na brojci 17. Inače bi za našu južnovelebitsku priču i autobus na kat bio premalen.Na put smo krenuli u subotu u ranim jutarnjim satima jer plan je bio već prvog dana popeti se na 1.425 metara visok Poštak. Vremenska prognoza nije nam baš bila naklonjena. Za središnji dio dana najavljena je kiša s grmljavinom. I doista je bilo tako, no koji kilometar dalje pa smo s osunčanih obronaka Poštaka slušali gromove i gledali kišne oblake koji su se „istresli“ tamo negdje kod Svetog brda, naše destinacije za naredni dan. Na vrhu brzinsko fotografiranje jer brži dio ekipe već se dobrano smrznuo. Na povratku neizbježno fotografiranje s „Marsovcem“ i spuštanje prekrasnim livadama na kojima su se izmjenjivale žive boje ljubičastog, žutog i bijelog cvijeća. Skoknuli smo i do izvora Zrmanje.Po povratku u kuću obitelji Mikić u Svetom Roku, u koju su nas primili naši sugrađani s ličkom adresom, napravljen je plan za nedjelju. Idemo na Sveto brdo i Vlaški grad. Sutradan smo se uputili prema Malom Alanu, kombijima smo se popeli još koji kilometar te dalje nastavili pješice prema Dušicama i Svetom brdu. Kako smo se približavali cilju, postajalo je sve hladnije. Tamni niski oblaci najavljivali su kišu, a bura je sve više pojačavala. Pauza kod Stanova Jurjevića bila je prilika za donošenje odluke ići dalje ili skovati plan B – ističu iz Planinarskog društva Mališčak Velika.

Dio ekipe ipak je otišao prema Svetom brdu (1.751 m) i Vlaškom gradu (1.383 m) te na povratku prečicom do kombija. Prava off road avantura. Ostatak se spustio jedinstvenom Majstorskom cestom do mora te su prema Vlaškom gradu krenuli s morske strane. Uslijedila je utrka s vremenom i strmim usponima, no vidici koji se pružaju s Velebita vrijedni su svakog koraka, umora, mokre odjeće i bure. I dok je ekipa koja je prema Vlaškom gradu išla preko Svetog brda uspješno izmicala kiši, oni koji su na Vlaški krenuli iz Modriča gotovo pred ciljem su okupani do kože. No za planinare odustajanja nema. Mokru su odjeću brzinski osušili vjetar i sunce. Prizori su neponovljivi i nije im padalo na pamet odustati.Guštanje na vrhovima, fotografiranje, sunčanje. Još pet minuta pa još pet pa još pet jer s Velebita se ne odlazi tako lako. Nakon gotovo 12 sati provedenih u šumama i stijenama Velebita, okupljanje je u „bazi“ gdje uz ličku janjetinu prepričavaju dojmove. Pred njima je zadnji dan izleta i uspon na Zir (850 m).

- Toliko smo puta prošlo pored ove isturene stijene uz samu autocestu da je konačno došlo vrijeme i popeti se na nju. Šetnju kroz šumu pred vrhom su zamijenile stijene, a ovisnici o adrenalinu guštali su u kratkim, ali slatkim usponima četveronoške do vrha Zira. Ispod nas lička polja, oko nas Velebit. Redom ih proučavamo i pravimo plan za neku novu planinarsku turu. Cipele dugoprugašice i ruksaci već su spremni – završavaju svoju priču planinari uzbuđeni zbog onoga što dolazi.

SPORTSKO LJETO - TENIS -

Teniski klub Požega u suradnji sa Požeškim Športskim Savezom organizira aktivnosti programa "Tenis je igra, Igraj tenis" za predškolce i učenike 1.- 4. razreda Ljetnu igraonicu, a za učenike 5.- 8.razreda sportsku ligu „Tenis je igra – Igraj tenis“ koji će se održavati do kraja ljetnih praznika. Ljetni programi za učenike su besplatni. 

Za djecu će biti organizirane aktivnosti koje uključuju opremu, natjecanja i nagrade, te Besplatan ulaz na požeške bazene. Kroz ovaj program želimo potaknuti što više fizičke aktivnosti u klupskom okruženju, kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Navedeno će pomoći u razvoju funkcionalnih i motoričkih sposobnosti djece polaznika, potrebnih za razvoj i  motoričkih vještina u životu i sportu. Program ćemo održavati od 1.7.do 31.8. u dva ciklusa sa završnim natjecanjima i nagradama, a voditi će ih licencirani treneri tenisa i stručni suradnici kineziologije. 
Sve informacije se mogu dobiti na telefon 091/464-1355 i na
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , kao i na facebook stranica: @TKPozega

POŽEGA - Održana je završna konferencija projekta „Izgradnja studentskog doma u Požegi“ u sklopu ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“ KK.09.1.2.01. na adresi Osječka 7, Požega.

Razdoblje provedbe projekta je 36 mjeseci, odnosno od 15. prosinca 2016. godine do 15. prosinca 2019. godine.

Nositelj projekta je Veleučilište u Požegi, a ovim je Veleučilište ostvarilo bespovratna sredstva u iznosu od 32.683.129,43 kuna što je najviši mogući iznos sufinanciranja ukupno utvrđene vrijednosti prihvatljivih izdataka Projekta. Partner u provedbi projekta je Studentski centar Požega.

Novi studenski dom “Dr. Franjo Tuđman” svečano je otvoren u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i brojnih državnih dužnosnika te rektora Osječkog sveučilišta Vlade Guberca kao i predstavnika lokalnih vlasti.

O važnosti ovog projekta za Veleučilište Požega, za sam grad Požegu, za Slavoniju, za Hrvatsku, te osnovne karakteristike Studentskog doma dr. Franjo Tuđman govorio je predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Drago Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku. On je istakao da je požeško Veleučilište proglašeno najboljim među veleučilištima u Hrvatskoj, a sada ima još bolju perspektivu za budućnost.

Neizmjerno sretan što je Požega dobila svoj Studentski dom koji će osigurati svakako novi razvoj Veleučilišta, ali i grad Požegu pozicionirati na znanstvenoj karti Hrvatske i šire bio je požeški gradonačelnik Darko Puljašić. - Ovo je priča koja se zaokružuje i ja sam kao gradonačelnik ponosan na to. Ovo je zalog naše budućnosti, našeg grada, koji je postao jedno veliko gradilište. Ove četiri godine smo prije sanjali, a sada ih radimo i gradimo i idemo ubrzanim korakom naprijed. Kad sam sada sve čuo što ovdje studenti imaju dođe čovjeku, da ponovno upiše fakultet i krene ispočetka. Ove tri godine ja vidim da idemo jako brzo naprijed, da smo sve ono što nam je Europska unija pružila kao mogućnost, mi smo iskoristili. To sve u vremenima kada nismo još mogli ugovarati uvjete, a što nas onda i ovaj grad čeka u naredne četiri godine. I ovaj grad, i ovu županiju i cijelu Hrvatsku dovest ćemo na onaj nivo koji naši sugrađani zaslužuju. Pozivam sve mlade ljude, dođite ovdje, upišite naše Veleučilište, jer odavde ćete izaći kao kompletni ljudi puni znanja, u gradu koji je uvijek bio pun poduzetnika koji su stvarali nove vrijednosti - zaključio je Puljašić.

Opći cilj projekta je povećati pristup visokom obrazovanju i doprinijeti povećanju uspjeha studiranja u Požeško- slavonskoj županiji.

Specifični ciljevi dodijeljenog projekta su: doprinijeti smanjenju troškova studiranja u gradu Požegi kroz izgradnju studentskog smještaja, posebice za studente u nepovoljnom položaju, unaprijediti kvalitetu života studentske populacije u gradu Požegi, doprinijeti prepoznatljivosti grada Požege kao poželjnog mjesta za studiranje te time osigurati popunjenost kapaciteta studentskog doma.

Ciljna skupina projekta su redovni studenti Veleučilišta u Požegi, sa mjestom prebivališta izvan grada Požege, sa posebnim naglaskom na studente u nepovoljnom položaju. U okviru projekta izgrađen je i opremljen studentski dom bruto površine 2.888,66 m2.  koji u svom sastavu ima slijedeće sadržaje: 110 kreveta u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa kupaonicama, od čega 62 kreveta za studente u nepovoljnom položaju; 2 kreveta za studente sa invaliditetom, polivalentnu sportsku dvoranu, medijateku, opremljenu zajedničku učionicu, spremište za bicikle, čajnu kuhinju s blagovaonicom, samoposlužnu praonicu i opremljenu kuhinju s menzom za osamdeset osoba.

- Pozivam građane da iskoriste ovu priliku u što većem broju, a  predviđeni iznos moguće je i povećati ako bude potrebe, poručio je ministar Štromar

Kao što je početkom godine najavio ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, prvi put nakon 2015. ponovno je raspisan javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje mjera energetske obnove obiteljskih kuća na području Republike Hrvatske. Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu FZOEU osigurat će se iznos od 203 milijuna kuna. Sa zaprimanjem prijava Fond službeno započinje 1. rujna 2020. godine.

- Zadovoljstvo nam je što konačno možemo nastaviti s ovim programom za koji su nam stalno pristizali upiti zainteresiranih građana. Obnovili smo brojne bolnice, vrtiće, škole i druge javne zgrada, a uz program POS-a i subvencioniranih kredita, ovo je jedan od najvažnijih projekata koji se tiču stanovanja i kvalitete života građana. Želim istaknuti da ćemo predviđeni iznos po potrebi i povećati jer očekujemo iznimno velik interes. Pozivam građane da iskoriste ovu priliku u što većem broju jer dobra izolacija je najbolje grijanje, a osim što čuva kućne budžete, čuva i okoliš – poručio je ministar Štromar. 

Osnovni uvjeti koje će građani morati zadovoljiti da bi dobili sredstva za energetsku obnovu kuća jesu da im je kuća:

1. zakonita - izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno Zakonu o gradnji, odnosno svaka druga kuća koja je navedenim ili posebnim zakonom s njom izjednačena
2. da nije nadograđivana ili mijenjana u odnosu na akt koji dokazuje njenu zakonitost
3. u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje 
4. ima najviše 3 stambene jedinice te ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600m2

Na poziv mogu se prijaviti samo obiteljske kuće koje su energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj.

Opravdani troškovi koji će se sufinancirati kroz ovaj projekt su: toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije, sunčani toplinski sustavi, kotlovi na sječku/pelete, dizalice topline i fotonaponski sustavi.

Korisnici ovih sredstava moraju biti vlasnici ili suvlasnici (uz suglasnost svih suvlasnika) obiteljske kuće na kojoj bi se provodila obnova te moraju imati prebivalište na adresi te kuće, prijavljeno najkasnije s 1. lipnjem 2020.

Stopa sufinanciranja od 60% opravdanih troškova primjenjuje na sve prihvatljive aktivnosti energetske obnove obiteljske kuće, a Fond će korisnicima ovog programa dodijeliti sredstva za opravdane troškove u maksimalnom iznosu do 204.000 kuna s PDV-om.

Od navedenog ukupnog iznosa od 203 milijuna kuna, 20 posto ukupnih sredstava, namijenjeno je za financiranje energetske obnove u cijelosti odnosno 100 posto potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća vlasnika koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. S ostalih 80 posto od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60 posto sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora. Ukupni iznos od 203 milijuna kuna povećavat će se odlukom Fonda kako se budu osiguravala sredstva u proračunu Fonda, a prema potrebama građana.

Dragi žitelji Požeško – slavonske županije,

U znak sjećanja na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, 25. lipnja slavimo kao Dan neovisnosti. Sjećamo se s ponosom vremena u kojem je Hrvatska, izvrgnuta agresiji, pokazala odlučnost i hrabrost, a sa velikom zahvalnošću sjećamo se naših hrvatskih branitelja koji su najzaslužniji za izborenu slobodu i neovisnost Lijepe naše domovine. Tim povodom u ime vijećnika Županijske skupštine, svojih zamjenika i svoje osobno svim stanovnicima Požeško – slavonske županije kao i Republike Hrvatske čestitam Dan neovisnosti, a posebno hvala onima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne i neovisne hrvatske države.

Vaš župan Alojz Tomašević

Republika Hrvatska25. lipnja slavi Dan neovisnosti u sjećanje na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatska stekla državnu suverenost i samostalnost u smislu međunarodnog prava i ušla u obitelj međunarodne zajednice i postala pravno jednaka sa svim ostalim suverenim državama u svijetu. Taj će dan ostati zabilježen u novijoj europskoj povijesti i duboko utisnut uz svijest svakoga Hrvata, svakoga hrvatskog građanina jer je tada ostvarena stoljetna težnja hrvatskog naroda u borbi za svoju samostalnu, nezavisnu državu.

Svim građankama i građanima čestitam spomendan samostalnosti, suverenosti i ostvarenja vjekovne težnje za neovisnošću - Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Vaš gradonačelnik Darko Puljašić.

RAZGOVOR S POVODOM: Mihajla Pavković iz Pakraca, na listi RESTART koalicije u 5. Izbornoj jedinici za izbore u Sabor RH

Očito je da su potrebne društvene, gospodarske i političke promjene

Pakračanka Mihajla Pavković trinaesta je kandidatkinja na listi broj 12, listi RESTART koalicije na kojoj su osim nje i dvoje Požežana Martina Vlašić Iljkić na 5. mjestu i Ivan Vlahović na 12. mjestu.
Zamolili smo kandidatkinju Mihajlu Pavković da se predstavi: - Rođena sam i odrasla u Pakracu. Predsjednica Foruma žena SDP-a Požeško-slavonske županije u drugom mandatu, u prošlom mandatu sam bila potpredsjednica Glavnog odbora Foruma žena SDP-a Hrvatske, članica sam Predsjedništva županijske organizacije SDP-a Požeško-slavonske županije, potpredsjednica sam gradske organizacije SDP-a Pakrac, vijećnica sam u Gradskom vijeću Grada Pakraca u drugom mandatu. Završila sam Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pohađala sam Poslijediplomski specijalistički studij javnog prava i javne uprave pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sada radim kao upravni savjetnik u Policijskoj postaji Pakrac na upravnim poslovima, a ranije sam radila na imovinsko pravnim poslovima u Uredu državne uprave, Ispostava Pakrac.

U svom dugogodišnjem političkom radu uvijek na strani SDP-a što ste imali za cilj i što je bila tema vaše političke borbe?

- U svom dosadašnjem radu u politici borila sam se za ravnopravnost i ljudska prava, protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zalažem se za pravedno, slobodno i solidarno društvo, za društvo bez korupcije, za društvo jednakih šansi za sve naše građane.
Svjedoci smo kršenja prava slabih i nezaštićenih, prava onih koji su u manjini. Svjedoci smo ekonomske neizvjesnosti. Svjedoci smo sve veće nezaposlenosti. Primjera radi u našoj županiji je krajem svibnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega bilo registrirano 3.013 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenih je više za 1,7 % . Kada to usporedimo s prošlom godinom nezaposlenih je više za 41%. Stanovništvo nam se niz godina iseljava, s kulminacijom u proteklom mandatu ove Vlade RH..
Slavonske županije prema analizi HGK-a, imaju najniži BDP po stanovniku. Indeks razvijenosti im je oko 35 posto prosjeka Europske unije. Iz slavonskih županija iseljava najviše ljudi na nivou cijele Hrvatske. Očito je da su potrebne društvene, gospodarske i političke promjene.

Kažete da se zalažete za pravedno, slobodno i solidarno društvo. Koje su provedbenim mjerama RESTART koalicije za pravedno, solidarno i socijalno društvo?

- Spomenula bi neke od mjera. Krenuti ću od starijih osoba koje su osjetljiva kategorija često na rubu siromaštva. To je uvođenje zajamčene mirovine od 70% osobne prosječne plaće za osiguranike s punim stažem osiguranja; isplata punog iznosa obiteljske mirovine preživjelom bračnom partneru bez primanja nakon smrti korisniku mirovine; isplata dijela mirovine preminuloga korisnika bračnom partneru korisniku mirovine.
Tu bi svakako spomenula oživljavanju programa "72 sata" koji bolesnicima s malignim bolestima osigurava početak liječenja u roku od tri dana o dijagnoze.

Također treba spomenuti donošenje zakona koji će jamčiti pravo žene na izbor na dostupan, siguran i besplatan pobačaj i kontracepciju. Kad govorimo o ženama spomenuti ću i jednu od srednjoročnih mjera ekonomske politike a to je snižavanje stope PDV-a na 5% za određene higijenske potrepštine za žene.
Također mjere koje smatram izuzetno bitnim su osiguranje 100% neto plaće majci na rodiljnom dopustu kao i uvođenje sustava novih primjerenijih kriterija za doplatak za djecu.

Na čemu će se temeljiti program RESTART koalicije?
- Ovo su neki dijelovi mjera iz Programa RESTART koalicije. Program RESTART koalicije se temelji na tri stupa: održivo i uključivo gospodarstvo; pravedno, solidarno i slobodno društvo; učinkovite i dostupne državne institucije i društvo bez korupcije.
Hrvatskoj je potrebna društvena, gospodarska i politička promjena. Smatram da RESTART koalicija može i mora donijeti promjene - zaključila je MIhajla Pavković, kandidatkinja iz Pakraca.

[PROMOTIVNI ČLANAK]

MOST IMA TIM LJUDI KOJI ZNAJU ŽELE I MOGU POVESTI HRVATSKU PREMA BRŽEM I BOLJEM RAZVOJU - 

POŽEGA - Svojih 14 kandidata na listi MOST nezavisnih lista za 5. Izbornu jedinicu predstavili su nositeljica liste Marina Budimir iz Iloka, te Hrvoje Galić iz Pleternice i JospiReđo iz Brestovca. Predstavljanje za medije i simpatizere održano je u prostorima Krčme "Zlatni lug u Donjim Emovcima. Među 14 kandidata koje vodi nositeljica liste Martina Budimir, nezavisna gradonačelnica Iloka, nalaze se na 2. mjestu Hrvoje Galić iz Pleternice, na 3. mjestu Josip Ređo iz Brestovca,na 10. mjestu Jakica Vuković iz Požege, na 12. mjestu Hana Mijatović iz Požege, na 13. mjestu Sanela Gruić iz Požege, te iz Vukovarsko-srijemske i Brodsko Posavske županijeMatija Jošić, Mato Lončar, Marija Kunčević Marko Kovačević, Nikola Rajić, Mirjana Lončar, Antun Šarc i Marija Maloča.

MOST-ova lista predstavilaje uz kandidate i svoj program za ove predstojeće izbore za Sabor RH, te istakla ciljeve za koje će se zalagati sa svojim radom i djelovanjem u hrvatskom parlamentu. Tako je nositeljica liste Marina Budimir govorila i o problemima s kojima se susreće kako je u svom gradu Iloku pobijedila kao nezavisna i postala gradonačelnice. No tada je osjetila na sebi pritisak svih koji su se sada okrenuli protiv nje. No kao članica MOST-a znala je odgovoriti i nastaviti posao gradonačelnice u kojoj joj je pomoglo iskustvo koje je kao liječnica stekla dok je radila u Austriji, ali i iskustvo koje je stekla kao članica MOST-a nezavisnih lista.

- Svi mi smo nezavisni kandidati, odnosno ljudi koji žele da dođe do promjena u Hrvatskoj, u kojoj nakon 30 godina vladavine stranaka koje nisu bile odlučne u provođenja mjera neophodnih za bolji razvoj države. Žao mi je što je među mladima stvorena percepcija da iz ove države treba otići, jer morate imati člansku iskaznicu čak i za mjesto čistačice. Ljudi se ne mogu prezentirati u svom poslu i većina ljudi ne može živjeti od svoga rada. Uvijek postoje dvostruka pravila i ja želim da se to promijeni. Sada je jedna mogućnost da to promijenimo i puno je ljudi zbog toga stalo uz MOST, da od domovine stvorimo pravi kutak za lijepi život - rekla je Marina Budimir.

Hrvoje Galić iz Pleternice koji je ujedno i ravnatelj pleterničke OŠ fra Kaje Adžića, nije nikada bio član niti jedne stranke, a ima već jedan krug iskustva na lokalnim izborima i suradnje s MOST-om. On je istakao da je potrebno provesti takvu reformu školstva, da učenici ne idu u dvije ili tri smjene u školu, nego u jednu smjenu s produženim boravkom u školi. - Samo pleternička škola u zadnjih desetak godina izgubila je 700 učenika, 30 razrednih odjeljenja, no iseljavanje nije problem samo Pleternice, nego cijele Slavonije i Hrvatske. Kroz program MOST-a želimo pokrenuti bržu demografsku obnovu, a ona je uvjetovana i boljom organizacijom obrazovanja.

Josip Ređo koji se kao visoko obrazovani ekonomist od početka bavio poljoprivredom kroz nekoliko poljoprivrednih tvrtki, a dragocjeno iskustvo je stjecao kao predsjednik uprave Kutjeva d.d. i predsjednik državnih odbora za vinogradarstvo i vinarstvo. On je istakao negativnosti u našoj poljoprivredi koja svake godine uz sve većei veće poticaje daje sve manju proizvodnju hrane. Danas u odnosu na prije deset godina odobravamo dvostruko veće poticaje, a proizvodnja hrane nam je upola manja.Ređo je dao i niz prijedloga za što će se zalagati u Saboru RH, te kako bi trebalo pomoći u razvoju poljoprivrede i uspjeti postići dostatnost u većini proizvodnje hrane. - Sve dosadašnje Vlade su devastirale poljoprivredu i uvijek samo slušamo od svih i veličini i količini isplaćenih poticaja. Poticaji iz godine u godinu rastu, no nitko se nije htio dotaći koliko mi od te poljoprivredne proizvodnje na kraju dobijemo. Proizvodimo proizvode niskih vrijednosti, puno proizvoda iz poljoprivrede završava na nekom sivom tržištu, pa smo došli u fazu da duplo više isplaćujemo poticaja nego što je stvarna proizvodnja. S time će se baviti MOST ukoliko bude sudjelovao i izvršnoj vlasti. Poljoprivredna politika kojom se trebamo voditi nema stručne ljude za to niti na jednoj listi ostalih stranaka. Ovdje postoji jedan tim ljudi koji zna, koji može i koji želi uhvatiti se koštac sa svim izazovima koje hrvatska poljoprivreda nosi - rekao je Ređo dodajući da smo definitivno po svim pokazateljima najgori u Europskoj uniji, zaostajemo u pametnoj poljoprivredi, zaostajemo u navodnjavanju jer sada tek imamo 2,5% površina koje se navodnjavaju. Dunav, Sava, Drava i Neretva pružaju nam mogućnost navodnjavanja 600 tisuća hektara. Mi danas navodnjavamo svega 25 tisuća ha. To je veliki potencijal koji moramo iskoristiti, ali i promijeniti našu proizvodnju jer proizvodimo proizvode niske vrijednosti, pšenicu, kukuruz, koju uglavnom izvozimo, a uvozimo proizvode visoke vrijednosti. To je naš skor negativne bilance koja se broji u preko milijardu eura.

- Onaj koji se uhvati u koštac s hrvatskom poljoprivredom dobit će jedan od najvrućih krumpira, to ekipa iz MOST-a može, a to je ključ razvoja Hrvatske. Nadam se da će birači iz 5. Izborne jedinice to prepoznati i dati nam svoj glas. Omogućiti nam da kroz svoj rad to i pokušamo promijeniti - zaključio je Ređo koji poziva i na hitnu pomoć vinogradarima i vinarima, jer pomalo dolazi i berba grožđa, velike zalihe su neprodanog vina u podrumima zbog korona krize, a vinogradari su na koljenima i teško će moći organiziratikvalitetnu berbu. Ostat će neobranog grožđa, ostat će neotkupljenog grožđa, stoga tu netko s državnog nivoa mora pomoći.

[PROMOTIVNI ČLANAK]

HPD GOJZERICA POŽEGA - 

''Zbog novonastale situacije s korona virusom u BiH (povećani broj oboljelih), u zadnji tren smo odlučili otkazati najavljeni izlet za Ramu. Kako nam ne bi propao produženi vikend, u roku odmah uspjeli smo se pregrupirati i dogovoriti novi izlet na potpuno novu lokaciju. Brzo smo pronašli smještaj u privatnom pansionu, složili plan trodnevnog izleta i krenuli u predviđenom terminu.'' – rekao je vodič i organizator ovog izleta Višeslav Turković.

Prvi dan su doputovali u Račju Vas, jedno malo pitoreskno mjestašce u srcu Ćićarije na sjeveru Istre. Smjestili se i prespavali u privatnom Pansionu Medica, kod ljubaznih domaćina Ivana i Nataše. Račja Vas je naselje s oko 30-tak stanovnika na 692 mnv, a nalazi se na teritoriju općine Lanišće. U selu se nalazi crkva Blažene Djevice Marije s 10-metarskim zvonikom, a spominje se još od 1580. godine. U središtu sela nalazi se uređeni izvor pitke vode koji je pod ključem, a ključ od izvora imaju svi stanovnici sela.

Drugi dan ujutro rano oko 5 sati krenulo je ustajanje i doručak, a ubrzo nakon toga i odlazak do obližnjeg Lanišća. Lanišće je sjedište općine i poznato je po žrtvi mladog svećenika Miroslava Bulešića, koji je 1947. godine poginuo od komunističkog noža. Naime, te godine se u selu trebala održati sveta krizma za 247 djece iz Lanišća i okolice. Ovo je trebao biti svečani trenutak za ljude ovog kraja odmah nakon oslobođenja od fašističke Italije, jer mnogi od njih položili su svoj život za oslobođenje Istre i pripajanje matici Hrvatskoj. Kad je stigla depeša komunističkih vlasti o zabrani održavanja sv. krizme, dojučerašnji partizani digli su se protiv i svojim tijelima branili su krizmanike i njihove obitelji. Komunistički batinaši nisu uspjeli spriječiti sv. krizmu, ali su zato odmah nakon održane sv. krizme na prevaru i uz pomoć milicije upali u župni dvor, gdje su smrtno raniliMiroslava Bulešića ipretukli još dvojicu svećenika. Nakon što su saslušali priču o ovom nemilom događaju od jednog mještanina i obišli župni dvor gdje se odvio ovaj nemili događaj, nastavili su stazom na Ćićariju prema planinarskoj kući Korita. S ove lokacije krenuli su osvajati vrhove u okolici, a prvi na redu bio je najviši vrh Ćićarije Veliki Planik 1272 mnv s kojeg se pruža odličan pogled na Učku i vrh Vojak. Nakon uspona slijedio je povratak u Korita i novi uspon na obližnji Županj vrh 1138 mnv, te povratak i odmor u Koritima uz piće i domaću hranu. Za kraj ostao je dug i naporan povratak sedlom preko vrha Orljak 1106 mnv, natrag u Račju Vas. Po povratku čekala ih je večera i odmor, te slavlje za tri osvojena vrha u jednom danu.

Treći dan započeo je nešto kasnije oko 6 sati ustajanjem i doručkom, a nakon toga napustili su apartman i krenuli u smjeru Huma – najmanjeg grada na svijetu. Po dolasku u Hum slijedio je kratak obilazak zidina i ostalih zdanja, te nakon svega odlazak prema Učkoj. Na Učkoj dočekala ih je kiša i planinarski dom Poklon, koji je još uvijek zatvoren zbog COVID-19. Pokušali su čekati da se vrijeme smiri i kiša stane, ali ona je neumoljivo nastavljala s padanjem. Pošto nije bilo drugog izbora, krenuli su prema vrhu unatoč padalinama. Nakon sat i 40 minuta mukotrpnog penjanja po mokrim stijenama i blatu, stigli su na Vojak 1401 mnv- najviši vrh Učke i cijele Istre.Gorese nalazi kula s koje se pruža odličan pogled na cijelu Istru i Kvarner, Velebit, te Alpe u Sloveniji. Ovdje su naletjeli na jednu obitelj iz Požege, te poznate i drage im Splićane s kojima su nastavili druženje i odmor. Nakon odmora slijedilo je fotografiranje i spust dolje po klizavom terenu. Spustivši se dolje zajedno su otišli do obližnjeg Pansiona Učka, gdje su uz kavu i topli čaj dogovorili neke nove planinarske poduhvate. Nakon druženja slijedio je rastanak s Ivanom koja se uputila za Pazin, dok se ostatak ekipe vratio natrag u Požegu. Do iduće zgode i nezgode.

(Planinarski vodič HPS-a – Višeslav Turković – HPD Gojzerica Požega)