Prikazujem sadržaj po oznakama: poljoprivreda

U poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi održan je prezentacijski sastanak Regionalnog centra kompetentnosti Panonika, sastanku su prisustvovali župan Alojz Tomašević te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo. Regionalni centar kompetentnosti Panonika prepoznat je u Hrvatskoj kao centar izvrsnosti u kojem korisnici stječu najsuvremenija znanja u području poljoprivrede, primjenjiva u praksi i utječu na tehničko-tehnološki razvoj poljoprivredne proizvodnje, opću konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava, razvoj ekološke proizvodnje, kontinentalni agroturizam i ruralni razvoj. Teži doprinositi povećanju konkurentnosti poljoprivrede pružanjem znanja za poljoprivredu zasnovanu na suvremenim tehnologijama i suvremenim metodama uzgoja, obrade i plasmana proizvoda, povećanju kvalitete strukovnog obrazovanja, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, te osiguranjem smještaja za korisnike.

Na sastanku je prezentiran rad Centra, a glavne aktivnosti su provedba strukovnih programa, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja, uz osiguranje smještaja korisnicima, umrežavanje dionika u unapređenju obrazovanja i promoviranju poljoprivrednih zanimanja te kontinuiran razvoj Centra: programski, infrastrukturno i kadrovski. Regionalno djelovanje Centra je na području 5 županija: Požeško-slavonska. Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka te Karlovačka županija. Na području Požeško-slavonske županije partneri Centra su Požeško–slavonska županija, Srednja škola Stjepana Sulimanca, Prirodoslovna škola Karlovac, Ekonomska škola Požega, Kutjevo d.d., Veleučilište u Požegi, Udruga učeničkih domova: Učenički dom Požega, Virovitica i Karlovac, također je ostvarena suradnja s gospodarstvom i obrazovnim institucijama.

Tijekom prezentacije izneseni su trenutni problemi i rješenja tih problema što sadrži: modernizirani kurikulumi i programi usklađeni s tržištem rada, osiguranje infrastrukture za provedbu praktične nastave do 70% i praktičnog rada, educirati nastavnike za primjenu inovativnih metoda poučavanja, uspostava kontinuiranog sustava usavršavanja nastavnika, organiziranje treninga za usavršavanje mentora, provedba prilagođenih programa, primjena asistivne tehnologije i prilagodba infrastrukture za osobe s invaliditetom, a učenici će usvajati kompetencije za poduzetništvo, digitalnu i financijsku pismenost. Također od velike važnosti je unaprjeđenje postojećeg strukovnog obrazovanja Izrada novog standarda zanimanja na način modernizacije postojećih četverogodišnjih i trogodišnjih programa,uvođenja novih programa obrazovanja odraslih,kao i seminara, stručnih skupova i konferencija.

Župan Alojz Tomašević osvrnuo se na dosadašnji rad Poljoprivredno-prehrambene škole u Požegi koja je ostvarila naziv Centra kompetentnosti, spomenuo je odrađenu oglednu sadnju- pilot projekta podizanja novih nasada ekološkog voćnjaka te provedbu budućeg projekta hladnjače.

„Razgovarali smo o početnim radovima projekta kojemu se teži već par godina, a to je Centra kompetentnosti u poljoprivredi. Ponosan sam što smo pri kraju realizacije projekta, naši dokumenti su spremi za prijavu te vjerujemo da će u naredne dvije godine projekt biti predstavljen. Ministarstvo znanosti i obrazovanja zajedno sa pomoćnikom ministrice koji je prisutan ovdje, daju apsolutnu potporu tome projektu. Radimo prema tome da naša škola bude Centar gdje će ostale škole dolaziti po savjete i modele za rad, kako bi mladi ljudi imali potrebno znanje za vođenje obiteljskog gospodarstva, no također kako pomoći i onim većim proizvođačima u razvoju poljoprivrede u našoj zemlji. Ovdje su također prisutni i predstavnici Veleučilišta u Požegi, Zavoda za zapošljavanje, ravnatelji ostalih škola, a to je ono što mi želimo ostvariti, dobru suradnju između svih institucija s ciljem da se učenik ne školuje zbog ocjene već zbog cjelokupnog razvoja. Taj učenik tijekom školovanja mora imati sve alate za budući rad i mora mu se omogućiti znanje za isti taj rad, kako bi on zadržao volju za razvoj poljoprivrede i obiteljskog gospodarstva te ostao u svojem rodnom kraju radeći na svojoj zemlji. Također već postojeći poljoprivrednik kada dođe u situaciju da mu je potrebna pomoć, da može doći u školi te da mu bude omogućena edukacija i sve potrebno da bi on opstao i uspio kao poljoprivrednik. Vrijeme se mijenja, a samim time i način rada, neki ljudi odlaze iz poljoprivrede jer nisu imali mogućnost prilagoditi se promjenama i naučiti kako se modernizirati ako je potrebno, no zato će biti Centar kompetentnosti spreman. “ – rekao je župan Alojz Tomašević.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo naglasio je kako je dolaskom u Ministarstvo primijenjeno pet vrlo važnih projekata. Donesena je promjene zakona o strukovnom obrazovanju, također je izrađen nacionalni obrazovni kurikulum u koji je dodana značajna smjernica razvoja strukovnog obrazovanja na ovim prostorima te je uspostavljena mreža Centara kompetentnosti. Nakon toga otvoreno je dualno obrazovanje, a to je obrazovanje gdje se učenik uči raditi u realnim uvjetima, a peti projekt je modernizacija sustava strukovnog obrazovanja gdje je otvoren projekt da se zastarjeli programi zamjene novim i programima potrebnim za gospodarstvo, u vrijednosti oko 232 milijuna kuna.

„Cijela priča koju uvodimo je sada spremnih milijardu i šesto milijuna kuna, a mora se realizirati u naredne tri godine. U Požeško-slavonskoj županiji danas smo da bismo taj rizik podijelili s osnivačem, figurativno rečeno, donio sam županu Tomaševiću 85 milijuna kuna da sa svojim partnerima i sa školom u prosincu ove godine potpiše prvi ugovor, u siječnju 2020. drugi, te da te novce uzmu i ovdje naprave projekt Centra kompetentnosti u poljoprivredi. Njime ćemo zadovoljiti sve potrebe za izvrsnom hranom, ne samo u Slavoniji nego i šire, koju će svijet htjeti i moći platiti, da bi ljudi na ovim prostorima mogli ostati i razvijati se u ovoj prekrasnoj Zlatnoj dolini i cijelom pojasu do Virovitice.“ zaključio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.

Hrvatski duhani nastavljaju s poticanjem proizvodnje duhana u Hrvatskoj. U proteklih 10 godina vrijednost otkupljene proizvodnje porasla je više od trećine, dok je prosječna otkupna cijena uvećana čak 54 posto

VIROVITICA – Hrvatski duhani, tvrtka koja ove godine slavi 60 godina uspješne organizacije proizvodnje duhana na podravskim i slavonskim poljima, kreće u ugovaranje nove sezone sadnje duhana. Ove godine žele povećati količinu ugovorenog duhana i njegovu kvalitetu jer je otkup kvalitetnog duhana u sklopu grupacije British American Tobacco (BAT), unutar koje tvrtka posluje, zajamčen.

Ukupna vrijednost duhana prošle otkupne sezone dosegla je 95 milijuna kuna, čime je nastavljen rast vrijednosti proizvodnje duhana u Hrvatskoj. U proteklih 10 godina vrijednost proizvodnje duhana koje su otkupili Hrvatski duhani porasla je za više od trećinu, a prosječna otkupna cijena za kooperante povećana je čak 54 posto.

- Nastavljamo veliku tradiciju razvoja proizvodnje duhana u ovom kraju. Naša vjera u dugoročnu održivost duhanske proizvodnje u Hrvatskoj nikada nije bila čvršća. Vjerujemo da duhan i u idućim godinama može osiguravati kvalitetnu egzistenciju velikom broju obitelji. Svojim kooperantima smo i dalje stabilan partner. Osiguravamo najbolje uvjete proizvodnje, od sigurnog otkupa, preko financijskog praćenja tokom proizvodnog ciklusa i raznih edukativnih programa pa do dugoročnih ulaganja u opremu i sustave za navodnjavanje - izjavio je Zlatko Pleša, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

Hrvatski duhani svake sezone različitim programima kratkoročnog financiranja proizvodnje svoje proizvođače podrže sa više od 60 milijuna kuna, a izdani dugoročni krediti, kojima se financira nabava opreme i razna ulaganja, iznose gotovo 6 milijuna kuna.

Uz financijska ulaganja i siguran otkup, Hrvatski duhani u sklopu programa rada sa proizvođačima na razini BAT-a domaćim proizvođačima osiguravaju prenošenje najnovijih znanstvenih i praktičnih saznanja kao i tehnologija proizvodnje. Edukacija temeljena na najboljoj svjetskoj praksi povećava prinose i kvalitetu duhana.

Hrvatski duhani danas imaju prosječno 165 zaposlenih tokom cijele godine i posjeduju jedan od najmodernijih pogona za obradu duhana u Europi. Otkupljen duhan s hrvatskih polja obrađuje se u pogonu za obradu duhana u Virovitici i plasira u tvornice za proizvodnju duhanskih proizvoda diljem zapadne Europe kao i u domaću tvornicu u Kanfanaru.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Podsjećamo sve potencijalne korisnike da se zahtjevi za potporu za podmjeru 6.1., operaciju 6.1.1. mogu popunjavati i podnositi u AGRONET-u zaključno sa 23. prosinca 2015. godine.

Natječaj za provedbu podmjere 6.1. "Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima", provedba tipa operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima“. Korisnici ove mjere su mladi poljoprivrednici, osobe starije od 18 i mlađe od 40 godina na dan podnošenja Zahtjeva za potporu, koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od osamnaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu. Također, poljoprivredno gospodarstvo za koje korisnik traži potporu u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 eura do 49.999 eura.

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu, a visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Napominjemo da korisnici moraju biti upisani u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu obzirom da se zahtjev za potporu podnosi u elektronskom obliku putem AGRONET-a. Više o tome kako funkcionira AGRONET pogledajte ovdje: http://www.apprrr.hr/ruralni-razvoj-1022.aspx

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s isplatom 750 milijuna kuna predujma za izravnu potporu poljoprivrednicima za proizvodnu 2015. godinu. Riječ je o isplati 50% EU dijela potpore, a ona se odnosi na potporu po površini (osnovno i zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje te plaćanje za mlade poljoprivrednike). Proizvodno-vezana potpora nije predmet ove isplate. U 2016. godini predviđene su dvije isplate izravnih plaćanja za proizvodnu 2015. godinu, jedna u prvom kvartalu 2016. godine, a druga zaključno sa 30. lipnja 2016. godine.

Isplata potpore u poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna oslobođena je od ovrhe, pa će Agencija za plaćanja svim korisnicima potpora koji su otvorili zaštićene račune na iste izvršiti isplatu. U ovoj isplati neće biti prijeboja dugovanja.

Podsjetimo, od ove godine, reformom Zajedničke poljoprivredne politike EU 2015-2020, uveden je novi sustav izravne potpore poljoprivrednicima, pa se od 2015. godine izravna plaćanja dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje jedan hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja. Izravna plaćanja se sastoje od sljedećih mjera:

a) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture):
Osnovno plaćanje
Zeleno plaćanje
Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara)
Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za 25 hektara).
Napomena: Ove potpore se nadovezuju jedna na drugu, odnosno jedna ne isključuje drugu.

b) Proizvodno-vezana potpora:
Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Ovce i koze)
Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).

Uz navedene potpore, za proizvodnu 2015. godinu (isplata u 2016. godini), poljoprivrednici će još ostvariti i državnu potporu (Integrirana proizvodnja, Maslinovo ulje, Duhan, Mliječne krave, Rasplodne krmače, Izvorni i zaštićeni kultivari bilja) te potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja:
Mjera 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
Mjera 11. Ekološki uzgoj
Mjera 13. Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima.

Tekst: Vladimir Protić Foto: wikipedia

KRENULA ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA POLJOPRIVREDNICIMA  -

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u petak je isplatila 1,010 milijardi kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, kao što je i predviđeno u prvom dijelu isplata za 2014. godinu. Drugi dio potpore u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna, Agencija će isplatiti do kraja lipnja 2014. godine.
Agencija je isplatila ukupni raspoloživi iznos novca predviđen za posebno osjetljive sektore te IAKS mjere ruralnog razvoja u 2014. godini (osim maslinovog ulja, zbog roka za dostavu dokumentacije maslinara do 31.1.). U petak, 7. veljače Agencija je isplatila 1/3 Regionalnog plaćanja predviđenog za 2014. godinu (oranice i ostale vrste korištenja zemljišta, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan) te 1/3 ukupnih sredstava predviđenih za premije za krave dojilje za 2014. godinu. Specifična potpora, za krave u kontroli mliječnosti, isplaćena je u 100%-tnom iznosu predviđenom za 2014. godinu za ovu vrstu potpore.
U okviru ovog prvog dijela isplate preostaje još za isplatiti tijekom sljedećih nekoliko dana premiju za ovce i koze te dopunsku premiju za ovce i koze, a nakon toga i državnu potporu za maslinovo ulje.
Do kraja lipnja 2014. godine, sukladno propisanom roku, poljoprivrednici mogu očekivati preostalih 2/3 navedenih isplata za regionalno plaćanje i premije.

POLJOPRIVREDA ŠKOLA UZ POMOĆ EU FONDA UREDILA PLASTENIK  -

POŽEGA - „Hortikulturalna inkluzija – povezani s cvijećem“ projekt je kojega već godinu dana provodi Poljoprivredno-prehrambena škola Požega u sklopu kojeg su dobili plastenik veličine 400 kvadratnih metara za proizvodnju presadnica cvijeća, ukrasnog grmlja i drveća.

- Projekt je financiran u sklopu IPA komponente Razvoj ljudskih potencijala  - Program EU za Hrvatsku. Cilj projekta je popularizacija hortikulture kroz poboljšanje sposobnosti učenika koji se školuju za poljoprivredna zanimanja, kao i promicanje kulture prihvaćanja različitosti i jednakih mogućnosti za sve građane s obzirom da školu polaze i učenici s poteškoćama u razvoju koji se školuju za pomoćne cvjećare – istaknula je Jelena Ferdebar Hak, voditeljica projekta koji je stajao 121 tisuću eura. Iz EU fondova projekt je financiran s iznosom od 81 posto dok je ostatak iznosa osigurala Požeško-slavonska županija.

- Naši učenici sa zadovoljstvom rade u plasteniku i već su uzgojili cvijeće. Prije toga smo za njih, kao i njihove roditelje te nastavnike organizirali edukaciju te dva studijska putovanja. Učenici su išli u Ludbreg, a nastavnici u Njemačku i Nizozemsku - pojasnila je voditeljica Ferdebar Hak.

- U Ludbregu smo vidjeli velike staklenike i plastenike što je kod nas rijetkost te način na koji oni proizvode cvijeće – kazala je Josipa Orišković, učenica četvrtog razreda škole, kojoj je drago što konačno i oni imaju plastenike.

Među 40 učenika koji su bili uključeni u ovaj projekt je i Anamarija Orišković. – Javila sam se jer volim cvijeće, a dodatna znanja nikada nisu na odmet. Prošli smo jednogodišnji tečaj za uzgoj presadnica, učili smo kako zaštiti cvijeće od bolesti i štetnika, tehnologiju uzgoja cvijeća te se upoznali sa zakonitostima tržišta i marketinga kako bi znali cvijeće prodati. Tečaj se odvijao mimo nastave, subotom – objasnila je Anamarija Orišković.

Prof. Ana Kelam, voditeljica plastenika, koja je također bila uključena u projekt ističe da će im rad u plasteniku služiti za praktične vježbe, ali isto tako da će proizvedeno cvijeće i prodavati. - Nama jedan ovakav plastenik puno znači za praktičnu nastavu jer prije po zimi i za vrijeme kišnog vremena nismo je imali gdje obavljati. Sada će učenici teoriju moći ovdje primijeniti – objasnila je prof. Kelam.

Marija Grgić, ravnateljica škole dodaje da će se i dalje javljati na natječaje EU fondova te nadležnih ministarstava. - Pripremao projekt mesarski praktikum vrijedan 200 tisuća kuna s kojim ćemo se javiti na natječaj Ministarstva obrta, a preko EU fondova pokušat ćemo dobiti sredstva za agrokemijski laboratorij – istaknula je ravnateljica Grgić.

MINISTAR JAKOVINA DOŠAO U KUTJEVO NA SASTANAK SA POLJOPRIVREDNICIMA  -

KUTJEVO – Razmjena informacija, kvalitetno razgovarati i prezentirati našim poljoprivrednim proizvođačima sve ono što se dešava, razriješiti neke nedoumice, istakao je kao cilj sastanka u Kutjevu ministar Jakovina. – Prošli tjedan smo isplatili 230 milijuna kuna, prema dinamici u proračunu isplata se nastavlja. Obvezni smo isplatiti poticaje do 30. lipnja, ali obećano je da će oni krenuti od siječnja – rekao je Jakovina po dolasku u prepunu kino dvoranu. Nakon toga je tražio da se sastanak zatvori za javnost da svi novinari napuste dvoranu. Izazvavši negodovanje među predstavnicima udruga koji su također htjeli napustiti dvoranu, pošto oni nemaju što sakrivati, a žele da javnost sazna s kojima se sve problemima susreće hrvatski seljak. Uporni ministar ustrajao je u svojoj odluci i predstavnici medija morali su napustiti dvoranu.

Prije toga zabilježili smo samo neke zahtjeve seljaka, koje je iznio Dragutin Dukić, predsjednik koordinacije seljačkih udruga. – Traži li su isplatu poticaja u što kraćem vremenu jer je u pitanju sjetva za koju seljaci nemaju novca, tražili su odgodu donošenja zakona o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem koje u prednost ne stavlja male poljoprivrednike nego samo velike tvrtke i tajkune, tražili su da se legalizacija izvrši po modelu Srbije samo za cijenu državne takse od 70 kuna na zahtjev, a sve po snimcima od prije nekoliko godina, ili po modelu Slovenije sve za 1 kunu, rješavanje pitanja mljekarstva i cijene mlijeka.

U protivnom najavili su prosvjede, a kako je bilo na prosvjedima jer nije ispunjena niti jedna točka vidjeli smo. Nekoliko udruga na dva tri punkta su prosvjedovali a ostali su odustali od prosvjeda. Požeško-slavonski seljaci su na Ferovcu prosvjedovali s nekoliko traktora, dok se velika većina nije odazvala prosvjedu.

HAZU – ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD POŽEGA -

POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavanje akademika Franje Tomića na temu „Primjena navodnjavanja u svrhu unapređenja poljoprivrede“. Predavanju su uz studente i profesore požeškog Veleučilišta prisustvovali poljoprivredni stručnjaci i pročelnica ureda za gospodarstvo Branka Kuba i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

- Navodnjavanje, posebno kada je u ove zadnje tri godine suša, svi kažu da je potrebno, no ono je potrebno i bez suše, jer imamo nedostatke vode u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o području i kulturi od 55 do 120 mm vode u vegetacijskom razdoblju. Mi nažalost nemamo tradiciju navodnjavanja i navodnjavamo samo 18 tisuća ha od sadašnjih obradivih površina, što je 0,84%. No kada kažemo da danas imamo 2.149.000 ha obradivih površina, ali da danas obrađujemo samo 1.330.000 ha ili preko 800.000 ha manje nego prije. Zemlje u okruženju navodnjavaju oko 20% površina, Albanija čak 50% površina navodnjava, Europa u prosjeku 13% površina, a u svijetu 17% obradivih površina. Mi smo tu na dnu, pa čak i skandinavske zemlje koje imaju daleko više oborina nego mi dodatno navodnjavaju oko 4% površina. Nama je navodnjavanje imperativ i moramo provoditi nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. godine – istakao je akademik Tomić.

Navodnjavanjem bi smanjili uvoz velikih količina hrane i smanjili negativnu bilancu u razmjeni hrane. Europska unija i sve njene članice imaju poljoprivredu kao jedan od glavnih segmenata gospodarstva, a mi to moramo promijeniti, kaže Tomić, što znači povećati obradive površine i proizvodnju. Danas država pokriva do 80% troškova izgradnje kapaciteta za navodnjavanje, ostalo lokalna zajednica a krajnji korisnici samo troškove razvoda sustava za navodnjavanje na svojoj parceli, pa to moramo iskoristiti i znatnije povećati površine pod navodnjavanjem.

Zamjenik župana Željko Jakopović je u raspravi istakao da se na području Požeštine najviše otišlo u stvaranju preduvjeta za navodnjavanje a da se povećavaju i konkretne površine koje se navodnjavaju, od sustava Kaptol, uskoro s akumulacije Kuštravac, a već od slijedeće godine znatno veće površine s akumulacije Londža.

PREDSTAVNICI UDRUGA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA, STOČARA, MLJEKARA POZVALI MINISTRA JAKOVINU NA SASTANAK O TEŠKOM STANJU -

PLETERNICA – Odmah nakon sastanka s članovima Poljoprivredne komore u Garešnici ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u Pleternici se sastao s predstavnicima Udruga poljoprivrednih proizvođača, stočara i mljekara s područja Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije. Njegov domaćin u Etno kući Bello bio je Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije. Odmah na početku sastanka Jakovina je izjavio da novca za isplatu štete od suše nema i da bi krajnje neodgovorno bilo s njegove strane da sada nešto obećava. No stav Vlade RH i ministarstva je da se kroz određene mjere mora pomoći poljoprivrednicima na prevladavanju teškog stanja koje je izazvano sušom. – Mogu najaviti da će se u roku dva tjedna isplatiti zaostali poticaji u iznosu do 400 milijuna kuna, da predlažemo Vladi da se poljoprivrednici oslobode plaćanja zakupa i koncesija za državnu zemlju, a to preporučujemo i lokalnoj samoupravi da se odrekne svoga dijela, dogovoriti s bankama da reprogramiraju kredite, a uz pomoć HABOR-a nepovoljne kredite prebaciti na povoljnije od HABOR. Cijeli sustav potpora za slijedeću 2013. godinu koji je planiran u iznosu od 2,75 milijardi kuna, pripremiti da počne s isplatama već u siječnju iduće godine – najavio je ministar Jakovina.

U daljem dijelu sastanka predstavnici su izložili probleme s kojima se suočavaju i svoje viđenje rješavanja nastalih problema. Oslobađanje od koncesije i zakupa ne smatraju prihvatljivom mjerom, jer mali poljoprivrednici uglavnom obrađuju svoju zemlju a samo manji dio imaju u zakupu, dok upravo suprotno veliki proizvođači i veliki sistemi imaju mnogo zemlje u zakupu, što bi onda samo njima pogodovalo.

Predstavnici mljekara istakli su posebno nepovoljan svoj status, koji je pogoršan smanjenjem cijene mlijeka, a sada je došlo do velikog porasta cijene stočne hrane koja će tek divljati, i oni više nikako ne mogu proizvoditi mlijeko s gubitcima. Na uništeno svinjogojstvo uskoro dolazi i uništeno stočarstvo, posebno muznih krava, što je već vidljivo jer Hrvatska u zadnjem kvartalu bilježi veliko smanjenje proizvodnje mlijeka.  Miroslav Kovač ministru je uručio i platformu Udruge Živo selo koja nudi rješenje za spas stočarstva u Hrvatskoj i zamolio ga da ga u ministarstvu  prouče.

Ministar je obećao sve prijedloge razmotriti, ali na ovom sastanku nije želio donositi nikakve zaključke.