UDRUGA HRVATSKE POLICIJE - HRVATSKI BRANITELJI GRADA POŽEGE I POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
KAMENSKA - Prvi oružani sukob policije s agresorima, pobunjenim Srbima 1991. godine na području Požeštine dogodio se u naselju Kamenska, a 29. godišnjicu tog događanja obilježila je tradicionalno Udruga hrvatske policije - hrvatski branitelji grada Požege i Požeško-slavonske županije. Obilježavajući ovu obljetnicu uz spomenik palim hrvatskim braniteljima u Kamenskoj, organizirana je komemoracija, polaganje vijenaca i lampiona, molitva te prisjećanje na tragične događaje koji su uslijedili nakon toga. Ovdje u Kamenskoj na policiju, koja je tada jedina bila na braniku domovine, na redovnu ophodnju koja je išla obići teren, 28. lipnja izvršen je napad od srbočetničkih paravojnih postrojbi. U oružanom sukobu nitko od hrvatskih policajaca nije stradao, dok su na suprotnoj strani zabilježena i stradavanja. Nakon toga prvog oružanog sukoba, na ovom dijelu dolazi do čestih oružanih sukoba, provokacija, pucnjave i granatiranja, sve dok se 26. rujna 1991. nije krenulo u oslobađanje Kamenske i Mijača. Tom prilikom je poginulo pet hrvatskih branitelja, a kasnije u borbama te zime smrtno je stradalo još pet branitelja. Spomenik postavljen u središtu Kamenske posvećen je upravo toj desetorici hrvatskih branitelja.
Uz članove udruge vijence su položili i zapalili lampione predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici vojarne 123. brigade HV Požega, predstavnici Požeško-slavonske županije, predstavnici grada Požege predvođeni gradonačelnikom Darkom Puljašićem, predstavnici općine Brestovac, ostale udruge branitelja i obitelji poginulih branitelja. Molitvu nakon polaganja vijenaca vodio je župnik župe Skenderovci MijoLasović.
Nakon komemoracije Udruga je održala i svoju redovnu godišnju skupštinu u Lovačkom domu u Orljavcu. Nakon usvajanja izvješća i planova rada za naredno razdoblje, članove skupštine i goste pozdravio je u ime grada Požege, gradonačelnik Darko Puljašić, koji je podržao njihov rad. Istakao je da im treba više zajedništva među udrugama, zajedništva koje su imali za vrijeme rata, a sada su ih počeli dijeliti po udrugama. Jedino zajedništvom mogu ostvariti sva svoja prava koja imaju i unaprijediti svoj društveni život.
