Prikazujem sadržaj po oznakama: Europa

Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi, a u Hrvatskoj je prvi put otkrivena 2009. Bolest je do danas potvrđena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

Ministarstvo poljoprivrede podsjeća vinogradare na pravovremenu provedbu obveznih fitosanitarnih mjera, odnosno na obvezno suzbijanje vektora - američkog cvrčka koje se obavlja tretiranjem registriranim insekticidima i to prvi puta do sredine lipnja, drugi puta početkom srpnja, a po potrebi i krajem srpnja. Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze („Narodne novine“ broj 46/2017). Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje američkog cvrčka u demarkiranom području (zaraženo područje i sigurnosno područje koje ga okružuje) jer jedino tako možemo spriječiti daljnje širene zlatne žutice. Svi posjednici vinove loze obvezni su pratiti nazočnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati njegovu pojavu.

Osim obveznih mjera uklanjanja i uništavanja zaraženih trsova koji pokazuju simptome zaraze te suzbijanje vektora, američkog cvrčka, u demarkiranim područjima obvezna mjera je i krčenje zapuštenih vinograda i obične pavitine (Clematis vitalbe), sporednog domaćina žutice vinove loze.

U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Republike Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze.

Uzročnik bolesti je fitoplazma Grapevine flavescence doreé, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a prenosi je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Američki cvrčak je za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti koji uzrokuje epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu. Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krto je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a drugi simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, grožđe na zaraženom trsu vene, smežura se i postupno se osuši čitav grozd.

- Zlatna žutica bolest je protiv koje možemo dobiti bitku samo ako će se svi vinogradari i inspekcijske službe aktivno i savjesno uključiti u provođenje propisanih mjera. Zaštitite svoje vinograde, redovito pregledavajte trsove i na vrijeme se javite našoj fitosanitarnoj inspekciji ili Zavodu za zaštitu bilja - poručio je ministar Tomislav Tolušić vinogradarima.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Današnji potrošači, bilo da kupuju na internetu ili u supermarketu, sve češće žele jasnije i razumljivije oznake za hranu kako bi mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu jesti. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija. Kako da adolescent koji je alergičan na kikiriki zna što smije jesti kada izađe na večeru s prijateljima? Kako da osoba koja želi smanjiti unos soli u organizam zna koje su grickalice za nju najbolje? Kako da potrošači budu sigurni da se mogu pouzdati u porijeklo kupljenog mesa?

 Od 13. prosinca 2014. u cijelom će se EU-u primjenjivati nova pravila kojima se rješavaju ta i slična pitanja. Povjerenik EU-a zadužen za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je: "Počevši od 13. prosinca 2014. europski građani vidjet će rezultate godina rada na poboljšanju pravila o označivanju hrane. Na oznakama će biti jasnije navedene najvažnije informacije o sadržaju, čime će se potrošačima olakšati donošenje informiranih odluka o kupnji hrane. Novim se pravilima na prvo mjesto stavljaju potrošači, i to na način kojim se ne opterećuju previše poduzeća."

 Što će se vidljivo promijeniti zahvaljujući novom programu označavanja?

 Novim zakonodavstvom određuju se općenita načela označivanja hrane. Njime se ujedno određuju i specifičniji uvjeti kao što su, primjerice, sljedeći:

 • bolja čitljivost informacija (najmanja dozvoljena veličina slova za obvezne informacije)
• jasniji i usklađeniji prikaz alergena za pretpakiranu hranu (s naglaskom na vrstu i veličinu slova, stil i pozadinsku boju) u popisu sastojaka
• obvezne informacije o alergenima za hranu koja nije pretpakirana, uključujući restorane i kafiće
• zahtjev za navođenjem određenih informacija o prehrambenim vrijednostima za većinu pretpakirane prerađene hrane
• obvezni podaci o podrijetlu svježeg mesa svinja, ovaca, koza i peradi
• isti uvjeti za označivanje za prodaju putem interneta, prodaju na daljinu ili za kupovinu u dućanu
• popis proizvedenih nanomaterijala u sastojcima
• posebne informacije o biljnom podrijetlu rafiniranih ulja i masti
• stroža pravila za sprječavanje obmanjujućih praksi
• navođenje zamjenskog sastojka za „imitirajuću” hranu
• jasno naznačivanje „spojenog mesa” ili „spojene ribe”
• jasna naznaka odmrznutih proizvoda

Ispred sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu svečano je u ponedjeljak prije početka plenarne sjednice podignuta zastava Republike Hrvatske, 28. članica Europske unije zajedno sa zastavom EU-a i uz izvođenje hrvatske i europske himne.

Prije podizanje zastava, kratkim govorima brojnim uzvanicima obratili su se predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Eurposkog  parlamenta Martin Schulz.

"Danas je za Hrvatsku povijesni dan, dan radosti koji s Hrvatskom dijeli cijela Europa. Posebno je lijepo dijeliti tu radost u Zagrebu s hrvatskim građanima i ovdje u Strasbourgu, sjedištu Europskog parlamenta, gradu koji je simbol pomirenja i otvorene i ujedinjene Europe", rekao je Leko u kratkom obraćanju.

Istaknuo je da ovaj svečani čin znači da je Hrvatska ponovno zauzela svoje mjesto unutar europske obitelji nakon što je prošla dug i zahtjevan put transformacije i reformi.

"EU nije samo djelo politčkih vođa, nego i europskih građana i od danas i mi Hrvati preuzimamo dio odgovornosti za Uniju, čija postignuća trebamo čuvati i dalje razvijati", rekao je Leko, koji je Schulzu predao zastavu koja se vijori zajedno sa zastavama ostalih 27 zemalja članica i zastavom EU-a.

Schulz je istaknuo da je ulazak Hrvatske poruka onima koji vjeruju da je gotovo s EU-om i s europskim integracijama. "To je krivo. Ideja da zemlje i narodi surađuju preko garnica u zajedničkim institucijama, znajući da smo zajedno jači, jest živa i nesporna. Ovo je trenutak koji pokazuje da je živa", rekao je Schulz, dodajući da je suradnja najbolje jamstvo za mir i prosperitet.

Lijepu našu i Odu radosti izvela je klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Juraj. Svečanosti podizanja zastava nazočno je bilo saborsko izaslanstvo, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i više povjerenika, novoizabrani zastupnici iz Hrvatske te brojni zastupnici EP-a.

Nakon svečanosti započela je plenarna sjednica na početku koje je predsjednik parlamenta Schulz pojedinačno, po abecednom redu, pozvao svakoga od hrvatskih zastupnika, rukovao se s njima i fotografirao.

Piše: RTL/HINA

29. listopada 2001.

U Luksemburgu je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske te Europske zajednice i njezinih država članica, a Hrvatska je time postala potencijalni kandidat za članstvo u EU.

21. veljače 2003.

Tijekom grčkog predsjedanja Unijom tadašnji premijer Ivica Račan u Ateni podnosi službeni hrvatski zahtjev za članstvo u EU.

18. lipnja 2004.

Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu Hrvatskoj dodjeljuje status kandidata.

16. ožujka 2005.

Vijeće za opće i vanjske poslove  donosi odluku o odgodi početka pregovora zbog loše suradnje s Haaškim sudom.

2. listopada 2005.

Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte potvrdila je Vijeću ministara EU punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom.

3. listopada 2005.

Pregovori o pristupanju Hrvatske EU službeno su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj međuvladinoj konferenciji RH-EU u Luksemburgu.

8. prosinca 2005.

General Gotovina uhićen je u Španjolskoj, što je dotad bilo otvoreno pitanje u suradnji Hrvatske s Haaškim sudom.

1. siječnja 2008.

Stupa na snagu zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, u ožujku je suspendiran.

listopad 2008.

Slovenija počinje blokirati pregovore uz obrazloženje da Hrvatska prejudicira granicu.

veljača 2009.

Nekoliko zemalja na čelu s Velikom Britanijom i Nizozemskom počinje blokirati otvaranje poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava zbog topničkih dnevnika iz Oluje koje traži Haaški sud.

1. srpnja 2009.

Ivo Sanader podnosi ostavku.

4. studenoga 2009.

Hrvatska i Slovenija u Stockholmu potpisuju sporazum kojim se granični prijepor prepušta međunarodnoj arbitraži. Slovenija deblokira pregovore.

24. lipnja 2011.

Europsko vijeće donosi odluku o završetku pregovora.

9. prosinca 2011.

Predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor potpisali su Ugovor o pristupanju.

22. siječnja 2012.

Referendum o pristupanju Hrvatske EU.  Na referendum se odazvalo 1,960.208 birača ili 43,51 posto. Za ulazak je glasovalo njih 66,27 posto, protiv ih je bilo 33,13 posto.

1. veljače 2012.

Slovačka prva ratificira Pristupni ugovor.

10. listopada 2012.

Komisija objavljuje izvješće o monitoringu s deset zadaća koje Hrvatska mora obaviti

11. ožujka 2013.

Hrvatski premijer Zoran Milanović i slovenski Janez Janša potpisuju u Mokricama Memorandum o suglasnosti o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke.

26. ožujka 2013.

Europska komisija objavljuje posljednje izvješće o monitoringu u kojem konstatira da  Hrvatska ispunjava sve uvjete za članstvo od 1. srpnja.

2. travnja 2013.

Slovenija ratificira Pristupni ugovor.

14. travnja 2013.

Hrvatski građani izlaze na europske izbore.

7. lipnja 2013.

Posljednja ratifikacija, u Njemačkoj.

1. srpnja 2013.

Hrvatska postaje 28. članicom EU.

NOVAC, POREZI, CARINE

Preko granice mozete nositi neograničena sredstva, a sve iznad 10.000 eura protuvrijednosti prijavite carini.

Možete otvarati račune u EU, možete uzimati kredite u EU, lakše ćete kupovati devize.

U slučaju automobilske nesreće država osigurava 42 milijuna kuna, a u slučaju uništenja ili oštećenja stvari možete dobiti do 8,4 milijuna kuna.

Auto, brod ili avion ako kupite u EU plaćate PDV u Hrvatskoj.

Uvodi se ekološki porez što znači da će ekološki auti biti jeftiniji od ostalih.

STANOVANJE, ŽIVOT, ZDRAVLJE, OBITELJ

Svi stanovi moraju imati energetski certifikat. Nove zgrade to već imaju. Stare zgrade i stanovi to će dobiti preko ovlaštenih agencija. Prosjek je 1.000 kuna za stan od 100 kvadratnih metara.

Uvodi se e-dozvola kojom ćete pratiti gdje je i tko trenutno zadužen za izdavanje vaših dokumenata.

Dobivate mogućnost europske zdravstvene kartice.

Lijekovi registrirani u EU bit će automatski registrirani u Hrvatskoj. Hrvatski liječnici mogu izdavati recepte državljanima EU, isto tako doktori iz inozemstva mogu izdavati recepte hrvatskim državljanima.

Djeca koja su izvan Hrvatske duže od 3 mjeseca nemaju pravo na dječji doplatak. Doplatak za djecu ne pripada djeci koja se školuju u inozemstvu.

Roditeljski dopust minimalno se povećava s 3 na 4 mjeseca za svakog od zaposlenih. Poticat će se porodiljni dopust za očeve.

Izjednačava se trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob djeteta.

PUTOVANJE, TELEKOMUNIKACIJE

Svi hrvatski dokumenti za putovanje vrijede untar EU. Lakše će se putovati u SAD i Kanadu, možete koristiti usluge svih veleposlanstava članica EU.

Kod zapošljavanja u EU po prestanku rada imate pravo na socijalne usluge, zdravstveno osiguranje i potpore nezaposlenima.

Plaćat ćete manji roaming unutar EU pri telefoniranju, slanju SMS i MMS poruka ili emailova.

Od 1. srpnja počinje snižavanje cijena, a 2014., primjerice, minuta telefonskog razgovora koštat će 0,53 kn/min u dolasku ili 0,38 kn/min u odlasku.

SMS će vas koštati 0,45 kn po poruci. Do 1.1.2015. pojeftinit će i telefoniranje unutar Hrvatske.

Telefonski operateri moraju omogućiti pozive koji počinju sa 116, a namijenjeni su uslugama s posebnom socijalnom osjetljivošću. Posebna se pozornost mora posvetiti osobama s invaliditetom.

Ako izgubite putovnicu, prijavite je u veleposlanstvu Hrvatske, ako ga nema onda u zemlji članici EU.

Unutar EU putujete s valjanom putovnicom i osobnom iskaznicom koja je izdana nakon 1.1.2003. S osobnom iskaznicom možete ulaziti u sve države EU, ali ne i u države izvan EU koje su unutar Schengenskog režima.

Boravite li u nekoj državi EU duže od tri mjeseca, morate se prijaviti. U nekoj državi EU duže od tri mjeseca možete ostati ako ste radnik, imate sredstva za uzdržavanje sebe i obitelji ili ako studirate.

Ulaskom u EU turistički vodiči u Hrvatskoj mogu biti svi državljani EU koji ispunjavaju uvjete Zakona o turističkim vodičima.

BIRATI I BITI BIRAN

Od ulaska u Uniju hrvatski državljani mogu birati EU zastupnike. Hrvatski državljani mogu biti birani i birati i na lokalnim izborima. Tako je moguće da se hrvatski državljanin natječe za gradonačelnika Ljubljane, Milana, Rima. Ali i obrnuto.

HRANA, KVALITETA HRANE

Ekološke proizvode možete plasirati bez ograničenja na EU tržište s oznakom ekološkog proizvoda.

Stranci ne mogu kupovati zemljište sedam godina od ulaska u Uniju ili do 2020., a postoji mogućnost produljenja za još tri godine.

Zaštićeno je 12 proizvoda na nacionalnoj razini. Poljički soparnik, krčki i drniški pršut, varaždinsko zelje. Oni koriste oznaku EU. Nakon godinu dana Hrvatska će to moći registrirati i zaštititi.

Hrana se prodaje bez carine.

Hrvatska će prodavati na EU tržištu proizvod pod nazivom pekmez. To je novi proizvod EU.

Zaštićeni su vino opolo, plavac te samoborski bermet, a kao oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića zaštićeni su hrvatska loza, hrvatska travarica, pelinkovac, hrvatska stara šljivovica, slavonska šljivovica i zadarski maraskino.

Može se peći rakija za osobne potrebe. Ulaskom u EU neće se moći saditi novi vinogradi, ali se mogu obnavljati stari.

Sir i vrhnje može se proizvoditi uz poštivanje higijenskih uvjeta. Može se prakticirati kolinje i proizvoditi domaće kobasice, kulen, šunka, špek, pršut i čvarci, ali sve za osobne potrebe.

Propisano je klanje životinja i zabranjeno je nepotrebno mučenje istih te se prije klanja mora omamiti.

Ne može se uvoziti životinje iz trećih zemalja koje nisu odobrene za uvoz u EU.

KUĆNI LJUBIMCI

U Hrvatsku je iz trećih zemalja do 5 kućnih ljubimaca moguće uvesti pod nadzorom carine. Ako unosite više od 5 kućnih ljubimaca, morate imati veterinarski certifikat.

Ako se s 5 kućnih ljubimaca krećete unutar EU, morate imati EU putovnicu koju izdaje veterinar. Ako iz Hrvatske putujete po EU s više od 5 kućnih ljubimaca, potreban vam je i certifikat od veterinara.

Možete slobodno kupovati hranu za kućne ljubimce i dovoziti je u Hrvatsku.

Smeđi medvjed postaje strogo zaštićena životinja. Dabar više nije divljač, već strogo zaštićena vrsta, a divlja mačka postaje strogo zaštićenom životinjskom vrstom.

STUDIRANJE

Svi studenti mogu se uključiti u program Erasmus. Diplome iz Hrvatske lakše će se klasificirati.

SPORT

Nema ograničenja za strane igrače u hrvatskim klubovima. Točnije, svi igrači iz EU imaju isti status kao i hrvatski državljani.

PRAVNA POMOĆ

Žrtva nasilja s teškim ozljedama može dobiti jednokratno do najviše 35.000 kuna. Ima pravo na zdravstvenu zaštitu. Žrtva ima pravo na naknadu pogreba do 5.000 kuna. A zbog gubitka zakonskog uzdržavanja sve posredne žrtve mogu ostvariti i do 70.000 kuna.

Svoje pravo možete ostvariti pred bilo kojim EU sudom, a i tužiti se do Suda slobode EU.

Na hrvatskim sudovima možete se pozvati na EU propise koji su dio domaćeg zakonodavstva.

OSOBNI DOKUMETI, BORAVAK, UHIDBENI NALOG

Osobna iskaznica izdana nakon 1.1.2003. valjana je za putovanja unutar EU.

Putovnica izdana nakon 29.6.2009. valjana je za putovanja unutar EU.

Vozačka dozvola vrijedi do 2033., a izdaju se i nove s EU znakom počevši od 1. srpnja 2013. Ukida se knjižica vozila. Uvode se registracijske dozvole s oznakom EU.

Državljani EU u Hrvatskoj mogu boraviti po istim kriterijima kao hrvatski državljani unutar EU.

Državljani trećih zemalja u Hrvatskoj mogu boraviti do 3 mjeseca ili do isteka vize i boravišne iskaznice.

Državljani trećih zemalja koji žele boraviti u Hrvatskoj duže od 3 mjeseca moraju to regulirati u policiji.

Visokoobrazovani državljani trećih zemalja koji borave u Hrvatskoj dobivaju EU plavu kartu. Mogu podnijeti zahtjev za boravak.

Ulaskom u EU primjenjuje se europski uhidbeni nalog. Ako ste uhićeni izvan EU, za pomoć se možete obratiti bilo kojem veleposlanstvu EU u toj zemlji.

Djeca putuju s popratnicom za putovanje malodobne djece. Dokumenti se stavljaju u crvenu plastičnu vrećicu, a tamo idu avionska karta, putovnica, viza, podaci o djetetu i osobi koja je dijete dopratila i osobi koja će dijete preuzeti na aerodromu.

ZAPOŠLJAVANJE

Možete se zaposliti u bilo kojoj zemlji EU, osim ako ona nije uvela zabranu ili ograničila na nekoliko godina zapošljavanje hrvatskih državljana.

Slobodna radna mjesta možete tražiti i prijavljivati se na EURES web stranicu.

Ako vam prestane rad u nekoj zemlji EU, prava na naknadu ostvarujete u toj zemlji.

Ako ste radili u dvije ili više zemalja, pravo na mirovinu ostvarujete u svim zemljama u kojima ste radili duže od 12 mjeseci i ispunjavali odredbe zakona tih zemalja.

Piše: Dnevnik.hr

IVICA ŠOLA O EUROPI, KRŠĆANSTVU I MEDIJIMA -

POŽEGA - „Europa, kršćanstvo i mediji“, bila je tema predavanja koju je  dr. Ivica Šola, sveučilišni profesor, teolog, kolumnist i novinar iz Osijeka održao u Požegi. Predavanje je održano u Dvorani sv. Terezije Avilske u sklopu Tribine četvrtkom koju organizira Biskupski ordinarijat Požeške biskupije.

Ključna riječ za sva tri pojma iz naslova predavanja je imperij, kazao je Šola. Da objasni što se danas podrazumijeva pod pojmom Europa Šola se poslužio esejom Roberta Coopera, savjetnika Tonya Blaira, a kasnije i Javiera Solane koji zagovara neokolonijalizam i imperijalizma kao nužnu politiku svjetske stabilnosti, a što je suprotno međunarodnim deklaracijama. – On ne skriva prezir prema malim državama, posebno prema slavenskim državama. On smatra da te male države treba staviti pod kapu EU ili ih staviti s jednom velikom državom. Srbija je trebala biti ta država, odnosno malo kolonijalno carstvo, koja bi porobila okolne države kako one ne bi bile faktor nestabilnosti. EU zagovara princip regionalnog pristupa tih država, odnosno smišlja naziv Zapadni Balkan. I pokojni Račan i Sanader inzistiraju na individualnom pristupu EU i na svu sreću Hrvatska se uspjela otrgnuti paketu regionalnog pristupa – objasnio je Šola.

-Što je danas Europa? Ništa. Ona je jedan financijski i tehnološki imperij s vrlo netransparentnom središnjom vlašću – kazao je među ostalim dr. Ivica Šola I Dodao je da ni kršćanstvo više nikada neće biti onakvo kakvo smo poznavali. Ono je na svjetsku pozornicu došlo dozvolom cara Konstantina, a to je nešto najgore što mu se moglo dogoditi. - Zašto? Zato što se nakon stoljeća progona događa sprega politike i oltara. Drugi vatikanski Sabor je to pokušao okrenuti. U međuvremenu dobili smo imperij u kojem kršćanstvo postaje nebitan faktor, ono je u Europi devastirano. A da li je to loš proces? Ne, to je jako dobar proces i šansa da Crkva opet postane misionarska kakva je izvorno i bila – objasnio je Šola.

Što se tiče medija, Šola je kazao, da mediji u EU boluju od temEljne bolesti, a to je homologizacija. Četiri agencije imaju 95 posto svjetskih informacija, to su četiri medijska imperija koji vladaju cjelokupnom konstrukcijom zbilje, ne samo u EU, nego globalno. Danas mediji imaju funkciju koje je imalo kršćanstvo u vrijeme drugih imperija, dakle imamo spregu politike i medija – istaknuo je Šola.

Zaključio je da imperiji u svijetu nisu nestali, a globalizam je sukob više imperija. – U svemu tome šansa je kršćanstva. Treba se pripremiti na drugačije metode, na drugačiju organizaciju Crkve i na potpuno drugačiji pristup. Za sve ovo trebat će puno više intelektualnog napora, a prije toga duhovnog da bi se u toj pluralističkoj utakmici od umornog, kršćanstvo, pretvorilo u misionarsko – poručio je dr. Šola čije predavanje su nazočni nagradili s velikim pljeskom.   

TEHNIČKA ŠKOLA POŽEGA PONOVNO SUDJELUJE U EU PROJEKTIMA -

POŽEGA – Požeška Tehnička kola jedna je od rijetkih srednjih škola koje već dvije godine uspješno izrađuju projekte za Europske natječaje, povlače sredstva i provode projekte koji za cilj imaju usavršavanje učenika i nastavnika, te podizanje njihove mobilnosti i stručnosti. Do sada su iz Europskih fondova povukli znatna sredstva a upravu su im odobrena još dva projekta u iznosu od 34 tisuće eura.

Jedan projekt provodi se pod voditeljstvom Zorana Galića dipl. inž. strojarstva u kojem će pet nastavnika Tehničke škole boraviti na jesen u Portugalu na stručnom usavršavanju. – Projekt pod nazivom Primjena Cad/Cam programa i CNC tehnologije provodimo s našim partnerima, tvrtkama Unius i Color emajl, gdje naši učenici u najvećem broju pohađaju stručnu praksu. U Portugalu ćemo vidjeti primjenu najnovije tehnologije u autoindustriji i obrtničkim radionicama. Uz nastavnike na usavršavanje će ići i predstavnici tvrtki koji rade s učenicima na praktičnoj nastavi – rekao je Zoran Galić.

Drugi projekt provodi voditelj Denis Smojvir, dipl. inž. strojarstva koji će ove jeseni putovati u Sloveniju sa 16 učenika. – Oni će u dva tjedna stjecati nova znanja i vještine u programiranju i upravljanju numerički upravljanim alatnim strojevima, a odlaze učenici 3. i 4. razreda koji se školuju za tehničara za mehanotroniku i računalnog tehničara strojarstva.

Dosadašnji ravnatelj Tehničke škole Vedran Neferović ovaj uspjeh opravdava time što su nastavnici na vrijeme uočili potrebu izrade projekata i pokazali interes za svojim usavršavanjem i usavršavanjem učenika. – Škola je dala punu podršku, a oni su u projekte uložili puno svoga znanja i slobodnog vremena, puno sati koji im nisu plaćeni. Do sada je kroz projekte mobilnosti uključeno više od polovice nastavnika – kaže Neferović koji ističe da očekuje pozitivne odgovore na još tri projekta koje su prijavili na natječaje.

BZENIČANI OPET U MAŠKARE ORGANIZIRALI CIJELO SELO  -

BZENICA – Stanovnici sela Bzenice već su poznati po organizaciji velikih prikaza starih narodnih običaja pod maskama. Uz gotovo cijelo selo koje se uključuje, priključe im se zainteresirani iz susjednih Sulkovaca, Poloja i Pleternice.

Ove godine prikazali su život Roma, opraštanje od seljana i njihovu selidbu za Bosnu, jer im nema života više u ovoj zemlji koja je potpisala pristupnicu za Europu. Nema za njih više posla na crno, nemaju kome gatati, nemaju kome lonce krpati, nemaju kome kišobrane krpati jer su došli ovi kineski jednokratni, ne mogu više voditi svoga medvjeda da pleše jer kažu da zlostavljaju životinje, nemaju kome kokoši krasti jer i njih je ova bliza Europa već izgurala sa slavonskog sela. „ Nemamo šta više da radimo u ovu Europu, nema tu za nas više života, ne možemo ni željezo da skupljamo jer nas traže neki ojib i pedeve,“ rekao je glavni ciganski kum i pozvao svoje članove zajednice da se pakuju u čerge i put pod noge. Nakon što su otpjevali i otplesali  sa svojim mještanima oproštajni ples, utovarili su stvari u nekoliko zaprega i krenuli na put. Išli su preko Pleternice da se pozdrave i sa svojim gradonačelnikom, a tamo su se priključili velikoj maškaranoj koloni koju su organizirali Pleternički ćoraci.

Prošle godine smo napravili prikaz „Slavonskih svatova“, a ove godine smo se odlučili za prikaz selidbe skupine putujućih Roma koji odlaze iz naših krajeva. Naše selo je dosta jedinstveno i složno pa se svi uključe u organizaciju, a priključe nam se prijatelji i iz susjednih sela. Poklade su i tradicija u našem kraju pa nam svako domaćinstvo dade poneki prilog da sve možemo odlično organizirati – rekao je Marko Šutić, jedan od organizatora pokladnih običaja u Bzenici.