RAZGOVOR S PREDRAGOM LIVAKOM, KANDIDATOM KOALICIJE POLITIČKIH STRANAKA NARODNA STRANKA – REFORMISTI, HSS BRAĆE RADIĆ I STRANKE HRVATSKIH UMIROVLJENIKA – UMIROVLJENICI NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. - 

Gospodine Livak, Vi ste na izborima za hrvatski Sabor prvi na listi Koalicije političkih stranaka Narodna stranka – Reformisti, HSS braće Radić i Stranke hrvatskih umirovljenika – Umirovljenici, i od početka kampanje ste aktivni na društvenim mrežama, na kojima se glasaćim obraćate zanimljivim i konkretnim rješenjima?

Da, a svojim pratiteljima i prijateljima na društvenim mrežama na početku kampanje sam napisao kakoim u predizbornoj kampanjina društvenim mrežama neću dosađivati politikom, možda jednom ili dvije poruke dnevno kojima ću dati svoje rješenja za osnovne probleme u društvu, i mislim da se toga držim. Poručio sam im također kako sam siguran da će moja rješenja biti originalna, da ih niti jedna stranka ni kandidat neće ponuditi, i da će ta rješenja kad tad biti provedena u djelo. Moja rješenja biti će kratka, jednostavna, jasna, mjerljiva i ostvariva.

Što se tiče tema, rješenje i programa želim spomenuti da tu imamodređenu slobodu u odnosu na Narodnu stranku čiji sam kandidat na ovim izborima, ali i odgovornost za rezultat.

Svjedoci smo u ovoj kampanji kako se političke stranke gotovo natječu koja će od njih ponuditi veći iznos minimalne plaće – minimalca.

Nadmetanje političara u tome tko će građanima osigurati veću minimalnu plaću izgleda kao kad se 2 dječaka prepiru čiji je tata veći i jači. Kad se ovako o ovoj temi obraćaju građanima svjesno im lažu, svjesno ih obmanjuju, i svjesno, što je najgore, pričaju o minimalcu jer, kao eto, i oni moraju nešto reći o temi, o kojoj pojma nemaju.

Sve političke opcije žele za građane veći minimalac od konkurencije. A nitko od njih ne pita di su pare za to, ili kako bi rekli u nekim dijelovima Istre, ki će to platit'? Iznos minimalca nije važan, važno je da li je plaća dovoljna za život, ili za, na žalost u našem slučaju, preživljavanje.

U Njemačkoj je minimalna plaća uvedena 2015-e godine, a od 1.1.2020. iznosi 9.35 eura po satu.I kod nas bi minimalnu plaću trebalo odrediti po satu, a ne da to bude mjesečni iznos jer ne rade svi isti broj sati mjesečno. Djelatnici u turizmu i u nekim drugim djelatnostima, bez obzira na sezonu, vjerojatno rade koji sat više mjesečno. Rad vikendom i državnim praznicima i blagdanima mora biti primjereno plaćen, a izrabljivanje radnika u trgovačkom sektoru i u nekim drugim sektorima MORA prestati.Država, ako poštuje svoje građane, ima cijeli niz mehanizama kako "zamoliti" predstavnike navedenih sektora ("gazde izrabljivače" ) da svoje djelatnike primjereno plate za rad vikendom i državnim blagdanima.Dosta je toga da državni dužnosnici uzimaju mjesečnu "pinku" od predstavnika navedenih sektora, a ista stvar je u odnosu državni dužnosnici-uvozni lobi.

Ja se zalažem za plaću dovoljnu za dostojan život, za "životnu plaću".

Potrebu i rješenje za plaću dovoljnu za dostojan život objašnjavam vrlo jednostavno. Plaća odnosno primanja jedne obitelji moraju biti usklađeni s terminom koji često koriste sindikalni čelnici - košarica!I nije uopće problem ako  jedna obitelj ne zaradi dovoljno za život.Razliku od plaće/primanja jedne obitelji do mjesečnih troškova i potreba te obitelji (košarice) treba snositi država, kao što je slučaj u Švicarskoj i ja ću se, budem li izabran u hrvatski Sabor, za to boriti, i to će biti jedan od mojih prvih zakonskih prijedloga.Za ovo je potrebna jaka i osjetljiva socijalna država i odlučni ljudi koji znaju utvrditi što je problem i kako ga brzo riješiti, a ova razlika koju spominjem ne smije se nikako zvati socijalna naknada ili pomoć, nego naknada za mjesečne životne potrebe.

U ovoj kampanji političke stranke gotovo da uopće ne nude prijedloge za poboljšanje statusa naših umirovljenika?

Može se primijetiti kako na ovim izborima političke stranke nemaju konkretne i jasne programe za umirovljenike.

Ukoliko budem izabran u hrvatski Sabor posebno ću se zalagati za umirovljenike, i za to da imaju dovoljno veliku mirovinu za dostojan život nakon svog radnog vijeka, koju sada većina nema.

Zalagat ću se za ove promjene po pitanju odnosa države prema umirovljenicima:

- 10% povećanje mirovina odmah

- 70% od visine prosječne plaće za sve umirovljenike za puni radni staž

- 2.000,00 kuna za staračke obitelji iznad 65 godina bez obzira na radni staž

- umirovljenicima koji nemaju dovoljno visoku mirovinu za dom za umirovljenike razliku u omjeru 50%-50% trebali bi platiti djeca i država

- plaćanje karte u svim javnim prijevozom (željeznica, autobus, brodovi, žičare...) u iznosu od 30% od pune cijene karte.

I sugerirati svim jedinicama lokalne uprave da umirovljenike oslobode plaćanje autobusnih karti na području općine/grada u 100 postotnom iznosu.

Gdje su sredstva za ispunjavanje navedenih prijedloga? 

- smanjenje zaposlenih u javnom sektoru

- 3 lipe iz svake prodane litre goriva za ove namjene

- i dio iz prodaje INA-a, a o prodaji INA-e još ću nešto ovih dana pisati.

Ne podržavam povećanje socijalnih naknada za zdravo radno sposobno stanovništvo s 800,00 na 1.500,00 kuna, i smatram da upravo ta financijska sredstva treba usmjeriti za pomoć umirovljenicima, bolesnima i radno nesposobnima.

Po pitanju poljoprivrede imate neka praktična rješenja?

Vinogradari Kutjeva, Kaptola, Pleternice i Velike bi željeli širiti svoje nasade i povećavati proizvodnju grožđa i vina, ali se susreću s nedostatkom poljoprivredno zemljišta.

Vozeći se ovih dana kroz našu županiju iz smjera Velike prema Kutjevu vidio sam predivne nasade vinograda. Doduše neki od vinograda su debelo zašli u šumu što sa da primijetiti.

Stoga mi je pala na um jedna pravedna ideja kako zadovoljiti potreba svih vinara navedene tri općine.

Zauzet ću se za to da Hrvatske šume šumu u svom vlasništvu iskrče, a da država to zemljište daruje zainteresiranim vinogradarima da u optimalno roku podignu nasade. Ukoliko pravila Europske unije nalažu da se to zemljište ne može darovati onda se vinogradarima treba prodati po najnižoj mogućoj cijeni. Linija vinograda od Kutjeva do Velike trebala bi biti poravnata s vinogradom koji je najviše (najvišlje) zašao u šumu, a sličan model je primjenjiv i u Pleternici. Da bi projekt bio pravedan veći vinogradari bi trebali dobiti manje zemljišta u odnosu na veličinu nasada, a manji obrnuto (primjer: vinogradar.koji ima 45 ha može dobiti do 1/3 novog zemljišta, a vinogradar koji ima do 10 ha mogao bi dobiti do 5 ha zemljišta).

Bez obzira na trenutnu situaciju sa zalihama vina, s novim zalihama mislim da s prodajom vina ne bi trebalo biti problema.

Hrvati će bez obzira na sve nastaviti piti domaća vina, a vino se može prodati u Kinu i u Rusiju. Dovoljno je da u Vladi ima jedan sposoban čovjek koji se razumije u trgovinu i priča strane jezike. Takav čovjek bi jednim odlaskom u Kinu riješio stvar.

Voćari se susreću s drugim problemima, Mraz, tuča i niske temperature su zadnjih par godina uništili njihov urod i jedva opstaju. Da bi voćari, a posebno proizvođači jabuka, opstali potrebno je riješiti dva problema:

1. Cijena voća, na primjer jabuke. Voćari za 1 kg dobiju 1 kunu ili malo više. A Poljaci dobiju preko 20 centi poticaja po kilogramu?!

I ovdje vlada uvozni protuhrvatski lobi.

Rješenje bi bilo zabrana uvoza jabuka iz drugih država dok postoje zalihe naših proizvođača bez obzira na to koliko dugo bi bilo naše jabuke na tržištu, i vraćanje poticaja za podizanje novih nasada. 

2. Država usložnjava proceduru onim voćarima koji bi se protiv mraza i smrzavanja željeli boriti orošavanjem.

Ovdje je potrebno pojednostavniti proceduru za izgradnju spremišta za vodu i bunara, a cijena vode mora biti minimalna, ili tržišna uz poticaj. Za ove i druge probleme u našoj poljoprivredi su odgovorni pregovarači s Europskom unijom koji su pregovarali za područje poljoprivrede prije našeg ulaska u EU, a koji nisu radili u interesu Hrvatske.

Njih treba imenovati, zatražiti od njih da zatraže od hrvatskih poljoprivrednika oprost, i zadužiti ih da rade godinu dana besplatno na nekom OPG-u. U suprotnom treba ih optužiti i osuditi za veleizdaju i djelovanje protiv nacionalnih interesa i za ugrožavanje nacionalne sigurnosti jer hrana je važna za nacionalnu sigurnost.

I na kraju oduzeti im državljanstvo i protjerati ih iz Hrvatske kao primjer nekim budućim i sadašnjim protuhrvatskim hohštaplerima, mađaronima i veleizdajnicima.

Nakon nekih prijedloga iz područja vinogradarstva i voćarstva želim reći nešto i općenito o poljoprivredi, konkretno o poticajima za male i velike proizvođače.Poljoprivredne poticaje imaju pravo koristiti svi koji imaju minimalne površine potrebne za ostvarenje poticaja. Ovdje želim reći da, kao i u svemu kod nas, pojedini korisnici zloupotrebljavaju poticaje.

Primjerice na velikim površinama ne prihranjuju dovoljno, ne kultiviraju dovoljno i općenito ne primjenjuju sve agrotehničke mjere dovoljno. To rade jer im nije bitan prinos, bitno im je da imaju što manje troškove i poticaj po hektaru kao prošle godine, a to mogu raditi zbog nedostatka volje za kontrolom i zbog nedostatka poljoprivrednih inspektora pa se tako godišnje kod nas prekontrolira od 5 do 10 posto poljoprivrednih površine.

Neki naši građani su protiv dodjele poticaja poljoprivrednicima, ali nisu u pravi jer:

-poljoprivredni poticaji dodjeljuju se u svim državama EU kao dodatak dohotku

-poljoprivreda je proizvodnja pod vedrim nebom i ima puno rizika u proizvodnji

-proizvodnja hrane je važna za nacionalnu sigurnost države...

I ima još niz razloga zbog čega je opravdano isplaćivati poticaje poljoprivrednicima.

Ali, uvijek postoji najmanje jedan ALI.

Mislim da nije dobro da veliki proizvođači koji imaju po 1000 hektara i više poljoprivrednog zemljišta primaju isti iznos kao i manji proizvođači koji raspolažu s manjim površinama (50 ha i više) i ja ću se zalagati za to da manji imaju veći poticaj po jedinici površine od velikih.

To se u mandatu jedne Vlade pokušalo, ali se nije uspjelo zbog jakog lobija velikih. Svjedoci smo da se poticaji u poljoprivredi koriste za sve i svašta, što nije dobro.

Ja mislim da se treba točno odrediti za što se mogu koristiti poticaji i to predračunima i predugovorima dokazati.Dakle, smatram da se poticaji u poljoprivredi trebaju koristiti za kupnju poljoprivrednih strojeva, za kupnju zemljišta, za kupnju repromaterijalu i slično, uglavnom za sve ono što je potrebno za nastavak proizvodnje, a ne na luksuz i na uspoređivanje s komšijama. Ono što država pod hitno mora rješavati u poljoprivredi je ulaganje u povećanje površina pod navodnjavanjem i zadati cilj ministru poljoprivrede i suradnicima da u roku od dvije godine odrade raspolaganje preostalim državnim poljoprivrednim zemljištem. Naravno da imam rješenje kako to napraviti. Ukoliko navedeni ne riješe poljoprivredno zemljište prema mom prijedlogu bili bi ekspresno smijenjeni s dužnosti.

Spomenuli ste kako imate još puno prijedloga i rješenja koji bi mogli zanimati naše građane, kao i to da ćete voditi personalnu kampanju u borbi za svaki preferencijalni glas. Koji glasači će prema vašem mišljenju Vama dati svoj glas?

Nije lako u jedan razgovor ugraditi sva rješenja i prijedloge ako ih ima dosta, stoga pozivam sve glasače da me prate na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter i prema mojim rješenjima i rješenjima drugih naprave usporedbu i odluče kome će na ovim izborima dati svoj glas. Ja očekujem da će na ovim izborima glasači svoj glas pokloniti meni svi koji me poznaju, bivši članovi velikih političkih stranaka koji svoje bivše stranke više ne podržavaju, te oni koji uvažavaju moj rad na više polja ljudskog djelovanja.

Računam na birače određenih političkih stranaka koji nisu zadovoljni radom i smjerom svojih stranaka, i onima koji nisu zadovoljni radom stranaka kojima su na prethodnim izborima dali svoj glas. Kao i na članove nekih političkih stranaka koji su nezadovoljni politikama njihovih stranka i ideološkim razmišljanjima njihovih stranačkih šefova.

[PROMOTIVNI ČLANAK]

Zbog rekonstrukcije D 38 od 01.07. do 01.10.2020. zatvara se raskrižje ulica Osječke i kralja Zvonimira u Požegi radi izgradnje kružnog toka. Promet će se odvijati u krugu raskrižja.

ZAGRAĐE - NK „Graničar“ Zagrađe je već tradicionalno organizirao malonogometni noćni turnir na betonu na malonogometnom igralištu iza škole u Zagrađu.

I ove godine na turnir se prijavio veliki broj ekipa iz cijele Požeštine te susjednih županija, njih ukupno 24. Navedeni sportski događaj je privukao majstore ovog sporta koji su pokazali sve vještine igranja malog nogometa. Sve ekipe su pokazale odličnu igru te je veliki broj utakmica odlučivalo izvođenje penala. Sportska natjecanja je pratilo više stotina nogometnih prijatelja i gostiju iz brojnih krajeva Hrvatske. Turnir je, uz prisustvo predsjednika MO Zagrađe Mije Topčića i predsjednika NK „Graničar“ Zagrađe Brune Horvata, otvorila gradonačelnica Pleternica Antonija Jozić koja je pohvalila rad i aktivnosti kluba te najavila uskoro i pomoć klubu oko postavljanja rasvjete na igralištu.

Svi posjetitelji turnira mogli su uživati u bogatoj ponudi jela i pića koja ni ove godine nije izostala.

Ovogodišnji pobjednici turnira su igrači MNK „Helda“ iz Buka (novčana nagrada 2.000 kn) koji su u finalu pobijedili ekipu „Zbrda zdola“ iz Batrine (novčana nagrada 1.000 kn). Treće mjesto je osvojila ekipa „Mansarda Gradnja“- Drenovac (novčana nagrada 500 kn) dok su četvrti bili Caffe bar „Oaza“ iz Pleternice (poklon bon organizatora).

Najbolji golman turnira je bio Alen Leist a igrač Matej Blašković.

- Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su pomogli u realizaciji organizacije turnira te naravno svim igračima i posjetitelja. U idućoj godini planiramo podići razinu turnira na još veći nivo na zadovoljstvo svih – istaknuo je Bruno Horvat, struč. spec. Oec, predsjednik NK „Graničar“ Zagrađe.

U posljednja 24 sata zabilježena su 34 nova slučaja pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 463. Još je 65 osoba na liječenju, s jednim pacijentom na respiratoru. U posljednja 24 sata testirano je 730 osoba.

BOTANIČKI IZLET HPD GOJZERICA POŽEGA - 

VELIKA - ''Jel su to svatovi? Otkuda toliki auti na cesti? Što je ovo?!'' - neka su od pitanja koja su postavljali Veličani, danas dok su gledali u kolonu automobila koja se kretala kroz naselje. Točno 44 osobe (tu je bilo djece, roditelja, djedova, baka, vodiča, planinara i dr.) danas su sudjelovale na tradicionalnoj Berbi borovnice na Papuku, koju svake godine u ovo vrijeme organizira Hrvatsko planinarsko društvo Gojzerica iz Požege. Veselo društvo se okupilo u Požegi ispred sjedišta društva, gdje su se podijelili u 15-tak automobila kojima su se prevezli do Starog kamenoloma u Velikoj. Ondje su ostavili vozila i nastavili pješice do Šumarskog fakulteta, usput uživajući u nabujaloj vegetaciji i žuboru planinskog potoka. Došavši na ''Šumarski'' napravili su pauzu, prije prelaska potoka i uspona na lokaciju bogatu borovnicom. Na odredištu mnogi su se uhvatili branja na kosoj padini obrasloj borovnicom, dok su ostali rastvorili deke i uživali. ''Većina  Gojzerica posjeduje dozvolu za branje šumskih plodova, koje smo ishodili od Hrvatskih šuma. Oni koji imaju takve dozvole slobodno mogu brati borovnicu, dok ostali smiju samo gledati i uživati u prirodi. Za sve smo pripremili edukativni program, po završetku berbe.'' - napomenuo je organizator i vodič ovog izleta  Ivica Šnajder.

Nije ovo bila samo berba borovnice već nešto mnogo više. Različite generacijske skupine opustile su se zajedno i uživale u prirodi i njenim plodovima. Mnogi su samo sjedili, nešto grickali, pijuckali tekućinu i odmarali se na svježem zraku uživajući u obilju zelenila. Nakon završene berbe borovnice organizator izleta Ivica Šnajder, poveo je zainteresirane u obližnju šumicu na kratak edukativni izlet. Upoznao ih je s nekim vrstama biljaka koje obitavaju na ovom bogatom staništu, te s njihovim ljekovitim svojstvima. Djeca su bila najpažljivija i svaku su riječ upijali s izrazitim zanimanjem. Poslije su se spustili do zgrade Šumarskog fakulteta, te obišli sva tri izvora koja se nalaze u neposrednoj blizini. Nakon edukativnog izleta mnogima se otvorio apetit, pa je napravljena pauza za objed. Odužila se ona u nedogled pošto se nikome nije išlo kući, jednostavno su si dali oduška uživajući u prekrasnoj prirodi i dobrom društvu. Malo je tu bilo gaženja potoka bosim nogicama, malo igrica na travi, nešto ležanja na prostirkama, ali najviše veselih dječjih osmjeha. Veselje se osjetilo u zraku i po izrazu na licima roditelja. Ali na kraju svemu lijepome dođe kraj, pa tako i ovoj zajedničkoj avanturi. Do godine se opet vidimo!

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA LIČKOG ZAVIČAJNOG DRUŠTVA „VILA VELEBITA“ POŽEGA -

SKENDEROVCI – Redovna godišnja skupština Ličkog zavičajnog društva„Vila Velebita“ iz Požege održana je na izletištu Voćarstva „Boić“ u Skenderovcima, gdje je za sve članove, trenutno društvo broji 80 članova i goste upriličeno cjelodnevno druženje. Skupštini su nazočili zamjenik župana za društvene djelatnosti Vedran Neferović, požeški gradonačelnik Darko Puljašić, zamjenik gradonačelnika Ferdinand Troha, te predstavnici ličkih zavičajnih udruga.

Predsjednik Vile Velebita Josip Fajdić iznio je izvještaje o radu, financijska izvješća, te predložio Plan rada za naredno razdoblje.Društvo karakteriziraju brojne aktivnosti, pa je dr. Fajdić u svom izvješću istakao veliki broj koncerata Mješovitog pjevačkog društva „Vila Velebita“ i njihovih prijateljskih društava u Požegi, Hrvatskoj i Europi u prošloj godini, gostovanje u Petrovaradinu s orkestrom Glazbene škole Požega, uz nekoliko recentnih likovnih izložbi poznatih akademskih umjetnika, njihova tradicionalna Likovna kolonija sa 26 slikara, a u tom razdoblju održano je i nekoliko promocija književnih uradaka, knjiga, monografija, zbirki i dr. Posebno je istakao izdavanje knjige "Leksikon zaslužnih Gospićana" koju je objavilo društvo, a već su održane promocije u Zagrebu, Gospiću, Ličkom Osiku i Požegi.

Vila Velebita je svog dugogodišnji suradnik u brojnim aktivnostima, od pjevačkih, sudjelovao je u radu pjevačkog zbora, do vinskih kao vinski kardinal, Vladimira Bauer, proglasila počasnim članom, o čemu je dobio i veliku Povelju.

UDRUGA HRVATSKE POLICIJE - HRVATSKI BRANITELJI GRADA POŽEGE I POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE - 

KAMENSKA - Prvi oružani sukob policije s agresorima, pobunjenim Srbima 1991. godine na području Požeštine dogodio se u naselju Kamenska, a 29. godišnjicu tog događanja obilježila je tradicionalno Udruga hrvatske policije - hrvatski branitelji grada Požege i Požeško-slavonske županije. Obilježavajući ovu obljetnicu uz spomenik palim hrvatskim braniteljima u Kamenskoj, organizirana je komemoracija, polaganje vijenaca i lampiona, molitva te prisjećanje na tragične događaje koji su uslijedili nakon toga. Ovdje u Kamenskoj na policiju, koja je tada jedina bila na braniku domovine, na redovnu ophodnju koja je išla obići teren, 28. lipnja izvršen je napad od srbočetničkih paravojnih postrojbi. U oružanom sukobu nitko od hrvatskih policajaca nije stradao, dok su na suprotnoj strani zabilježena i stradavanja. Nakon toga prvog oružanog sukoba, na ovom dijelu dolazi do čestih oružanih sukoba, provokacija, pucnjave i granatiranja, sve dok se 26. rujna 1991. nije krenulo u oslobađanje Kamenske i Mijača. Tom prilikom je poginulo pet hrvatskih branitelja, a kasnije u borbama te zime smrtno je stradalo još pet branitelja. Spomenik postavljen u središtu Kamenske posvećen je upravo toj desetorici hrvatskih branitelja.

Uz članove udruge vijence su položili i zapalili lampione predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici vojarne 123. brigade HV Požega, predstavnici Požeško-slavonske županije, predstavnici grada Požege predvođeni gradonačelnikom Darkom Puljašićem, predstavnici općine Brestovac, ostale udruge branitelja i obitelji poginulih branitelja. Molitvu nakon polaganja vijenaca vodio je župnik župe Skenderovci MijoLasović.

Nakon komemoracije Udruga je održala i svoju redovnu godišnju skupštinu u Lovačkom domu u Orljavcu. Nakon usvajanja izvješća i planova rada za naredno razdoblje, članove skupštine i goste pozdravio je u ime grada Požege, gradonačelnik Darko Puljašić, koji je podržao njihov rad. Istakao je da im treba više zajedništva među udrugama, zajedništva koje su imali za vrijeme rata, a sada su ih počeli dijeliti po udrugama. Jedino zajedništvom mogu ostvariti sva svoja prava koja imaju i unaprijediti svoj društveni život.

KAPTOL - Tradicionalna manifestacija Dan češke kulture i Dan otvorenih vrata Češke besede Kaptol, održao se i ove godine, no u nešto smanjenom obliku, poštujući epidemiološke mjere o okupljanju. Uz Češku besedu Kaptol gostovali su im pjevačka skupine Češke besede Bjeliševac i Orkestar Bohemia. Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH i Saveza Čeha, a tradicionalno se održava uz Dan općine Kaptol koji se obilježava o Petrovu.

Sve nazočne pozdravio je predsjednik Zdenko Tauš ističući da nisu željeli prekinuti tradiciju i prikazivanje dijela češke kulture, folklora, pjesme i plesa, no onemogućila ih je ova korona kriza. Stoga je manifestacija napravljena na otvorenom prostoru u dvorištu iza njihovog, nakon požara ponovno uređenog Češkog doma. Uz nekoliko čeških napjeva i pjesama prokazali su i pravljenje originalnih čeških slanih i slatkih delicija i slastica. Na radionici za djecu izrađivali su ukrasne predmete od komušine kukuruza i ostalih svakodnevnih predmeta, te tako djeci prikazali kako su se nekada igrale njihove prabake i bake, sami praveći igračke s kojima bi se onda igrali.

- Ovo su sve stari češki specijaliteti, kao livanci od dizanog tijesta, koji se jedu sa slatkim namazom. Osinja gnijezda su također od dizanog tijesta, ali punjena s orasima, pekmezom. Kad se na rašireno tijesto stavi nadjev, sve se zarola, reže na šnite i peče, pa tako dobijemo slatka gnijezda. Kao slana poslastica su bramboraci od ribanog krumpira, malo mljevenog crvenog luka, bijelog luka, bibera, umiješaju se jaja, mlijeko i brašno, pa se peče u vrućoj masti ili ulju - istakla nam je šefica kuhinje Štefica Tauš.

Podršku Češkoj besedi Kaptol i njihovoj manifestaciji dao je i saborski zastupnik češke nacionalne manjine Vladimir Bilek i predsjednica Saveza Čeških društava - Čeških beseda, Ana Maria Štruml Tuček - Naš Savez vodi Češke besede kojih aktivnih imamo 32 društva, dvije češke škole i dječji vrtić, te izdavačku ustanovu Jednota koja izdaje i istoimene novine. Pomažemo financijski iz saveza sve manifestacije pa tako i ove Dane češke kulture u svim sredinama. U Kaptol uvijek rado dolazimo, jer je Kaptol dugi niz godina bio organizator i "Našeg jara" dječjeg festivala. Ove godine u planu je bile održavanje i čeških žetvenih svečanosti 95. Obžinki ovdje u Kaptolu od 17. do 19. srpnja, no zbog epidemiološke situacije smo to bili primorani odgoditi, jer imamo više tisuća sudionika i posjetitelja. Za slijedeću godinu obilježit ćemo i 100. godišnjicu Saveza Čeha, velikom proslavom u Daruvaru.

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA MATICE UMIROVLJENIKA OPĆINE VELIKA -

VELIKA - Jedna od najbrojnijih udruga na području općine Velika je Matica umirovljenika Velika, no i vrlo aktivna udruga što se tiče organizacije, događanja i rada. U udruzi djeluje i nekoliko sekcija, pjevačka s tamburašima, dramska, a vrlo je aktivna i sportska sekcija koja odlazi na natjecanja u sportskim disciplinama.

Posebno je aktivna pjevačka sekcija sa tamburaškim orkestrom, koji je već snimio svoj treći nosač zvuka CD s vlastitim pjesmama. Trenutno su po riječima tajnice koja je podnosila izvješće malo oslabljeni, jer im je u kratko vrijeme otišlo nekoliko članova na posljednji počinak. Osim pjevača izgubili su i trojicu iz standardnog glazbenog sastav, koji trenutno popunjavaju novim članovima, pa će se nastaviti s probama i pripremama nastupa i koncerata.

Prošle godine imali su i prihode 13,500 kuna od svoje članarine, ali i 15.000 kuna od općine Velika na čemu su se zahvalili zamjeniku načelnika općine Velika Ivici Potočancu i načelniku Vladi Bobanu. Bili su štedljivi pa nisu sve potrošili nego ostavili za lošija vremena ali i za adaptaciju i uređenje svojih novih prostorija.

Kao jednu od najboljih i najaktivnijih udruga pohvalili su ih u svom obraćanju Ivica Potočanac ispred općine Velika, upoznajući ih i sa brojnim radovima koje izvodi općina Velika na društvenim domovima i infrastrukturnim objektima. Izgled Velike mijenja se svaki dan i sve je ljepše živjeti u Velikoj, istakao je Potočanac, dodavši da su od ministarstva državne imovine dobili i povrat bivšeg pogona Orljave, gdje će općina Velika urediti svoj Poduzetnički centar.

Pohvale kao najbolja i najaktivnija udruga među Maticama umirovljenika stigla je i od predsjednika Matice umirovljenika Požeško-slavonske županije NediljkaNenadića. Pohvale su svakako išle i na adresu predsjednika udruge Konrada Katića koji je u svom mandatu stvarno pokrenuo veći rad, ali i stabilizirao financije, pa sada udruga stabilno funkcionira i po financijskom pitanju.

U nastavku skupštine uslijedio je svečani ručak koji je opet dobro pripremio Restoran Čiča Mata, a nakon ručka uslijedilo je druženje i odmah se popunio plesni podij uz glazbu i pjevanje Konrada Katića koji je i one manshow i odličan zabavljač.

Radi ublažavanja negativnih posljedica u poljoprivredno-prehrambenom sektoru za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, Vlada Republike Hrvatske je 2. travnja ove godine, između ostalih, donijela Odluku o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19. Ministarstvo poljoprivrede je odmah krenulo u provedbu mjere, a sa danom 5. lipnja ove godine dogovorena su sva predviđena financijska sredstva. Mjera se provodila povlačenjem sa tržišta i otkupom mliječnih proizvoda te daljnjom besplatnom distribucijom osobama u potrebi, a obuhvatila je male mljekare, koje su u 2019. godini, od proizvođača mlijeka u Republici Hrvatskoj, otkupile i preradile manje od 14 milijuna litara mlijeka. Financijsku pomoć je iskoristilo 8 malih mljekara, a dogovoren je otkup za 175.987 kg proizvoda, čime se predviđa utrošak od 2,5 milijuna kuna.

„Kao proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, doslovno "preko noći" našli smo se u kaosu nakon zabrane rada na tržnicama koje su naše glavno tržište. Proizvodnja je radila kao da prodaja nije uopće stagnirala, sirovina je svakodnevno pristizala, a mi smo se u kratkom roku našli u problemu jer su se zalihe gomilale. Ministarstvo poljoprivrede svojom reakcijom i provedbom privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanima epidemijom koronavirusa olakšalo nam je reorganizaciju proizvodnje i prilagodbu novonastaloj situaciji“, ističe Jelena Šurbek iz Mini mljekare Veronika d.o.o.

Božidar Kuzmić, član uprave mljekare Euro-Milk d.o.o., ocjenjuje donošenje i provedbu mjere učinkovitim: „Nakon zatvaranja tržnica, škola, hotela, ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge prehrane i nekih trgovina prehrambenim proizvodima radi epidemije bolesti COVID-19, isporuke svježih mliječnih proizvoda smanjile su se za 50%, a kako mi otkupljujemo mlijeko od hrvatskih proizvođača mlijeka koji su naši ugovorni partneri, svježe mlijeko je pristizalo svaki dan i zalihe gotovih proizvoda su se gomilale. Pravovremenom reakcijom izbjegnut je prestanak otkupa mlijeka od hrvatskih proizvođača mlijeka, kao i otpuštanje dijela zaposlenih radnika u malim mljekarama. Niti jedna litra mlijeka ni kilogram proizvoda nisu bačeni već su donirani potrebitima te je, s obzirom na  rok trajanja svježih mliječnih proizvoda, izbjegnuta katastrofa u mliječnom sektoru u dijelu koji otkupljuju male mljekare. Projekt je uspješno priveden kraju, krajnji korisnici su zadovoljni doniranim kvalitetnih hrvatskim mliječnim proizvodima, a proizvođači mlijeka i zaposlenici u mljekarama su zadovoljni obavljenim poslom.“

Podjela dogovorenih količina mliječnih proizvoda je još uvijek u tijeku, a do danas je podijeljeno 159.735 kg  proizvoda na 60 registriranih posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi.

Među sudionicima koji su zadovoljni provedbom Odluke je i Štefica Čučak iz Humanitarne udruge Rijeka ljubavi: „Neizmjerno smo zahvalni Ministarstvu poljoprivrede što se uključilo u pružanje humanitarne pomoći obiteljima u socijalnoj potrebi, čime su dali veliki doprinos poboljšanju kvalitete života naših korisnika. Napominjemo da Humanitarna udruga Rijeka ljubavi brine za 1100 obitelji, preko 3500 članova, 600 djece, 80 starih, bolesnih i nepokretnih i 60 branitelja. Teška materijalna depresija koja se uvukla u kućanstva uzrokovana epidemijom bolesti COVID-19 izazvala je paniku, strah i očaj kod obitelji u socijalnoj potrebi. Ministarstvo poljoprivrede je prepoznalo problem s kojima se susreću mali mljekari zbog novonastale pandemije i pružili su pomoć da domaći mliječni proizvodi pronađu put do obitelji u socijalnoj potrebi. Izuzetna suradnja uz pomoć IT sustava ubrzala je rad i pružena je svekolika pomoć, kako malim mljekarima, tako i obiteljima u socijalnoj potrebi, ublažujući im bol i patnju jer su osjetili da nisu zaboravljeni i da su voljeni kroz sve vrijeme krize izazvane od COVID-19.“

Učinci provedbe ove mjere su višestruki, a uključuju pomoć malim mljekarama s problemima u poslovanju, kontinuirani otkup mlijeka od hrvatskih proizvođača te besplatnu podjelu visokokvalitetne domaće hrane osobama u potrebi.

Fra Vladimir Vidović iz Caritasa Župe Svetog Antuna Padovanskog, jednog od posrednika u doniranju hrane, ističe: „Izrazito sam zadovoljan ovom mjerom. Pišem u ime svih korisnika Pučke kuhinje na Svetom Duhu kojima smo mliječne proizvode dijelili. Korisnici su oduševljeni pogotovo što je roba vrhunske kvalitete i produljenog roka trajanja. Svaka čast na ideji i realizaciji. Na ovaj način pomoglo se i mljekarima, ali i čovjeku u potrebi.“

„Organizacija distribucije mliječnih proizvoda domaćih proizvođača usmjerenih prema najpotrebitijima u našem društvu ukazuje na ključni faktor komplementarne suradnje, umreženosti, u djelotvornoj izgradnji tog istog društva, kojeg smo svi mi dionici. A izgradnja služi boljitku svakog člana, osobito onoga do kojeg pomoć teško dopire. Zahvaljujemo na ovim iskoracima suradnje usmjerenih i prema našim domaćim proizvođačima (izuzetnu kvalitetu čijih proizvoda prepoznajemo) i prema nama koji skrbimo za najpotrebitije“, naglašava važnost suradnje i umreženosti dionika sestra Veronika Mila Popić iz Udruge Depaul Hrvatska.