Prikazujem sadržaj po oznakama: poticaji

Isplata  prvog dijela izravne potpore za 2016. godinu započela je 8. veljače 2017. Na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava do kraja veljače ukupno će biti  isplaćeno 1,4  milijarde kuna izravnih plaćanja. Podsjećamo,  u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu.

Izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje 1 hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja.

Izravna plaćanja se sastoje od:
A) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture): Osnovno plaćanje (prema pojedinačnim pravima na plaćanja), Zeleno plaćanje (za provođenje „zelenih“ praksi), Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara), Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za prvih 50 hektara), M 18 - dopuna nacionalnog dijela za Osnovno plaćanje.
B) Proizvodno-vezana potpora: Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Krave dojilje, Ovce i koze), Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).

Posebna potpora odobrava se za Osjetljive sektore, a isplaćuje se po: kilogramu duhana, litri djevičanskog i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, grlu krmače i grlu mliječne krave.

U drugom dijelu isplate, koja će uslijediti u travnju, poljoprivrednicima će biti isplaćeno 1,2 milijarde kuna za izravnu potporu te IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekološki uzgoj, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ). Isto tako, poljoprivrednicima će krajem godine biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

KRENULA ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA POLJOPRIVREDNICIMA  -

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u petak je isplatila 1,010 milijardi kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, kao što je i predviđeno u prvom dijelu isplata za 2014. godinu. Drugi dio potpore u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna, Agencija će isplatiti do kraja lipnja 2014. godine.
Agencija je isplatila ukupni raspoloživi iznos novca predviđen za posebno osjetljive sektore te IAKS mjere ruralnog razvoja u 2014. godini (osim maslinovog ulja, zbog roka za dostavu dokumentacije maslinara do 31.1.). U petak, 7. veljače Agencija je isplatila 1/3 Regionalnog plaćanja predviđenog za 2014. godinu (oranice i ostale vrste korištenja zemljišta, livade i pašnjaci, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan) te 1/3 ukupnih sredstava predviđenih za premije za krave dojilje za 2014. godinu. Specifična potpora, za krave u kontroli mliječnosti, isplaćena je u 100%-tnom iznosu predviđenom za 2014. godinu za ovu vrstu potpore.
U okviru ovog prvog dijela isplate preostaje još za isplatiti tijekom sljedećih nekoliko dana premiju za ovce i koze te dopunsku premiju za ovce i koze, a nakon toga i državnu potporu za maslinovo ulje.
Do kraja lipnja 2014. godine, sukladno propisanom roku, poljoprivrednici mogu očekivati preostalih 2/3 navedenih isplata za regionalno plaćanje i premije.

SELJACI PISALI PISMO MINISTRU LINIĆU I JAKOVINI  -

GRABARJE – Svi čelnici seljačkih udruga Slavonije i Baranje, te kontinentalne Hrvatske ponovno su se okupili na sastanku u Grabarju, mjestu gdje su već nekoliko puta dočekivali ministre poljoprivrede, bivše i aktualnog Jakovinu, te raspravljali o stanju u agraru, poticajima, cijenama i mjerama poboljšanja stanja u poljoprivredi. Danas je tema bila isplata poticaja, koja je po njima umanjena za preko 30%.

Nismo zadovoljni i predstavnici seljačkih Udruga i Poljoprivredne komore uputili su pismo ministrima Liniću i Jakovini. Dogovoreno je da se milijarda kuna do kraja trećeg mjeseca isplati u kunama a jedna milijarda u vaučerima. treći mjesec davno je prošao a ove isplate kroz vaučere nema. Zbog čega ih nema neznamo. Sada je prošla jedna financijska isplata i nama nedostaje između 30 i 40%. To su izuzetno veliki novci i Poljoprivredna komora je uputila pismo ministrima u kojima traži očitovanje – rekao je na skupu Mato Brlošić, iz Udruge Brazda, koji dodaje da će ukoliko se taj dio poticaja ne ispuni biti poduzeti i drugi koraci.

Dragutin Dukić u ime Koordinacije seljačkih udruga ističe da su za seljake opet izgleda jedino rješenje prosvjedi, jer u ovoj zemlji prosvjeduju i oni koji imaju plaće i preko petnaest tisuća kuna, a i oni u državnoj upravi kojima se plaća smanjuje za 3%. Seljacima su potpore smanjene za preko 30%. – Mi ćemo se sa svim predstavnicima udruga iz šest županija dogovoriti i ako ne budemo u roku pet dana dobili odgovore od ministra ili premijera pokrenut ćemo svoje akcije. Ići ćemo na ujedinjenje svih seljaka i najaviti prosvjede. Prosvjede ćemo organizirati 3. lipnja, kada završe lokalni izbori – dodaje Dukić.

DIO SELJAKA DOBIO POTPORE, NO MNOGI JOŠ U IŠČEKIVANJU  -

Nakon godinu i pol sušnog razdoblja, višestruko skupljeg goriva i repromaterijala, mraza koji je poharao usjeve i voćnjake, tešku situacija u domaćem agraru nije obećanim isplatama potpora olakšala ni država.

Iako se u resornom Ministarstvu tvrdilo kako je na račune seljaka uplaćeno više od 736 milijuna kuna potpora od ukupno 1,114 milijarde kuna predviđenih u prvom kvartalu ove godine, malo njih se uistinu i obradovalo. Uz to je s adrese Ministarstva obećano polovicu duga isplatiti u novcu, drugi dio u vrijednosnim papirima, a s realizacijom se krenulo tvrde, tri mjeseca prije zakonskoga roka. Sve to zbog proljetne sjetve koja još traje i nikad se nije odvijala u tako teškim uvjetima. I dok u Ministarstvu tvrde jedno, seljaci na terenu tvrde drugo zbunjeni kriterijima i novim modelom isplata.

Na farmi muznih krava, jednoj od najvećih u Požeško slavonskoj županiji, nisu zadovoljno upravo pristiglim potporama. Dugogodišnji proizvođač mlijeka Željko Strapač kaže kako od svojih 120 grla sa sadašnjom cijenom mlijeka jedva uspijeva poslovati, a potpore su znatno manje od očekivanih. - Dobijete uplate prema nekih sedam osnova, ali nigdje nije naznačeno na što se iznosi konkretno odnose. Ne znate je li to novac za krave, zemlju, mlijeko. To je nemoguće iščitati pa se svatko od nas sretnika koji je uopće dobio dio potpore od države s pravom pita ostavlja li se ovakvim modelom isplate prostor za manipulaciju. S mojom se računicom isplate nikako ne poklapaju - ističe Strapač te upozorava kako je modulacijom umanjen iznos potpora za nekih osam posto.

Iako su potpore već odavna trebale 'sjesti', račun obitelji Abramović koja je nadomak Čaglina razvila ribnjačarstvo, stoje i dalje prazni. - Još ni lipe nismo dobili, a kriteriji isplate nikome nisu jasni. Ne stoji ni izjava ministra Linića da novac neće sjedati onima koji imaju poreznog duga jer znam nekoliko ljudi koji imaju porezni dug veći od poticaja, a poticaji su im ipak isplaćeni. S druge strane ima onih koji ne duguju državi ni kune, a novac od potpora nisu dobili - kaže Nataša Abramović koja za hranidbu ribe na pet hektara ribnjaka na okolnim poljima uzgaja ratarske kulture.

Ništa još od obećanih poticaja ni na najvećem ekološkom gospodarstvu u ovom dijelu Hrvatske, onom u Venju, u obitelji Enjingi. Osim ekoloških vinograda, tu su i kompleksi pašnjaka i livada za ekološki uzgoj mesnih goveda u sustavu 'krava tele'. - Izgubio sam svaku volju i nadu. Ništa nisam dobio – ni za blago, ni za zemlju, ni za oranice, pašnjake. Volio bih da tih poticaja uopće i nema, ali da nam država omogući uvjete proizvodnje i poslovanja kakvi su vani. Ovo što se kod nas događa odavno je izvan svake pameti - kaže Ivan Enjingi. I dok se nekima posrećilo pa će im pristigli novac ipak olakšati proizvodnju ovoga proljeća, mnogi još čekaju s nadom da potpore neće stići prekasno.     SN

SELJAČKE UDRUGE OGORČENE NAJAVAMA 'KRESANJA' AGRARNOG PRORAČUNA   -

POŽEGA – Najavljeno smanjenje agrarnoga proračuna i to kako se u javnosti kalkulira od gotovo milijardu kuna, itekako je ogorčilo poljoprivredne proizvođače. Tvrde kako u državni proračun uplaćuju više do sedam milijardi kuna pa tri i pol koliko im prema stečenim pravima pripada, ne smatraju prevelikim iznosom. Uz to im je država 'debelo' dužna i to 1,1 milijardu kuna, a posljednji poticaji na seljačke su adrese stigli još 2010. Zbog te činjenice jesenska je sjetva obavljena u iznimno teškim uvjetima, a sada je upitna i ova proljetna. Najteže je ipak proizvođačima mlijeka, tvrde u Udruzi uzgajivača simentalskog goveda Požeškog kraja.

- Smanje li nam potpore za mlijeko bit će to težak udarac. Prosječna je cijena oko 2,75 lipa, a nova predviđa samo 2,30 lipa. Uz to se ukida premija od pola kune po litri i sve skupa bit će neizdrživo. Meni država već duguje četiri mjeseca za subvencije i to negdje oko 100 tisuća kuna, a proljetna je sjetva pred vratima, treba zasijati. Situacija je jako teška - kaže Tihomir Strapač, tajnik Udruge.

Njegovo mišljenje dijele mnogi stočari, među njima i oni iz Grabarja. Bave se tovom junadi, no bez poticaja, sve je teže. - Ostanemo li bez potpora, stočari i proizvođači mlijeka snosit će najgore posljedice. Sumnjam da će nas polovica preživjeti takav udar jer ulazimo u Europsku uniju nedovoljno pripremljeni, nećemo biti konkurentni i sve je to skupa prava katastrofa“ kaže Ivan Ribičić čija obitelj naraštajima živi od tova junadi i proizvodnje mlijeka.Svi oni shvaćaju da je kriza teško pogodila domaće gospodarstvo i da dio tereta podnijeti moraju i seljaci, ali traže da se on pravedno raspodijeli.

- Smanjenje potpora bit će udarac i ekološkim gospodarstvima jer smanjenje od gotovo 40 posto nije mala stvar. Svi smo spremni dati doprinos izlasku iz recesije, ali teret moraju podnijeti podjednako svi u hrvatskom društvu - kaže Damir Rosipal, ekološki proizvođač iz Deževaca.

Iako u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako drastičnih rezova ipak neće biti, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori podsjećaju na stečena prava koja su zakonska kategorija.

- Mi tražimo da se poštuje zakon o potporama i ništa više od toga. Ovakvim načinom naši će građani jesti umjesto domaće, onu uvoznu hranu, a time se pogoduje samo uvoznim lobijima. Do ulaska u Europsku uniju, mnogi će zatvoriti svoje farme i ugasiti obiteljska gospodarstva, a to ničemu ne vodi“ dodaje Ivica Malnar, jedan od čelnika županijske HPK i ratarske udruge 'Ledina'. Samo za potpore u ovoj godini prema izračunu HPK, država bi trebala osigurati 2,8 milijarde kuna. Dio novca seljaci traže već do kraja veljače. Spremni su na dogovore, no ne bude li razumijevanja kažu s druge strane, svoje pravo potražit će na cestama – prosvjedima.

ISPLATU ZAOSTALIH POTICAJA UVJETUJU DO KRAJA VELJAČE

Puno je neriješenih problema u poljoprivredi

Seljake brinu i brojni još od prije neriješeni problemi, poljoprivredno zemljište, za koje je bilo puno obećanja, ali se sporo, a negdje i nikako ne rješava. Europa je na pragu, a mi nemamo riješenu legalizaciju naših poljoprivrednih objekata u proizvodnji, a to je osnovni uvjet za dobivanje poticaja, kredita, bespovratnih sredstava i na kraju za sudjelovanje na tržištu.