Prikazujem sadržaj po oznakama: navodnjavanje

ČELNIŠTVO ŽUPANIJE U RAZGOVORU S RUKOVODSTVOM HRVATSKIH VODA -

 POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević bio je domaćin sastanka svih načelnika općina i gradonačelnika gradova s delegacijom Hrvatskih voda koju je predvodio direktor Milan Mateša, a osnovna tema sastanka je bila obrana od poplava i navodnjavanje na području Požeško-slavonske županije.

- Cilj ovog sastanka je informiranje žitelja županije o tome što se dešava na području njihove županije što se tiče vodno-gospodarskih objekata, odnosno investicija. Konstatirali smo da danas imamo četiri velika projekta na ovom području ukupne veličine od 450 milijuna kuna, od Požege, Pleternice, Kutjeva, Velike i Lipik, Pakrac gdje se gradi komunalna infrastruktura, vodoopskrba, odvodnja i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Ova tri velika očekujemo da bi nešto krenulo već u tijeku ove godine, natječajna dokumentacija, ali u slijedeće dvije godine idu ta ulaganja. Zaštita od štetnog djelovanja voda ide nešto kroz projektiranje a nešto kroz izvođenje. Izlazi tender za Šumetlicu, a natječajna dokumentacija za retenciju ili akumulaciju Kamenska – rekao je direktor Mateša.

Sastanku je nazočio i saborski zastupnik Franjo Lucić koji je istakao da je projekt aglomeracije na pleterničkom području najdalje odmakao. – To su projekti koji su započeli još 2010. godine, i nije ih moguće završiti brzo. Projekt u Pleternici vrijedan je 140 milijuna kuna, ima svu potrebnu dokumentaciju i dozvole i očekujemo da ćemo već u tijeku ove godine raspisati natječaj za izvođače radova. Projekt u Požegi je također pri samo kraju i također će ubrzo ići u izvođenje, a ta dva projekta vrijedna su 300 milijuna kuna. Za nas je u ovom trenutku najbitnije obrana od poplava i izrada projekte dokumentacije izgradnje nasipa od Pleternice do Kuzmice. Taj nasip će zaštiti područje Gradca i Pleternice i očekujemo završetak tog projekta negdje u devetom mjesecu. Da li ćemo ove godine ići u izgradnju i da li će biti sredstava, ali za slijedeću godinu sigurno planiramo izgradnju oba nasipa kako bi zaštitili naselja od ovih velikih voda.

Posebno zadovoljan prezentacijom bio je župan Alojz Tomašević jer svi projekti idu za ciljem da se upravlja vodama i bori protiv poplava koje su nas prošle godine zadesile. – Upravljanjem obranom od poplava, ali i navodnjavanjem možemo učiniti ako nastavimo s radom. Akumulacija Kamenska je motor zamašnjak i onaj prostor gdje možemo dobiti novi zamah našeg razvoja. Na Orljavi se planira navodnjavanje kao važan čimbenik razvoja poljoprivrede i izgradnja nekoliko malih hidrocentrala. Akumulacija otvara i pitanje razvoja turizma. Bitku i brigu za ovaj prostor radimo zajednički na dobrobit svih – rekao je župan Tomašević, koji očekuje i dio radova na uklanjanju šteta od poplava do kraja godine.

Kako su za sve objekte zaštite od voda koji se grade za budućnost i trajati će narednih 100 godina potrebne sve planske dokumentacije, studije utjecaja na okoliš i građevinske dozvole ne mogu se raditi brzo, za sve treba vremena, kaže direktor Mateša. Sigurno je da će se napraviti i nasipi od Požege do Pleternice što će otkloniti opasnosti od poplava. Dio manjih šteta na vodnim objektima radi se kroz održavanje.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

PRORAČUN POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE POTIČE RAZVOJ POLJOPRIVREDE - 

POŽEGA - Nešto više od dva milijuna kuna za ovu je godinu osigurala Požeško-slavonska županija u proračunu za provođenje programa razvoja poljoprivrede, šumarstva i lovnog gospodarstva. S ovim se programom tako želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja te zaustaviti opadanja broja goveda u Požeško-slavonskoj županiji.

Uz to županija želi stvoriti preduvjete za daljnji razvoj i povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, posebice u povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu i to kroz izgradnju sustava za navodnjavanje. Kroz iduće dvije godine planiraju se osigurati novci za izradu projektne dokumentacija za sustave navodnjavanja prije svega sustava Orljava - Londža koji bi omogućio navodnjavanje 1.930 hektara površine. Samo za projekte navodnjavanja ove je godine planiran iznos od milijun sto tisuća kuna.

Požeško-slavonska će županija i ove godine financirati mnoge programe razvoja poljoprivrede, prije svega one priredbe i manifestacije od značaja za cijelu županiju kao što je Vino Kap u Kaptolu, festival graševine u Kutjevu, Dane Jabuka u Požegi, Dane orača te Županijsku stočarsku izložbu u Alilovcima. Za tu je namjenu u proračunu županije osigurano 110 tisuća kuna.

S  gotovo jednako tolikim iznosom županija će sufinancirati i izmjere poljoprivrednog zemljišta  koje se provode u pojedinim gradovima i općinama te projekt potpore vinarima koji u suradnji s Hrvatskim poštama, po vrlo povoljnim uvjetima šalju pakete vina po cijeloj Hrvatskoj, od podruma do kupca.

I ove godine s 200 tisuća kuna Požeško-slavonska županija sufinancira projekt osjemenjivanja goveda i razvoj crne slavonske svinje a s ciljem unapređenja stočarstva.

Tekst: V.Re. Foto: arhivska fotografija (Vladimir Protić)

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA UREDNO VRAĆA KREDITE  -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija u prvih šest mjeseci ove godine za otplatu kredita utrošila je oko 2 i pol milijuna kuna, od čega je za kamate po kreditima plaćeno 900 tisuća kuna, a za otplatu glavnice kredita 1,6 milijuna kuna. Požeško-slavonska županija prema riječima župana Alojza Tomaševića uredno podmiruje svoje obveze.

- Od gotovo sto milijuna kuna predviđenih sredstava, računamo da će do kraja godine biti realizirano oko 87 milijuna kuna. Na žalost i dalje imamo tu razliku od 12-13 milijuna kuna koji nedostaju proračunu naše županije i upravo taj iznos mi tražimo od Vlade jer ako su prethodne vlade i u nekih drugim županijama mogle dati potpore i pomoći onda smatramo da i naša županija ima pravo tražiti pomoć u iznosu od tih 12 milijuna kuna kako bi popunili i pokrpali rupe u proračunu. Naš proračun ima jedno teško opterećenje iz prijašnjeg vremena i mi gotovo pet milijuna kuna plaćamo kreditnih obveza zbog ŽUC-a i svih onih problema iz prethodnih vremena. Kada bi od vlade možda kroz 4 godine dobili tih 12 milijuna kuna mi bi zapravo dobili taj novac kako za razvoj poljoprivrede tako i gospodarstva. Ako ne dobijemo traženu potporu prenijet ćemo taj dug u iduću godinu. U svakom slučaju Požeško-slavonska županija svoje kreditne obveze plaća na vrijeme jer ne želimo da se županija nađe u blokadi. S druge strane nemamo namjeru imati nikakva nova zaduženja bez obzira što smo nedavno dobili ponovno kreditni rejting da se možemo zadužiti - rekao je župan Tomašević dodajući kako je cilj županije što više racionalizirati troškove. Požeško-slavonska županija za otplatiti ima još 22 milijuna kuna.

Požeško-slavonska županija u prvih je šest mjeseci ostvarila prihod od 43 milijuna 700 tisuća kuna. U odnosu na isto razdoblje to je za 32 posto više novca u županijskom proračunu. Najveći su bili prihodi od poreza, odnosno poreza na dohodak koji je ujedno i najznačajniji izvorni prihod županije. Na povećanje toga prihoda koji u prvih šest mjeseci iznosi 8,8 milijuna kuna utjecala je bolja fiskalna disciplina, ali i smanjenje olakšica građanima što je pridonijelo smanjenju obveza povrata novca iz županijskog proračuna.

Školstvo, zdravstvo, socijalna skrb

Za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi ove će godine Požeško-slavonske županija iz državnog proračuna dobiti 44,7 milijuna kuna. Najveći dio toga iznosa 17,4 milijuna kuna predviđeno je za osnovno školstvo dok bi upola manje odnosno 8 milijuna i 400 tisuća kuna trebalo dobiti srednje školstvo. Za zdravstvene je ustanove osigurano 9,3 milijuna kuna dok bi domovi za starije i nemoćne ove godine iz decentraliziranih sredstava trebali dobiti sedam milijuna kuna. Centrima za socijalni rad i pomoć za ogrjev osigurano je 2 milijuna 400 tisuća kuna. Sredstva za decentralizirane funkcije usklađena su s odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima i smanjena su za 140 tisuća kuna.

Navodnjavanju manje novca

Požeško-slavonska županija za izgradnju i projektiranje sustava za navodnjavanje ove godine planira osigurati oko 6 milijuna kuna, što je za 2 milijuna kuna manje u odnosu na dosadašnji plan. Tako bi za izgradnju sustava Ramanovci-Bektež bilo osigurano 3,6 milijuna kuna, a za završetak i dogradnju sustava u Kaptolu oko 200 tisuća kuna.

U planu su još dva kapitalna projekta. Tako bi za početak projektiranja sustava za navodnjavanje u pakračko-lipičkom kraju trebalo osigurati 250 tisuća kuna dok bi za sustav Orljava-Londža trebalo osigurati oko dva milijuna kuna.

ZAPOČELI RADOVI NA NOVOM SUSTAVU NAVODNJAVANJA IZ AKUMULACIJE KUŠTREVAC -

OVČARE – Na akumulaciji Kuštravec, nedaleko od Vetova započeli su radovi na novom sustavu za navodnjavanje Ramanovci-Bektež. Uvođenjem u posao izvođača radova Vodoprivreda Vinkovci do ljeta se treba završiti sustav koji će osigurati navodnjavanje novih 365 ha poljoprivrednih površina. - Vjerujem da će izvođač radova uspjeti do sezone navodnjavanja osigurati puštanje u rad sustava za navodnjavanje, dakle do početka idućega ljeta, što nam je dosta važno. Ovime nastavljamo županijski plan izgradnje sustava za navodnjavanje prema zacrtanom i time doista možemo biti zadovoljni - istakao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

Projekt sustava navodnjavanja vrijedan je 3 milijuna kuna, a zajednički ga financiraju Hrvatske vode sa 80% i Kutjevo d.d. sa 20%, čije površine će se uglavnom navodnjavati. Početak radova na akumulaciji Kuštravec obišli su predstavnici Hrvatskih voda, Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d., te Ivica Nikolić, gradonačelnik grada Kutjeva.

NASTAVLJAJU SE PROJEKTI NAVODNJAVANJA U ŽUPANIJI -

POŽEGA – Početkom studenog kreću radovi na novom sustavu za navodnjavanje Ramanovci – Bektež, koje u prvoj fazi osiguravaju navodnjavanje 365 ha poljoprivrednog zemljišta. Rezultat je to potpisivanja ugovora s Hrvatskim vodama koje će ovaj 3,1 milijuna kuna vrijedan projekt financirati u 80-postotnom dijelu, dok će 20 posto financirati Kutjevo d.d. kao najveći korisnik natapanih površina, istakao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović u razgovoru za tjednik Kronika.

Nakon prošlotjednog sastanka s čelnicima Hrvatskih voda predvođenih Marinkom Galiotom, voditeljem jedinice za provedbu Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, dogovorena je još jedna akumulacija u Mitrovačkom polju koja bi na ovoj lokaciji Ramanovci – Bektež osim vode iz akumulacije Kuštravec, osigurala navodnjavanje ukupno do 2.000 ha.

- Mi smo vrlo zadovoljni kako i kojim smjerom ide naša županija kada se tiče navodnjavanja poljoprivrednih površina. Kada sam preuzeo mjesto zamjenika župana za gospodarstvo na području županije nije se organizirano navodnjavao niti jedan hektar. Izgradnjom sustava Kaptol gdje smo dobili prvih 70 ha, a proširenjem gdje se već izvode radovi dobit ćemo novih 40 ha. Konačni projekt predviđa ukupno 170 ha u kaptolu, no za te površine iznad jezera Bistra morat će se urediti nova akumulacija Bistra 2, koja će osigurati dovoljne količine vode – kaže Jakopović.

Hrvatske vode će financirati noveliranje dokumentacije na sustavu Orljava – londža, čime bi se osiguralo dovršenje treće i četvrte faze na akumulaciji, kako bi se projekt mogao kandidirati za financiranje u nekom od fondova EU. Ujedno će i s 3,7 milijuna kuna financirati izradu projekta za navodnjavanje 1.900 ha koji će izraditi Institut IGH. - Gradnju sustava za navodnjavanje će financirati Hrvatske vode sa 80% sredstava, a Kutjevo d.d. koje će na tom području navodnjavati 900 ha i Požeško-slavonska županija po 10% sredstava. S ovim površinama koje bi se navodnjavale mi bi daleko odmakli od one nule koju smo zatekli, a došli bi u vrh županija po navodnjavanju, i približili se Europi koja ima 13% navodnjavanih površina – rekao je Jakopović.

Kako je završena retencija Vrbova na zajedničkom sastanku se razmatrala i mogućnost za navodnjavanje iz te retencije dodatnih površina. – S ovom fazom izgradnje akumulacije na Londži i retenciji Vrbova mi smo otklonili opasnost od poplava, a daljim uređenjem i završetkom brane osigurat će se automatsko upravljanje i navodnjavanje – dodao je Jakopović.

HAZU – ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD POŽEGA -

POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavanje akademika Franje Tomića na temu „Primjena navodnjavanja u svrhu unapređenja poljoprivrede“. Predavanju su uz studente i profesore požeškog Veleučilišta prisustvovali poljoprivredni stručnjaci i pročelnica ureda za gospodarstvo Branka Kuba i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

- Navodnjavanje, posebno kada je u ove zadnje tri godine suša, svi kažu da je potrebno, no ono je potrebno i bez suše, jer imamo nedostatke vode u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o području i kulturi od 55 do 120 mm vode u vegetacijskom razdoblju. Mi nažalost nemamo tradiciju navodnjavanja i navodnjavamo samo 18 tisuća ha od sadašnjih obradivih površina, što je 0,84%. No kada kažemo da danas imamo 2.149.000 ha obradivih površina, ali da danas obrađujemo samo 1.330.000 ha ili preko 800.000 ha manje nego prije. Zemlje u okruženju navodnjavaju oko 20% površina, Albanija čak 50% površina navodnjava, Europa u prosjeku 13% površina, a u svijetu 17% obradivih površina. Mi smo tu na dnu, pa čak i skandinavske zemlje koje imaju daleko više oborina nego mi dodatno navodnjavaju oko 4% površina. Nama je navodnjavanje imperativ i moramo provoditi nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. godine – istakao je akademik Tomić.

Navodnjavanjem bi smanjili uvoz velikih količina hrane i smanjili negativnu bilancu u razmjeni hrane. Europska unija i sve njene članice imaju poljoprivredu kao jedan od glavnih segmenata gospodarstva, a mi to moramo promijeniti, kaže Tomić, što znači povećati obradive površine i proizvodnju. Danas država pokriva do 80% troškova izgradnje kapaciteta za navodnjavanje, ostalo lokalna zajednica a krajnji korisnici samo troškove razvoda sustava za navodnjavanje na svojoj parceli, pa to moramo iskoristiti i znatnije povećati površine pod navodnjavanjem.

Zamjenik župana Željko Jakopović je u raspravi istakao da se na području Požeštine najviše otišlo u stvaranju preduvjeta za navodnjavanje a da se povećavaju i konkretne površine koje se navodnjavaju, od sustava Kaptol, uskoro s akumulacije Kuštravac, a već od slijedeće godine znatno veće površine s akumulacije Londža.

PRVI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE U ŽUPANIJI RADI -  

KAPTOL - U općini Kaptol ovog proljeća po prvi puta poljoprivrednici su bili u mogućnosti koristiti sustav za navodnjavanje kojeg je izgradila država i županija. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Humski koje se već 20 godina bavi proizvodnjom povrća zadovoljno je što je upravo navodnjavanje stiglo ove godine kada je suša pokazala svoju ekstremnost.

-Navodnjavali smo krumpire, kupusnjače i lubenice. Unatoč navodnjavanju imamo prinose manje zbog vrlo visokih temperatura, ali zato je kvaliteta dobra. Međutim, da nije bilo vode doslovce ne bi bilo ničega, sve bi propalo. Navodnjavanje kap po kap koje smo imali na lubenicama došlo je do punog izražaja, a tamo gdje smo imali rasprskivače i topove za vodu rezultat je manji – ističe Anita Humski.

Dodaje da su pokusno navodnjavali i ratarske kulture, soju i kukuruz, što se pokazalo dobrim. - Mi smo u međuvremenu morali odustati od sadnje nekih povrtlarskih kultura te lubenica jer nismo imali navodnjavanje, a sada kada imamo mogućnost da navodnjavamo svojih 35 hektara otvorile su nam se velike mogućnosti te već sada imamo upite od trgovačkih centara da radimo za njih. Sada ćemo opet početi saditi i papriku. Smatram da ovu mogućnost trebaju i drugi početi koristiti jer od ratarstva nema zarade – poručuje Anita koja je posebno zadovoljna nadležnim ministarstvom koje se uključilo u realizaciju projekta, ali isto tako smatra da se više treba u sve to uključiti i lokalna zajednica.

Kako su za korištenje sustava za navodnjavanje posebno zainteresirani povrtlari u Alilovcima sadašnja mogućnost korištenja navodnjavanja za 70 hektara u Kaptolu proširit će se ove jeseni za još 40 hektara. - Izvođač radova već je izabran, a još ove godine trebali bi početi radovi na sustavu za navodnjavanje Ramanovci-Bektež u vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Taj sustav bi omogućio za sada korištenje navodnjavanja na 365 hektara. Hrvatske vode financirat će ga s 80 posto, a ostatak će platiti Kutjevo d.d. - kaže Željko Jakopović, požeško – slavonski dožupan za gospodarstvo.

Naime, te površine uglavnom će koristi kutjevački kombinat koji je veliki proizvođač sjemenske robe za čiju proizvodnju je nužno navodnjavanje. - To će nam omogućiti da povećamo prinos za minimalno 30 posto, odnosno i više u ekstremnim godinama kakva je ova. Ove godine smo vlastitim sustavom navodnjavali samo 37 hektara sjemenskog kukuruza i 12 hektara sjemenske soje jer više nije bilo vode u akumulaciju Kuštrevac koju smo za to koristili – kaže Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.    (a.t.)

USPJEŠNE POLJOPRIVREDE NEĆE BITI BEZ NAVODNJAVANJA -

POŽEGA – Da se ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom mogu baviti samo oni koji imaju navodnjavanje već se priča od ranije, a posebno u posljednjih nekoliko godina kada se pojavljuju sve više sušne godine. To su shvatili i u Požeško-slavonskoj županiji te pokrenuli nekoliko projekata navodnjavanja. – Svjedoci smo da poljoprivreda više neće funkcionirati bez sustava navodnjavanja, i mi kao županija smo iz vlastitih sredstava od 2007. godine uložili 3 milijuna kuna za projektiranje, građevinske dozvole i izgradnju sustava za navodnjavanje. Do nedavno nismo imali niti jednog hektara pod navodnjavanjem, a trudom i zalaganjem i dobrom suradnjom s Hrvatskim vodama, uspjeli smo izgraditi sustav navodnjavanja Kaptol s oko 70 ha koji je u funkciji i na raspolaganju je poljoprivrednicima. Otvoren je natječaj za izvođača radova na proširenju tog sustava za dodatnih 40 ha – rekao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

Uspjelo se doći i do javnog nadmetanja za sustav Ramanovci – Bektež, koji je izlicitiran 08. kolovoza u ukupnoj vrijednosti od 3 milijuna kuna. Hrvatske vode financiraju 80% a Kutjevo d.d. 20% potrebnih sredstava, a navodnjavanje će biti omogućeno od slijedeće godine za 350 ha u prvoj fazi te dodatnih 700 ha u drugoj fazi.

- Mi kao županija izborili smo se za dodatne radove na akumulaciji Londža 2. faze, a krajem kolovoza ide natječaj za projektiranje sustava navodnjavanja Orljava Londža. Tim sustavom bi se iz akumulacije Čaglin navodnjavalo 1900 ha. Vrijednost projekta je 3,5 milijuna kuna, a financira se s 80% iz Hrvatskih voda, 10% Kutjevo d.d., a 10% županija. Izvedba cijelog projekta koštala bi oko 25 milijuna kuna i nije realno da se financira sve iz Hrvatskih voda nego će se morati kandidirati i na Europski fond – dodao je Jakopović na tiskovnoj konferenciji analizirajući doprinos županije poljoprivredi i gospodarstvu.