Prikazujem sadržaj po oznakama: vinograd

Vinarija Kutjevo bilježi iznimno uspješne poslovne rezultate u 2018. godini s prodanih pet milijuna litara vina te najavljuje izlazak na tržište buteljirane Vrhunske graševine berbe 2018. već za božićne i novogodišnje blagdane.

Vinarija Kutjevo bilježi iznimno uspješne poslovne rezultate u 2018. godini što najbolje pokazuje količina od pet milijuna prodanih litara vina. Razlog nikad ranijem izlasku na tržište buteljirane Vrhunske graševine berbe 2018. je konstantni rast potražnje te rasprodana berba 2017. s prodanih 330.000 butelja što je čini najprodavanijim vrhunskim vinom na tržištu. Ljubitelji ovog vrhunskog vina moći će uživati u berbi 2018. već ovih božićnih i novogodišnjih blagdana.

Samom činjenicom kako se izlaženje na tržište brenda vinarije Kutjevo događa već u prosincu, gotovo mjesec dana ranije od drugih vinarija, govori u prilog činjenici kako u vinariji ozbiljno pristupaju samom procesu proizvodnje, vinskom asortimanu te osluškuju potrebe tržišta.

Vinarija Kutjevo je jedna od najznačajnijih vinarija regije koja se može pohvaliti višestoljetnom tradicijom u proizvodnji vrhunskih vina. Svake godine ova vina dokazuju svoju besprijekornu kvalitetu osvojenim medaljama na svjetskim vinskim natjecanjima poput International Wine Challange, Decanter World Wine Awards, Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini. Jedinstvenost vina iz podruma tvrtke Kutjevo čini tlo koje vino obogaćuje mineralima najstarijih planina u Europi te položaj koji se nalazi na istoj zemljopisnoj širini kao i poznata svjetska vinogorja poput Piemonta, Boredeauxa, Val du Rhone i Oregona. Godišnja proizvodnja vina iznosi pet milijuna litara, od čega se približno 80% proizvodnje bazira na sorti graševini.

Vinogradi u vlasništvu vinarije leže na južnim padinama Papuka i Krndije na nadmorskoj visini između 200-400 metara te se rasprostiru na površini od 420 hektara te 400 hektara u kooperaciji. Od spomenute količine oko 180 hektara nalazi se na najboljim položajima kutjevačkog vinogorja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo. Sirovina za proizvodnju Vrhunske graševine ručno se bere sa ova tri položaja. Prirod po trsu nije veći od 2 kg što je jednim dijelom uvjetovano i rezidbom loze. Rezidba se obavlja po principu jednokrakog guyot-a, tako da po trsu imamo svega 10-12 pupova. Vrhunska graševina berba 2018. je žuto zelene boje, raskošnog, cvjetnog mirisa na proljetno cvijeće te travnatog mirisa na mlade livadske trave. Od voćnih mirisa možemo primijetiti svježi ananas, jabuku i citruse. Vrlo je pitka, svježa, punog, ali mekog okusa.

Dodatne potrebe za proizvodnju vina vinarija osigurava dogovaranjem otkupa grožđa s lokalnim kooperantima. Ovaj kooperantski odnos nastao je zbog dugogodišnje tradicije lokalnog stanovništva u uzgoju vinove loze koje si na ovaj način osigurava izvor prihoda kućanstva te iz potrebe tvrtke da osigura dostatnu količinu vina za potrebe tržišta. Uzgoj grožđa u kooperaciji strogo je nadziran i kontroliran te se grožđe proizvedeno u kooperantskim vinogradima koristi isključivo za proizvodnju linije kvalitetnih vina, dok je linija vrhunskih i premium vina proizvedena u vinogradima s vlastitih površina. Ove godine proizvest će se vino od približno 8,3 milijuna kilograma grožđa što znači da je otkup grožđa iz kooperantskih vinograda u berbi 2018. veći za gotovo 70% u odnosu na prošlogodišnju berbu. Uz povećanje količine otkupa, vinarija Kutjevo povećala je otkupne cijene grožđa. Uzrok i uspjeh ovoga povećanja leži u povećanoj potražnji i prodaji vina iz podruma vinarije Kutjevo te se s ponosom može reći da je najpouzdaniji partner kooperantima u kutjevačkom vinogorju te generator razvoja cijelog kraja.

Prodaja vina Kutjevo na domaćem i inozemnim tržištima bilježi pozitivne trendove u svim kategorijama i brendovima koje proizvodi. Samo ove godine otvorena su nova izvozna tržišta: Finska, Švedska, Rumunjska, Slovačka i Kina. Na kinesko tržište vinarija Kutjevo izvozi isključivo premium linije vina Maximo i de Gotho za kojima je potražnja u stalnom porastu. Udio izvoza u ukupnoj prodaji vina u 2017. godini iznosio je 34% te je 2017. godine zabilježen rast izvoza od 3%, dok je u ovoj godini taj porast iznosio 30% u odnosu na prošlu. Prodaja vina na domaćem tržištu prošle godine ostvarila je rast od 3%, a u prvih devet mjeseci 2018. godine rast od 8% u odnosu na 2017.

Jednako tako, udio buteljiranog programa u ukupnoj prodaji bilježi stalan rast. Tu je važno istaknuti premium linije vinarije Kutjevo Maximo i de Gotho koje su namijenjene restoranima i vinotekama te pravim poznavateljima vina za sljubljivanje s kompleksnijim jelima. Značajno je napomenuti da iduće godine vinarija Kutjevo priprema redizajn linije de Gotho kako bi se dodatno naglasila posebnost i kvaliteta ovih vina. U posebnom fokusu redizajna biti će butelja i etiketa.

Ova prodajna ekspanzija rezultat je konstantnog unapređenja kvalitete proizvoda vinarije Kutjevo, čime je tvrtka stekla zavidan imidž kod svojih kupaca i krajnjih potrošača. Strogo poštivanje standarda kvalitete i propisanih zakonskih normativa te konstantna kontrola proizvodnih procesa, garancija su potrošačima da dobivaju kvalitetan i provjeren proizvod.

IVICA PERAK JEDINI VINOGRADAR KUTJEVAČKOG VINOGORJA KOJI JE IMAO LEDENU BERBU -

MITROVAC – Nikada ranije, a ova godina osim po velikim rekordima sve u vinogradarstvu donijela je ranije, na najboljim lokacijama kutjevačkog vinogorja, iznad Mitrovca, Ivici Peraku, poznatom enologu i vinskom stručnjaku donijela je ledenu berbu. Ovaj mali vinar koji grožđe proizvodi na 12 ha, uspio je ove godine imati i ledenu berbu upravo u dane prije Božića, što se nije desilo dugo vremena. Temperatura su uvijek u sredini siječnja dosezale 10 stupnjeva ispod ništice, a evo ove godine ovaj hladni val donio je nekoliko dana uzastopce minuse od 8 i 9 stupnjeva. Podsjetimo uvjeti za ledenu berbu su ostavljanje grožđa u dobroj kondiciji da se u potpunosti osuši, a bere se kada je tri dana temperatura -7 stupnjeva.

Ove godine Ivica Perak je na taj način uspio sačuvati graševinu na jednom hektaru, nasadima koji se protežu od 250 do 300 metara nadmorske visine, koji su u jesen pokazali odličnu kvalitetu i odličnu rodnost. Bio je to svakako i rizik, jer na tom hektaru mogao je dobiti 6 do 7 tisuća litara graševine, a sada će moći računati najviše na 10% tih količina, ali najprestižnijeg, ledenog vina. - Ovo je moja sedma ledena berba u mojoj dugoj vinskoj karijeri od preko 30 godina kako se bavim vinom. Tri ledene berbe sam obavio kao enolog Kutjeva d.d., zapravo sam ja započeo proizvodnju ledenih vina 1996. godine, a kao privatni vinogradar sada obavljam svoju četvrtu ledenu berbu. Teško je mukotrpno dočekati ledenu berbu, no ta ledena vina su mi, posebno prošla berba, donijele niz šampionskih titula kao vino s najvećim brojem bodova i zlatnih medalja sa brojnih natjecanja u kvaliteti vina – istakao je Ivica Perak, u svojim snijegom pokrivenim vinogradima gdje je desetak berača obavljalo ledenu berbu po velikom minusu. Uskoro ih je obasjalo i sunce jer je bio vedar dan, pa je idila bila potpuna.

Inače graševina je kao sorta najpogodnija za ledene berbe, jer je idealna za kvalitetna vina, vrhunska vina, kasne berbe, izborne berbe prosušenih bobica, specijalna vina, pjenušce i njene odlične karakteristike dovode je do ledene berbe. Ledenu berbu mogu imati samo kontinentalni vinogradi jer se traži i uvjet višednevnih niskih temperatura, a Kutjevačko vinogorje najpoznatije po graševini upravo je idealno za sve vrste berbi, pa i onu najzahtjevniju, ledenu berbu. – Ova godina je bila simpatična i vinogradarski gledano odlična. Vinarski gledano prva vina iz berbe 2018. godine su već na tržištu. Dočekali smo i relativno rano i ledenu berbu, koja će sigurno dati odlično i kvalitetno ledene vino. ja u svoje 33 godine vinske karijere mogu slobodno reći da je ovo najbolja godina za vinogradare i vinare. Od berbe 2015. nismo imali uvjete za ledenu berbu, odlično je zdravstveno stanje grožđa, šećeri su i do 140 eksla, kiseline zadovoljavajuće i sada nas očekuje dug posao u podrumima. Nekoliko dana se polako to vino presa, mošt fermentira polagano nekoliko mjeseci, pa čak i do godinu dana.

- Zbog činjenice da se jako smanjuje količina vina u ledenoj berbi, mnogi vinogradari se ne odlučuju na to, posebno u prijašnjim godinama kada se još uvijek tražilo veće količine vina. Prisutan je i rizik dali će grožđe izdržati do tih potrebnih uvjeta, što mnoge manje vinogradare odvraća od ledenih berbi. Mnogi se odlučuju za proizvodnju predikatnih vina, no ne i za ovaj vrhunac predikata, ledeno vino. Ledeno vino iz berbe 2015. godine sada u malim butelama od 3,75 dcl, posebno koje je dobilo niz šampionskih titula postiže cijenu od 60 eura, što tek sada kompenzira onu izgubljenu dobit da je odmah napravljeno vino i već davno prodano. Ledeno vino iz ove berbe bit će u prodaji tek 2020. godine – kaže Perak, koji je prije dvije godine počeo i sa proizvodnjom pjenušavih vina, a tek ovih dana prve boce pjenušavog vina Perak stavljaju se u degustacije i prodaju.

- I to je posebna priča, jer se za pjenušac obavlja posebna berba, malo ranije od ostalih vrsta jer se traže malo veće kiseline. Vino normalno fermentira, stabilizira se i očisti, a nakon toga u njega ponovno stavljamo kvasce i dodajemo jednu količinu ledenog vina. Punimo boce i ostavljamo da se pokrene vrenje u njima, tako da dobijemo prirodni CO2. Nakon godine dana u bocama koje leže naopako, zamrzavamo grljak boce, očistimo talog i čepimo s originalnim čepom za pjenušava vina. Taj postupak je trajao pune dvije godine i tek sada izlazimo s prvim bocama pjenušavog vina, a evo vi ćete imati priliku da među prvima kušate pjenušavo vino „Perak“ – istakao je Perak i nazdravio s novim pjenušcem koji je pravo puknuo kad se otvorio, a i kvaliteta mu je bila posebna. nazdravili smo za dobro ledeno vino, koje ćemo moći degustirati tek za dvije godine.

POČELA JEDNA OD NAJRANIJIH I BERBI GROŽĐA NA KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

KUTJEVO - Bit  će to jedna od najranijih i najbržih berbi u povijesti kutjevačkog vinogorja – ističu vinogradari Zlatne doline koji su berbu počeli po paklenim vrućinama na 40 stupnjeva Celzijevih.

-Dolazi do brzog sazrijevanja grožđa. Ljudi neće znati što prvo početi brati. Trenutno je za berbu spreman i rizvanac, portugizac i chardonnay. Vinogradari će trebati biti vrlo oprezni i posebno paziti na kiseline, odnosno da one previše ne padnu jer su one katalizator fermetativnih procesa i daju ukupan dojam vinu, odnosno organoleptiku vina.  Druga važna stvar je temperatura mošta. Najbolje bi bilo kada bi mošt u podrum došao s petnaestak stupnjeva Celzijevih jer od 15 do 20 stupnjeva su najidealniji uvjeti za optimalan rad kvasaca i dobivanje. Nije lako sniziti temperaturu kada u podrum dođe grožđe koje ima 30 ili 40 stupnjeva – ističe Ivica Perak, jedan od naših najpoznatijih enologa koji je u berbu krenuo s branjem chardonnaya.

Vlado Krauthaker, jedna od naših najpoznatijih vinara dodaje da je ove godine lako bilo biti vinogradar jer gotovo da nije bilo uvjeta za bolesti, ali zato će podrumari i vinari trebati pokazati pravo umijeće.

-Ove godine neki vinogradari su samo tri puta primjenjivali zaštitu u vinogradu, a inače u normalnim uvjetima to je oko osam puta tako da su svi uštedjeli na tome. Berba graševine koje ovdje ima najviše počet će već 1. rujna što nije dobro jer neće imati dovoljno vegetacijskih dana. Za crvene sorte ovo će biti dobra godina kao i za ranije sorte – objašnjava Krauthaker.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kod fermentacije jer nema dovoljno dušika te bi moglo dolaziti do njezina zastoja ako se ne bi pazilo na ishranu kvasaca koji stalno trebaju imati dovoljno 'hrane'.

Krunoslav Bartolović iz Požege prošle je godine u berbu kretao iza 10. rujna, a ove godine tada bi već mogao završiti ako se sadašnje vremenske prilike nastave. – Najveći problem je hlađenje mošta. Morat ćemo kupovati suhi led čija je temperatura minus 68 stupnjeva što će nam dodatno poskupiti preradu. Hlađenje ćemo morati obaviti i nakon taloženja. U berbu sam već trebao krenuti, ali kako nisam pripremio podrum, krećem ovog tjedna. Zbog visokih temperatura morat će se brati i noću te u ranim jutarnjim i večernjim satima  – ističe Bartolović dodajući da se tek u ovakvim ekstremnim uvjetima kao što su ovogodišnji vidi da se vinogradi ipak trebaju saditi iznad 300 metara nadmorske visine. Loza je iznad te nadmorske visine pustila dublje korijene te joj nije problem preživjeti ovogodišnje ekstremne vrućine.

Robert Čamak iz Kutjeva u prvu berbu i to sorte rizvanac krenuo je 20. kolovoza. – Urod će biti manji za 30 do 40 posto, ali kvaliteta je odlična, šećeri i kiseline su optimalni. Najmanje štete će biti u starim vinogradima koji su dobro 'ožiljeni' te toliko ne trpe posljedice suše kao mladi vinogradi. Sva je sreća pa su vinogradi uglavnom zasađeni na težem ilovastom tlu koji ima veći kapacitet vlage – ističe Robert Čamaka koji ima desetak hektara vinograda, od čega je 40 posto mladih.

Svi vinogradari složni su u jednom – sada kiša nikako ne bi trebala pasti, ali kada završi berba dobro bi došlo zbog same vinove loze.

-Ako sada dođe neka jaka kiša došlo bi do pucanja bobica. Zato je bolje da sada i ne pada. Bilo bi idealno kada bi se sada smanjile temperature – objašnjava Perak.

Manji urodi pomoći će da se i zalihe vina smanje, ali nikako ne bi bilo dobro da se ovako nešto ponovni i iduće godine jer tada bi moglo ponestati poznatih i vrhunskih vina kutjevačkog vinogorja. - Može se dogoditi da od viška grožđa postane manjak u kutjevačkom vinogorju – poručuje Krauthaker.

 Prije  berbe obrati martinjsko grožđe

- Berbu treba obavljati po najhladnijem dijelu danu, u jutarnjim ili večernjim satima, jer berba po žarkom suncu kvari kvalitetu osnovne sirovine za vino. Prije berbe bi svakako trebalo skinuti martinjsko grožđe jer ono prije svega nepotrebno uzima vlagu koje je vrlo malo vinovoj lozi, a isto tako uzima i nepotreban šećer. Osim toga takvo grožđe može dovesti u nedoumicu berača pa će on ubrati i to što dovodi do neharmoničnog mošta. Isto tako obrano grožđe ne bi trebalo gaziti, ono bi do podruma trebalo doći cijelo kako bi kvalitet bio maksimalan. Transport od vinograda do podruma bi trebao biti što brži. Ove godine neće biti problema sa sladorima, ali vinogradarima posebno trebaju paziti na kiseline koje nikako ne bi smjele biti ispod šest, a smatram da za većinu ne bi smjele biti ispod sedam.

Poručujem svim vinogradarima da ne prodaju grožđe nepoznatim kupcima jer mnogi koji su prodali takvim koji nemaju nikakve reference još nosu dobili novac za prošlogodišnju berbu – ističe Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik za hortikulturu u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško – slavonske županije.  (a.t.)

 

 

ANTONIJA HART – JEDINA ŽENA VINOGRADARKA U POŽEGI -

POŽEGA - Iako nikada nije ponijela laskavu titulu vinske kraljice 40-godišnja Antonija Hart sasvim zaslužno mogla bi ponijeti titulu  "kraljice požeškog vinogorja". Među 30-ak i više vinogradara koji na tom lokalitetu uzgajaju vinovu lozu ona je jedina žena. I ne samo to. Ravnopravno s njima nosi se sa svim problemima koje donosi uzgoj vinove loze na strmom požeškom gorju. Tu  se ne koristi nikakva mehanizacija i sve se mora ručno raditi  što i nije lako jer obrađuje dva hektara vinograda.

- Cijelo Požeško vinogorje je atraktivno zbog prekrasnog pogleda jer se vidi cijela kotlina. No s druge strane izuzetno je teško obrađivati ga jer se uglavnom sve ručno radi. Vinogradarstvo je teško jer vinogradi traže slugu a ne gazdu. Naravno da je tu ženama teško i općenito vrlo se teško ženi „probiti“ u vinogradarstvu, u tom muškom poslu gdje ti moraš sve raditi, od rezidbe kada su veliki minusi do ovakvih vrućina kada se kopa ili obavlja zaštita. Teško je kada sve sam moraš raditi. Teško je za ovakve vinograde naći i radnike koji bi tu radili - kaže Antonija dodajući kako je u njezinim vinogradima najzastupljenija graševina a ima i nešto traminca te nekoliko crnih sorti.

- Na mene su ovdje već svi naučili no čim izađem negdje dalje na tržište onda tu vlada pomalo čuđenje i nevjerica. No ja volim vinogradarstvo i tu sam od malih nogu. Volim taj posao, naravno kao i u svakom poslu ima tu problema ali ima i lijepih strana.

Vinogradarstvo za Antoniju nije samo posao već način života jer s vinogradarstvom živi više od dva desetljeća. Ljubav prema vinovoj lozi pretvorila je i u svoj životni poziv pa joj i zvanje inženjerke poljoprivrede-vinogradarstva umnogome pomaže. Bez obzira na sve probleme, do sada nije požalila što se bavi vinogradarstvom u kojem joj je jedina nagrada kada svoj rad uspješno pretoči u dobu vinsku kapljicu. A to uvijek čini i zato s punim pravom ona može ponijeti titulu kraljice požeškog vinogorja. (V.Re.)